converted from BTTW uploads

This commit is contained in:
Larry Versaw 2023-02-20 11:32:40 -07:00
parent b1714721d1
commit 9e6efa1dbe
30 changed files with 11288 additions and 3 deletions

1537
41-MAT.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,1537 @@
\id MAT
\ide UTF-8
\h Matayo
\toc1 Matayo
\toc2 Matayo
\toc3 mat
\mt Matayo
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Bukuit nebo oretab Jesio Kristo, weritab Daudi, weritab Abraham.
\v 2 Kisich Abraham Isak, ak kisich Isak Jakobo nebo Juda, ak chi tupcho.
\v 3 Ak kisich Juda Pares ak Zera eng' Tamar, ak kisich Pares Hesron ak kisich Hesron Ram.
\v 4 Ak kisich Ram Aminadab, ak kisich Aminadab Nason, ak kisich Nason Salomon.
\v 5 Ak kisich Salomon Boas eng' Rahab, ak kisich Boas Obed eng' Ruth, ak kisich Obed Jesii.
\v 6 Ak kisich Jesii Laitoriat Daudi. Ak kisich Daudi Solomon ne kibo Uriah.
\v 7 Ak kisich Solomon Reoboam, ak kisich Reoboam Abija, ak kisich Abija Asa.
\v 8 Ak kisich Asa Jeosapat; ak kisich Jeosabat Joram, ak kisich Joram Usia.
\v 9 Ak kisich Usia Jotam, ak kisich Ahas Hesekia.
\v 10 Ak kisich Hesekia Manase, ak kisich Manase Amon, ak kisich Amon Josia.
\v 11 Ak kisich Josia Jekonia ak che tupcho eng' betusiek che kiga kimut biko koba Babulon .
\p
\v 12 Ak kingo kagemut koba Babulon, ak kisich Jekoniah Sealtiel, ak kisich Sealtiel Serubabel.
\v 13 Ak kisich Serubabel Abiud; ak kisich Abiud Eliakim; ak kisich Eliakim Asor.
\v 14 Ak kisich Asor Sadok, ak kisich Sadok Akim, ak kisich Akim Eliud.
\v 15 Eliud ne kikwandab Eleasar, Eleasarne kikwandab Matan, Matan ne kikwanditab Jakobo.
\v 16 Jakobo ne kikwanditab Josep boiyotab Maria ne kisich Jeiso ni kiguure Kristo.
\p
\v 17 Kiek ebenwek tugul taman ak ang'wan kong'ete Daudi agoi kamutet ni kigimut biko koba Babulon, ak kiek ebenwek taman ak ang'wan; kong'ete ng'emut koba Babulon agoi Kristo.
\p
\v 18 Sigetab Jesio Kristo: ole kingo kagochamnyechi Josep Kotungei ak Maria kametab Jesio kole kitomo kotuiyo, kotook kele managat inendet eng' tamirmiriet ne tilil.
\v 19 Ak kimoche Josep, sandenyi, kole kobagakta eng' ungot amu kima cham kotewer eng' taitab biko, amu ki chi ne bo imanda inendet
\v 20 Ago kingoto kobwati tuguchuto tuguchu, komongji inendet malaikaiyatab kiptaiyat eng' karuotitoet, kole Josep weritab Daudi ameiywei imutyigei Maria chepyoseng'ung' amu managat inendet eng' tamirmiriet ne tilil.
\v 21 Tun sichei inendet werit ne saru bikyii eng' tengekwogikwai".
\v 22 Ak kagoeak tuguchu tugul, si kobiit kosulda ne kiga mwa kiptaiyat eng' maotiot kole,
\v 23 Keer, anyun manochi bergeiyat ak kosich werit, ak keguure kainennyi Imanueli ne ngeweech ko ne mi Jehovah kobotech.
\v 24 Ak king'eet Josep eng' rwondonyi ak koeei ko u ye king'at malaikaiyatab kiptaiyat ak kimutyigei chepyosennyi.
\v 25 Ak kima rikyi inendet agoi kosich werit, ak koguuree kainennyi Jeiso.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ak ko kingo kagesich Jeiso eng' Betlehem nebo Judea eng' betusiek che kibo laitoriat Herod, keer anyun kipka Jerusalem biko che ng'omen kobunu kongasis.
\v 2 Koteeboti kole, mi ano inendet laitoriatab Yahudik ne kigesich? amu kigiroo kogeliennyi eng' kongasis, ak kagibwa kilosu inedet.
\p
\v 3 AK kingogas noto laitoriat Herod kochol koboto Jerusalem komugul.
\v 4 Kingoum Herod, tisiik che eechen tugul ak sirik chebo biko, koteebe ole kigisikyi ano Kristo.
\v 5 Ak kiwolji koleji, kigisigyi Betlehem nebo Judea, amu kisir maotiot ko u noto kole,
\v 6 Ee inye Betlehem, emetab Juda, ma itigin mising eng' kandoikab juda, amu mong'unenen bounindet ne tun egu mestewotab bikyu Israel.
\p
\v 7 Kigur anyun Herod eng' ung'ot biko che ng'omen, si kogin ak konai kole kitoogu au kogeliet.
\v 8 Kiyokto koba Betlehem ak kileji, oba ocheng'komie lekwet ne tigin, ng'o kaonyoru inendet obka omwowo si ajo agane alosu inendet.
\p
\v 9 Ak kingo kagogas ng'alegab laitoriat, koba bandangwai ak ogeer anyun kiindoe icheket kogeliet ne kiga koroo eng' kong'asis kot koit ak kotonon eng' baragutab ole kimi lekwet ne tigin.
\v 10 Ak ko kingoroo kogeliet noto koboiboitu eng' boiboiyet ne neo mising.
\v 11 Ak kiba got orit, ak kiro lekwet ne tigin koboto kamennyi Maria; ak kogutungso kolos inendet, yeityo kotiacha konoraikwai che bo komonutiet ne kintet kogochi inendet, kagochinoik, tahabu tuguk che nyamdut ak tuguuk che u igomoik.
\v 12 Ak kingo kakoteechi Jehovah icheget eng' koruotitoet koleji, amoweekyige ole mi Herod, konaam anyun oret age koba emengwai.
\p
\v 13 Ak kingo kagoba ichee, komongji malaikaiyatab kiptaiyat Josep eng' karuotitoet koleji, ngeet imut lekwet ne mining ak kamennyi, mwechi Misiri ak itebe oloto agoi tun amwoun, amu chengei Herod kobar lekwet ne mining.
\v 14 King'eet anyun kemoi Joseph komut lekwet ne mining ak kamet koba Misiri.
\v 15 Ak kitebe oloto agoi kome Herod, si kosulda ng'olyot ne kimwa kiptaiyat eng' maotiot kole, "kiaguur werinnyu komong eng' Misiri".
\m
\v 16 Kingoroo Herod, anyun kole kigogen inendet biko che ng'omen, konerech mising, ak kiiyokto kebar leguk tugul che ngetik che mi Betlehem, ak eng' tabanwekyi tugul kobochi chebo kenyisiek aeng ak che tomo koit choto eng' betut ne kigene biko che ngomen.
\v 17 Kisulda anyun eng' betunoto ne kigamwa maotiot Jeremia kole,
\q
\v 18 kigigas kutit eng' Rama rirek ak kateiyet ne kindet rirjini Rael legukyi, ak kima cham kesaisai amu ma komi .
\p
\v 19 Ak kingo kagome Herod, ogeer anyun komongji malaikaiyatab kiptaiyat Josep eng' Misiri eng' karuotitoet.
\v 20 Koleji, nget imut lekwet ne tigin ak kamet, oba emetab Israel, amu kogobek chito ne kichenge kobar lekwanoto tigin.
\v 21 Kingeet Joseph ak komut lekwet ne tigin ak kamet, ak kobwa emetab Israel.
\p
\v 22 Ago ye kingogas kole bou Arkelau Judea eng' bounatet ne kibo kwandanyi Herod koiywei kwo oloto. Ak kingoteechi Jehovah eng 'karuotitoet kowekiygei komostab Galili.
\v 23 Ak kijo kotebe ng'anaset ne kiguure Nasaret. Si kobiit kosulda ne kiga mwa maotik, kole kiguure inendet Nasaretintet.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ak kijo eng' betusiechoto Johana kabatisanindet koamdaat eng' surkwenutab Judea.
\v 2 Kole, osigu amu kagorik bounatetab kipsengwet.
\v 3 Amu inendet ne kiga mwa maotiot Isaia kole kutitab chi ne kursei eng' surkwen kolin ochob oretab kiptaiyat, olitit ortinuek chi.
\p
\v 4 Ak kiiloochi Johana sambutab tambeesaik, ak kirotegei birirwetab muito, ak amitwogikyi ko ki chereng'enyik ak kumiatab kerti.
\v 5 Ak kimongo bikab Jerusalem ak Judea komugul ak komoswek che legite Jordan koba ole mi inendet.
\v 6 Ak kibatisan inendet ichee eng' aoinet ne kiguure Jordan kng'anyei tengekwogikwai.
\p
\v 7 Ago ye kingo keer che chang che bo Pharisaik ak Sadukaik kobwanjin kabatisanenyi, koleji ichek," leguchu bo erenok, che ng'wonen, ngo ne kiiteiywok oyestae nerekek che bwoni?.
\v 8 Oiiye anyun logoek che muchini nyolji isigunet.
\v 9 Ama tobwat eng' kwenung'wong ole kitinye kwondonyo Abraham, amu amwok ale imuchi Jehova kong'eetyi Abraham leguk eng' koichu.
\v 10 Mbo raa ko kagindeno aiywet tikitikab ketit. Kitile anyun ketit age tugul ne maiyie logoek che kororon ak kewirji mat
\p
\v 11 Abatisonok iman eng' beeko amu sigunet ago tinyei kimnatet kosiiro inendet ne rubwo, ma nyolu aipchinoto kweonikyik, ibatisonok inendet eng' tamirmiriet ni Tilil ak mat.
\v 12 Tinyei eng' eunyi keibenyi ak kotilili komie kieng'ut ak koumji nganuk chokennyi. Ak kobeelei metetek eng mat ne ma imisoksei.
\p
\v 13 Kijoo anyun Jeiso kobunu Galili, kojo Jordan ole mito Johana si kobiit kibatisan.
\v 14 Ago kimachei Johana kotai, koleji, kanyol ibatisana anendet, ago kechonjo ane?
\v 15 Ago kiwolji Jeiso koleji chamji raa, amu kanyoljech kewongu imanda tugul ko u noto. Kocham anyun.
\p
\v 16 Ak kingo kagebatisan, Jesio komong kolong' eng' beko, ogeer anyun kiyaatagis kipsengwetisiek ak koroo inendet tamirmirietab Jehovah kowolu ko uu cheptuget ak kotonoon eng barakunyi
\v 17 Ogeer, anyun kimong'une kutit kipsengwet, ne kimwa kole, ni ko werinnyu, chamanenyu, abaibai mising eng' inendet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Kiimut anyun tamirmiriet Jeiso kwo agoi surkwen si ktiem oindet.
\v 2 Ak ye kingo kagorugutgei betusiek artam ak kemousiek artam, eng' let koam rubet.
\v 3 Ak kingojo temindet ak koleji ngo i werit Jehovah ing'at koechu koek makatinik.
\v 4 Ago kiwolji kole, kigisir kele masobei chi eng' makatiat inege, ago eng' ng'olyot age tugul ne mong'une kutitab Jehovah.
\v 5 Yeityo komut oindet inendet kwo ng'nanaset ne tilil; ak kiimut kolany kimonjogut nebo hekalut.
\v 6 Ak koleji inendet, ng'o i weritab Jehovah, iwirjigei ng'weny, amu sirat kole, kole inye malaikaisiekyi agobo inye, ak kotachin eng' eunekwai, si marusin koita keldang'ung.
\v 7 Kileji Jeiso inendet, sirat kogeny kole metiem kiptaiyat Jehovah ning'ung.
\p
\v 8 Kogeny kiimut, oindet inendet kwo tulwet ne kooi mising ak koborchi bororosiek tugul che bo ng'weny ak telunotet nebo choto.
\v 9 Ak koleji, inendet agoonin tuguchu tugul ngikutungjo ak iloswa.
\v 10 Kileji Jeiso anyun inendet, ui eng' oli, chesawil!, amu sirat kole, ilosu Kiptaiyat Jehovah ne ng'ung, ak iboisiechi inendet inegei.
\v 11 Kibagach oindet inendet anyun, ogeer kibwa malaikaisiek si koboisiechi inendet.
\p
\v 12 AK ko kingogas Jeiso kole ki kerat Johana kwo inendet Galili.
\v 13 Ak kibagach Nasaret ak kwo kotebe Kapernaum, ne mi ole ngete araraita eng' tabanwek che bo Sebulun Naptali.
\v 14 Si kosulda ne kiga mwa maotiot Isia kole,
\q
\v 15 Emetab Sebulun ak emetab Naptali, oret ne legite araraita, Jordan, bitonin, Galili ne bo bororosiek.
\q
\v 16 Kiroo biko che kitebe tuindo lapkeiyet ne o, ak kiwolji lapkeiyet icheket che kitebyei eng' koreet nebo urwetab meet, ko kichoorchigei lapkeiyet.
\p
\v 17 Kong'ete yoto kotoi Jeiso koamda, ak kole osigu, amu kagorik bounatetab kipseng'wet.
\p
\v 18 Ak kiwendote tabandab araraita ne bo Galili, koroo biko aeng che tupcho, Simion ne kiguure Petero ak Andrea ng'etetab kamet, kowirjinoti regerreywot borowoik ni kinome njirenik araraita amu ki ramikab njirenik.
\v 19 Ak koleji, obwa, orubwa si aeak oegu ramikab biko.
\v 20 Ak kibagach ngunoto regereiywekwai ak korub inendet.
\p
\v 21 Ak kingoto kowendi eng' oloto, koroo biko aeng chi tupcho Jakobo weriab Sebedi, ak Johana ngetetab kamet, komito moingetab beko koboto Sebedi kwandangwai, kokanyi regereiywekkwai, ak kogur icheket.
\v 22 AK kibagach eng' sainoto moinget ak kwandngwaiak korub inendet.
\p
\v 23 Ak kiwendoti Jeiso eng'Galili komugul, konetisioti eng' sinagogisiekwai, ak koamdaati logoiywek che kororon che bo bounated, ak kosooboti che tinye korotwek alak tugul ak mianwek alak tugul eng' biko.
\v 24 Ak kiyesta ngalek agobo inendet eng' Syria komugul ak kigimutyi inendet biko tugul che miandos che kinam korotwek ak ng'woninwek che terotin, ak che kitinye oik, ak che kitanuitos, ak chiki meiyotin borwek, ak kisoob ichek tugul.
\v 25 Ak kiirub inendet tuiyosiek che eechen che kibunu Galili ak Dekapoli, ak Jerusalem ak Judea ak Jordan bitonin.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ye kingoro tuiyosiek kolonya tulwet ak kingo kagotebi ng'weny kobwonji alamalayennyi ole mi inendet.
\v 2 Ak kiyat kutinnyi ak konet iche koleji,
\q
\v 3 Boiboen che bonon eng' tamirmiriet amu nyingwai bounatetab kipsengwet.
\q
\v 4 Boiboen che choltos amu tun kigoigoi.
\q
\v 5 Boiboen che talaen; amu tun bunjini ng'weny.
\q
\v 6 Boiboen che amei rubo ak melelda agobo imanda; amu tun ko biyongdos.
\q
\v 7 Boiboen che riregei amu tun nyoru agichek rirenetab gei.
\q
\v 8 Boiboen che tililen mugulelwek amu tun keerei Jehovah.
\q
\v 9 Boiboen che yaei kalyet; amu kiguure weritab.
\q
\v 10 Boiboen che kageusaus agobo imanda; amu nyingwai bounatetab kipsengwet.
\q
\v 11 "Oboiboi tu ye churok bik, ak ye usausok ak ye mwaitaenok yaitye age tugul, kong'oochok agobo ane.
\v 12 Oboibaitu ak ogaaskei misingm amu oo melektang'wong' eng' kipsengwet; amu kigiusaus ko u noto maotik che ki indounenok.
\p
\v 13 Oi Munyekab ng'wony, ago ngot kobeek munyuk, anyinyindo kenyorundoi ano kianyiny? koboch toto ko ma kotiyeekiy, kobete kitumda ak kotiegat bik.
\v 14 Oi lapkeiyetab ing'weny magimuchi keuny nganaset ne mi tulwet barak.
\v 15 Ak mainoomi biko tait, ak konde kitonget orit, ago inteni kit ne tonone ak kokwenji biko tugul che mito go.
\v 16 Eng'kokwengta lapkaiyeng'wong' ko u noto eng' taitab biko si komuch koroo boisionikwok che kororon si kolos kwandong'wong' nemi kipsengwet.
\p
\v 17 Moliin kiacho abut ng'atutiet nda maotik. Kima cho abut ago ayai kosulda.
\v 18 Amu amwowok iman ale agoi kosiirto kipsengwet ak ing'weny ko masiirtoi mbo tisiet mbo kiy ne tigin eng' ng'atutiet agoi kosulda tuguk tugul.
\v 19 Noto anyun, chi age tugul ne butei ng'atutiet mbo agenge ne tigin eng' ng'tutichu, ak koneti biko ko u noto, keguure inendet ne tigin eng' tugul eng' bounatetab kipsengwet. Ago chi tugul ne yaei ak koneti choto keguure inendet ne o eng' bounatetab kipsengwet.
\v 20 Amu amwowok ale ngo to masiir imandang'wong' imanda ne bo sirik ak Parisaik, ko moite bounatetab kipsengwet matiny.
\p
\v 21 Kiogas kele, kigileji icheK che bo keny merumisiei, ak age tugul ne rumisie ko kagorikyi kiruoget.
\v 22 Ago amwowok ale, age tugul ne nerkyini ne tupcho ko kagorikyi kiruoget; ak age tugul ne leljini ne tupcho, "Raca" ko kagorikyi kapkiruoget; ak age tugul ne mwoe kole solwoni, ko kagorikyi Gehenna oldab mat.
\v 23 Noto anyun ye imache igoite kagochinen'ung' eng' kaptisisiet, ak inan eng' oloto ile, ting'enen ne otupche ng'olyot.
\v 24 Ibagakte eng' olot kagochineng'ung' eng' taitab kaptisisio ak iwe anyun ochamnyege si icho igoite kagochineng'ung'.
\v 25 Ochamyegei ak bunyondeng'ung' koto imi oret koboto inendet si ma imutyin bunyondeng'ung' kiruogindet, ak ribindet ak eng let ketoorjin korgoret.
\v 26 Amwaun iman ale, memongu eng' oloto matiny agoi iyaakte sendeiyot nebo let.
\p
\v 27 Ki ogas kele kigimwa kele amoipge.
\v 28 Ago amwowok ale age tugul ne kerei chepyoso, ak kogase miat inendet, ko kagoipge ak eng' muguleldonyi.
\v 29 Ak koek mestet kondang'ung' nebo tai ibalu, ak iwirte, amu keigei eng' inye ngo beteni kebeberta agenge eng' borto kosir ketorji Gehenna bortong'ung' komugul.
\v 30 Ak ngo nachin eung'ung 'nebo tai itil ak iwirte. Amu keigei eng' inye ngo betenen kebeberta agenge eng' borto kosir kwo *Gehenna bortong'ung' tugul.
\p
\v 31 Kigimwa kogeny kele, age tugul ne onei chepyosenyi kogochi anyun siret nebo besiet.
\v 32 Ago amwowok ale age tugul ne one chepyosenyi ama eng' sokset ko kae inendet koegunoyto chebaigeiyat. ak age tugul ne ituni chepyosanato ne kigeon, komi eng ibetabge.
\p
\v 33 Kiogas kogeny kele kigemwachi icheget chebo keny, keleji ameyosiechige eng' 'lembech, ago echi kiptaiyat kayosiosiekguk
\v 34 Ago amwowok ole amomurte mbo ngatigin agobo kipsengwet, amu ng'cheretab Jehova noto.
\p
\v 35 Nda a gobo ng'weny, amu keldebesaikab kelyekyi; nda agobo Jerusalem amu ng'anasetab laitoriat ne o.
\p
\v 36 Nda imurte agobo meting'ung' amu memuchi iyai sumeiyot agenge koleelit nda kotuuit.
\v 37 Ago ingoek ng'alalelng'wong' Ee ko Ee, oloo k oloo ak kiy age tugul ni siire chuto kobunu inendet ni ya.
\p
\v 38 Kiogas kele, kigimwa kele konda eng' konda ak keldet eng' keldet.
\v 39 Amogerte ne ya amu age tugul ne irobochin komatirabach tai, iweekyi age agine.
\v 40 Ak ngomutyin age tugul kapkiruok komoche kosarenin sumbeng'ung', igooji ko ib ngorieng'ung' kora.
\v 41 Ak age tugul ne birjinin iwe mailit agenge obe tuwai malisiek aeng'.
\v 42 Igochi inendet ne somin, amotubtochi batai inendet ne mechei kobesenenin .
\p
\v 43 Kiogas kele kigimwa kele cham chitab kokwng'ung', ak isas bunyondeng'ung'.
\v 44 Ago amwowok ale ocham bunikwok ak osochi ichee che inyolilok.
\v 45 Asi oegu werikab kwondong'wong'ne mi kipsengwet amu igochini asistanyi kotilji che yaachen ak che kororon, ak iyokychini ropta che bo imanda ak che mo bo imanda.
\v 46 Amu ngoto ochome iche chi chomok ko nee melekto ni otinye? mayoei ko u nyoto mbo taagikab aisurut?
\v 47 Ak ngo to gati che otupche kityo, ko koyai nee ne siirei alak? tos mayaei ko u noto bororosiek?
\v 48 Noto anyun oegu akweget che igesunotige ko u ye igesunotgei kwandang'wong' ne bo kipsengwet.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Oripge si moei imandang'wong' eng' taitab biko, si korooak ichek; ng'oei ko u noto ko monyoru melekto eng' kwondong'wong' ne mi kipsengwet.
\v 2 Noto anyun ko ngigoite kagochinioguk che bo rirenetab ge go ma tikuut riombut eng' tain'gung', ko u ye yoei chombilik ing' sunagogisiek ak ortinwek si kobbiit konyor kalasunet eng' biko. Amwowok iman alekagonyor ichek melektongwai.
\v 3 Ago ngigoite kagochinoik ko matonai eung'ung' nebo katam ne oei eung'ung' ne bo tai.
\v 4 Si kobiit kobunji ung'ot konunoik tiseiywekuk, ak kogonin melekto kwandang'ung ne keerei eng ung'ot.
\p
\v 5 Ak ye osoei ko mouitu chombilik amu chomei ichek kosoe kotonondos eng' sunagogisiek ak ormarichok kobiit koroo biko ichek. Amwowok iman ale kagonyor ichek melektongwai.
\v 6 Ago inye ye imache isa, iwe gongung orit, ak ye kaiger kurget, isa kwandang'ung ne keerin en ung'ot.
\v 7 Ak ngosoei ko matotes ngalegab buch ko u yo aei bororosiek; amu leen kigosyin ichek amu chang'unda ng'alekwai.
\v 8 Noto anyun amoige ichek, amu ingen kwandang'un tuguk che obononi, agot kotom osom.
\v 9 Noto anyun osa ko u nyi; kwandonyo ne mi kipsengwet ng'otililit kaineng'ung'.
\q2
\v 10 Ingonyo bounateng'ung, ngoeak eng' ing'weny magenung'ko u ye kiyaei eng' kipsengwet.
\q2
\v 11 Konech rani amitwogigikyo che bo raa.
\q2
\v 12 Ak inyoiwech kaat lelutikyo, ko u ye kinyochini kaat che lelwech.
\q2
\v 13 Amemutech ole mito tiemutiet, ago soruech eng' ne ya.
\p
\v 14 Amu ngot onyochini kaat bik kachililutikwai konyoiwok kaat agine kwandang'wong' ne bo kipsengwet.
\v 15 Ago ngot ko monyochini kaat biko kachililutikwai ko manyoiwok kaat agine kwandang'wong'
\p
\v 16 Kogeny ng'orugutgei ko mokergeitugei ak chombilik, eng' togochik chebo cholatet; amu wale togochikwai, si koroo biko kole koirugutge. Amwowok iman ale kagonyor ichek melektangwai.
\v 17 Ago ye irugutge inye, iil meting'ung' ak iun togeng'ung'.
\v 18 Si meroo biko kole irugutigei ago irooi kwandang'ung' ne mi eng' ung'ot. Ak kokonin melekto kwandang'ung' ne irooi eng ung'ot.
\p
\v 19 Amogonorjige konoraik eng chogenik kab ng'weny ole amei kutiek ak kutuk ak olibutei chorik ak kochor.
\v 20 Ako ogonorjige konoraik eng' kipsengwet ole maamei kiptorotinik kutiek ana kutuk, ak ole mabute chorik ak kochor.
\v 21 Amu ole mi konorueng'ung', komito oloto muguleldong'ung' agine.
\p
\v 22 Taitab borto konda nyoto anyun ngo kararan kondang'ung' ko nyiitat bortong'ung komugul ak lapkeiyet.
\v 23 Ago ngo ya kondang'ung' ko nyiitat bortong'ung' komugul tuindo. Noto anyun ngot koek tuindo lapkeiyat ne mi oring' ung' ko o tuindo ne tia anyun!
\p
\v 24 Mami chi ne imuchi koot kiptainik aeng' amu sose age ak kochamage nda konamge ak age, ak kosas age. Momuchi oot Jehovah ak mokornontit.
\p
\v 25 Amwowok anyun ale, mogere met agobo sobeng'wong' eng' che oame, nda che oae nda agobo borwekwok che oloochi. Tos ma siire sobondo amitwogik, ak masiire borto ngoroik?
\v 26 Otopen toritik che bo barak: magolsei ama kesisie ama iumjini choge: ak kobae ichee kwondong'wong' ne bo kipsengwet. Tos ma ogeigeen akwee mising' kosiir ichek?
\v 27 Ak imuchi ng'o eng'okwek ne kereri met eng' akwee kotesyi koindanyi agenge ne bo eut?
\p
\v 28 Ak amunee anyun si ogere met agobo ng'oroik? obwat taptok che bo kewet ole bititoi, maboisie ana mailetisi.
\v 29 Amu amwowok ale, mbo Solomon eng' talbistonyi tugul ko Kimailagat ko u age eng' chu.
\v 30 Ago ngologchini Jehovah ko u noto suswek chebo kewet che mi rani ak karoon kewirji mat ko tos maeiwokko u noto kosiir akwee che otinye kayanet ne tigin?
\v 31 Noto anyun amogerer met, ole kiome nee? nda kiee nee? nda kiloochi nee?
\v 32 Amu chenge tuguchu tugul bororosiek, amu inget kwondong'wong' ne bo kipsengwet kole, omoche.
\v 33 Ago ocheng' korok bounatennyi ak imandannyi si keteswok tuguchu tugul.
\v 34 Noto anyun amogerer met agobo mtai amu emekee ak kaimutikchii betutab mutaut agobo ge. Tinye betut age tugul yaitienyi.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Amoruoch, si magirwokwok.
\v 2 Amu kiruoget ne oruochi ko tun keruogunenok noto, ak eng' kerutiet ne ogere ko tu kegerunenok.
\v 3 Ako kaine si irooi betbetiat ne mi kondab ne otupche, ago menoe musukwet ne mito kondang'ung' inyendet?
\v 4 Nda imwochindoi ano ne otupche ilejini inganemun betbetiat bambaniat eng' kondang'ung'; ago mito musukwet kondang'ung inyentet.
\v 5 Ee chombilindoni! icheru korok bambaniat eng' kondang'ung' si iroo anyun komie inemu betbetiat eng' kondab ne otupche.
\p
\v 6 Amogochi sesenik ne itabanat ana owirji torok sonoek che tinye kamanutiet ni o si matiech eng' kelyekwai ak koweechge ak kogererak.
\p
\v 7 Osom, si kegonok, ocheng' si onyoru, ogonygony si keyotwok.
\v 8 Amu age tugul ne some kegochini, ak ne chenge konyoru, ak inendet ne igonygonyi keotinyi.
\p
\v 9 Nda mi ng'o eng' akwee ne ngo' som werinnyi makatiat, kogochi koita?
\v 10 Nda ngo som njiriotko tos igochi erenet?
\v 11 Ngot onget anyun akwee che o yachen ogochi legukwok kogochinoik che kororon ko tos siire mising ne tia kwandong'wong' ne mi kipseng'wet? Tos maigochini che some inendet tugukchi kororon?
\p
\v 12 Noto anyun tukuk tugul che omoche koeiwok biko, ko karan oechi agiche ko u noto amu chito ng'atutik ak maotik.
\p
\v 13 Obun akwee kurget ne mariich amu kurget ne baraa ak oret ne tebees noto ne wendi ng'emisiet ak chang' che bune nyoto ko toit oloto.
\v 14 Amu mariich kurget, ak ko bichii oret, ne wendi sobondo, ak ng'ering' che nyoru.
\p
\v 15 Oribge maotik chebo lembech, che bwonjinok eng' ngoroik che bo kechirek ago suik che ame bich.
\v 16 Onae ichek eng' logoekkwai. Tos iyumi biko *sabibuk eng' katok, nda logoekab monoonik eng' katablelinik?
\v 17 U noto ketit age tugul nye kararan koiye logoek che kororon, ago ketit ne ya koiye logoek che yachen.
\v 18 Me imuchi ketit ne kararan koi logoek che yachen ama imuchi ketitnyi ye koi logoek che kororon.
\v 19 Ketit age tugul ne maie logoek che kororon ketile ak kewirji mat.
\v 20 Noto anyun onoe ichek logoekwai
\p
\v 21 Maite age tugul bounatetab kipsengwet ne lejino, kiptayandani, kiptaiyandani, ago inendet ne yae magetab Baba ne mi kipsengwet.
\v 22 Lejino che chang' betunoto, kiptaiyat, kiptaiyat kima kiae maonatet eng' kaineng'ung', ak kigion oik eng' kaineng'ung' ak kigiae eng' kaineng'ung' boisionik che chang' che bo kimnatet!
\v 23 Ak amwochini anyun ichek eng' yoto ko took, alenii manaak kongete agoi! oistoenoge akweechi oae che yachen.
\p
\v 24 Noto anyun, age tugul ne kasei ng'alekyu ak koyae kegergeite chito ne ngom nyi kiteech gonnyi yatiet barak.
\v 25 Ak kingo robon ak kous koristo neo, kobwa masambanik ak korus koyoto, ko ma ilul amu kiga kiteekichi ruandet barak.
\v 26 Ak age tugul ne kosei ngalekyu ama yaei kegerkeite chito ne berber, ne kiteech gonnyi eng' ng'aniek.
\v 27 Ak kingo robon ak kibka bekab kutiat, ak kicho kibuket ak korus goyoto ak kilul, ak kieet lulennyi.
\p
\v 28 Ak kingotar Jeiso ng'alechu kokwongio tuiyosiek akobo kanetisiennyi.
\v 29 Amu kiinet ichek ko u ne tinyei kimnatet, amu u sirikwai.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak ko kingowol Jeiso eng' tulwet korub inendiet tuiyosiek che eechen.
\v 2 Ak ogeer anyun kijoni chi ne kiome mogondoisik ak kogutungji kole Kiptayandani, ngicham, imuchi itililo.
\p
\v 3 Ak kiito eunnyi kole kaacham tililitu ak kitililit chichoto eng' sainata eng' mogondoisik.
\v 4 Ak kimwochi Jeiso chichote koleji, ripge mat imwochi chi, ago ui ak iborjige tisiindet, yeitio igoite tiseiwot ne kinget Musa, si koek barnatet eng' icheget.
\p
\v 5 Ak ye kingo kagomonji Kapernaum kojonji Kiptayatab bogol kogaigai.
\v 6 Koleji, Kiptaiyandani, imioni otwongindennyu eng' gaa kasat mising, meat borto.
\p
\v 7 Ak kileji Jeiso inendet, si acho asoob inendet.
\p
\v 8 Ak kiwolji, kiptayandanoto bo bogol kole kiptaiyandani, manyoljnin achoo gonnyu, ago mwa ng'olyot kityo si kosob otwogindennyu.
\v 9 Amu a i chi mbo ane ne kiboiwo, ak atinye asarik che abou, ak ngomwochi ne, alenii ui kwo; ak ngomwochi age aleji choo, kocho ak ngomwochi otwoginendennyu aleji yai ne koyae.
\p
\v 10 Ak ko kingogas Jeiso kokwong' ak koleji icheek che kiirube, "Amwowok, iman ale tomo anyoru kayanet ne, tee ne mbo eng' Israel.
\v 11 Ak amwowok ale bwoni che chang' eng' kong'asis ak cherongo kobwa kotebi ak Abraham, ak Isak, ak Jakob eng' bounatetab Kipsengwet.
\v 12 Ago kitoorjini werik che bo bounatet tuindonyi bo sang; ole mito rirek ak nyeetab kelek.
\v 13 Kileji anyun Jeiso kiptaiyandanoto, ui oldong'ung' ingeaun ko u ye kaiyan. Ak kisob eng' sainoto otwogindennyi.
\p
\v 14 Ye kingwo Jeiso kaitab Petero kogeer chebyosetab bigoi nebo Petro ne kiruei koamei eset.
\v 15 Ak kinam inendet eut, ak kobagakta eset, ak kingeet koboisiechi inendet.
\p
\v 16 Ak kingo moche koimen komutyi Jeiso biko ichek che chang che tinye oik ak koon tamirmiroik eng' ng'olyot ak kosoob tugul che kimiandos.
\v 17 Si kobiit kosulda ne kiga mwa maotiot Isaia, kole kinam inendet nyalulnatennyo, ak koib mianwekyo.
\p
\v 18 Ak kingoro Jeiso tuiysiek che eechen koga aiemuut inendet, kong'at kole kwo kwoiyo bitet nyin ake bo araraitab Galili.
\v 19 Ak kijo sirindet age ak koleji "konetindeni arubun eng' wui ake tugul ole iwendi".
\p
\v 20 Ak kileji Jeiso, tinye lelwek kebenonik, ak tinyei taritikab barak keswonik ago matinyei weritab chi ole ichutoi inendet metinnyi.
\p
\v 21 Ak kimwochi age ne bo alamalayet koleji kiptaiyandani, chomwo korok awo atub babanyu.
\p
\v 22 Ak kileji Jeiso, rubka bakakte che begu kotub che begukotub chekwai che begu.
\p
\v 23 Ak kingo kagolany moingetab beko korub inendet alamalyennyi.
\v 24 Ogeer anyun, king'et koristo ne kindet eng' araraita ko toluum moingetab beko; ako kiinuchi Jeiso.
\v 25 Kibwa anyun alamalyenyi kong'et inendet koleji, "soruech, kiptaiyandani, kagibegu!".
\p
\v 26 Kilenji Jeiso icheget, kaine si oiywei anyun akwek che otinye kayanet ne tigin? Kingeet anyun koger kong' ak koristo nebo beko ak kisis anyun araraita mising.
\p
\v 27 Ako kikwongio biko, kole chi nee chichi, amu kosei iit inendet mbo koristo ak araraita?
\p
\v 28 Ak ye kingot Jeiso bitoniin emetab Gadarenes, kotuiyo inendet ak biko aeng' che kitinyei oik kobunu oldab kererisiek. Ki koromen mising, koto kime muchi chi kosiir oranato.
\v 29 Ak ogeer anyun, kiwaach, kole, kiting'egei nee ak inye weritab Jehova? kecho yu inyalilech kotomo koit betut?
\v 30 Ak ki kimi akwet nebo torook chang che kiageti eng' ye loo.
\p
\v 31 Ak kisom Jeiso oik kole, "ngionech kemande, iyoktech kebe kechut akwet ne bo torook."
\p
\v 32 Ak kileji Jeiso ichek, "oba". Ak kimanda koba kochut torook, ak ogeer ne matianit koruai mising akwet komugul koregtoi chepng'esut koba araraita, ak kobekji beko.
\v 33 Ak kiyesta che kiiyoki torook choto koba ng'anaset ak komwaita kiy age tugul ak kito ne kiga kiyechi che kitinye oik.
\v 34 Ogeer anyun, kimong' sang' nganaset komugul kotuiyo ak Jeiso. Ak king'oro inendet kosom kwo eng' tabanwekwai.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Kilany Jeiso moingetab beko ak kolanda nganasennyi.
\v 2 Ogeer anyun, kigimuti inendet chito ne mioni nye meat borto korue eng' kitogut; ak kingor Jeiso kayanengwai, koleji ne meat borto, weri, nyiganitu, kagenyoun kaat tengekwogiguk.
\p
\v 3 Ak ogeer, anyun kimwa alak che bo sirik eng' mugulelwekwai kole, mwoei chichi ng'alek che yaachen agobo Jehovah.
\v 4 Ak kinai Jeiso kabwotutikwai ak koleji, "kaine si obwat yaitiet eng' mugulelwekwok?
\v 5 Amu nee ne nyumnyum, kemwa kele kagenyoun kaat tengekwogiguk; nda kemwa kele ng'eet ak iwe?
\v 6 Ago sonai ole tinye kimnatet weritab chi eng' ng'weny konyochi kaat biko tengekwogik "koleji anyun ne meat borto", ngeet ib kitogung'ung' ak iwe kang'ung' "
\v 7 King'eet anyun ak kwo kanyi.
\v 8 Ago kingoro tuiyosiek, koiywei, ak kolos Jehovah, ne kikegochi kimnotet biko ne u noto.
\p
\v 9 Ak kingosiirto Jeiso eng' oloto, koroo chito ne kiguure Matayo kotebe ole kitooge aisurut; ak kileji "rubwa" kong'eet anyun ak korub.
\v 10 Kingo tebi Jeiso ng'weny koamis eng' koot, ogeer anyun, kobga taagik chebo aisirut ak kipteng'eginik ak kwomis koboto Jeiso ak alamalyennyi.
\p
\v 11 Ak ko kingoro paraisik, koleji alamalyennyi, amu nee si koamisie konetindeng'wong ak taagik che bo aisurut ak kiptengeginik?
\p
\v 12 Ako kingogas Jeiso, koleji ichek, momochei biko che chomegei chepkerichot, kobate che miandos.
\v 13 Ago oba akwek, obonetge kit ne iboru ng'olyondoni, Amache rirenetab ge, momoche tiseiywo; amu kima choni aguur chebo imanda, ago kiptengeginik.
\p
\v 14 Kibwonji anyun alamalyetab Johana ak koleji, amu nee si kerugutigei ache ak Paraisik konyil che chang' ago merugutigei alamalyeng'ung'?
\p
\v 15 Ak kileji Jeiso imuchi icheK chi kogiguurji katunisiet kocholio, koto komi ak sandet? ago bwonichi tun kiistoe sandet ichek ak korugutge anyun.
\p
\v 16 Maimuchi chi konapchi akwot ne leel ngoriet ni os, amu kereri akwot ni leel ngoriet ni os, ak koyait kosiir ole ko kererat.
\v 17 Ama indeni biko divaik che leelach lolotinwek che osen. Amu kereri lolotinwek ak kotartagee divaik ak kobek lolotinwek, ako kindeni divaik lolotinewek che leelach, ak kotebi tuwai.
\p
\v 18 Ye kingoto komwochini ichek ng'alechu, otaben anyun kicho bounindo ak kong'urukyi inendet ak kole kagome chepyanyu raa ago cho igonoor inendet eung'ung si kosob.
\v 19 Ak kin'geet Jeiso korub inendet ak kiirub alamalyennyi agichek
\v 20 Ogeer, chepyoset ne kimondoe korotik eng' kenyisiek taman ak aeng', kiirubu Jeiso eng' let, ak kotiiny tabandab ngorienyi.
\p
\v 21 Amu kimwa eng' muguleldonyi kole ngo atiiny kityo ngorienyi, asobe.
\p
\v 22 Ago kiweechge Jeiso koroo inendet, ak kole, chebi nyigantitu kagobsoobin kayaneng'ung', Ak kisob chepyoset kongete sainata.
\p
\v 23 Ak kingoit Jeiso kaitab bounindet ak koroo che kuute ndurerusiek ak biko boldos.
\v 24 Koleji, oistege; amu mame chepto ago inuuchi. Ak kirorechi ichek inendeteng kochot.
\v 25 Ago kingo kageon tuiyet koba sang' kwo go ak konam eutab cheboto, ak kong'eet inendet.
\v 26 Ak kigos ng'olyondenoto eng' emonoto komugul.
\p
\v 27 Ak kingosiirto Jeiso kwo eng' oloto korub inendet kipkoratinik aeng'u kowogoti kolen Rireneige, ee weritab Daudi.
\v 28 Ak kingo kakwo go kobwonji inendet kipkoratini choto, ak koleji Jeiso Oyaani ole amuchi ayai nito? kole wei kiptaiyandeni.
\p
\v 29 Kotwa anyun konyekwai ak kole ingoeak eng' akwek ko u kayaneng'wong'.
\v 30 Ak kiyotogis konyekwai. Ak king'at Jeiso mising' koleji, amogany konai chi.
\v 31 Ago kiba, ak koiyestaat ng'olyot agobo inendet eng' emonoto komugul.
\p
\v 32 Ak ye kingo toi koba, ogeero kigimutyi inender che ne namat kut ne kitinyei oindet.
\v 33 Ak kingo kageon oindet, kongalal ne namat kut; ak kikwongio tuiyosiek kole" kitomo keroee ne u ne eng' Israel!"
\p
\v 34 Ak kimwa Paraisik, kole "onei oikkobun nebo oik"
\p
\v 35 Ak kitoi Jeiso kokwendot eng nganasok tugul che eechen ak che mengeechen, Konetisioti eng' sunagogisiekwai, ak koamdaati logoiywek che kororon chebo bounatet, ak kosobooti che miandos eng' koroito age tugul ak eng' nyalulanet age tugul.
\v 36 Ago kingoroo tuiyosiek korirege ichek amu ki nyerotin ak koiyestootin, ko u kechirek che matinyei mestewot.
\v 37 Kileji anyun, alamalyennyi, O kesisiet iman, ago ng'ering kiboitinik.
\v 38 Noto anyun osa kiptaiyat ne bo kesisiet, si kobiit koyokyi ki boitinik kesisienyi.
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Ak kiguur Jeiso alamalyennyi taman ak aeng' kobwonji inendet, ak kogochi kimnatet si koon tamirmiroik che muruonen, ak kosoob che miandos eng' koroito age tugul ak eng' nyalulnatet age tugul.
\v 2 Chu ko kainaik che bo che kiyoktoi taman ak aeng' nebo tai ko Simion, ne kiguure Petero, ak Andrea, ngetetab kamet, Jacobo weritab Zebedi, ak Johana ngetetab kamet;
\v 3 Pilipu, ak Bartolamayo, Tomas ak Matayo taagindetab aisurut; Jakobo weritab Alpayo; ak Tadayo.
\v 4 Simion kananidet, ak Judas Iskariot ne king'wektoi inendet.
\p
\v 5 Kiiyokto Jeiso chuto taman ak aeng' ak kong'at icheket koleji. Amobe oret age tugul ne bo Bororiosiek, amobe nganaset age tugul nebo bikab Samaria.
\v 6 Ago keigei obe ole mi kechirek che betyotin che bo kotab Israel;
\v 7 Ak ng'obendi oamdaaji oleji, kagoleitit bounatetab kipsengwet.
\v 8 Osoob che miandos, ong'eet che kigobek, otilil che tinye mogondosik, oon oik, kaonyoru buch, ogoite buch.
\v 9 Amoibote tahabu nda feda nda sendeisieking' eng lolotinwekwok.
\v 10 Amoib lolet eng bandang'wong, ana sumotik aeng' nda kweonik nda kirokto; amu muchini kiboitiot amitwogikyik.
\v 11 Ak eng' nganaset age tugul ne o anan ne mining ne omongjin, oteb chito ne nyolu ne taachey too, ak oteebe yoto agoi obe.
\v 12 Ak ye obe go agatisie.
\v 13 Ak ngo nyolu goyoto, ongotebe kalyeng'wong ago ngo manyolu ingoweekyogei kalyeng'wong.
\v 14 Ak age tugul ne matoochok nda kogas ng'alekwok, ko ngomande eng' goyoto nda nganasanato, olelekte temburiek eng' kelyekwok.
\v 15 Awowok iman ale kaigaitu emetab Sodom ak Gomora eng' betutab kiruoget kosiir nganasanoto.
\p
\v 16 Oroo, kayoktook ko u kechirek eng' kwenutab suik, noto anyun ong'omagitu ko u erenok, ak otalaitu kou cheptugenik.
\v 17 Ago oribge biko; amu imutyinok kapkiruoget, ak kobirenok kipchoritisiek eng' sunagogisiekwai.
\v 18 Ak kimutyinok taitab bounik ak laitorinik agobo ane si koek baornatet eng' ichek ak eng' bororiosiek.
\v 19 Ago ngo goitook, ko mogerer met agobo ole ong'ololdoi, ak kito ne omwoei; amu kigonok eng' sainoto ne omwoei.
\v 20 Amu ma okwek che ong'alali, ago tamirmirietab kwandang'wong ne ngalali eng' akwek.
\v 21 Ak kong'wekta chito ngetetab kamet, kong'wekyi meet ak kong'wekta kwanda lekwenyi ak kong'eetyi lekwenyi, ak kong'wekta leguk sigikwai ak kogoito kebar.
\v 22 Ak kowechok biko tugul agobo kainenyu ago inendet ne muitoi agoi kagesunet kesoru.
\v 23 Ago ye usok eng' nganasani, omwechi age, amu amwowok iman ale, mobendi otase nganasok che bo Israel ama it weritab che.
\p
\v 24 Masiirei chito ne keneti konetintenyi, ama siirei otwogindet kiptaiyandennyi.
\v 25 Ago yamei kotebi ne keneti kou konetindennyi, ak kotebi otwogindet ko u kiptaiyandennyi. Ak agongo kuure ichek Beelsebul chitab kobo kaita, kotam nee ichek che bo gonnyi!.
\p
\v 26 Moiywei ichek anyun amu noto, amu mami kiy ne tugot ne matun king'onyei ama mi kiy ne ung'at ne matun naoksei.
\v 27 Ne amwowok eng' tuindo, ongalade eng' lapkeiyet, ak kito ne okase eng' itit, omwaite eng' korik barak.
\v 28 Amoiywei icheek che borei borto, ago ma imuchi kobar sobondo; ago kaigai oiywei inendet ne imuchi kobar sobondo koboto borto eng'*Gehenna.
\v 29 Mogioldoe taritik aeng' che tiginen kebebertab taman nebo denarit?. Amaibutyini eng'weny agenge eng' icheek ama chamjini kwandang'wong'.
\v 30 Ago iitotin mbo sumeek tugul che bo metewoikwok.
\v 31 Noto anyun amoiywei; osiire taritik che tiginen che tiginen che chang'.
\v 32 Noto anyun age tugul ne ibortoa eng' taitab biko abortoi agine eng' taitab Baba ne mi kipsengwet.
\v 33 Ago age tugul nema mwaitoi eng' taitab biko atoe inendet agine eng' kipsengwet.
\p
\v 34 Mobwat ole kiacho aipchi ng'weny kalyet, ago kianyo aipchi rotwetab chok.
\v 35 Amu kiacho apesie che ak kwanda, akchepto ak kamet, asotiotab werit, ak kametab werit.
\v 36 Amu egu bunikab chi bikyik.
\v 37 Inednet ne chamei kwandanyi ana kamenyi kosiira ko monyoljino ak inendet ne chamei werinyi ana cheptanyi kosiiro ko manyoljino.
\v 38 Ak inendet ne maibe kimurtoiyondennyi ak kosubwa ko manyoljina.
\v 39 Inendet ne ribe sobondonyi kobeeti ak inendet ne ibeeti sobondonyi agobo ane ko tun nyoru.
\p
\v 40 Inendet ne toochok ko kataacha ak inendet ne toocho ko kataach ne kiyokwo.
\v 41 Inendet ne tooche maotiot eng' kainetab maotio konyoru melektab maotio, ak inendet ne tooche chi ne bo iman eng' kainetab chito ne bo konyoru melektab chito ne bo iman.
\v 42 Ak age tugul ne igochini agenge eng' chu tiginen kikombet ne bo beko che kaititen kityoing' kainetab alamalyet amwowok iman ale mabetyini melektanyi matinty.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak ko kingo kagong'at Jeiso alamalyennyi taman ak aeng' koges kwo ing' oloto konetisiot ak koamdoiing ing' nganasokwai.
\p
\v 2 Ak kingogas Johana eng' korgoet boisiosiek che bo Kristo, koyoktoe alamalyennyi ng'olyo
\v 3 ak kotebe inendet kole, tos i inendet ne choni nda kigonye age?
\p
\v 4 Ak kiwolji Jeiso koleji, oba bandang'wong' ak omwochi johana tukuk che ogose ak che ogeere.
\v 5 Kertoi che koriotin, ak kobendoti che solomonik, kitilili che tinyei mogondoisik ak kastoi che ming'iotin ak king'eeti che kikobek, ak keamjini kibananok logoiywek che kororon.
\v 6 Ak baibai age tugul ne manyorureno kanagut eng' ui tugul.
\p
\v 7 Ak ki ngo tokobendi chu bandangwi, kotoi Jeiso komwochi tuiyosiek agobo Johana koleji kingomande surkwen oroo nee? tegat niitumdumi usonet?
\v 8 Kiomande oroo nee? chito ne ilochi ngoroik che tangusen? Otoben kira ichek che iloochi ngoroik che tangusen komi gorikab laitorinik.
\v 9 Ago kiomandei ogeere - maotiot? Ee, amwowok ale siirei inendet maotiot.
\v 10 Nito ko inendet, ne kigisir kele, toben ayoktai kiboitiondennyu kondoenin ne chobei oreng'ung eng' taing'ung'.
\p
\v 11 Amwowok iman ale tomo kobiit ne siirei Johana kabatisanindet eng' che kisich kwonyik ago inendet ne tigin mising eng' bounatetab kipsegwet ko o kosiir inendet.
\v 12 Ak koboch betusiek che bo Johana kabatisanindet agoi raa koruochini bik bounatetab kipsengwet, ak namei bik che koromen eng' kimnatet.
\v 13 Amu kimaotenyo maotik tugul ak ng'atutik agoi koit betusikab Johana.
\v 14 Ak ngomoche otaach ko u nito ko Elijah nito ne choni.
\v 15 Inendet ne tinye itik che kostoi kogas.
\p
\v 16 Ago agergeite nee ebeni? kerge ak leguk che tebsot eng' orisiekab aldaisiet ak kokuure alak,
\v 17 ak kole kigeguutok kurerut ak kimo ourerenie; kigiteiye ak kima oririe.
\v 18 Amu kicho Johana ak kima amis nda koee divaik ak kole tinyei oindet.
\v 19 Kicho weritab chi koamis ak koeiso ak kole bik, 'otopen chito ne chemoetyo ak eeintetab divaik choruetab togikab aisurut ak kipteng'eginik. Ak naat ng'omnotet keleboiman eng' boisionikyik.
\p
\v 20 Kitoi anyun koger kong' nganasok che kigiyoe boisionik che bo kamuktaet che chang'kosiir amu kimosik.
\v 21 "Bwa we Korasin! bwa we Betsaida! amu nda kiga kiyai eng' Tyre ak Sidon boisionik che bokamuktaet che kigiyei eng' akwenda kiga kosik keny kolaach kuniok ak koiilege aronik.
\v 22 Ago amwowo kale, kaigaitu tun Tyre ak Sidon eng' betutab kiruoget kosiirok.
\v 23 Ak inye Kapenaum ko tos kitororin agoi kipsengwet? Ichortoige agoi oldab chi kigobek. Amu nda kiga kiyei eng' Sodom boisionik che bo kamuktaet che kigiyei eng' inye ko nda mito agoi rani.
\v 24 Ago amwowok ale tun kaigatu emetab Sodom eng' betutab kiruoget kosiirin.
\p
\v 25 Eng' betusiechoto kowol Jeiso kole, amwoun kongoi, we Baba kiptaiyatab kipsengwet ak ng'weny amu kiiunge tugchu che ng'omen ak che iguitos, ak kiing'onji icheket eng' leguk che tiginen.
\v 26 Ee Baba, amu kii cham inye eng' kereng'ung'.
\p
\v 27 Kigogono tukuk tugul Baba ama mi ne inget werit, kobate kwanda, ama mi ne inget kwanda kabate werit, ak chi age tugul ne chamei werit kong'ongjini.
\v 28 Obwonjo akwek tugul che oiimige ak che oloae tuguk che nyigisen, si amuung'wok.
\v 29 Otiiny kaat choginnyu ak onetenage, amu atalaa ak aminingige eng' sobonwekwok.
\v 30 Amu nyumnyum chokinnyu ak wisis milennyu.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Eng' betusichoto kobun Jeiso mbarenikab beka eng' betutab sabato ak kiome rubet alamalyennyi ak kitoi kobal mesisekab beka ak koam.
\v 2 Ago kingoroo paraisaik koleji inendet topen yaei alamamlyeng'ung' ne chamdaat eng' ng'atutik keyai eng' sabato
\p
\v 3 Ago kileji ichek, tomo osoman kito ne kiyai Daudi ngoame rubet, ak che Mimi ak inendet.
\v 4 Ye kingwo gotab Jehovah, ak koam makatinikab kabartaet, che ko chamdaat eng' ng'atuatik koam inendet mbo che kimito koboto inendet, koboto tisiik ichege?
\v 5 Nana tomo osoman eng' ng'atutik, kele eng'waniti tisiik sabato eng' hekalut, ama kiityin ichek tengekto?
\v 6 Ago amwowok ale eng yu komi ne o kosiir hekalut.
\v 7 Ago nda kionai ole teptoi ni, amache rirenetabge momoche tiseiywo, nda kama ogikyini che mantinye tengek.
\v 8 Amu weritab chi ko Kiptaiyat ne bo sabato.
\p
\v 9 Ak kiwo eng' oloto, agoi sunagoginigwai arit.
\v 10 Ogeer anyun, kimi chi ne meat eut ak kiteebe ichek inendet koleji, tos chamdaateing' ng'atutik kesoob chi eng' betutab sabato? so kobiit kemwaitae tengekto.
\p
\v 11 Ak kileji ichek Jeiso, ano chi eng' akwee ne tinye kechiriet agenge, ak ngo tororokyi kebenet betutab sabato ko tos masutu komong?
\v 12 Siirtoot anyun ne tia chito eng' kechiriet noto anyun chamdaat keyai ne mie eng' betutab sabato.
\v 13 Ak Kimwochi Jeiso anyun chito koleji, chul eung'ugung', Ak kichul ak osob kogergeitge an eut nin age.
\v 14 Ak kimanda anyun Paraisik ak koruoch agobo inendet ole bortoi.
\p
\v 15 Ak ye kingonai Jeiso, kwo eng' oloto, ak kiirub inendet tuiyet ne o ak kisoob ichek tugul.
\v 16 Ak king'at ichek kole, si maibarta inendet.
\v 17 Si kosulda ne kiga mwa maotiot Isaia kole.
\q
\v 18 "Oroo, otwogindennyu ne kialewen, chamanennyu, ne baibai sobondonnyu eng' inendet. Andeni inendet tamirmiriennyu si komwochi bororiosiek kiruoget.
\q
\v 19 Mangichinige nda kobol nda kase chi kutinnyi eng' ortinwekab nganaset.
\q
\v 20 Mairii tegat ne chisot; ama imisi inendet kitambit ne iyeni agoi koyokto kiruoget ne iterterisie.
\q
\v 21 Ak imang'u bororosiek kainennyi.
\p
\v 22 Kigimutyi anyun chito ne kitinyei oindet, ne korat, ak ne namaat kut; ak kisoob inendet ko to ngalal ak kogeerto chito ne kimagertoi.
\v 23 Kokwongio tuiyosiek tugul an kole, tos weritab Daudi nito?
\p
\v 24 Ago kingogas Paraisik, mole, Maone chichi oiK, kobate eng' Beelsebul, ne o ne go oik.
\p
\v 25 Ak kingonai Jeiso kabwatutikwak, koleji ichek ng'emogsei bororiet age tugul ne pcheegei ama tononi nganaset nda got age tugul ne pcheegei.
\v 26 Ak ngo on chesawil, chesawil, ko kapcheigee inegei, tonondoi ano anyun baunatenyi.
\v 27 Ak ndaonde oik eng' Beelsebul, koone eng' ng'o werikwok?, noto anyun eg ichek che iruokwok
\v 28 Ago ngaone oik eng' tamirmirietab Jehovah kagoitwak anyun bounatetab Jehovah.
\p
\v 29 Nda imuktoi ano kwo chi gotab chito ne Kim? si kouur anyun gonnyi.
\p
\v 30 Inendet ne magimi tuwai, kogirindaa ak inendet ne makiyumi tuwai koseeri.
\p
\v 31 Noto anyun amwowok ale kinyochin kaat biko tengekto age tugul, ak ng'olyot age tugul ne ya, ago che mwaei ng'olyo ne ya agobo Tamirmiriet ko makinyochin kaat.
\v 32 Ak age tugul ne mwoitoe yaitio weritab chi kenyochin kaat; ago age tugul ne mwoitoe yaitio Tamimiriet, ko ma kinyochin kaat mbo eng' ngonyuni kimi ana mbo ne nyoni.
\p
\v 33 Nda oyai ketit kogararanit ak logoekyi, nda oyai ketit koyait anan logoekyi, amu kinae ketit logoekyi.
\v 34 Akwee legukab erenok amu oik cholwokik, omukti ano akwee che oyachen, omwa tuguk che kororon? amu ng'ololi kutit che nyiitat muguleldo.
\v 35 Ibune chi ne kararan tugul che kororon konoruennyi, ak ibune chi ne ya tuguk che yaachen konoruennyi ne ya.
\v 36 Ak amwowok ale ngolyot age tugul ne bo buch ne mwoei biko ko tun tetu tuguchoto eng' betutab kiruoget.
\v 37 Amu kiitinyin imanda eng' ng'aleguk, ak kigikynin eng' ngaleguk .
\p
\v 38 Kiteeb anyun alak chebo sirik ak Parasaik kole, konetindoni, kimache kegeer kaborunet ne iboruech.
\p
\v 39 Ago kiwolji Jeiso koleji, ee okwek ebendo ne ya ne cheng'ee kaborunet ak magigochin kaboruno, koborunetab maotiot Jona.
\v 40 Amu ko u ye kimito Jona betusiek somok ak kemousiek somok moetab njiriot ne o mising; ko u noto tun tebe weritab chi betusiek somok eng' muguleldab ng'weny .
\v 41 Tun tonondos murenik chebo Ninebe koboto ebeni eng' kiruoget ak kogikyi amu kisik eng' mwaitaet nebo Jona; ak oroo, ne o kosiir Jona.
\v 42 Ng'eete tun laitoriat chepyoset ne bo murot komostab tai koboto ebeni eng' kiruoget, ak kogikyi: amu kibun tabanwekab ng'weny si kogas ng'omnetab kosiir Solomon.
\p
\v 43 Ago ngo kakomongune chi tamirmiriet ne muruon kwo kobunot ole yaamnyotin, kocheng'oti ole imung'e amanyor.
\v 44 Noityo komwa kole kawekyige gonnyu ole kiamong'une; ak ki kingocho, konyor ko mami kiy, ak ko bugot ak ko chobot.
\v 45 Kwo anyun komut tamirmirik alak tisab che yacheen kosiir inendet ak kochut ak komeny oloto, ak eng' let koyait atebtab chichoto kosiir ne kibo tai. Egu ko u Noto eng' ebeni ya.
\p
\v 46 Kingoto kong'ololjini Jeiso tuiyosiek, ogeer, kitonondos eng' sang' kamet ak che tupcho, kocheng'ee kong'ololji inendet.
\v 47 Ak kimwochi anyun chito age koleji, keero tononi eng' sang' komet ak che otupche chenge kongololun.
\p
\v 48 Ago kiwolji Jeiso chito ne kimwochini inendet koleji, ng'o kamennyu ak che kitupche?
\v 49 Ak koiito eunnyi kotokyi alamalyennyi, ak kole, otopen, chu kamennyu ak che kitupche!
\v 50 Amu age tugul ne yaei magetab Baba ne mi kipsengwet, noto werit ne kitupche, ak chepto ne kitupche, ak kamennyu.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Kiwo Jeiso betunoto komanada eng' got kwo kotebe tapanutab araraita.
\v 2 Ak kiimujige inendet tuiyosiek che eechen, kolany moingetab beko anyun, ak kotebe ng'weny; ak kitonone tuiyet komugul ngetut.
\v 3 Ak kimwochi ichek tugul che Chang' eng' kalewenaik, koleji ogeer, anyun kiwo kolindet koleita kesuwek.
\v 4 Ak kingoto koleitoi, kobityi kesuwek alak tabandab oret ak kibwa taritik koam
\v 5 ak kibutyi alak ole mito koik, ole kima kotinyei ny'ung'unyek che chang'; ak kobityo ak kobityo ngunoto au kima ko tia ny'ung'unyek.
\v 6 Ak kingo til asista, komel ak kiyomyo amu kima kotinyei tigitik.
\v 7 Ak kiibutyi alak katok; ak kobityo katok ak kogiich.
\v 8 Ak kiibutyi alak ny'ung'unyek che kororon, ak koiyo alak bokol, alak tamonwogik lo, ak alak sosom.
\v 9 Inendet ne tingei itik che kostoe, kogas.
\p
\v 10 Ak kibka alamalyet, ak koleji kainee si ing'oloji iche eng' kolewenoik?
\p
\v 11 Ak kiwolji ichek koleji kagegonok onai ung'otik che bo bounatetab kipsengwet ago ma kigochi ichek
\v 12 Amu age tugul ne tinyei ko tun kigochini si konoyor che chang' kosiir; ago age tugul ne matinyei kesore mbo che katinyei.
\v 13 Noto anyun ang'ololjini eng' kalewenoik amu mbo nda keertoi ko mageere kiy, ak kostoi ama kose kiy nda koguiyo.
\v 14 Ak isuldaat eng' ichek maonatetab Isaia, ne len eng' kaset ogase ago moguitosi mbo ngatigin, ak eng' keeret ogeere ago mobestosi mbo ngatigin.
\p
\v 15 Amu kwalilenotin mugulelwekab bichu, ak mogostoi komie itikwai, ak kiroo icheget konyekwai, si meroo eng' konyegkwai, nda kogas eng itikwai, nda koguiyo eng' mugulelwekwai si kowechge kogeny ak asoob ichek.
\p
\v 16 Ago boiboen konyekwok, amu tapentoi ak itikwok amu kostoi.
\v 17 Amu amwowok iman, ale kimach maotik che chang' che bo imanda koroo tuguk che ogeere, ago kima keer, ak kimach kogas ng'alek che ogase ago kima kas.
\p
\v 18 Ogase anyun akwek kalewenet ne bo kolindet.
\v 19 Ye kasei chi age tugul ng'olyotab bounatet ama iguiyo, kochi anyun inendet ne ya, ak choni chesawil ak kosaree ne kiga kelechi muguleldonyi noto ne kigilechi tabantab oret.
\v 20 Ak inendet ne kigilechi ole mi koik nito inendet ne kose ng'olyot ak kotaach ngunoto eng' boiboiyet.
\v 21 Ago matinyei tigitik inendet, ago tebye ne matia; ak ngojo nyalilda nda usisiet agobo ng'olyot kobut ngunoto.
\v 22 Ak inendet ne kigilechi ole mi katok ko inendet ne kose ng'olyot ak kogiich ng'olyot kererwekab met che bo ng'weny ak kaberberisietab magomatet si mai.
\v 23 Ak inendet ne kigilechi nyung'unyek chi kororon ko i inendet ne kese ng'olyot ak koguiyo; ne iyie logoek iman, alak bogol, alak tamanwogik lo, alak sosom.
\p
\v 24 Kiiborji kalewenet age ichek, koleji, kergei bounatetab kipsengwet ak chito ne kigolji keswek che miach mbarenyi.
\v 25 Ago ye kita koruitos biko kocho bunyondennyi ak kogolji chemulbainik ole mito beka ak kwo.
\v 26 Ago ye kingo bityo iitoundab suswot, ak koi bek, kotook agichek chemulbainik.
\v 27 Ak kibwa otwogik chebo chitab got ak kileji kiptaiyandani, kima igolji kesuwek che kororon mbareng'ung'? kibun ano anyun chemulbainik?
\p
\v 28 Ak kileji ichek kiyaei noto bunyot. Ak kileji otwogik, tos imache kebe kengusate?
\p
\v 29 Ago kile, achicha; si ma ng'o ngusu chemulbainik ongusu beka.
\v 30 Ingobityo tugul agoi kesisiet; ak eng' betutab kesisiet amwochi kesik aleji oyum korok chemulbainik ak orat raturik si obeel; ak oyumji chogennyu beka.
\p
\v 31 Kiiborji kalewenet age koleji, kergei bounatetab kipsengwet ak kesuwotab mogoiwet, ne kiib chito ak komnji mbarennyi.
\v 32 Ne kitigin iman eng' kesuwek tugul ago ngo kagoeet ko o eng' mbarennyi tugul ak egu ketit ne tebe taritik temenikyi.
\p
\v 33 Kimwochi kalewenet age koleji kergei bounatetab kipsengwet ak mermerek biteek che kinam chepyoso ak kongolta busiek che bo kitongok somok, agoi kogut tugul.
\p
\v 34 Kimwochi Jeiso tuiyosiek tuguchito tugul eng' kalewanaik ak kima ng'ololji ichek ama eng' kalewenet.
\v 35 Si kosulda ne kiga mwa maotiot kole ayote kutinnyu eng' kalewenoik; amwoe tugul che kigiuny koboch koga kelumda ng'weny.
\p
\v 36 Kibagakta Jeiso tuiyosiek, ak kwo go; ak kibwonji alamalyennyi koleji, iborueech kalewenetab mbaret.
\p
\v 37 Ak kiwo kole, inendet ne kileta kesuwek che kororon ko weritab chi.
\v 38 ak mbaret ko ng'weny ak kesuwek che kororon ko werik che bo bounatet; ak chemulbainik ko weritab inendet ne ya.
\v 39 Ak bunyot ne kigole chito ko oindet; ak kesisiet ko kagesunetab ng'weny; ak kesik ko malaikaisiek.
\v 40 Ko u ye kiyumi chemulbainik ak kebeel eng' mat; egu ko u noto eng' kagesunetab ng'weny.
\v 41 Iyoktoi weritab chi malaikaisiekyi koba koum komoong'une bounatennyi tuguk che inochi bich, ak ichek che yaei tengekto.
\v 42 Ak kowirji mat ne o; egu eng' oloto kateetak nyeetab kelek.
\v 43 Iluu(ikweng'sei) anyun che bo imanda ko u asista eng' bounatetab kwandangwai, inendet ne tinyei itik kogas.
\p
\v 44 Kergei bounatetab kipsengwet ak kito ne bo mogornotet ne ung'at eng' mbar ne konyor chi, ak kouny; ak kwo kogosotegei koalda tuguk che kitinyei ak kole mbaranoto.
\p
\v 45 Kogeny, kergei bounatetab kipsengwet ak chemung' araiyat ne cheng'ei soneek che kororon.
\v 46 Ak ye kingo kagonyor soneoiyat agenge nebo alyet ne o, kwo koalda tugul che kitinyei ak koale songoiyandanoto.
\p
\v 47 Kogeny, kergei bounatetab kipsengwet ak regereiywot ne kiname njirenik, ni kigiwirjir araraita, ak koyum alak tugul che terotin.
\v 48 Ak ye kingo kagonyi kochuut kocho sang'; ak kotebi ng'weny koyumji che kororon kitongok, ago kimeto che yacheen.
\v 49 Egu ko u noto eng' kagesunetab ng'weny. Tun bwoni malaikaisiek ak kobesio che yaachen eng' wenutab che bo imanda.
\v 50 Ak kowirji mat ne lalei, ole tuun mi kateeiyet ak nyeetab kelek"
\p
\v 51 "Kaoguiye tugucho tugul?" koleji, alamalaik chi "Ee".
\p
\v 52 Ak kilejin Jeiso ichek, amu noto anyun sirindet age tugul ne kinginet komie ng'alegab bounatetab kipsengwet, ko kergei ak chito ne bo keny eng' ole konore tugukyi che bo kamanuut.
\p
\v 53 Ak kingo kagotari Jeiso kalewenoichu kwo eng' oloto.
\v 54 Ak kiit emennyi ak konet ichek eng' sunagogingwai koto kwongio kole kanyorune ano chichi ng'omnotoni ak ak boisionichu kimen?
\v 55 Tos ma weritab muswogindet nito? magiguure kamet Maria? ak werik che tupcho ko Jakobo, Joseph, Simion ak Judas?
\v 56 Ak tibik che tupcho kotos ma kimi tugul ak icheget? kinyorune ano anyun chichi tuguchu tugul?
\p
\v 57 Ak kiinach ichek ng'alekyi. Ago kileji Jeiso ichek mabetyini maotio teegisto kobate eng' gonyi.
\v 58 Ak kima yaei boisionik che chang' che bo kimnotet eng' oloto amu bistoengwa.
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ki gas eng' betusiechoto bounindet Herod logoiywek agobo Jeiso.
\v 2 Ak koleji otwogikyi, "inendet Johana kabatisanindet, nito kagong'eet eng' che kigobek noto anyun boisie eng' inendet kimnatosiechu.
\p
\v 3 Amu kiga konam Herod Johana korat, ak kondeno korgoret agobo Herodias osotiotab Philipu ngetetab kamet.
\v 4 Amu kileji Johana inendet, etat eng' ng'atutik obaigei ak kwonyito.
\v 5 Ak kimechei kobar inendet koiywei tuiyet amu kigiit kele inendet ko maotio.
\p
\v 6 Ago kingoit betut ne bo sigetab Herod, kogur cheptab Herodia eng' kwen, ak kiibaibait Herod.
\v 7 Ak kiiyosiechi kogochi kiy age tugul ne kasoom.
\v 8 Ak ye kingo kagonet kamet komwa kole, "koono metitab Johana kabatisanindet eng' tageito".
\v 9 Kichol laitoriat ng'olyondoni; ak amu konyit ne kiting'e ichek che kitebyei ak inendet eng' amisiet, kong'at kegochi.
\v 10 Ki iyokto anyun ketil metitab Johana eng' korgoret.
\v 11 Ak kigiib metinnyi eng' tageito kigochi chepto; ak koipchi kamet.
\v 12 Kibwa anyun alamalyennyi koib musto ak kotub ak kiba komwochi Jeiso.
\v 13 Ak kingogas Jeiso kwo eng' oloto kolany moingetab beko, ak kwo agoi surkwen kotabangei, ak kingogas tuiyosiek, korub inendet kobun kelyek kong'eete nganasok che echeen.
\v 14 Ak kingo mong' ak koroo tuiyet ne oindet ak korire icheket, ak kisoob bikwai che miandos.
\p
\v 15 Eng' kingoek koskoleng' kobwonji alamalyennyi koleji," surkwen koroni, ak kagoimen; mete tuiyet koba nganasok, si koaljige amitwogik".
\p
\v 16 Ago kileji Jeiso manyoljini koba, ogochi kwomis.
\p
\v 17 Ak kileji," ki tinye eng' yu makatinik muut ak njirenik aeng'"
\p
\v 18 Ak kolelji Jeso, "oibwo".
\v 19 Ak king'at tuiyosiek koteb ny'weny eng' suswek, ak kinam makatinichoto muut, ak njirenik aeng' ak kingonyal kipsengwet, koberur ak kobutul ak kogochi alamalyennyi makatinikak kogochi kasubik tuiyosiek, makatinik, ak kogochi kasubik tuiyosiek
\v 20 Ak kiamis tugul kobiong'io ak kiium katuganik che kinyi kerenonik taman ak aeng'.
\v 21 Icheget che ki amis ko ki legit murenik elufusiek muut ama kiit chepyosok ak leguk.
\p
\v 22 Ak kiichirchir eng' Noto alamalyennyi kolany moingetab beko, ak kobate bitonin kondoe inendet; ye kito koyomisi tuiyosiek koba.
\v 23 Ak kingo kagoyamis tuiyosiek koba, kolany tulwet kwo kosa; akoi koimenji oloto kimito inegei.
\v 24 Ago kiga koit moingetab beko araraita kwen kotumtumen eng' mildaetabgei ne bo beko, amu kigirindoi icheget usonet.
\v 25 Ak eng' ripset ne bo ang'wan ne bo kemoi kwo ole mi icheget, kobunei araraita barak.
\v 26 Ak king'oro alamalyennyi inendet kobune araraita barak koiyweis ak kole, "nito ko tamirmiriet"; ak kowach amu kaiyweisiet.
\v 27 Ago king'oloji Jeiso icheget eng' yoto koleji onyiganitu ane amoiyweisie.
\p
\v 28 Ago kiwolji Petero koleji "kiptaiyandani, ngo tinye ing'ata ajonjinabun beko barak.
\p
\v 29 Ak kile Jeiso joo, ak kiwolji Petero eng' moingetab beko, kobun beko barak kwo ole mi Jeiso.
\v 30 Ago king'oro usonet koiywei ak kilegit kochut beko kowach kole "kiptaiyandani sorwo!."
\p
\v 31 Ago kiito Jeiso sainata eunnyi kinam inendetok koleji; Ee inye ne itinyei kayanet ne tigin, kaine si isage?
\v 32 Ak kingo kagolany ichek moinget, kosis usonet.
\p
\v 33 Ako kilos inendet ichek che ki mi moingetab beko kole iman ii weritab kamuktaindet.
\p
\v 34 Ako kingo kagolanda koit emetab Gensaret.
\v 35 Ako kingonai bikab koronoto inendet koyokto emonoto komugul komutyi inendet tugul che kimyendos,
\p
\v 36 Ak kiigaigai inendet kole kotwa mbo tanbandab ngoriennyi; ak kisopcho tugul che kitwa.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Kibwonji anyun Jeiso Paraisik ak sirik che kibunu Jerusalem koleji.
\v 2 " Amu ne si kobistoe alamalyeng'ung' bitonwekab boisiek? amu amisie kotomo koun eunekwai".
\p
\v 3 Ak kiwolji koleji amu nee si obistoe ak akwee ng'atutietab Jehovah amu bitonwekwok.?
\v 4 Amu king'at Jehovah kole teech kwandang'ung' ak komet ak inendet ne mwoe ne ya agobo kwandannyi nda kamet komee iman.
\p
\v 5 Ago amwoe ale, age tugul ne leljini kwandannyi nda kamet kito age tugul kota nyolu atoretenen ko koagochi Jehovah.
\v 6 Ko mateeche inendet kwanda ak kamet; kaowal anyun ng'olyotab Jehovah koek buch amu bitonwekw bitonwekwok
\v 7 Akwe chombilik! kimotoben Isaiah komie agobo akwee kole.
\v 8 Teech bichu eng' kutuswekwaiago looen mugulelwekwai eng' ane.
\v 9 Ago iloswo buch; ng'atutikab biko konetisiosiek che inetisie.
\p
\v 10 Ak kiguur inendet tuiyet kobwa ole mi ak koleji ogase ak oguiye.
\v 11 Ma che bunei che imuruoni chito, ago che mong'une kutit choto che imuruoni chito.
\p
\v 12 Kibwa anyun alamalyennyi koleji, inget ile kaginach paraisik eng' kangogas mwaoni?
\v 13 Ago kiwol Jeiso kole, kesuwot age tugul ne kima kole Baba ne mi kipsengwet kengusu.
\v 14 Obagakte icheget; kandoik chi koriotin ak ngondochi kipkoratiat kipkoratiat kororokyini tuwai kebenet.
\p
\v 15 Ak kiwolji Petero koleji, "mwowech kalewenonoto".
\p
\v 16 Ak kile, kaga mbo tomo oguiye ak akwee,
\v 17 ma onai ole kiy age tugul ne bune kutit kowendi moet komondoi sang'?
\v 18 Ago tuguk che mong'une kutit kobunu muguleldo, choto che ing'woniti chito.
\v 19 Amu mong'une muguleldo kabwatutik che yaachen, rumisiosiek, ibetabge, soksosiek, chorsosiek, baornatetab lembech, ngalek che yacheen.
\v 20 Chuto tuguk che ing'woniti chuto; ago ngeamisie eunek che ma kiun koma ng'wanitu chi.
\p
\v 21 Ak kiwo Jeiso eng' oloto, kwo komoswek che bo Tyre ak Sidon.
\v 22 Ak ogeer anyun kimong' eng' komoswechoto chepyoset ne bo kanan, korir kole," rirena Ee kiptaiyandani inye weritab Daudi! rioche oinete cheptannyu mising.
\p
\v 23 Ago kimo wolji Jeiso ng'olyo. Ak kibka alamalyennyi ak kogaigai inendet koleji, on kwo amu karirjinotech.
\p
\v 24 Ago kiwolji kole, kima kiyokwo kobate anyonji kechirek che lusyotin che bo gotab Israel.
\p
\v 25 Ak kicho chepyoset ak kogutunji inendet akolin kiptaiyat torero.
\p
\v 26 Ago kiwol kole, ma kararan kesare leguk kimnyengwai ak kewirji sesenik.
\p
\v 27 Ago kile," Ee kiptaiyandani, mbo sesenik koame che ibutos kongete mesetab bikab kobo".
\p
\v 28 Kiwolji Jeiso anyun koleji chepyosoni o kayaneng'ung', ng'oeak ko u noto imoche. Ak kisob cheptonyi eng' sainoto.
\p
\v 29 Ak kiwo Jeiso eng' oloto agoi ole legite araraitab Galili. Ak kilany tulwet, ak kotebi ng'weny eng' oloto.
\v 30 Ak kibwonji inendet tuiyosiek che eechen, komutu solomonik, ak che koriotin, che nomotin kut, che o mugungon, ak alakchi chang' ak kondeno ole bo kelyekyi ak kisoob ichek.
\v 31 Koto kwong' tuiyet kingoroo kong'alalsot che nomiotin kut, ko kagosobcho che bo mugungon, ak kobendoti solomonik, ak kotabentoi che koriotin; ak kiilos Kiptaiyatab Israel.
\p
\v 32 Ak kiguur Jeiso alamalyennyi, koleji atinye rirentab ge agobo tuiyet, amu kogetebi tugul betusiek somok ama tinye kiy ni ame amomoche agochi koba koamoti rubet si matanuiyo ing' oret.
\p
\v 33 Ak kilenji alamalyet inendet, kinyorjini ano makatinik che te cho eng' emoni surkwen, si kegochi kobiyongio tuiyet ne te ni?
\v 34 Ak kilenji Jeiso otinye makatinik ata? ak kile Tisab ak njirenik che tiginen che ng'ering'.
\p
\v 35 King'at anyun tuiyet kobuur.
\v 36 Ak konam makatinichoto tisab ak njirenik; ak komwa kongoi ak kobutul ak kogochi alamalyet si kogochi alamalyet tuiyosiek.
\v 37 Ak kiam tugul, kobiyong'so: ak kiiyum katuganik che eme lolotinwek tisab.
\v 38 Ak Kiek murenik che kiem elufusiek ang'wan ama kiit chepyosok ak leguk.
\p
\v 39 Ak kiunda tuiyosiek koba, ak kilany moingetab beko kwo tabanwek che bo Magadan.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Kibwa anyun Paraisik ak Sadukaik ak kotiem inendet kosom koborji kaborunet ne bunu kipsengwet.
\p
\v 2 Ago kiwolji koleji "ye kagoek koskoleng, omwoe ole, moeni mutai: amu birir barak.
\v 3 Ak karon, omwoe ole, usei ra: amu birir ak kotungenot barak. Onget obesie ole teptoi togetab kipsengwet; ago momuchi obesie kaborunoikab betusiechu.
\v 4 Cheng'e kaborunet ebendo ne ya ne bo ibetabge ago magi borjini kaborunet kobate kaborunetab Jona. Ak kibagaka ichek ak kwo.
\p
\v 5 Ak kiit alamalyet bitet age ak kiutie koib makatinik.
\v 6 Ak kileji Jeiso oeb it, oribge mermerek chi bo paraisik ak sadukaik.
\p
\v 7 Ak kingololjigei ichegei kole,"Tos amu ma kiibu makatinik"
\p
\v 8 Ak kingonai Jeiso komwa kole, "Ee akwee che bo kayanet ne tigin kaine si ong'ololjige, amu motinye makatinik?
\v 9 Maonai nda maobwati makatinik mut ak kerebonik che te che kioumji?
\v 10 Nda makatinik tisab eng' biko elufusiek angwan, ak lolotunwek che te che kioumji?
\v 11 Kiine si monai ole mangololwok agobo makatinik? Ago oribge mermerek chebo Paraisik ak Sadukaik.
\v 12 Konam anyun kole kama iyomis ichek koribege mermerekab makatiat, ago konetisietab Paraisik ak Sadukaik.
\p
\v 13 Ak kingo che Jeiso komoswekab kaisarea Pilipi kotebe alamalyennyi kole, mwoe biko kole ng'o weritab chi?
\p
\v 14 Kole, mwaei alak kole, Johana kabatisenindet; len alak, Elijah kolen alak, Jeremia nda age eng' maotik.
\p
\v 15 Koleji, ago Olen akwek a ng'o?
\p
\v 16 Ak kiwol Simion Petero kole i Kristo weritab Jehovah ne sobe .
\p
\v 17 Ak kiwolji Jeiso koleji, iberurot inye Simion weritab Jona, amu kama ng'ang'un borto nda korotik, ago Baba ne mi kipsengwet.
\v 18 Ak amwoun agane ale, i Petero, ak ateeche kanisennyu eng' koitenyi; ak maneneti kimnatosiekab oldab che kigobek.
\v 19 Agonin yateiywek che bo bounatetab kipsengwet; ak kiy tugul n irate eng' ing'weny kerote eng' kipsengwet ak kiy tugul ne itiachieing'weny kitiochi eng' kipsengwet.
\v 20 King'at mising anyun alamalyet kole ama mwachi kole inendet ko Kristo.
\p
\v 21 Kongete yoto kotoi Jeiso kimwochi alamalyennyi kole agoi kwo Jerusalem, nyalida eng' tuguk che chang' eng' boisiek ak tisik che kinton ak sirik ak kebar ak king'eet eng' betutab somok.
\v 22 Ak kinam Petero inendet ak kotoi koger Kong'; kole ngolooit eng' inye, kiptaiyandani; majonjinin nito agoi.
\p
\v 23 Ago kiwechgei, Jeiso ak koleji Petero, ui let eng' ane, setani! i kanagutiet eng' ane amu maibwoti inye tugab Jehovah ago tuguk che bo biko.
\p
\v 24 Ago Kileji Jeiso ayun alamalyennyi, ngo mochei chi korubka, kotaige ak kosut kimurtoiyonennyi ak korubwa
\v 25 Amu age tugul ne mochei kosor sobondoyi kobeeti; ak age tugul ne ibeti sobondonyi agobo ane konyoru.
\v 26 Amu keljini nee chi, ngonyor ing'weny komugul ak kobeet sobondonyi? nda to igoito ne chi kowale sobondonyi?
\v 27 Amu tun choni weritab chi eng' lilindab kwandanyi koboto malaikaisiekyi ak koyookyi anyun chi age tugul ko u boisionikyi.
\v 28 Amwowk iman, ale mi alak eng' che tonondos eng' yu che mochomjomi meet mating, mbo koroo kochoni weritab chi eng' bounatenyi.
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 At kingobata betusiek lo komut Jeiso Petero, ak Jakobo, ak Johana ng'etetab kamet, kolany tulwet ne koi koba ichegei.
\v 2 Ak kiwalak eng' taingwai ak kiilu togennyi ko u asista, ak kileelagitu ngoroikyij kou lapkeiyet.
\v 3 Ak ogeer anyun kitook eng' taingwai Musa ak Elijah kongalalsot ak inendet.
\v 4 Ak kiwolji Petero Jeiso, koleji "kiptaiyandani kararan eng' ache amu kimi yu; ngichome amuchi ateech eng' oli keriosiek somok nyingung' age, bo Musa age ak kobo Elijah age".
\p
\v 5 King'oto kong'ololi, ogeer anyun kouur iche boldet ni iluu; ak ogeer anyun kimong'une kutit boldet kole, ni werinnyu chamanennyu, abaiabai mising ing' inendet; ogase akwe inendet.
\v 6 Ak kingogas alamalyet kobutyo kotobeni ng'weny ak koiyweis mising.
\p
\v 7 Ak kicho Jeiso ak kotwa iche koleji ong'etye amoiyweisie.
\v 8 Ak kingong'et met ko ma iroo chi kobate Jeiso inege.
\p
\v 9 Ak kingoto kowolu eng' tulwet king'at Jeiso ichek koleji, Amomwochi chi koborunonito, agoi tun kong'eet wertab chi eng' che kibek.
\p
\v 10 Ak kitebe alamalyennyi inendet kole, amu new anyun si komwoe sirik kole choni Elijah korok kondou.
\p
\v 11 Ak kiwol Jeiso kole Oman indou Elijah, ak koweech tuguk tugul.
\v 12 Ago amwowok ale kigocho Elijah ak kima nai iche inendet, ago kiechi inendet kiy age tugul ne kimochei mbo ko u nyoto tun nyalili weritab chi agine eng' eunekwai.
\v 13 Konai anyun alamalyet kole king'ololjini ichek agobo Johana kabotisonindet .
\p
\v 14 Ak kingo kagobka ole mi tuiyet, kochonji inendet chito, ak kogutungji ak kole.
\v 15 Kiptaiyandani rirege werinnyu amu ame iywek, ak nyalili mising, amu ibutyini mat konyil che chang' ak kobutyini beko konyil che chang'.
\v 16 Ak koamutyi alamalyeng'ung' ak ma imuch kosoob inendet.
\p
\v 17 Ak kiwol Jeiso kole, Ee ebendo ne matinye kaganet ak komaasat atebye ak akwe agoi au? Amuitoi agoi au? agobo akwe? imutwa inendet.
\v 18 Ak kitoben kong' Jeiso oindet; ak komanda oindet eng' inendet; ak kosob weroto eng' sainata.
\p
\v 19 Kibwonji anyun alamalyet ole mi Jeiso eng' taban ak kole, "kaine si ma kimuch ache keon komanda?"
\p
\v 20 Ak kileji, "amu kayaneng'wong' ne tigin; amu amwowok iman ale ndotinye kayanet ne te kesuwotab mogoiwet nda ngomwochi tulwonioleji inakte ui olin konoktoi nda mami kiy ne maimugakse eng' akwe.
\v 21 [Ago mamondoi ne u ne kobate eng' saet ak karugutetab ge]
\p
\v 22 Ak ye kita kobenie eng' Galili, kong'aang'ji Jeiso ichek koleji, kindoi weritab chi eunekab bik.
\v 23 Ak kobar ichek inendet ak king'eet kogeny eng' betutab somok kicholio anyun mising'.
\p
\v 24 Ak kingo kagoit Kapernaum, kobwonji Petero ichek che kitoochei kebebertab sekel, ak kole magonu konetindeng'wong' kebebertab sekel?
\v 25 Kole, Ee ak kingwo go, korub kong'ololji Jeiso intendet, koleji, inoni ibwati nee inye Simion? laitorinik che bo ng'weny konyorune ng'o aisurut nda kodi? eng' werikwai nda eng' toek?
\p
\v 26 Ak kingomwa kole eng' toek, koleji inendet, noto anyun itiogotin werik.
\v 27 Ago, si ma kinach ichek, iwe ararairta ak iwirji katet, ak njiriot ne kamong' eng' tai, inam; ak ngo yat kutinyi inyoru sekel: nam noto, ak igoite agobo ane ak inyendet.
\c 18
\cl Kurget 18
\p
\v 1 Kibwonji alamalyet Jeiso eng' sainato, koleji ng'o anyun ne o eng' tugul eng' bounatetab kipsengwet?
\p
\v 2 Ak kiguur lekwet ne tigin kocho ole mito inendet ak kotonone kwenungwai,
\v 3 ak kole, amwowok, iman ale ngo to mowologisie ogergeitu leguk che tiginen, ko moite bounatetab kipsengwet.
\v 4 Noto anyun age tugul ne iming'inige ko u lekwani tigin, ko o noto eng' tugul eng' bounatetab kipsengwet.
\v 5 Ak age tugul ne toochei lekwet agenge ne tigin ne u nyi eng' kainennyu ko kataacha.
\p
\v 6 Ago age tugul ne inachi age eng' inendet kechugta kaatinnyi koitab bai ne kintet ak ketorji riretab araraita.
\v 7 " Bwo ng'weny amu kanagutik! amu bwoni kanagutik iman; ago bwo eng' chichoto bunu kanagutiet!
\v 8 Ak ngonachin eung'ung' nda keldong'ung' itil ak ak iwirte; kararan ing' inye imongji sobondo i bo mugung' nda i bo kelok kosiir itiege eunek aeng' ak kewirjin mat ne bo koigeny.
\v 9 Ak ngonachin kondang'ung' i bolu ak iwirte; kararan eng' inye imongji sobondo ibo kong'ak kosiir itinye konyek aeng' ak kewirjin *Gehenna oldab mat
\p
\v 10 Orib si mosas age eng' chu tiginen; amu amwowok ale, eng' kipsengwet malaikaisiek kotugul togetab Baba ne mi kipsengwet.
\v 11 Amu kicho weritab chi kosor ne kiga kobet.
\v 12 Olin nee akwek? ngo tinye chi kechirek bogol, ak kwo age kobetot, kotos mabogoktoi chun tomonwogik sogol ak sogol, ak kwo tulondok ak kocheng'at ne kaga betot?
\v 13 Ak ngonyor, amwowok, iman ale baibaitu agobo noto kosiir chun tomonwogik sogol ak sogol che mabetyo.
\v 14 Mbo ko u noto ma magetab kwandang'wong' ne mi kipsengwet kolus age eng' chu tiginen.
\p
\v 15 Ak ngo cholwogenjini ne otupche, iwe, iborji lelutiennyi omite tuwai akwege; ngo kasin, ko kagogelun ne otupche.
\v 16 Ago ngo magasin, agenge nda aeng' alak, si kogimit ng'olyot age tugul eng' kutuswekab baorinik aeng' nda somok.
\v 17 Ak ngo tai kogas icheget imwochi kaniset; ako ngo tai kogas kaniset agine, ngoige sikoran eng' inye nda taagindetab aisurut.
\v 18 Amwowok, iman, ale tuguk alak tugul che orote eng' ing'weny kerote eng' kipsengwet; ak tuguk alak tugul che otiochi eng' ing'weny ketiochi eng' kipsengwet.
\v 19 Amwowok Kogeny, ale, ngo chomnyechi aengu eng' ing'weny agobo kiy age tugul ne some koyonchini Baba anyun ne mi kipsengwet.
\v 20 Amu ole katuiyechi aengu nda somok eng' kainennyu, amite kwenungwai eng'.
\p
\v 21 Kijo anyun Petero, ak kotep kole," Kiptaiyandani, nyolu anyoochi kaat ne ketupche konyil ata ye kachalwogenjo? Agoi konyil tisab?"
\p
\v 22 Kowoji Jeiso kole," momwoun ale konyil tisab; ago, agoi tomonwogik tisab konyil tisab.
\v 23 Noto anyun kigergeite bounatetab kipsengwet laitoriat anum, ne machei koiit tuguk koboto otwogikyi.
\v 24 Ye kingotoi koiit, kemutyi agenge ne kibesen talentaisiek elufusiek taman.
\v 25 Ak amu kimotinye kiy ne yooktoe kong'at kiptaiyandennyi kong'at Kiptanyandenyi kealda inendet, osotyonnyi, leguk ak tugul che ki tinyei, si koyaaktae besendo.
\v 26 Ki ibutyi ng'weny anyun otwogindenoto kosaisai kole,, kiptaiyandani, muitaiwa kitigin, si ayaagun tugul.
\v 27 Ak kirire kiptaiyatab otwogindenoto, kotiach inendet, ak Konyochi kaat eng' besendo.
\v 28 Ago kimanda otwogindenoto ak konyor age ne kiboisie tuwai ne kibesen inendet denarisiek bogol; ak kinam inendet kaatit ak kole,'yookwo che kiibesenino.'
\p
\v 29 "Kibutyi ng'weny anyun ne kiboisie Kuwai, kosom inendet, 'kole kang'wa korok si ayaagun.'
\v 30 Ak kima cham; ago kiwo kotoorji korgoret, agoi koyaak tugul che kiga besen.
\v 31 Ak king'oroo anyun che kiboisie tugul tukuk che kagoeogis kocholio mising ak kobka komwochi kiptaiyandengwai tuguk tugul che kagoeogis.
\p
\v 32 "Ngo ityo koguur anyun kiptaiyandennyi inendet kocho ak koleji, Ee otwogindet ne kimegeiya, kianyoun kaat eng' besento tugul amu kiisomo.
\v 33 tos kima nyoljini aginye irire ne kioboisie tuwai, ko u yo kiarirenin?
\v 34 Ak kinerech kiptaiyandennyi, ak kondeno inendet eunekab biko che birei agoi koyaak tugul che kiga besen.
\v 35 U noto aiywok agine Baba ne bo kipsengwet, ngo monyochi kaat age tugul eng' mugulelwekwok ne otupche."
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Ak kingo kagotar Jeiso ng'alechu kwo eng' Galili agoi koit tabanwekab Judea, Jordan komosin.
\v 2 Ak kiirub inendet tuiyosiek che echeen ak kiisoob ichek eng' oloto.
\p
\v 3 Ak kibwonji inendet Praisaik ak kotiem kole, tos chamdaat eng' ng'atutik koon chi osotiondennyi agobo kiy age tugul?
\p
\v 4 Ak kiwol kole, tomo osoman ole inendet ne kiyai ichek eng, taunet ko kiyai muren ak tie?
\v 5 Ak kile, agobo nito anyun bogoktoi mureno kwanda ak kamet, ak konamge ak osotiondennyi; ak koek tuwai borto agenge"
\v 6 Si ma ko aeng' ago borto agenge, noto anyun che kigotuiyo Jehovah komatobesio chi.
\p
\v 7 Kileji anyun bichoto inendet kiinee anyun si kong'at Musa kole kigochini siret ne bo besiet ak koon kwo?
\p
\v 8 Kimwochi ichek kolenji, kichomwok Musa oon osotikwok amu uuindab mugulelwekwok, ago kima ko u noto kobochi taunet.
\v 9 Ak amwowok ale, chi age tugul ne onei osotiondennyi ama eng ng'olyotab sokset ak kotun age, ko kabaige; ak inendet ne ituni ne kigeon ko kabaige.
\p
\v 10 Koleji alamalyennyi inendet, ngoto ateptab muren ak osotiondennyi ko manyolu kotungei.
\p
\v 11 Ago kileji ichek, temene biko tugul kotaach mwaoni, kobate ichek che kigochini.
\v 12 Amu mito sirorinik che kigisich ko u noto kobochi maotinwekab kametwagikwai ak mito biko che kigimoch, ak mito biko che kiimoige agobo bounatetab kipsengwet inendet ne imuch ikotaach ni, kotaach.
\p
\v 13 Kigimutyi anyun leguk che tiginen si kobiit kogonoor eunekyi ichek ak kosa, ak kiger kong' alamalyet ichek.
\v 14 Ago kile Jeiso, ochomji leguk che tiginen kobwonjo amotae amu bo che u choto bounatetab kipsengwet.
\v 15 Ak kiigonoor eunekyi ichek ak kwo eng' oloto.
\p
\v 16 Ogeer, anyun kijonji chi ak kole konetindoni ne kiy ne kararan ne ayai si anyor sobondab koigeny?
\p
\v 17 Ak koleji kaine si iteebena agobo noto ne kararan? Mi agenge e kararan ago ngimoche imongji sobondo, inam ng'atutik.
\p
\v 18 Kileji inendet ng'atutik che u nee? Ak kile Jeiso meporishe, moipge, mechorse, mebaorionji lembech.
\v 19 Teech kwandang'ung' ak komet, ak cham chitab kokwet ko u ye ichomdoige.
\p
\v 20 Koleji murenoto, kiarib tuguchu tugul ta ko ng'etunot nee eng' ane?
\p
\v 21 Koleji Jesio inendet, ngimache iegu ne igesunotge iwe ialde che itinye ak igichi kibananok, si inyoru magomatet eng' kipsengwet, ak irubwa.
\v 22 Ago kingogas murenoto mwaonato kwo eng' cholet amu kitinye tuguk che chang'.
\p
\v 23 Ak kileji Jesio alamalyennyi Amwowok iman ale, uui eng' mogoriot komangii bounatetab kipsengwet.
\v 24 Ak kogeny amwowok ale nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet kosiir komongii mogoriot bounatetab Jehovah.
\p
\v 25 Ak kogeny amwowok ale nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet kosiir komongii mogoriot bounatetab Jehovah.
\p
\v 26 Ak koroo Jesio ichek ak koleji maimugase ni eng' biko ago imugokse tuguk tugul eng' Jehovah.
\p
\v 27 Kiwolji Petero, anyun koleji topen kigebagakte tuguk tugul ak kerubun, kinyoru ne anyun achek?
\p
\v 28 Ak kileji Jeiso ichek, Amwowok iman ale akwek che korubwa eng' yaet ne leel ye tun tebe weritab chi ng'echeretab torornatennyi otebe ak akwee ng'echerok taman ak aeng' che bo laitornatet oruokyini ortinwek taman ak aeng' che bo Israel.
\v 29 Ak age tugul ne kingo bagakta gorik, nda ng'etab kametwagik nda chepkametwagik nda kwanda, nda kamet, nda leguk kotooche konyil bogol ak kobor eng' sobondab koigeny.
\p
\v 30 Ago tun egu che chang' che bo tai che bo let, ak koegu che bo let che bo tai.
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Amu kergei bounatetab kipsengwet ak chitab kobo got ne kimusta kariron ko kuguur meek Kibwa mbarennyi ne bo sabibuk.
\v 2 Ak kingo kagochamnyechi ak meechoto kogochi denrit agenge eng' betut agenge, koyokto koba mbarennyi.
\v 3 Ak kimanda ko legit sait somok ak koroo alak kotonondos eng' oldab aldaisiet ama tinye boisiet.
\v 4 Ak kileji, oba ak akwek mbaretab sabibuk si agonok ne nyolu. Ak koba anyun.
\v 5 Kimanda Kogeny kolugit sait lo ak eng' sait sogol, akiyai ko unyoto.
\v 6 Ak kimanda Kogeny olo bo sait taman ak agenge ak konyur alak kotonondos ak kileji ichek kaine si otonone oli betut komugul amotinye baisio?
\p
\v 7 "Kileji anyun bichoto inendet," amu ma kuurech chi. "Koleji koba ak akwek, "mbaretab sabibuk."
\p
\v 8 Ak ko kingoek koskoleng, komwochi chitab kobo mbaretab sabibuk kiboitondeni, o koleji, "Kuur meek, si gochi melekwekwai, itaune ne bo let agoi ne bo tai."
\v 9 Ak ko kingobwa ichek chi kiga kiguur ko legit sait taman ak agenge konyor chi tugul denarit agenge.
\v 10 Ak ko kingobwa che bo tai koleen nyoru che siire, akinyor agiche denarit agenge chi tugul.
\v 11 Ak kingotaach kong', ungang'unji chitab kobo got.
\p
\v 12 Kole, kabois chu bo let sait agenge kityo, ak kairogenech bichoto achek che kagibirtege betut kemugul eng' asista ne ng'wan.
\p
\v 13 Ago kiwolji koleji age eng' ichek, choruani, ma yaun kiy ne ya kama kichanyechi tuwai denarit agenge?
\v 14 Nam nying'ung ak iwe oreng'ung, magennyu ogochi chichito ne bo let ko u ye kagonin inye.
\p
\v 15 Tos ma nyoljino ayai ne amache eng' tuguk chu? nda ya kondang'ung amu a kararan?
\v 16 "Egu anyun che bo let che bo tai ak egu che bo tai che bo let."
\p
\v 17 Ye kingolonye Jeiso Kowendi Jerusalem, komut alamalaik taman ak aeng, koba taban ichegei ak koleji ichek eng' oret.
\v 18 "Oroo, kilonye Jerusalem, ak weritab chi eunegap tisik che echen ak sirik
\v 19 che eechen ak sirik, ak kiruokyi kome.
\p
\v 20 Kijonji anyun inendet kametab weritab zebedayo koboto werikyik, ak kogutungji ak kosom inendet kiy.
\v 21 Ak kileji imoche nee? kileji ng'at ile kotebe weri chuchu aeng'u age eung'ung nebo tai ak age eungung nebo katam, eng' bounateng'ung.
\p
\v 22 Ago kiwol Jeiso kole kongeet ne osome. Omuchi akwek oee kikombet ne legit aee? Koleji Inendet kimuchi.
\p
\v 23 Koleji ichek oee iman kikombennyu akoma nyinyu ago che kotebe eunnyu nebo ak aunnyu ne bo katam ako bo ichek che kachopchi Kwanda.
\p
\v 24 Ak ko kingogas chun tamanu, konyor agobo choto aeng' che tupcho.
\v 25 Ago kiguur Jeiso icheget ak koleji," Onget ole bou eng' kimnatet beunikab bororiosiek ak bou ichek bikwai che eechen.
\v 26 Ma noto eng' akwe. Ago age tugul ne mochi koek ne o eng, kwenung'wong koek ne o kiboitiondeng'wong.
\v 27 Ak age tugul ne moche koek ne bo tai eng' kwenug'wong koek otwogindeng wong.
\v 28 Mbo ko u noto kima cho wendab chi keboisiechi ago si kobois inendet ak kogoito sobondonyi koek kito ne kitioge che chang'.
\p
\v 29 Ako kingo mondoi ichek eng' Jeriko korubu inendet tuiyet ne oo.
\v 30 Kimi kipkoratinik aeng' che kitebsot eng' oret taban ye kingo kas siirtoi Jeiso, kowacho ichek kole,"Kiptayat, weritab Daudi, rirenech."
\v 31 Kiger Kong' tuiyet bichoto kole, kosisyo: ako kites kowogcho kole, kiptaiyandani, rireneige, ee weritab Daudi.
\p
\v 32 Kitono Jeiso, ak koguur ichek ak koleji, imoche ayaiywok nee?
\v 33 Kileji inendet, Kiptaiyandani, kimoche keyatwech konyekyok.
\v 34 Ak kirirge Jeiso, ak kitwa konyekwak. Ak kogeerto eng sainoto ak korub inendet.
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ye kiriktoi ichek Jerusalem, koit Betpage, agoi tulwetab Emitik, koyokto Jeiso aeng' che bo alamalyet,
\v 2 koleji, oba agoi nganaset ne mi taing'wong', ak onyoru ngunoto sigiriet ne ratat, komi ak moitanyi: otiach tuwai ak ogetwo.
\v 3 Ak ngo mwawok chi kiy, oleji, makyingei Kiptaiyat choto; ak kogonok ngunoto.
\p
\v 4 Kayaak ni, si kobit kosulda ne kimwa maotiot kole,
\v 5 Omwachi cheptab zoin, Oroo chonjinin laitoriandeng'ung' ne tala, ak kolong'onu sigiriet, bamotiot.
\p
\v 6 Ak kiba alamalyet, koei ko u kiiarjin Jeiso ichek.
\v 7 Ak Kikweri sigiriet ak moitanyi, ak koiitchi ngoroikwak, ak kotebeb Inendet barak.
\v 8 Ak kiito che chang chebo tuiyet ngoroikwak eng' oret, ak kieb alak temenikab ketik, ak koiit eng' oret
\v 9 Ak kimwaoti eng' kutit ne o tuiyosiek che kiindoe Inendet ak che kirube koleen, Hosans weritab Daudi, iberurot Inendet ne Joni eng' kainetab Kiptaiyat Hosanna eng' ole toror mising.
\p
\v 10 Ak ko kingoit Jerusalem. kochirjiren nganaset komugul kole ng'o ni?
\p
\v 11 Ak kimwa tuiyosiek kole, ni ko maotio Jeiso, ne bunu Nasaret ne bo Galili".
\p
\v 12 Ak kiwo Jeiso hekalutab Jehovah ak koon tugul che kioldoisie ak che kiolisie eng' goyoto ak komilda mesosiek che bo walikab siling'isiek, ak ng'echerokab che kioldoi cheptugenik.
\v 13 Ak koleji ichek sirat kele kiguure gonnyu gotab saet, ago kaowal koek kebenetab sirik.
\p
\v 14 Ak kibwonji Inendet eng' hekalut ichek che ki koriotin ak che ing'waldos ak kisoob ichek.
\p
\v 15 Ago ye kingoroo tisiik che eechen ak sirik tuguk che kiae che bo kowong'et ak leguk che kamwoei eng' kutit ni o eng' hekalut kole "Hosanna weritab Daudi' konerekio mising.
\p
\v 16 Ak koleji, igose ni mwaei chu? kole Jeiso ichek, ee kima soman kele, kiiyai inye kalosuney kosulda eng' kutuswekab leguk ak che reritos?
\p
\v 17 Ki kibagakta ichek ak kwo kimanda eng' nganaset kwo Betania ak koru oloto kemout.
\p
\v 18 Ak karon ko kingowechege kowendi nganaset koam rubet.
\v 19 Ak kingoroo eng' tabandab oret mogoiywet kwo ole mi amanyorji kiy kobate sogek kityo, ak kileji ketoto koboch ra, ko ma inye logoek agoi Kogeny. Ak koma kores mogoywonoto.
\p
\v 20 Ak ko kingoto alamalyet, kokwong'io, kole katepto ano si kores mogoiywet sainita.
\p
\v 21 kiwolji Jeiso koleji amwowok iman ale ngo tinye kayanet amosage, ko moyae ne kageya che mogoiywondoni kityo, ago mbo ngomwochi tulwoni koleji ngesutin ak kewirjin araraita koyeakse.
\v 22 Ak tuguk alak tugul che osome eng' saet oyani otoche.
\p
\v 23 Ak ko kingo hekalut orit, ko kito konetisie kobwonji Inendet tisiik che eechen ak boisiek bichoto, ak koleji, nee kimnatet ne iyae tuguchu? ak kigonin ng'o kimnatoni?"
\p
\v 24 Ak kiwolji Jeiso koleji, "amoche agine ateebenak ng'olyot agenge, ne ngo'mwowo, amwowole agane kimnatonoto ayae tuguchu.
\v 25 Kibunu ano kabatisanetab Johana? bunu kipsengwet nda kibunu biko? Ak kichaanjige kole ngo ti kimwa kole, kibunu kipsengwet kimwowech inendetkole kiine anyun si moyan inendet?
\v 26 Ago ngemwa kele kibunu biko tugul kole maotiot Johanna.
\v 27 Ak kiwolji biko Jeiso, koleji maginget Komwochi ichek agine koleji momwowok agene kimnatet ne ayae tuguchu.
\p
\v 28 Ago Oleen nee? kitinye chi werik aeng' ak kiwo ole mito weritab ne bo tai, ak koleji weri ui boisie rani eng' mbaretab sabibuk.
\p
\v 29 Ak kiwol kole, mawendi, ago eng' let kosik ak kwo.
\p
\v 30 Ng'oityo kwo ole mito ne bo aeng' ak komwochi ko u noto. Ak kiwol kole, Kwanda awendi, ago mawo.
\v 31 Ng'o eng' choto aeng' ne kiyai magetab kwandanywai? kole ne bo tai. Kimwochi Jeiso ichek koleji amwowok iman ale sib kondoenok koitei bounatetab Jehovah taagitkab aisurut ak chepkugonik.
\v 32 Amu kichonjok Johanna eng' oretab imanda, ago ma oyan inendet ago kiiyan inendet taagikab aisurut ak chepkugonik ago akwe ko king'oroo ko ma osigu si kobiit oyan inendet.
\p
\v 33 Ogas kalewenet age kimi chito age ne kitinye got ne kiminji sabibuk mbare ak kong'ot ak kobal kebenet ole kikurung'e logoek ak kotech go ne koi, ak komanakyi meek ak kwo emet age.
\v 34 Ak ye kingo kagorik ruraketab logoek koyokto otwogikyin koba ole mi meek, si koib logoekyi.
\v 35 Ak kinam meek otwogikyi ak kibir age, kibar age, ak kiwir age eng' koik.
\v 36 Kiiyokto kogeny otwogik alak che siire che bo tai ak kyochi ichek ko u noto.
\v 37 Ak eng' let koyokyi werinyi kole teechei werinnyu.
\p
\v 38 Ago ye kingoroo meet werit, komwchige kole ne bo tuguk obwa kebar inendet ak kinyaban tuguk che kata tun bunjini inendet.
\v 39 Ak kinam inendet, ak kotoorta komanda eng' mbarak kobar.
\v 40 Noto anyun kingocho chitab kobo mbaretab sabibuk koyachin nee meechoto?
\p
\v 41 Kilenji Barei chichoto bo mbaret bichoto yaechen eng' baret ne ya ak komanakyi mbaretab sabibuk, meek alak che igochini inendet logoiwek eng' ruratengwai.
\p
\v 42 Kileji Jesiso ichek tomo osoman sirutik kele koita ne kitoiyo teegik kigenyai nyoto koek merit ne bo luita kibubu ne Kiptaiyat ak kiek kwong'tiet eng' konyekyo?
\p
\v 43 Noto anyun amwowok ale kisorenok bounatetab Jehovah ak kigochi bororiet age ne yiei logoekyi.
\v 44 Ak inendet ne ibutyini koi barak koile konyaknyankan ago age tugul ne tururjingei koiito konyinyirogse.
\p
\v 45 Ak ko kingogas tisiik che eechen ak paraisik kalewenaikyi konai kole kang'alali agobo achek.
\v 46 Ak ko kingocheng' konam inendet tuiyosiek amu kiiyoni kole maotiot inendet tuiyosiek amu kiiyoni kole maotiot inendet.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Ak kingo'ololji Jeiso ichek kogeny eng' kalewenaik,
\v 2 koleji kigergeitige bounatab kipsengwet age ne kiyochi werinnyi igirtab katunisiet.
\v 3 Ak kii yokto otwogikyi koguur ichek che kiga kemwochi agobo igortab katunisiet ak kima cham kobwa.
\v 4 Kiiyokto kogeny otwogik alak kole omwochi ichek che kiga kemwochi, oleji kaachob amitwogikyu: kageeny eikyu ak alak che akwaen, ak chobotin tuguk tugul, obwa igortab katunisiet."
\v 5 Ago ma iit ng'alekyi, ak koba ortinwekwai kwo age mbarennyi, kwo age boisiennyi ne bo mung'aret.
\v 6 Ko che king'et, konam otwogikyi ak konyalil ak kobar.
\v 7 Ago kineerech laitoriat ak kiiyokto lugosikyi kobar rumichoto, ak kobeel nganasengwai.
\v 8 Kimwochi anyuun otwokyi kolenji, chobot katunisiet ago ma muchini che kigee kemwochi.
\v 9 Oba ole besiechini ortinwek ak oguurji igorta ne bo katunisiet tugul che konyoru.
\v 10 Kiba anyun otwogichoto ortinwek, ak koyum tugul che kinyor, che yaachen ak che kororon ak kinyi toek gotab katunisiet.
\v 11 Ago ko kingo mong' laitoriat kogeer toek, kogeer chito eng' oloto ne kima ilaach ngorietab katunisiet.
\v 12 Ak kileji, choruani, kejonde ano oliametinye ngorietab katunisiet? ak kinam kut ma ngalal.
\v 13 Ago kinai Jeiso yaitengwai ak kole amu nee si otiema akwe chombilichu?
\v 14 Oboruo feda ne bo kodi. Ak kiipchi denarit.
\p
\v 15 kiba anyun Parisaik koruoch ole namdoi inendet eng' ng'alekyi.
\v 16 Ak kiiyokto ala, alyengwai koba ole mi inendet, koboto Herodik, koleji konetindoni kinget kele i bo iman, ak ineti oretab Jehovah eng' iman, ameiti chi tugul: amu meroe togochikab biko.
\v 17 Mwowech anyun, inoni nee inyee? Tos chamdaat eng' ng'atutik kegochi kodi kaisari; nda ololo?
\p
\v 18 Ago kinai Jeiso yaitengwai ak kole amu nee si otiema akwe chombilichu?
\v 19 Oboruo feda ne bo kodi. Ak kiipchi denarit
\v 20 Ak kileji itondab ng'o ne ak siret?
\p
\v 21 Koleji, bo Kaisari. Koleji anyun, ogochi Kaisari tuguk che bo Kaisari, ak ogochi Jehovah tuguk che bo Jehovah.
\v 22 Ak ko kingogas, kokwong'io ak kobagach inendet, koba oreny gwai.
\p
\v 23 Kibwonji inenedet betunoto Sadukai, che mwoe kole, momi ng'eetyetab che kigobek ak koteebe.
\v 24 Kole konetindoni, kimwa Musa kole, Ngo me chi, ama tinyei leguk, kondo ng'etab kamet osotiondonoto si kololji mat ng'etab kamet.
\v 25 Kimi kwenunnyo murenik tisabu che tupcho ak kiitunis ni bo tai, ak kime ama sich lakwa. Kondi osotiondennyi ngetet ab kamet.
\v 26 Kiae ko u nyoto ni bo aeng' agine ak ni bo somok agoi ni bo tisab.
\v 27 ak kingomeyo tugul, kome chepyoset agine.
\v 28 Noto anyun eng' ng'eetyet kobunjini ng'o osotiondonoto eng' choto tisab? amu kiga kotun tugul".
\p
\v 29 Ago kiwolji Jeiso koleji olele amu monget sirutik nda kimnatetab Jehovah.
\v 30 Amu eng' ng'eetyet ko maitunisie, ama kigoitoi kitum ago kergeitu ak malaikaisiek che mi kipsengwet.
\v 31 Noto anyun agobo ng'eetyetab biko che kigobek. Ko kima osoman ne kimwowok Jehovah kole,
\v 32 A Jehovah ne bo Abraham, A Jehovah Isak, a Jehovah ne bo Jakobo? Jehovah ko ma Jehovah ne bo che kigobek ago bo che saptos.
\p
\v 33 Ak ko kingogas tuiyosiek kokwonglio agobo konetisiennyi.
\p
\v 34 Ago ko kingogas Parisaik kole kagonam kut ng'aekyi sadukaik koyumge.
\v 35 Ak kiteebe age eng' ichek ng'omotiotab ng'atutik kotieme inendet.
\v 36 Kole konetindeni, ano ng'atutiet ne o eng' ngatutik?
\p
\v 37 Kilenji, "cham Kiptaiyat Jehovah neng'ung eng' muguleldang'ung' komugul ak eng' sabondong'ung komugul, ak eng' ng'omnoteng'ung' komugul.
\v 38 Nito ng'atutiet ne o ak ko ne bo tai.
\v 39 Ak ne bo aeng ne kerge ak nito ko ni, "cham chitab kokweng'ung ko u ole ichamdoige.
\v 40 Tononie ng'atutik tugul ak maotik ng'atutichu aeng'.
\p
\v 41 Kingo ta koyumigei Parisik, kotebe Jeiso ichek ng'olyo.
\v 42 kole,"obwati nee akwek agobo Kristo? weritab ng'o inendet? koleji weritab Daudi."
\p
\v 43 Koteebe ichek kolenji, amu nee anyun si koguure Daudi inendet eng' Tamirmiriet, kiptaiyat kole,
\v 44 Kilenji Kiptaiyat, Tebe eungu ne bo tai agoi ande buniguk keldebesaikab kelyeguk?
\v 45 Ngot koguure anyun Daudi inendet Kiptaiyat, ko werinyi eng' nee?
\v 46 Ak kima imuch age tugul kowolji inendet ng'olyo, ak koboch betunoto agoi, ko mata kogany chi koteebe ineendet ng'olyo kogeny.
\c 23
\cl Kurget 23
\p
\v 1 Kimwochi Jeiso anyun tuiyosiek ak alamalyennyi.
\v 2 Koleji, tebe sirik ak Parisaik ng'echeretab Musa.
\v 3 Noto anyun oyae ak orib tuguk alak tugul che ng'otok, ago Amos ko u boisionikwai amu mwoe ichek ama oei.
\v 4 Ee, rotei lautik che nyigesin ak ko bichien eng' loiset ak kondeno tigigoikab biko ama istoi icheget eng' mornet agenge.
\v 5 Ago oei boisionikwai tugul si koroo biko amu oei koteebeesitu lolotinwekab sirutik ak kobaroi tabanwekab ngoroikwak.
\v 6 Ak kochame ole toogunot eng' igorwek ak nge'echerok che eechen eng' sunagogisiek,
\v 7 ak kagatosiek eng' oldinwekab aldaisiet ak koguur biko icheget *Rabbi.
\v 8 Ago amogeguurenok Rabbi: amu agenge konetindeng'wong ak otupche akwe tugul.
\v 9 Amoguure chi eng' ng'wong baba amu agenge kwandang'wong' Inendet ne mi kipsengwet.
\v 10 Amocham keguurenok kandoik, amu agenge kandoindeng'wong Kristo nyoto.
\v 11 Ago inendet ne o ing'weny koegu kiboitiondeng'wong.
\v 12 Ag age tugul ne ieetege keming'ini, ak age tugul ne iming'inige kieeti.
\p
\v 13 Ago bwa akwe, sirik ak Parisaik chombilik! amu ogere biko bounatetab kipsengwet; amu moite akweget oloto amochamjini che machei koit oloto, koba.
\v 14 Bwa akwek sirik ak Parisaik chombilik! amu oame gorikab mosogik ak osae sautik che koen eng' kenengwong.
\p
\v 15 Bwa akwe, sirik ak Parisaik, chombilik! amu o muuti araraita ak meet owole chito kobunjok, ak ngo kagobunjok, oei inendet koek legwetab Gehenna konyil aeng' kosiirok.
\p
\v 16 Bwa akwek, kandoik, che o koriotin, che omwoei ole age tugul ne murtoe hekalut ko ma kiy, ago age tugul ne murtoe tahabu che bo hekalut ko besenindet.
\v 17 Akwe che o i salonoi ak o koriotin, ano ne o tahabu nda hekalut ne kitilili tahabu?
\v 18 Ak age tugul ne murtoe kaptisisiet ko ma kiy ago age tugul ne murtoe kagochinet ne mito kaptisisiet, ko besenindet inendet.
\v 19 Akwe kipkoratinik ano ne o kagochinet nda kaptisisiet ni itilili kagochinet?
\v 20 Noto anyun inendet ne murtoe kaptisisiet, komurtoe kaptisisionoto ak tuguk tugul che mito yoto.
\v 21 Ak inendet ne murtoe hekalut; komurtoe oloto tilil, ak inendet ne menye oloto.
\v 22 Ak inendet ne murtoe kipsengwet, komurtoe ng'echeretab Jehovah ak inendet ne tebe ng'echeranata.
\p
\v 23 Bwa akwe sirik ak parisiak, chombilik! amu ogoitoi kebebertab tamn ne bo Heduosmn ak Bisalik ak kamon amoae ng'alek che kindon che bo ng'atutik, choto ko kiruoget ak rirenetab ge, ak kayanet; ago kanyoljinok oei chuto, amobagach chun alak.
\v 24 Ee akwe kandoik cho koriotin ogeneni tingwichet, ak olugui tambesiet.
\p
\v 25 Bwa akwe, sirik ak Parisiak, chombilil! amu otilili kikombet ak sanit barak, ago nyiitotin orit rebisiet ak keiyandit.
\v 26 Inye parisaindet ne korat itilil korok kikombet ak sanit orit, si kobiit kotililitu barak agiche.
\p
\v 27 Bwa akwe sirik ak parisaik, chombilil amu o kerge ak kererisiek che kigesal koleelagitu che kororon iman barak eng' keeret ago nyiitotin orit kowoik che bo biko che kigobek, ak muruonindo tugul.
\v 28 O u noto ak akwe otoogu ko u bikab imanda eng' taitab biko ago nyiitat oring'wong' chombilisiet ak ngogisto.
\p
\v 29 Bwa akwe, sirik ak parisaik, chombilik! amu oteeche kererisiek che bo maotik ak ole lesanjini kererisiekach che bo imanda.
\v 30 Ak omwoe ole, nda kima keyamdoi ak icheget korotikab maotik.
\v 31 Noto obaorionjini ge ole, oe weritab ichek che kibar maotik.
\v 32 Onyiit anyun kerutiet ne bo Kwanisiekwok.
\v 33 Akwe erenok, oe legukab erenok che ng'wonen Ochilildoi an eng' kiruogetab *Gehenna!
\v 34 Noto anyun otopen ayokwok maotik, ak biko che ng'omen, ak sirik; obore alak eng' ichek ak ogortoti alak; ak obire kipchaeitit alak eng' iche eng' sunagogisiekwok, ak ousoti kong'eete nganaset age agoi nganaset age.
\v 35 Si kobwanjok korotik tugul che bo imanda che kigetarta eng' ng'weng kongete korotikab Abil ne ki bo iman agoi korotikab sakaria weritab Barakia, ne kiobar eng' kwenutab hekalut ak kaptisisiet.
\v 36 Amwowok iman ale, Bwonjini ebeni tuguchu tugul.
\p
\v 37 Ee Jerusalem, Jerusalem ne barei maotik, ak kowire koik ichek che kigiyokyi! kiamach konyil ata aum legukuk, mbo ko u yo iumi ngogiet warekyi eng' kebebaikyi ago ma ocham!
\v 38 Otopen kagebogokwok gong'wong koek kipkubere.
\v 39 Amu amwowok ale ma oroo kogeng agoi omwa ole, iberurot intendet ne choni eng' kainetab kiptayat.
\c 24
\cl Kurget 24
\p
\v 1 Ak kimanda Jeiso eng' hekalut kwo bandanyi, ak kibwanji alamalyennyi ak koborji inendet teeksosiekab hekalut.
\v 2 Ago kiwolji kole, moroo tuguchu tugul? Amwoko, iman ale, man'etune koita agenge baragutab age, ne ma kiwirjin ng'wony.
\p
\v 3 Ak ko kingotebye ng'wony eng' tulwetab Emitik, kobwanji inendet, ak kole, mwaweche, egu au tuguchu? ak tun u nee kaborunetab chonuneng'ung ak bekunetab ng'weng?
\p
\v 4 Ak kiwolji Jeiso koleji oripge si mebeetok chi.
\v 5 Amu bwanei che chang' eng kainenyu kolen, A Kristo; ak kobeet che chang'.
\v 6 Tun ogose agobo lugosiek ak ng'alek agobo baretab ge, oripge si mocholie amu bwoni tuguchu matiny: ago kotomo koit kagesunet.
\v 7 Amu setyin bororiet age bororiet age ako kobiit rubosiek ak botanetab ng'weng eng' orisiek che terotin.
\v 8 Ago tuguchu tugul ko taunetab ng'woninwek.
\p
\v 9 Ak konde nok anyun ole mito nyalilda ak kobarak;
\v 10 ak kosasak bororiosiek tugul agobo kainennyu.
\v 11 Ak tun ng'eetos maotik che chang'
\v 12 Ak amu tesoksei yaitiet, kogaitititu chamyetab che chang'
\v 13 Ago inendet ne muitoi agoi kagesunet kesaru.
\v 14 Ak keamdooti logoiywechu kororon bo bounatet eng' komugul koek baornatet eng' bororiosiek tugul. Ak koit anyun kagesunet.
\p
\v 15 Ko koroo anyun kito ne kiweche ne bo ng'emisiet, ne kimwa maotiot Daniel, kotonone ole tilil ingoguiyo inendet ne somoni,
\v 16 Ngomwechi tulondok anyun ichek che mi Judea,
\v 17 ama wolu inendt ne mi got barak si konem tuguk che mi gonnyi,
\v 18 ama weekyinige let ne mi mbar si koib ngoriennyi.
\v 19 Ago bwa eng' ichek che mi ak legwa, ak che reritos eng' betusiechto!
\v 20 Osa anyun si mabiit mweeeng'wong' eng' betusiekab kaititindo nda eng' betutab sabato.
\v 21 Amu egu anyun nyalilda ne kintet, ne kitom kobiitu kongete taunetab ng'weny agoi, ama koegu kogeng.
\v 22 Ak nda ma kiga ketil konwogitu betusiek choto, nda magisoru che ago kitile betusiechoto agobo che lewenotin.
\p
\v 23 Ngo mwowok chi age tugul eng' betunoto kole, oroo mi oli Kristo nda olo, ko ma toyan.
\v 24 Amu ng'eetos krisoisiek che bo lembech ak maotik che bo lembech, ak kobortoi kaborunoik ak kwong'utik che kimdon, si kobeet mbo che lewenotin, nda imugakse.
\v 25 Oroo, kaasib amwowok.
\v 26 Noto anyun ngo mwiwok kole, oroo mito inendet surkweni ko mat obe; oroo mito inendet got ne bo orit ko mat oyan.
\v 27 Amu u yo mon'u kalyet eng' kong'asis, ak ketopenot agoi cherongo, egu ko u noto chonunetab weritab chi.
\v 28 Oldo age tugul ole mito musto, korurugchinige oloto motonyik.
\p
\v 29 Ak ne matiana ko kagogesge nyalinda ne bo betusiechoto, koimenit asist, ame koluu arawet, ak kororok kecheik eng' kipsengwet ak kitumdum kimnatosiek che bo kipsengwet.
\v 30 Ak kotook anyun eng' kipsengwet kaborunetab weritab chi, ak koteiyo anyun bororiosiek tugul che bo ng'weny ak koroo konyonei weritab chi eng' baragutab bolik chebo kipsengwet ak kimnotet ak lilindo ne o.
\v 31 Ak koyokto malaikaisekyi ak cheet ne o ne bo iriaget, ak koum lelwenikyi kobunu usonaik ang'wan kongete tabandab kipsengwet agoi tabandab age.
\p
\v 32 Onetege anyun kalewenetab mogoiywet. Ngo' kan'arng'aritu temenikyi ak kong'otyo sogek onai ole legit kesisiet.
\v 33 O u noto ak akwe ngo roo tuguchu tugul onai ole kagonik inendet, mito kurgotik.
\v 34 Amwowok, iman ale masiirtoi ebeni, ama isulda tuguchu tugul.
\v 35 Sirtoi kipsengwet ak ng'weny ago masirtoi ng'alekyu.
\p
\v 36 Ago Manoei chi age tugul agobo betunoto ak sainoto manoei mbo malaikaisiek che bo kipsengwet, nda weritab ago kwanda inege.
\v 37 Kou ole kiteptoi betusiechu ki bo Noa, egu ko u noto chonunetab weritab chi.
\v 38 Amu u eng' betusiechuto ko kitomo kobiit maranet kiamisie ak kieese kitunisie ak kiigoitoi kitun agoi betut ne kiwo Noa melit orit,
\v 39 ak kima nai ichek agoi koit maranet ak koges ichek tugul, egu ko u noto chonunetab weritab chi.
\v 40 Tun boisie murenik aengu' eng' mbar kimuti age, kebagakta age.
\v 41 Ng'oise chepyosok aen'u eng' koita agenge; kimuti age, kubagakta age.
\v 42 Oripse anyun, amu monget betut ne choni Kiptaiyandeng'wong.
\v 43 Ago onai ole, nda kiga nai chitab koo got kole sait anono ne choni chorindet nda kiripsei ak nda kimo kochomdoi kebut gonnyi.
\v 44 Noto anyun ochoboge ak akwei amu choni weritab chi eng' sait ne mobwotini ole choni.
\p
\v 45 Ng'o anyun otwogindet ne kiyani ak ko ng'o ne kiinde kiptaiyandennyi kotononji gonnyi ak kogochi biko amitwogikwai eng' betut ne eme?
\v 46 Baibai otwogindonoto, ngo weeigei Kiptaiyandennyi konyor kooe ko u noto.
\v 47 Amwowok iman ale indoi inendet koboi tuguk tugul che tinye.
\v 48 Ago ngo mwa otwogindet ne ya muguleldonyi kole, ta kogaege Kiptaiyandennyu,
\v 49 Ak kotoi kobir che otwogik koboto inendet, ak koamisie ak koeesie koboto che bogitos,
\v 50 Choni anyun kiptaiyatab otogindonoto eng' betut ne leen inendet machoni ak sait ne menget.
\v 51 Ak kobir mising' ak kogochi keberbertangi koboto chobilik egu eng' oloto rirek ak nyeetab kelek.
\c 25
\cl Kurget 25
\p
\v 1 Kikerkeite anyun bounatetab Kipsengwet bergeinik taman, che kiib taisiekwai, koba kotorokta sandetab katunisiet.
\v 2 Kisalon mut eng' ichek ak, king'omen mut.
\v 3 Amu kingoib che salon taisiekwai ko ma ipto ichek mwanik kopoto.
\v 4 Ago kiib che ng'omen mwanik eng' chuboisiekwai koboto taisiekwai.
\v 5 Ak kingoto koenige sandet, kobirto met tugul ak koruiyo.
\p
\v 6 Ago kibiit waaget kemoi kwen, oroo kangoit sandet! omong'u otoroch inendet.
\v 7 King'eetyo anyun bergeiniechoto tugul, kochob taisiekwai.
\p
\v 8 Ak kileji anyun, che salonoi che ngomen okonech mwanikwok amu meche komisogis taisiekyo.
\v 9 Ago kiwolji che ng'omen koleji, abera maemech achek ak akwe, kaigai oba ole mi che oldoi ak oaljige.
\v 10 Ak kingoto kobendi koalisie koit sandet ak komongii anyun che chobotin, igortab katubisiet ak inendet, ak kigiger kurget.
\p
\v 11 Ak eng' let kobga bergeinik chagei agiche ak kole Kiptaiyandani, Kiptaiyandani yatwech.
\v 12 Ak kiwolji koleji amwowok, iman ale mangetok.
\p
\v 13 Noto anyun oripse amu monget betut nda sait.
\p
\v 14 Amu u yo wendi chi emet age, ak koguur otwogikyi, ak kogochi tugukyi kiigochi age.
\v 15 talentaisiek mut, kogochi age aeng, kogochi age agenge age tugul ko u kamugennyi; ak kwo bandanyi.
\v 16 Kiwo anyun inendet ne kitaach talentaisiek mut kwo koboisie, ak kinyor talentaisiek alak mut.
\v 17 Kiige noto agine ne kitaach aeng' kinyor aeng' alak.
\v 18 Ago kiwo ne kitaach agenge kwo kobolji ng'weng ak kiuny feda ne bo kiptaiyandennyi.
\p
\v 19 Ko kingobata betuisiek che chang kocho kiptaiyatab otogichoto, ak koiit koboto icheget.
\v 20 Ak kicho inendet ne kiga taach talentaisiek mut koibu talentaisiek mut alak, ak kole kiptaiyandani taendaisiek mut alak.
\p
\v 21 Kilenji, kiptaiyandennyi kiiyai ne kararan otwogindoni kararan ak ne kiyoni. Koiogu ne bo iman eng' tuguk ne ng'ering' kandenin ibou tuguk che chang' mongii anyun boiboiyetab kiptaiyandeng'ung.
\p
\v 22 Ak kicho agine ne kigataach talentai siek aeng' topen, kianyoru talentaisiek alak aeng'.
\p
\v 23 Kilenji kiptaiyandennyi, kiiyat ne kararan otwogindoni kararan ak ne kiyoni, koiegu ne bo iman eng' tuguk che ng'ering' kandenin ibou tuguk che chang' Mongii anyun boiboiyetab kiptaiyandeng'ung.
\p
\v 24 Ak kicho agine ne kiga taach talemtaik agenge ak kole, kiptaiyandani, kiangetin ale i chi ne korom, igese eng' ole ma igolji ak ium eng' ole ma ilechi.
\v 25 Ak kialywei ak kiawe auny talentaing'ng eng' ng'weng, topen ee naam king'ung.
\p
\v 26 Ago kiwolji Kiptaiyandennyi ak koleji inye otwogindet ne ya ak ko choriren kiinai ile agese eng' ole ma gol, ak aumi eng' oe kima alechi.
\v 27 Kiga nyoljini anyun indenet fedaisiekyu ole teseksot fedaisiek nda kaatach ko kaweege chechu koboto che kitesak.
\v 28 Noto anyun osare inendet talentait ak ogochi inendet ne tinye talentaisiek taman.
\v 29 Amu kigochini age tugul ne tinye si konyor che chang' ago kisore inendet ne matinye mbo ne tinye.
\v 30 Ak otoorchin anyu otwogindet ne matilei kiy tuindo ne bo sang', ole egu riirek ak nyeetab kelek'.
\p
\v 31 "Ye kacho weritab chi eng' torornatenyi koboto malaikaisiek tugul, kotebe anyun ng'echeretab torornatennyi.
\v 32 tun kiyumji tainyi bororosiek tugul, ak kokwei ichek kobesio, ko u ye ibestos mestewot kechirek ak ng'ororek.
\v 33 Ak kondeno kechirek eunnyi ne bo tai ak ng'ororek eng' katam.
\p
\v 34 Yeityo komwochi laitoriat ichek che mi eunnyi ne bo tai kolenji, obwa, akwechi oberurotin che bo baba, onam bounatet ne kigechobwok kongete ko kagilumda ng'weny.
\v 35 Amu kiam rubet, ak kiogono aam kiama melel ak kiogono aee; ki aei too ak kiotaacha.
\v 36 Ki mia aach ngor, ak kiolaksewo, kia miani ak kiobwa otopeno; kiomi korgoret ak kiobwonjo.
\p
\v 37 Kowolji anyun che bo imanda kolenji kiptaiyandani, kigiroin au koamin rubet ak kebain? nda koamin melel akikikoni iee?
\v 38 Ak kigiiroen au ko i too, ak ketachin? nda imi kumetinye ngor ak kelokun,
\v 39 Ak kigiiroen au imiani nda eng' kergoret ak kebwonjin?
\p
\v 40 Ak kowolji laitoriat kolenji," amwowok iman ale ko u yo kioyochi agenge eng' tupchosiechu chu, mbo chu tiginen eng' tugul ko kioyaiywo.
\p
\v 41 Koleji anyun ichek che mi eutab katam, oba eng' ole ami okwe che o chubotiin, oba mat ne bo koigeny ne kigoechopchi oindet ak malaikaisiekyi.
\v 42 Amu kiama rubet, ak kima ogono aee;
\v 43 Kiae too ak kima otaacha, kiami aach ngor, ak kima olokwo, kiamioni ak eng' korgoret, ak kimo obwa otopeno.
\p
\v 44 Kowol anyun agiche ak kole kiptaiyandani kigiroin ak koamin rubet nda melel nda ko i too, nda imi aach ngor, nda imioni, nda imi korgoret ama kiboisieun?
\p
\v 45 Kowolji annyun kole amwowok iman, ale, ko u yo mo yachi agenge eng' chu tiginen eng tugul ko mo oyaiywo.
\p
\v 46 Ak bendi chu ole mi nyalilda ne bo koigeny ago bendi che bo imanda ole mi sobondab koigeny.
\c 26
\cl Kurget 26
\p
\v 1 Ye kingo kagoges Jeiso ng'alechuto tugul, koleji alamalyennyi,
\v 2 "Ongen ole ye ibata betusiek aeng'u koek *Paska, ak keng'wekta weritab chi kegartat eng' kimurtoiyot.
\p
\v 3 Ki yiumgei anyun tisiik che eechen ak boisiekab bichoto eng' seremutab gotab tisindet ne o, ne kiguure Caiaphas.
\v 4 Ak kitet ichek ng'alek kole si kobiit konam Jeiso eng' ng'alset, ak kobar inendet.
\v 5 Ago kimwa kole, mayai noto eng' betusiekab igorta, si mang'eet bolatet eng' biko.
\p
\v 6 Ak ko kimi Jeiso Betania, eng gotab Simion ne kiamei mogondosik.
\v 7 konyo ole mi inendet chebyoset ne kitinyei chubait ne mi mwaita ne nyamdut ne bichii mising' alyennyi ak korong'ii metitab Jeiso ko kita koamisie.
\v 8 Ago ko kingoroo alamaalyet konerekjo kole, Bo nee kaseroni?
\v 9 Amu kota kialdoi mwai eng alyet ne o, ak kigochi kibananok.
\p
\v 10 Ago kingonai Jeiso, koleji kaine si oiim chebyosoni? amu kayaiywo boisiet ne kararan?
\v 11 Amu omi ak kibananok kotugul, ago mami ane kobotok kogutul.
\v 12 Amu ngo rong'ji mwaita bortonyu, ko kachopcho tubet.
\v 13 Amwowok, iman, ale eng' oldo tugul ole tun kiamdaate logoiywechu kororon eng' ng'weny komugul kemwoei agine ne kagoyai chebyosanita koek ne kinondoe inendet.
\p
\v 14 Kiwo anyun age eng' choto taman ak aeng' ne keguure Judas Iskariot, ole mito tisiik chu kindon eechen
\v 15 ak kole, ochome ogono nee si andene inendet eunekwok? ak kiigamanji inendet fedaisiek sosom.
\v 16 Ak kongete yoto kocheng' boroindo ne ng'wektoe inendet.
\p
\v 17 Ak kibwonji alamlyet Jeiso eng' betutab tai ne bo betusiekab makatinik che ma kindeno mermerek, ak koleji, imoche kechobun ano ole iome *Paska?
\p
\v 18 Ak kile, oba nganaset ole mi chi anum, ak oleji kale konetindet, kagorik sainnyu ayaei Paska eng' gong'ung koboto alamalyenngu"
\v 19 Ak kiyai alamalyet ko u ye king'at Jeiso; ak kichob Paska.
\p
\v 20 Ak ko kingoek koskoleny kotebe ing' amisiet koboto alamalyet taman ak aeng'.
\v 21 Ak kingo to koamisie; kole amwowok, iman ale ng'wektoo agenge eng' akwe.
\p
\v 22 Ak kicholio mising ak kotoi komwochi inendet age tugul koleji," Tos ane, Kiptaiyandani?"
\p
\v 23 Ak kiwol ak kole, inendet ne kagiburburta tuwai eng' tabet noto ne ng'wektoo.
\v 24 Wendi weritab chi, ko u ye kigisir agobo inendet; "bwa chichoto ne king'wektoe weritab chi! kita kararan eng' chichoto nda kima kisich."
\v 25 Ak kiwol Judas ne,"king'weldoi inendet kole, Tos ane, Rabbi? koleji kaimwa."
\p
\v 26 Ak ko ngo kingo'oamisie, konam Jeiso makatiat, ak koberur, ak kobutul ak kogochi alamalyet, kole, onam, oam; ni ko bortonyu.
\v 27 Ak kinam kikombet ak komwa kongoi ak kogochi ichek, ak koleji oee, akwe tugul chuto.
\v 28 Omu chuto korotikyu che bo arorutiet che kitumdoi agobo che chang che bo nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 29 Ago amwowok ale, kongete raa, koma aee konye che bo logoechu bo * Sabibuk, agoi betunoto ne aee che leelach kobotok eng' bounatetab baba.
\p
\v 30 Ak ye kingo kagotien tiendo komada koba tuliwetab Emitik.
\p
\v 31 Koityo komwochi Jeiso ichek koleji kinochok akwe tugul agobo ane kemouni amu sirat kole tun abire mestwot ak koyesta kechirek che bo okwet.
\v 32 Ago ye tun king'eeta, andoenok awendi Galili.
\p
\v 33 Ago kiwal Petero kolji, mbo nginach tugul agobo nye, ko mago kinacha ane.
\p
\v 34 Koleji Jeiso, amwaun iman ale kotomo kochei kipsoiywet kemouni, iesio kogil somok.
\p
\v 35 Koleji Petero, agot ngo nyolu ame koboten ko motoin, kimwa ko u noto alamalyet tugul.
\p
\v 36 Kicho anyun Jeiso koboto icheget ole kiguure Getsemane, ak koleji alamalyennyi, otebi eng' yu si ko to awo yun asa.
\v 37 Ak kiimut Petero ak werik aeng' che bo Zebedi ak kotoi kocholio ak konyigisit muguleldonyi mising.
\v 38 Kimwochi ichek anyun koleji chole mising sobondanyu agoi meet; otebe yu; ak oripse koboto.
\v 39 Ak kiwo tai ngatigin, ak kobutyi ng'weny ak kosa, kole Ee Baba, ngomugosei kosiirtoeno kikombani ago, ma ko u ye amoche ane, ago ko ye imache inye.
\v 40 Ak kicho ole mi alamalyet ak konyor ichek koruitos ak koleji Petero, nee kago momuchi oripse koboto mbo sait agenge?
\v 41 Oripse, ak osae si mochut yomset, (tiemet). Chamei tamirminet iman, ago nyaluli borto".
\p
\v 42 Kiwo kogeng ne bo aeng,' ak kisa kole, ee Baba, ngo ma chamdaat kosiirtoeno kikombani, ama aee ingoyaak anyun mageng'ung.
\p
\v 43 Ak kicho kogeny, ak konyor ichek koruitos, amu kinyigisen konyekwai.
\v 44 Ak kibagach ichek kogeny, kwo nebo somok, ak kisa komwa ng'alechigita.
\v 45 Kijonji anyun alamalyet, ak koleji oruiye raa, omunny, otopen kait sait, ak kangeng'wekyi weritab chi eunekab Kiptengeginik.
\v 46 Ong'eetye kebe, otopen kagoit inendet ne ng'wektoo.
\p
\v 47 Ak kingoto kong'ololi otopen, kocho Judas, age eng' taman ak aeng' koboto biko che chang' che tinyei rotonikab chok ak kurungusiek kobunu oldab tisiik che eechen ak boisekab bichoto.
\v 48 Ak kiiberji ichek kaborunet, inendet ne king'wektoi Jeiso kole indent ne ang'ututu ko inendete noto; onam.
\v 49 Ak kichonji Jeiso eng' yoto, ak kole chamge, Rabbi ak kong'urut inendet.
\p
\v 50 Ak kileji Jeiso choruani yai kito ne kechonjini; kibwa angun bichuto ak koyogoito eunekwai konam Jeiso.
\v 51 Ak otopen kiiyogeito eunyi age eng' ichek che kimi koboto Jeiso ak kong'us rorwengi bo chok ak kotil otwogindet ne O, kong'eti itinnyi.
\v 52 Koleji Jeiso anyun, iweekyi rotweng'ung ole kami' amu begu eng' rotokab chok tugul che namei rotokab chok.
\v 53 Nda ileen ma muchi asoom Baba, ak koyokwo mbo ma malaikaisiek che siirei lugosiek taman ak aeng'
\v 54 Isldoitoi ano angun sirutik che leen egu ko u nito matiny?
\p
\v 55 Kileji Jeiso tuiyosiek eng' sainoto komong'u ko u ye osetyini inendet, otinye rotonikab cho ak kirungusiek si onama?
\v 56 Ago kabwa chu tugul i kobiit kosulda sirutik che bo maotik kibagakta inendet anyun alamalyet tugul ak komwei.
\p
\v 57 Ak icheget che kiga nam Jeiso ko kiimut kwo gotab tisiindet ne O ne kiguure Kaiapa, ale kiga koumjige sirik ak boisiek.
\v 58 Ak kiirubat Petero inendet eng' tisiindet ne O, ak kiwo go, ak kitebi ng'wong koboto askarik, kole, si koroo ole benkndoi.
\p
\v 59 Ak kicheng' tisiik che eechen ak kapkiruoget komugul baornatet nebo lembech agobo Jeiso, si kobiitkobar inendet.
\v 60 Ak kimanyor, mbo ndikibwa baorinik che chang' che bo lembech. Ago eng' let kobwa aeng'u
\v 61 ak kole, kimwa chichi kole amuchi ang'em heklut ak atech eng' betusiek somok".
\p
\v 62 Ak kitonon tisiindet ne O, ak koleji, mewolu kiy? Nee baornatani baorinjini bichu?.
\v 63 Ak kisis Jeiso ak kileji tisiindet ne O ayosieun eng' Jehovah ne sobei ale mwowech ngo i Kristo, weritab Jehovah
\p
\v 64 Koleji Jeiso kaimwa; ago amwowok ale, kongete raa ak tun oroe weritab chi kotebyei eng' eutab tai ne bo kamuktaet ak kochoni eng' barakutab bolik che bo kipsengwet".
\p
\v 65 Kigeer anyun tisiindet ne O ngoroikyi kole kagomwa ne ya ta kemage nee baorinik alak? otopen, kaogas raa mwaet ne ya?
\v 66 Olen nee? kowol kole, Nyoljini kome .
\v 67 Yeityo kosingilji togennyi ak koluch ak korabach alak.
\v 68 Ak koleji, ng'ang'wech, ngo i Kristo iboruech ne kakwerin.
\p
\v 69 Ak kitebyei Petero eng' seremutab got, ak kiwo chepto ole mito inendet, ak koleji kaimi aginye koboto Jeiso Galilindet.
\p
\v 70 Ago kitai eng' taitab tugul kole monget noto imwoe.
\p
\v 71 Ak kingo kagomanda kwo Chepketer, koroo chepto age inendet ak koleji ichek che kimito oloto kimito chichi agine koboto Jeiso Naseretindet.
\p
\v 72 Ak kitai kegen eng' kayosit kole monget chichito.
\p
\v 73 Ak ne matianit, kobwa che kitonondos eng' ole legit ak koleji Petero iman i bo bichoto, amu kang'angten ng'aleguk.
\p
\v 74 kitoi anyun kochubis, ak komurto kole mongen chichito ak sainoto kochei kipsoiywet.
\p
\v 75 Ak kibwat Petero ng'oloyot ne kiga komwa Jeiso kole kotomo kochei kipsoiywet itoo konyil somok. Ak kimanda sang' ak korir eng' ng'wanindo.
\c 27
\cl Kurget 27
\p
\v 1 Ak kingo kagoeech, koruoch tisiik tugul che eechen ak boisiekab bichoto agobo Jeiso si kobar inendet.
\v 2 Ak ye kingo kagorat inendet ak komut kwo kogochi Pilato, bounindet.
\p
\v 3 Ye kingoroo Judas anyun, ne king'wektoi inendet, kole kagiruokyi Jeiso komwa ndara ak koweekyi tisiik che eechen ak boisiek fedaisiek sosom.
\p
\v 4 Kole kaaei ngokisto amu kaang'wekte korotik che mtinye tengek. Ago kile ichek Botech eng' nee? yaoti inyenge.
\v 5 Ak kiwirji fedaisek hekalut, ole tilil ak komanda, ak kiwoanyun kogetge.
\p
\v 6 Ak kinam tisiik che eechen fedaisiek ak kole ma chamdaat eng' ng'tuiet kendeno chu ole kiumjini tuguk che kigoitoi amu bo korotik.
\v 7 Ak kiiruoch, ak kial mbaretab cheptereniot si ketupchi toek.
\v 8 Noto anyun, kigiguure mbaranato, mbaretab korotik agoi rani.
\p
\v 9 Kisulda anyun ne kiga kimwa eng' Jeremia maotiot, kole kiibiche fedaisiek sosom, alyetab inendet ne kiga kigomnji, ne kigaman alak eng' legukab Israel.
\v 10 Ak kiigoito ichek koale mbaret nebo cheptereniot ko u yo kng'at kiptaiyat.
\p
\v 11 Ak kitonon Jeiso anyun eng' taitab bounindet, ak koteebe bounindet inendet koleji i laitoriatab yahudik? Ak koleji Jeiso, kaimwa.
\p
\v 12 Ak ye kingotaam inendet tisiik che echeen ak boisiek ko mawol kiy.
\p
\v 13 Kimwochi anyun Pilato inendet koleji, megose olete baornatet ne baorianjinin bichu?
\v 14 Ak kima wolji kiy, mbo ng'oloyot agenge ko to kwong' mising bounindet.
\p
\v 15 Ak kicham kotiokyi bounindet kimonjororiat agenge nikicham ichek eng' betutab igorta.
\v 16 Ak kitinyei kimonjororiat age ne ki toogunot ne keguure Baraba.
\p
\v 17 Kingo kakoumgei anyun koleji Pilato ng'o ne omoche otiokwok? Baraba nda Jeiso ne kiguure Kristo?.
\v 18 Amu Konai kole kagigoito inendet eng' ng'etkongda.
\p
\v 19 Ak kingoto kotebe ng'echeretab kiruoget, koyokyi osotiondennyi ng'olyo kole, ameite kiy chicho bo imanda, amu kanyoru nyalilwogik che chang' rani eng' karuotitoet agobo inendet.
\p
\v 20 Ak kibirji tisiik che echeen ak boisiek tuiyosiek kole kosom Baraba ak kobar Jeiso.
\v 21 Ago kiwolji bounindet ichek koleji omache atiokwok anonoing' chu aeng'? Ak kile Baraba.
\p
\v 22 Kileji Pilato aetii nee anyun Jeiso ne kiguure Kristo? kole anyun tugul ingegartat.
\v 23 Ak kile, Amu nee, kae nee ne ya ago kibolyo mising koto le ingigartat.
\p
\v 24 Noto anyun ko kingoroo Pilato mata komuch kiy, ago kitesak bolotet konam beeko ak koun eunekyi eng' taitab tuiyet kole motinye tengek eng' korotigab chichi bo iman. Oyooti akwege.
\p
\v 25 Ak kiwol biko tugul kole ingotebenech korotikyi ak eng' legukyo.
\v 26 Kiitiokyi anyun Baraba ago kibire Pilato Jeiso kipchoritit ak kogoito kegartat.
\p
\v 27 Kiimut anyun asikarikab bounindet Jeiso kwo*Praitorium ak koumjige inendet askarik tugul.
\v 28 Ak kiireegune ngoroikyi, ak kolookyi sambut ne birir.
\v 29 Ak kitaa ng'atiet ne bo katok ak kondeno metinnyi, konde tegat eunnyi ne bo tai. Ak kigutingio eng' tainnyi ak kochot kole kigatin laitoriatab Yahudik!
\v 30 Ak kising'ilji inendet ak konam tegat ak kokwet metinnyi.
\v 31 Ak ye kingo kago chot inendet, koreegune ngorionoto ak kolaakyi inendet ngoroikyi ak komut kegargat.
\p
\v 32 Ye kingomong' konyor chitab kurene, ne kiguure Simion, ak kibirji inendet koib kimurtoiyondennyi.
\v 33 Ye kingoit ole kiguure Golgota noto ko kele oldab terta.
\v 34 Kogochi ichek inendet siki koee che kiginolda tuguk che ng'wonen, ak ko kingo kagochamjam, kotai koee.
\v 35 Ak ye kingo kagogartat inendet, kopchechige ngoroikyi eng' seretab barbarek.
\v 36 Ak kitebi ng'wony korib inendet eng' oloto.
\v 37 Ak kiindeno metinnyi barak kataamset agobo inendet ne kigisir kele "NI KO JEISO LAITORIAT NE BO YAHUDIK".
\v 38 Ki Kigigartat inendet ak rebiik aeng' eng' euut ne go kaatam.
\v 39 kichurachur inendet che kisiirtoi koleglegtoi metewaikwai.
\v 40 Koleen inye ne ing'eme hekalut ak iteech eng' betusiek somok saruge; ngo i weritab Jehovah wolu eng' kimurtoiyot."
\p
\v 41 Kichurchur ko u noto agiche tisiik che kindon eechen koboto sirik ak boisiek koleen.
\v 42 Kisor alak; ame much kosorge inendet laitoriatab Israel. Ngowol raa eng' kimirtoiyot si keyan inendet.
\v 43 Kiimong'u Jehovah, ngosor inendet raa, ngoto moche amu kile a i weritab Jehovah.
\v 44 Kichurchur agiche ko u noto chorig che kiga kigartart koboto inendet.
\p
\v 45 Kiituit anyun emonoto komugol kong'eete sait lo agoi sait sogol.
\v 46 Ak ye kingoit olo bo sait sogol koguurso Jeiso eng' kutit ne o kole " ELI, ELI lama sbaktani? noto ko Jehovah nnenyu- Jehovah ninyu kaine si ibagakta?
\v 47 Ak kingogas alak eng ichek che kitonodos eng oloto, kole kuure chichi Elija.
\v 48 Eng' yoto kolabat age eng' ichek kwo konem sibonjit, ak konyiit siki ak kondeno tegat ak kogochi koee.
\p
\v 49 Ki kimwa chun alak kole, obagakte ongeteopen ng'o choni Elija si kosor inendet.
\v 50 Ak kiguurso Jeiso kogeny eng' kutit ne O kogoito tamirmiennyi.
\v 51 Ogeer, anyun kigerer anget ne kigitiche hekalut koek aeng' kongete barak agoi ng'weny, ak kibetogis ruandosiek.
\v 52 Ak kiyotogis kererisiek, ak kiging'eet borwekab biko chechang' che tililen che kiruitos.
\v 53 kingo kagong'eet Jeiso komong' bichoto agiche eng' kererisiekwai komong'ji nganaset ne tilil koborjige che chang.
\p
\v 54 Ye kingo keree kiptaiyatab bogol ak icheget che kimi koboto inendet koribe Jeiso, botanetab ng'weny ak tuguk che kaeogis koiywei mising' kole iman weritab Jehovah chichi.
\p
\v 55 kimi eng' oloto chepyosok che chang' che kitopeno eng' ole loo che kiga korubat Jeiso kongete Galili koboisiechinoti inendet.
\v 56 Ki Maria, Magdalene, age eng' chepyosochoto koboto Maria kametab Jakobo ak Joses, ak kametab werik chebo Sebedi.
\p
\v 57 kingo kagoek kosgoleng'kocho mogoriot nebo Arimatea, ne keguure Josep ne ki alamalyetab Jeiso agine.
\v 58 Kiwo chichoto olemio Pilato kwo kosom mustab Jeiso king'at Pilato anyun kegochi.
\v 59 Ak kiib Josep musto, ak kotaae angetab katanit ne tilil,
\v 60 ak kondeno kereninnyi ne leel ne kiga kobal eng' ruadet. Ak komilji koita ne o kurget ne bo kererit, ak kwo.
\v 61 Ak kimito yoto Maria Magdalene, ak Maria age, kotebye eng' taitab kererit.
\p
\v 62 Eng betut ne bo aeng' nyot betut ne kiirub chobet koumjige Pilato tisiik che kindoni eechen ak Parisak
\v 63 ak koleji kiptaiyandani, kinoni, kele kimwa kenindenoto koto kosobe, kole ngo bata betusiek somongu ang'eet kogeny.
\v 64 Ng'at anyun kerib kererit komei agoi betut nebo somok si mabwa alamalyennyi kochor inendet koib, ak kemwochi biko koleji kagong'eet inendet eng' che kigobek si mayait lelutiet ne bo let kosir nebo tai.
\p
\v 65 Koleji Pilato ichek otinye ribik; oba oreng'wong akorib komieko u yo omuchi.
\v 66 Koba anyun, ak korib kererit komie, kong'och koita komi ribik koboto ichek.
\c 28
\cl Kurget 28
\p
\v 1 Kingo legit kobek betutab sabato, ko katoi koeech emet, eng' betutab tai ne bo wigit, kobka Maria Magdalene ak Maria age kotopen kererit.
\v 2 Ak otopen kibotan ng'weny mising; amu kiwol eng' kipsengwet malaikaiyatab kiptaiyat ak kicho komilda koita ak kotebe koyata.
\v 3 Ki u kalyelet itondanyi, ak ki leelach mising' ngoroikyi ko u teluji.
\v 4 Kibotonio ribik amu kiiywei inendet kogergeitge ak biko che kagobek
\p
\v 5 Ak kiwolji malaikaiyat chepyosok koleji amwoiywei akwe amu anget ale ocheng'e jeiso ne kigigartat.
\v 6 Ma komi yu; amu kagong'eet ko u yo kiga mwa. Obwa otopen ole korue kiptaiyat.
\p
\v 7 Ak obe ochate omwochi alamalyennyi oleji kagong'eet ing che kigobek; ak otopen inendet eng' oloto. O kas, kaamwowok.
\p
\v 8 Ak kiba kochakta eng' kererit eng' kaiyweisiet ak boiboiyet ne o kiruai koba komochi alamalyennyi.
\v 9 Ak otopen kituiye Jeiso ichek ak koleji, chamge. Ak kobwa konam kelyekji ak kolos inendet.
\v 10 Kileji Jeiso anyun ichek amoiywei. Oba omwochi chek kiupche koba Galili, ak koroo eng' olindo.
\p
\v 11 Ye kita kobendi, ogeer komong'ji nganaset alak eng' ribik, ak komwochi tisiik che kindon tuguk tugul che kagoyeogis.
\v 12 Ak ye kingo kagoumgei koboto boisiek ak koruoch kagochi askarik fedaisiek che chang'
\v 13 Koleji, omwa akwek ole kobwa alamalyennyi kemoi ak kochor inendet koib keruitosi.
\v 14 Ak ngo kas bounindet ng'olyondonito kigaigai inendet ak kesoruok eng' nyalilda.
\v 15 Kotaach anyun fedaisiek ak koyai ko u ye kaginet. Ak kiyom ng'olyondonito Yahudik agoi ra.
\p
\v 16 Ago kiba Galili alamalyet tamanu ak agenge, agoi tulwet ole kiga koarorji Jeiso.
\v 17 Ye kingo keer inendet kolos: ago kisage alage.
\v 18 Ak kijonji Jeiso ichek ak kong'ololji koleji kegono kimnateet tugul eng' kipsengwet ak ng'weny.
\v 19 Noto anyun oba, ak oyai bikab bororosiek tugul koek alamalaik, obatisan ichek eng' kainetab kwanda ak ne bo werit ak ne bo tamirmiriet ne tilil.
\v 20 Oneet ichek korub tuguk tugul che kaang'atak; ak otopen, ami kobotok eng' betusiek tugul, agoi kagesunetab ng'weny.

947
42-MRK.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,947 @@
\id MRK
\ide UTF-8
\h Mariko
\toc1 Mariko
\toc2 Mariko
\toc3 mrk
\mt Mariko
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Nito ko taunetab logoiwek che tililen che bo Jeiso Kristo, Weritab Jehovah.
\v 2 Ko u ye kigisir eng maotiot Isaia kole, "Keero, ayoktoi kiboitiondennyu kondoenen, inendet ne chobei orengung.
\q
\v 3 Kutitab chi ne kursei eng surkwen, 'Ochob oretab Kiptaiyat; olitit ak ochuul ortinwekchi."'
\p
\v 4 Kinyo Johanna, kobatisanishe eng surkwen ak koamdoi kabatisanet ne bo sigunet agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 5 Ak kiba ole mi inendet emet komugul ne bo Judea ak tugul che bo Jerusalem. Ak kibatisan icheget eng ainet ne kiguure Jordan, kong'anyei tengekwogikwai.
\v 6 Ak kiilochi Johana sambut ne bo tambesik ak kiratee suwenyi birirwetab muito, ak kiamei cherengendet ak kumiatab tumin.
\v 7 Ak kiamda kole, "rubwo inendet ne kim kosiiro; ak manyolunot ang'uruuk atiach anokab kweonikyi.
\v 8 Kiabatisanak eng beko, ako ibatisanok eng Tamirimiriet ne Tilil."
\p
\v 9 Ak eng betusiechoto ko kinyo anyun Jeiso kobunu Nasaret ne bo Galili, ak kiibatisan Johana inendet eng ainet ab Jordan.
\v 10 Yeityo ko mi kolong'u eng beko, kogeer kipsengwetisiek koyatogis, ak kochorjigei inendet Tamirmiriet ko u cheptuget.
\v 11 Ak kimong' tuget eng kipsengwet kole " ii Werinnyu ne achame. Abaibai missing agobo innye".
\v 12 Ak eng kasarato kochirchir Tamirmiriet inendet kwo surkwen.
\v 13 Ak kitebi eng surkwen betusiek artam kotieme Chesawilyet. Ak kitebche ak tiongik che bo tumin, ak kiboisiechi inendet malaikaisiek.
\p
\v 14 Ako kingo kakenam Johana, konyo Jeiso Galili koamdoi logoiwek che tililen che bo Jehova.
\v 15 Kimwa kole "Kagosulda betusiek, ak kakorik bounatetab Jehovah, osigu ak oyan logoiywek che tililen.
\p
\v 16 Ak ye kiwendi kobunei tabandab Araraita nebo Galili, kogeer Simon ak Andrea weringwai kowirjini araraita regereiywot ne kinamee njirenik, amu ki ramikab njirenik icheket.
\v 17 Ak kileji Jeiso, "Obwaa, orubkaa, si ayaak oegu ramikab biko."
\v 18 Ak kobagakta regereiywekwai eng yoto ak korub inendet.
\v 19 Ak kingo wendi Jeiso kitigin, kogeer Jakobo weritab Sebedi, ak Johana weringwai, che kimi moinget agichee kochobei regereiywekwai.
\v 20 Ak kiguur icheket ak kibagakta kwandang'wai Sebedi komi moinget koboto otwogik, ak korub inendet.
\p
\v 21 Kiba anyun Kapernaum, ak kiwo inendet sunagogit orit betunoto bo Sabato ak konetis.
\v 22 Ak kikwong'io eng kanetisienyi, amu kineti icheket ko u ne tinye kimnatet ama ko u sirik.
\v 23 Ak kimi eng sinagoging'wai chi ne kitinye tamirmiriet ne muruon ak kiwaach,
\v 24 kole, "Kiting'ege nee ak inye, Jeiso ne bo Nazareth? Kenyo ing'emech? Angenin ale ii ne Tilil Ne bo Jehovah!"
\p
\v 25 Ak kiger kong Jeiso inendet kole, "Sis ak imong'u eng inendet."
\v 26 Ak ye kimandoi tamirmiriet ne muruon eng inendet, kobirobirto inendet, ak kowachei eng tuget ne o.
\p
\v 27 Ak kitang'angyo tugul, ak koteebegei ichegei kole, "Nee ni? Konetisiet ne leel ne tinye kimnatet! Ng'atei agot tamirmirik che muruonen ak kasei it inendet!"
\v 28 Ak kiba ng'alekyi oloo tugul agoi koratinwek tugul che bo Galili.
\p
\v 29 Ak ye kingomong' eng sinagogit, kobwa gotab Simon ak Andrea, koboto Jakobo ak Johana.
\v 30 Kikanam cheptigoniet kametab osotiot ne bo Simon ak kirueiinendet kiyo, ak komwachi icheket Jeiso agobo inendet.
\v 31 Ak kinyo, konam eunyi ak kong'eet inendet; ak kimeto cheptigoniet inendet, ak kotoi koboisiechi icheket.
\p
\v 32 Ak eng koskoleng'unoto ko kakorokta asista, komutyi inendet tugul che kimiandos ak che kitinye oiik.
\v 33 Ak kiiyumjige nganaset komugul eng kurgat.
\v 34 Ak kiisoob che chang che kimiandos eng mianwogik che terter ak koon oik che chang komanda, ak kima chamji kong'alalyo amu kiingen oichoto inendet.
\p
\v 35 Ak karon mising kota kotui, kong'eet ak komanda sang kwo surkwen kosa eng ole ma mi chi.
\v 36 Kicheng anyun inendet Simon ak che ki mi koboto inendet.
\v 37 Ak kinyor inendet ak koleji, " Cheng'in biko tugul."
\p
\v 38 Ak komwochi ichek kole, "Ongebe oldo age, nganasok alak, si kobiit aamda eng oloto agine amu kianyo agobo nito."
\v 39 Ak kiwa sinagogisiekwai che bo Galili komugul, koamdoti ak koonei oik.
\p
\v 40 Kinyonji anyun inendet chito ne kitinyei mogondosik. Kogutungji ak koleji, "Ngicham imuchi, itililo."
\p
\v 41 Ako amu kirire inendet, ko kiiyogoito eunnyi Jeiso ak kotwa inendet, kolejini, "Achame. tililitu."
\v 42 Ak eng kasarata kobagakta mogondosaik chichoto, ak kotililit inendet.
\v 43 Ak king'at inendet mising, kobagakta inednet kowechige.
\v 44 Ak kilenji, "Amat imwachi chi ng'olyo, ago wui bandang'ung ak iborjige tisiindet, ak igoite agobo tililindang'ung tuguk che king'at Musa, si koek baornatet eng icheket."
\v 45 Ago kiwo ak kotoi komwaitaat mising ak kobarastaat ng'olyondonoto, kot komata komuch Jeiso kwo nganaset kegeeroti, ago kitebote sang eng komoswekab surkwen. kibwonji anyun inendet che bunu komoswek tugul.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Kingobata betusiek che ng'ering, komongji kogeny Kapernaum, ak kogas biko kele, mito gaa.
\v 2 Ak kiiyumgei biko che chang, kot ko mang'et boroindo agot eng kurgat: ak koamchi icheket ng'olyot.
\v 3 Ak kibwonji biko alak komutu chito ne kitinye miando ne meat borto, konyo ole mi inendet; kogesenu biko ang'wanu.
\v 4 Ago kingo mata komuch korikyi amu ki chang biko, kosuul kot barak ole ki mi Jeiso, ak kingo kagobut, kochoortae kitogut ne kirue chito ne ki tinye miando ne meat borto.
\v 5 Ak kingogeer Jeiso kayaneng'wai, koleji chito ne tinyei miando ne meat borto, "Weri, kagenyoun kaat tengekwogiguk".
\p
\v 6 Ago kimito yoto sirik alak che kitebsot, ak kiibwat eng mugulelwekwai kolen,
\v 7 "Imuktoi ano komwa chichi ko u ni? Mwaei ne ya mising! Ngo ne imuchi konyochi chi kaat tengekwogik kobate Jehovah inege?"
\p
\v 8 Ak eng yoto konai Jeiso eng tamirmirienyi kito ne kibwati eng oriting'wai. Komwoji icheket kole, "Kainee si obwat tuguchu eng mugulelwekwok?
\v 9 Nee ne keigei, amwachi chito ne tinyei miando ne meat borto kele, 'Kagenyoun kaat tengekwogiguk; anan kele, 'Ng'eet, ib itogung'ung ak iwendote'?
\v 10 Ago si onai ole tinye Weritab Chi kimnatet eng ng'weny konyochi kaat agobo tengekwogik," koleji chito ne kitinye miando ne meat borto,
\v 11 "Amwaun ale, ng'eet, ib kitogungung ak iwe gong'ung."
\p
\v 12 King'eet anyun ko u noto, ak koib kitogunnyi, ak komanda eng taitab biko tugul, ak kikwong'io tugul, ak kotoror Jehovah, kolen, "Tomo kegeere kiy ne u nito."
\p
\v 13 Ak kiwo kogeny tabandab araraita, ak kibwa tuiyet komugul ole mi inendet, ak kinet icheket.
\v 14 Ak ye kiisirtoi, kogeer Lawi weritab Alphayo kotebche eng ole kitaage aisurut, ak koleji inendet, "Rubwa." Ak king'eet ak korub inendet.
\p
\v 15 Kiamisie Jeiso eng kotab Lawi ak kimi taagikab aisurut che chang ak kiptengeginik koboto koboto inendet ak alamalyennyi, amu kimi che chang, ako kirub inendet.
\v 16 Ak kingogeer sirik, che ki Parisaik koamisiei inendet koboto kiptengeginik ak taagikab aisurut, koleji alamalyennyi, "Kainee si koamisie ak koeeisei inendet koboto taagikab aisurut ak kiptengeginik?"
\p
\v 17 Ak ye kingogas Jeiso, kolenji ichek, "Mamache chi ne chamege chepkericho; che miandos kityo ch mache chepkerichot. Kima anyo aguur che bo imanda, ago kiptengeginik."
\p
\v 18 Ak kiirugutege alamalyetab Johana ak che bo Parisaik. Ak kibwa anyun biko alak koleji inendet, "Amune si korugutege alamalyetab Johana ak alamalayetab Parisaik ago mairugutege alamalyeng'ung?"
\p
\v 19 Ak kileji Jeiso icheket, "Imuktoi ano korugutge che kagiguurji katunisiet ko ta komi sandet koboto icheget? Kota komi sandet koboto ichek ko maimuchi korugutge.
\v 20 Ago bwanei betusiek che keistoe sandet ichek, ako eng betusiechoto, korugutege anyun.
\p
\v 21 Mami chi ne napchini ngoriet ne leel ngoriet ne os. Si magerer ne leel ne os, ak kotesak ole kagerer.
\v 22 Ama mi chi ne indenoi divaik che leelach lolotinwek che osen. Amu ngo yai ko u noto kogereri divaik lolotinwek, ak kobetyo divaik koboto lolotinwek. Ago kindenoi divaik che leelachen lolotinwek che leelach."
\p
\v 23 Ak eng betutab Sabato ko kibunei Jeiso mbarenikab beeka, ak kitoi alamalyennyi kobor mesisekab beeka ak kotese tai kobendi.
\v 24 Ak kileji Parisaik inendet, "Keero, kaine si koyai eng betutab sabato kito ne kigitai eng ng'atutik?"
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "Tos kitomo osoman kito ne kiyai Daudi ye kima kotinye kiy ako kiamei rubet--- inendet, ak che kimi koboto inendet---
\v 26 kiwo gotab Jehovah eng betusiek chebo tisindet ne o Abiathar, ak koam magatinikab kabartaet, che tayotin eng ng'atutik kele makiamei kobate tisiik ichegei, ak kogochi che kimi koboto inendet agichek?"
\v 27 Ak kile Jeiso, "Kigiyai Sabato agobo chi, kima kiyai chito agobo Sabato.
\v 28 Noto anyun, Weritab Chi ko Kiptaiyat, agot ne bo Sabato."
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ak kiwo sunagogit kogeny, ak kimi chito ne ki resot eut.
\v 2 Ak kirib biko alak inendet kole kogeer ngo tos isoob chichoto eng betutab sabato si kobiit komwaita inendet.
\v 3 Ak kileji chito ne resot eut, "Ng'et ak itonon eng yu kwenutab chi tugul."
\v 4 Ak kileji biko, "Tos chamdoi ng'atutik keyai ne kararan eng betutab Sabato anan keyai ne ya; kesor sobet, anan kebar?" Ago kisisyo.
\v 5 Kigeer icheget che kimi komoswek tugul eng neregek, koimgee amu uuindab mugulelwekwai, ak koleji chichoto, "Chuul eung'ung." Kichuul anyun, ak kisob eunnyi.
\v 6 Ak kimanda sang Parisaik ak kotoi anyun kochob ng'alek ak Herodik agobo inendet, si konai ole bortoi.
\p
\v 7 Ak kiitabangei Jeiso ak alamalyennyi, ak koba araraita, ak kirub tuiyet ne o ne kibunu Galili ak ne kibunu Judea
\v 8 ak che bunu Jerusalem ak Idumea ak bitetab Jordan ak komoswekab Turo ak Sidon. Kibwonji inendet tuiyet ne o, ye kingogas agobo tuguk che eechen che kiyae.
\v 9 Ak kimwachi alamalyennyi kochobji moinget ne mining ne bo beeko amu chang'indab biko, si machiil inendet.
\v 10 Amu kiga kosoob che chang, kot kochonji inendet age tugul ne kitinyei korotwek che yaachen si kobiit kotiiny inendet.
\v 11 Ak eng uitugul ye kageer inendet tamirmirik che muruonen, kobutyi ng'weny eng tainyi ak koteiyo kole, "Inye ko i Weritab Jehovah."
\v 12 Ak king'at icheket mising si mamwaita inendet.
\p
\v 13 Ak kilany tulwet anyun, ak kiguurjigei che kimache, ak kibwonji inendet.
\v 14 Ak kilewen taman ak aeng (che kiguure che kiyoktoi) si kotebi ak inendet, si kobit koyokto icheket koba amdaetab logoiyot,
\v 15 ak konyor kimnatet ne onee oik.
\v 16 Kilewen taman ak aeng: Simon, ne kigochi kainet Petero;
\v 17 Jakobo weritab Sebedi, ak Johana wering'wai, che kiigochi icheket kainet koguure Boarnerges, noto ko werikab ilat;
\v 18 ak Andrea, Pilipu, Bartolomayo, Matayo, Tomas, Jakobo ne bo kap Alpayo, ak Tadayo, ak Simon ne Kananindet,
\v 19 ak Judas Iskariot, ne king'wektoi inendet.
\p
\v 20 Ak kiwo gaa, ako kiiyumge tuiyet kogeny, kot ko mata komuch agot koamis.
\v 21 Ak ye kingogas bikab konyi, koba konam inendet eng kimnatet amu kimwa kole, "Kagosogor met."
\p
\v 22 Ak kimwa sirik che kichorunegei Jerusalem, kole, "Tinyei inendet Beelsebul" ak "Onei oik eng kimnatet ne o ne bo oik."
\p
\v 23 Ak kiguur Jeiso icheket kobwanji inendet, ak koleji eng kalewenaik, "Imuktoi ano Setani koon Setani?"
\v 24 Ak ngo pcheak bounatet inegei eng inegei, ko maimuchi bounotonoto kotonon.
\v 25 Ago ngo pcheak got inegei eng inegei, ko maimuchi goyoto kotonon.
\v 26 Ak ngo ng'eet setani koboriegei inegei, ak ngo pcheak inegei, ko maimuchi kotonon, ago kagoit kagesunenyi.
\v 27 Ago maimuchi chi kwo got orit ne bo chito ne kim ak kosare tugukyi ngot ko ma rat korok chi choto kim, si kong'em gonnyi anyun.
\v 28 Amwawok iman ale, kinyochini kaat werikab biko tengekwogikwai tugul, agot ng'alek alak tugul che yaachen che mwaaei,
\v 29 ago age tugul ne chubei Tamirmiriet ne Tilil ko magoi kenyochi kaat koigeny, ago tinyei ng'ogisto ne bo koigeny."
\p
\v 30 Ak kimwa Jeiso ko unoto amu kimwoe icheget kole, "Tinyei inendet tamirmiriet ne muruon."
\p
\v 31 Ak kicho anyun kamet ak werikwai ak kitononio eng sang. Ak kigiyokto keguur inendet.
\v 32 Ak kitebchei tuiyet ko kaimut inendet, ak kileji inendet, "Mito sang kameting'ung ak werikwok ak tibikwok kochengin."
\p
\v 33 Ak kiwolji icheket, koleji, "Ng'o kamennyu ak che kitupche?"
\v 34 Ak kigeer che kiimut inendet, ak koleji, "Ogeero, chu mi yu ko kamennyu ak che kitupche!
\v 35 Amu chi age tugul ne yaei magetab Jehovah, noto ko werit ne kitupche, ak chepto ne kitupche, ak kamennyu."
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ak kitoi kogeny konetis eng tabandab araraita, ak kiiyumjige inendet tuiyet ne o mising. Ak kilany moingetab ne kimi araraita, ak kotebe. Kotebe anyun tuiyet tugul komogul tabandab araraita.
\v 2 Ak kiinet icheket tuguk che chang eng kalenawaik, ak eng konetisiennyi, ko kimwochi icheket ko u ni.
\v 3 "Ogaste! Ak kiwo kolindet kolee kesuwekchi.
\v 4 Ak kingoleta, kobutyi keswek alak oret taban, ak kibwa taritik ak koam.
\v 5 Ak kiibutyi alak ole mi koik, ole kima ko tia nyung'unyek. Ak kibityo anyun kochok, amu ki ng'ering nyung'unyek.
\v 6 Ago kingotil asista, kobel, ak kiyaamnyo, amu kima kotinye tigitik.
\v 7 Ak kiibutyi kesuwek alak ole kimi katok. Kibityo anyun katok ak kogiich, si maiiyo logoek.
\v 8 Ak kiibutyi kesuwek alak nyung'unyek che kororon ak koiiyo logoek ak koechegitu ak kotesakis ak kiiyo sosom, ak tamanwogik lo, ak konyil bogol."
\v 9 Ak kimwa kole, " Age tugul ne tinye itik, kogasta.
\p
\v 10 Ak kingo mito Jeiso inegei, koteebe che kikaimut inendet kobot taman ak aeng agobo kalewenaichoto.
\v 11 Ak kileji icheget, "Kagegonok akwe onai ung'otiet nebo bounatetab Jehovah. Ago icheket che mito sang, keyachini tuguk tugul eng kalewanaik,
\q
\v 12 si eng keeret kogeerei ama ibestos, ak eng kaset kogasei, ama iguitos, si mawekchige Jehovah ak kenyochi kaat.
\p
\v 13 Ak kilenji icheket, "Tos mongen akwe kalewenoni? Onoitoi ano anyun kalewenaik tugul?"
\v 14 Letoi letoindet ng'olyot.
\v 15 Ak chuto che mito tabandab oret, ole kiletae ng'olyot. Ak ye kagogas, kocho kasarata Setani, ak konem ng'olyot ne kagegolji icheget.
\v 16 Ak chu ko kesuwek choto che kagikolji ole mi koik, ak ye kagogas ng'olyot konam ngunoto eng boiboiyet.
\v 17 Ak matinye choto tigitik eng orit, ak tebsot eng betusiek che ng'ering. Ago ngo ng'eet nyalilda anan ko usisiet agobo ng'olyot, ngunoto anyun kenach ak kobutyo eng kayanet.
\v 18 Ak alak ko che kagikolji ole mi katok. Choto ko icheget che kase ng'olyot,
\v 19 ago ng'et kaiimutikab ng'weny ak kaberberisiet ne bo magornatet, ak magutik che bo tuguk alak kobwa ak kogiich ng'olyot, si maie logoek.
\v 20 Ak choto che kigikolji nyung'unyek che kororon ko icheget che kasei ng'olyot, ak kotaach ak koiiyo logoek, sosom, ak tamanwogik lo, ak konyil bogol.
\p
\v 21 Ak kileji Jeiso icheket, "Tos iibu tait kocho kot orit si indene kitonget orit anan ko kureretab kitogut? Iibu anyun ak indene kito ne tonone.
\v 22 Amu mami kiy ne ung'at ne matun kenae, ago mami kiy ne bo ung'ot ne matun kesule.
\v 23 Age tugul ne tinye itik che kostoe, kogas!"
\p
\v 24 Ak kimwochi icheket kole, "Oribge tuguk che ogase, amu kerutiet ne ogeree ko tun kegerunenok noto, ak keteshinowok alak.
\v 25 Amu inendet ne tinye, ketesyini ak inendet ne matinye, keibe mbo che tinye."
\p
\v 26 Ak kimwa kora kole, "U bounatetab Jehovah chito ne koljini kesuwekyi ng'weny.
\v 27 Ak koru kemoi ak kong'eet bet, ak kobityo kesuwek ak koechegitu, nga nda maingen ole bititoi.
\v 28 Yiei ng'weny beka inegei: Indoune suswot, yeityo konyo metit, yeityo koiywa beka.
\v 29 Ago ye kagorurio beka, eng yoto anyun koip ringet amu kait kesisiet."
\p
\v 30 Ak kimwa kogeny kole," Kigergeite nee bounatetab bounatetab Jehovah, anan nee kalewenet ne kibortoe?
\v 31 Kergei ak keswotab karadali, ne, ye kageminji nyung'unyek, ko agot nganda mining eng keswek tugul che mi ng'weny.
\v 32 Ko ye kagegol, kobit koeet, kosiir ketik tugul che bo ng'weny, ak kosamum kot komuchi koure uruennyi taritikab barak.
\p
\v 33 Ak eng kalewanoik che chang' che u chuto komwochi ng'olyot ko u ye kiimuchi kogas,
\v 34 Ak kima mwochi bichoto kiy komotesyi kalewenet. Ago kitetyi alamalyennyi ng'alek tugul ko mi taban ichegei.
\p
\v 35 Ak kingo kagoek koskoleny eng betunoto, koleji icheket, "Ongelande bitonin."
\v 36 Ak kibagakta tuiyet ak koba koboto Jeiso, eng moingetab beko. Ak kimi moingonik alak che mengech koboto ne kibunei inendet.
\v 37 King'eet anyun usonet ne korom, ak korus moinget beek che mildogei, kot ki legit konyi beko moinget.
\v 38 Ago kimi Jeiso inendet moinget ole bo let, korue kito ne kitiie metit. Kiing'et anyun inendet, ak kolenji, "Konetindoni, memake kiy inye ago legit kemeiye?"
\p
\v 39 Kong'eet anyun, ak koger kong usonet, ak koleji araraita, "Kalyet! Ak sis! Kibeg anyun usonet, ak kosis mising.
\v 40 Ak kileji ichek, "Kalya si oiyweisie? Tomo onyoru kayanet?"
\p
\v 41 Ak kiiyweis mising, ak kolejigei ichegei, "Ng'o nito, ne kase iit inendet agot koristo ak araraita?"
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ak kiit bitet age ne bo araraita, agoi emetab Gerasenik.
\v 2 Ak kingo kangomong' eng moingetab beko, eng yoto anyun kotuiyo ak chito ne bunu oldab kererisiek ne tinyei tamirmiriet ne muruon.
\v 3 Kimenyei chichoto oldab kererisiek. Kima komi chi ne kita komuchi korat inendet, agot eng sirimdo;
\v 4 Amu kiga kerate inendet mugurek ak sirimwek konyil che chang, ago king'etyei sirimwek ak kotonaton mugurek. Kima komi chi ne kiimuchi koboi inendet.
\v 5 Ak kiwaagoti betusiek tugul, kemoi ak bet, eng kererisiek ak tulonok, ak kiwogei ak kotilegei koik che ng'atiben.
\v 6 Kingogeer Jeiso eng ole loo, kolabat ole mi ak kogutungji inendet.
\v 7 Kowaach eng kutit ne o kole, "Ating'enen nee inye Jeiso, Weritab Jehovah ne Toror Mising? Asomin eng Jehovah inendet, ale amenyalila."
\v 8 Amu kilejini inendet, "Mong'une chichi, inye tamirmiriet ne muruon."
\p
\v 9 Ak kiteebe inendet koleji, "Kigurenen nee?" Ak kileji inendet, "Kainennyu ko Chang'indo, amu kichang."
\v 10 Ak kisom inendet mising kole, ama on komanda eng emonoto.
\v 11 Ak kimi tegeiyatab tulwet akwet ne o nebo torok che kiagetos,
\v 12 ak kisom inendet koleji, "Chamwech kechut torok."
\v 13 Kichamji anyun; ak kimanda tamirmirik che muruonen koba kochut torok, ak kiruai akwet kochortaege chemng'esut koba araraita, ak ki olo bo elfusiek aeng torochoto ak kibekchi araraita.
\p
\v 14 Ak rweiyo anyun che kiiyagi torok komwaita eng nganaset ak eng emet, ak kiba anyun biko kogeer kit ne kigagoyaak.
\v 15 Ak kibwa ole mi Jeiso, ak kogeer chito ne kitinye oik, inendet ne kitinye oik che chang,' kotebchinige, ko kagolaach ngoroik ak kagong'omit, inendet; ak kiiyweis bichoto.
\v 16 Icheket che kigeerei tuguk che kiyaakis eng chito ne kitinye oik komwachi icheket kiy tugul ne kiyaak, koboto ole katepto torok.
\v 17 Ak kitoi kogaigai inendet kole kwo eng kiwotosiekwai.
\p
\v 18 Ak kingomi kolanyei moingetab beko, kogaigai inendet ne kitinye oik kole kotebi tuwai.
\p
\v 19 Ago kima chamji Jeiso, ago kileji, "Ui gong'ung ak ole mi chebo oreng'ung, ak imwoji tuguk che kagoyaun Kiptaiyat, ak ko u ole kagorirenen."
\v 20 Ak kinam banda anyun ak kotoi koamda eng Dekapoli tuguk che eechen che kigayachi inendet Jeiso, ak kikwong'io biko tugul.
\p
\v 21 Ak kingo kagolanda Jeiso kogeny eng moinget kwo bitonin, koyumjigei inendet tuiyet ne o, amu kimi tabandab araraita.
\v 22 Ak kinyo age eng bounikab sunagogit, ne kiguure Jairo, ak kingogeer inendet, kobutyi kelyekyi.
\v 23 Ak kisom inendet mising kogeny ak kogeny, koleii, "Legit kome cheptannyu ne mining. Asomin inyo igonor inendet euneguk inendet si kosob, ak kotebi kochamegei."
\v 24 Ak kiwo koboto inendet, ak kirub inendet tuiyet ne o ak kiigiich inendet.
\p
\v 25 Kimi anyun chepyoset age ne kiga komandae korotik kenyisiek taman ak aeng.
\v 26 Kiga konyalil mising eng eunekab chepkerichinik, ak kiga koboisie tugukyi tugul che kitinye, ama toret kiy ago kitesak miando koyait.
\v 27 Ak kingogas agobo Jeiso, kocho let ne bo inendet eng tuiyet ak kobisingchige biko che ki chang ak kotiiny ngoriennyi.
\v 28 Amu kile, Ngatiiny mbo ngoroiky kityoi, asobe."
\v 29 Ak kingo tiiny inendet, kosis ole kabunu korotik ak kigas eng bortannyi kole, kagisoob eng koroitannyi.
\p
\v 30 Ak eng kasarata konai Jeiso inegei kole kagomanda kimnatet eng inendet. Kowelelgei eng tuiyet ak kole, "Ng'o ne katiiny ngoroikyu?"
\p
\v 31 Ak kileji alamalyennyi inendet, "Igeere ko kaigichin tuiyet, ak ilen, "Ngo ne katinyo?"'
\v 32 Ago kigusgong Jeiso si kobiit kogeer kole ng'o ne kayai kioto.
\p
\v 33 Ak king'et Chepyosonoto, kongen kito ne kigagoyaak eng inendet, kobutyi tainnyi, koiyweisie ak kobotani, ak komwachi imanit tugul.
\v 34 Ak kileji inendet, " Cheptonnyu, kagosoobin kayaneng'ung. Ui eng kalyet ak isob eng miandang'ung."
\p
\v 35 Kingo ta kong'alali inendet, kobwa biko che bunu oldab bounindet ne bo sunagogit, ak kole, "Kagome cheptang'ung. Amu nee asi ta iimii kanetindet?"
\p
\v 36 Ago kingo kas Jeiso ng'olyondonoto ko ma mage kiy, koleji bounindetab sunagogit, "Amechol. Iyan kityo."
\v 37 Ak ma chamji chi korub inendet, kobate Petero, Jakobo ak Johana weritab mbo Jakobo.
\v 38 Kiit anyun gotab bounindetab sunagogit ak kigeer biko che ki boldos, koboto che rirtos ak koteeitos mising.
\v 39 Ak ye kingo kochut got, koleji bichoto, "Kai nee si owasege ak orirtosi? Ma me lekwet, ago inuuchi."
\v 40 Ak kirorichi inendet ak kochot. Ago ye kingo kagoon inendet bichoto tugul koba sang, komut kwandab lakwet ak kamet koboto che kimi ak inendet ak kwo go ole mi lakwet.
\v 41 Ak ye kingo kagonam eutab lakwet, koleji, "Talita koumi! ye kiwal ko, "Chebi mining', amwaun ale ng'eet."
\v 42 Ko u noto kong'eet cheboto ak kowendot (amu ki bo kenyisiek taman ak aeng). Eng yoto anyun kokwong'io eng kwong'et ne o.
\v 43 Ak king'at icheket mising kole amat konai chi ng'olyondonito. Ak kileji icheket kogochi ki ne amei.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Ak kimanda eng oloto; ak konyo agoi emennyi, ak kiirub inendet alamalyennyi.
\v 2 Ak kingoit sabato, kotoi konetis eng sunagogit. Kigas biko che chang inendet ak kokwong'io. Komwa kolen, "Kinyorune ano chichi kanetisiosiechui?" "Ago nee ng'omnatoni kigigochi chichi?" "Nee kwong'utichu che yae eng eunikyii?"
\v 3 "Tos ma muswogindetab bakoinik nito, weritab Maria, ago ne tupcho ak Jakobo, Joses, Juda, ak Simon? Tos ma kimite tugul kobo tibiikwai?" Ak kinyor kanagutiet eng Jeiso.
\p
\v 4 Ak kileji Jeiso icheket, "Mabetyini maotio teegisto, kobate eng emennyi, ak eng chebo orennyi, ak che bo gonnyi."
\p
\v 5 Ak kimata komuch koyai boisiet age tugul ne kim eng oloto, kobate bik che ng'ering che kimiandos che kigonoor eunekyii ak kisoob icheket.
\v 6 Ak kikwong inendet amu bistoengwai. Ak kiwendot nganasok konetisioti.
\p
\v 7 Ak kiguur anyun choto taman ak aeng ak kotoi koyokto kobee aeng aeng ak kiigochi kimnatet koterter tamirmirik che muruonen,
\v 8 ak king'at icheket kole, amat koib kiy nebo bandangwai agot makatiat, anan ko lolet, anan chepkondok eng lolet kobate kirokto kityo---
\v 9 ago kolaach kweonik, ak amat kolaach sumotik aeng.
\v 10 Ak kileji icheket, "Got age tugul ne obendi, otebi eng yoto agoi obe eng oloto.
\v 11 Ak oldo age tugul ne mataachak, ama cham kogasak, ye omande eng oloto, olelekte temburiek che mi kelyekwok si kobiit koek baornatet eng icheket."
\v 12 Kimanda anyun ak kobarasta kole kanyol kosik biko.
\v 13 Ak kion oik che chang, ak koile mwaita che chang che kimiandos, ak kosoob icheket.
\p
\v 14 Ak kigas laitoriat Herod agobo noto, amu kiga konaak kainetab Jeiso. Ak kole alak, "Kagong'eet Johana Kabatisanindet eng che kibek, noto anyun boisiei kimnatosiechu eng orinnyi."
\v 15 Ago kimwaei alak kole, "Elija inendet." Ak kile alak kora, "Maotio inendet, anan u age eng maotik che ki mi keny."
\p
\v 16 Ago ye kingogas Herod, kole, "Johana nito, ne kiatile katit; ne kageng'eet."
\p
\v 17 Amu kiga koyokto Herod kenam Johana ak kerat eng korgoret agobo Herodias (chepyosetab Pilip wering'wai), amu kiga kobaige tuwai.
\v 18 Amu kimwochi Johana Herod koleji, "Ma chamat eng ng'atutik iib chepyosetab wering'wong".
\v 19 Ak kinerech Herodia inendet ak kicheng kobar inende, ago ma imuch,
\v 20 amu kiiywei Herod Johana; amu kiingen kole inendet ko chi nebo imanda ak ko tilil, ak kirib inendet. Ak kingogas Herod ng'alekyii, koiimngei mising, ago kigasyi inendet eng boiboiyet.
\p
\v 21 Ak kibiit kasarta eng betut ne kiyai Herod igorta ne bo betutab sigennyi ak koyachi bikchi che eechen, kiptainik, ak che toogunotin che ki mi Galili.
\v 22 Ak kichut got orit cheptab Herodia ak koureren kobaibai Herod ak icheket che kitebsot eng' amisiet koboto inendet. Ak kitebe laitoriat cheboto, koleji " Soma kiy age tugul ne imache, si agonin."
\v 23 Ak kimurto kole, "Kiy age tugul ne isoma, agonin, agot kebebertab bounatennyu."
\p
\v 24 Ak kimanda, ak koleji kamet, "Asom nee?" Ak kileji, "Metit ne bo Johana kabatisanindet."
\p
\v 25 Ak kilabat cheboto kochakta agoi ole mi laitoriat, ak kosom kole, "Amache ale igona nguno metit ne bo Johana kabatisanindet eng' tageito."
\v 26 Nga nda kiyai noto koimge anyun mising' laitoriat, ko kima kosikchini kotae inendet amu kiga komurto eng taitab icheget che kitebsot eng' amisiet.
\v 27 Ak ngunoto koyokto laitoriat askarindet age eng' che kiripse, ak kong'at keib metitab Johana. Kiwo anyun kotil metit eng' korkoret.
\v 28 Kiib anyun metoto bo Johana eng' tageito ak kogochi cheboto, ak kong'et cheboto kogochi kamet.
\v 29 Ak ye kingogas alamalyennyi agobo ng'olyondonoto, kobwa kosut bortonyi, ak kondeno kererit.
\p
\v 30 Ak kiiyumjigei Jeiso che kiiyoktoi ak komwochi inendet tuguk tugul, kit age tugul ne kiga koyai, ak kiy age tugul ne kiga konet.
\v 31 Ak kimwachi icheket koleji, "Obwa akwege taban ole surkwen, si omuuny kitigin." Amu kichang' che kibwanei ak kobendi, ak kima kotinyei agot boroindo ne amisie.
\v 32 Ak kiba anyun ichegei eng' moingetab beko ole surkwen.
\v 33 Ak kigeeroti biko kobendi, ak kinai che chang' ak kiruai koba oloto kibagenge kobunu nganasok tugul, ak kondoe icheget.
\v 34 Ak kingoit tabandab ainet, kogeer tuiyet ne o, ak korirei icheket, amu ki u kechirek che matinye mestowo. Ak kitoi konet icheket tuguk che chang'.
\p
\v 35 Ak ye kimache koimen, kobwanji inendet alamalyennyi, ak koleji, "Surkwen oli, ak machei koimen nguno.
\v 36 Itiagte biko koba emet ak nganasok che mi komoswek ole legit, si koaljigei tuguk che amei."
\p
\v 37 Ak kiwolji koleji, "Ogochi akwe amitwogik." Ak kileji inendet, "Kibe keal makatinik che bo denariek bogol aeng', si kigochi koam?"
\p
\v 38 Ak kimwoji icheket kole, "Otinye makatinik ata? Oba ogeer. "Ak kingo kagonai, kole, "Makatinik mut ak njirenik aeng."
\v 39 Ak king'at biko tugul kole kotebi ng'weny eng' suswek che nyalilen.
\v 40 Ak kiteb ng'weny korurugotin ak kotetatge, kobee bogol ak kobee konom.
\v 41 Ak kinam makatinichoto mut ak njirenik aeng,' ak kochile kipsengwet koberur ak kotonaton makatinik ak kogochi alamalyennyi si kondeno taitab biko. Ak kipchechi icheget tugul kora njirenichoto aeng'.
\v 42 Ak kiamis tugul koto biyong'io.
\v 43 Ak koyum katuganikab makatinik, konyi kerebonik taman ak aeng', ak che bo njirenik agichek.
\v 44 Ak icheget che kiam makatinichoto ko ki murenik elfusiek mut.
\p
\v 45 Yeityo kochirchir alamalyennyi kolany moingetab beko, kondoe inendet koba bitonin agoi Betsaida, kingomi kosaisereti inendet tuiyet koba.
\v 46 Ak ye kingo kagobagakta icheket, kwo tulwet barak kosa.
\v 47 Ak kiit koskoleng ago kiga koit moinget kwenutab araraita, ak kimi inegei emet ne yaamat.
\v 48 Ak kingogeer icheget konyalildos eng' boisietab mugangok che kikwerie moinget, amu kigirgireni koristo. Ak kingo legit sait angwan ne bo kemoi, konyonji icheket, kowendote araraita barak, ak kimache kosiirtoe icheget.
\v 49 Ago kingogeer icheket inendet kowendoti eng' araraita barak, kolen icheget tamirmir, ak kowokcho,
\v 50 amu kigeer inendet, ak kocholyo. Ak ngunoto anyun kotwekyi icheket, ak koleji, "Onyiganitu! anendet! amoiyweisie!
\v 51 Ak kilany moinget kwo ole mi icheket, ak kisis koristo mako kirgireni. Kikwong'io mising icheket.
\v 52 Amu kima nai icheket agobo makatinik. Amu ki uuen mugulelwekwai.
\p
\v 53 Ak ye kingo kagolanda, koit emetab Genesaret, korat moinget eng' ngegut.
\v 54 Ak ye kingomong' eng' moinget konai biko inendet eng' sainoto,
\v 55 ak koruaai eng' koronoto komugul, ak kotoi komut che miandos eng' kitogusiekwai, koba ole kiga kasyi kele mito inendet.
\v 56 Ak oldo tugul ole kimong'ji kochut nganasok che mengechen, anan ko che eechen, anan emet, ko kindenoi che miandos oldab sirosie. Kisaisai inendet kole kochamji kotiiny agot tabandab ngoriennyi, ak kisopcho tugul che kitiiny inendet.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Kiyumjingei inendet Parisaik, ak alak eng sirik, che kibunu Jerusalem.
\v 2 Ak kigeer alak eng alamalyennyi koamei makatinik eng eunek che muruonen, noto ko, eunek che ma kiun.
\v 3 (Amu maamisie Parisaiik ak Yahudik ngot ko maiun eunekwai komie, korube biteetab boisiek.
\v 4 Ngo bunu Parisaiik oldab aldaisiet, ko ngot ko maiungei, ko maamisiei: ak mitei bitonwek alak che chang, che kitaach si korib komie, ko u kaunetab kikombok, ak terenik, ak tuguk che bo sugunwet kobot che kiamisie.)
\p
\v 5 Ak kiteebe Jeiso Parisaik ak sirik kole, "Kainee si mabendote alamalyeng'ung korube biteetab boisiek, ago ame makatinik eng eunek che muruonen?"
\p
\v 6 Kimwachi icheket koleji, "Kisib komaoten Isaia iman agobo akwe chombilik. Ko u ye sirat, kole, "Teegiso bichu eng kutuswekwai, ago looen mugulelwekwai eng ane.
\q
\v 7 Ago iloswo buch, koneti ng'atutikab biko koek konetisiosiek che inetisie.'
\p
\v 8 Obagaktoi ng'atutietab Jehova ak onam mising biteetab biko."
\v 9 Ak kileji icheket, "Ochei, ongen otaiye iman ng'atutietab Jehovah, si kobiit oriib biteengwong!
\v 10 Amu kile Musa, 'Tegis kwandang'ung ak komet', ak, 'Inendet ne mwaitae yaitio agobo kwandanyi anan kamet, kebare ne matiny.'
\v 11 Ago omwae akwe ole, 'Ngoleji chi kwandanyi anan ko kamet, "Kito ne kata atoretenen ko Korban," (ye kiweech ko, Kagochinet),
\v 12 ko u noto ko mata ochamji anyun inendet kotoret kwandanyi anan kamet.
\v 13 Oyae ng'olyotab Jehovah koek buch eng biteeng'wong ne kiong'at ak oyapte. Ak oyae tuguk alak che chang che u choto.
\p
\v 14 Ak kiguur tuiyet kogeny kobwa ye mi inendet, ak koleji, "Ogasa, akwe tugul ak oguiye.
\v 15 Mami kiy ne bunu chito sang ne imuchi kong'wanit inendet ngo chut orinnyi. Ago tuguk che mong'une chito, ko choto che ing'waniti chi.
\v 16 Ngo tinyei chi itik che kastoe, kogas.
\p
\v 17 Ak kingobagakta Jeiso tuiyet ak kwo got orit, koteebe alamalyennyi agobo kalewenonoto.
\v 18 Ak kileji icheket, "Tos tomo onyoru kaguiyet ak akwee? Mongen ole kiy tugul ne mi chi sang ak kwo orit, ko magoi imuch kong'wanit chi;
\v 19 amu ma chute muguleldanyi, ago chute moet, ak komanda koba kertit?" Ak eng ng'olyondoni kobarasta Jeiso kole tililen amitwogik tugul.
\v 20 Ak kimwa kole, "Kito ne mong'une chito ko noto ne ing'waniti chito.
\v 21 Amu mong'une orit eng muguleldab chi kabwatutik che yaachen, sokset, chorset, rumisiet,
\v 22 ibetab ge, ng'etkongda, yaitiet, kenisiet, maget ne ya, kong ne ya, ng'alek che yaach, menotet, ak berberyet.
\v 23 Mong'une orit tuguchuto tugul yaachen ak kong'wanit chito."
\p
\v 24 Ak king'eet eng oloto kwo tabanwekab Turo ak Sidon. Kingoit ko kiwo got, ago kima mach konai chi, ago kima imuch koung'ak.
\v 25 Ak ngunoto konyo chepyoso age ne kitinyei chepto ne mining ne kiga nam tamirmiriet ne muruon, kingogas agobo inendet, konyo kobutyi kelyekyii.
\v 26 Ak ki bo Yunanik chepyosonoto, ne kisalu bororietab Suropoinike. Ak kisom inendet kole koon oindet eng cheptanyi.
\v 27 Ak kilechi inendet, "Ingobiyongyo leguk korok. Amu ma nyalu kenam amitwogikab leguk ak kewirji sesenik."
\p
\v 28 Ak kiwolji inendet koleji, "Eeh, Kiptaiyandani, agot sesenik koamei eng kureretab meset, amitwogik che iroroi che bo leguk."
\p
\v 29 Ak kileji chepyosonoto, "Amu tuguk che kemwa, itiagat iwechige. Kagomanda oindet eng cheptang'ung."
\v 30 Ak kiwektage gonnyi ak konyor lakwet koruei eng kitokut, ako kagomong'une oindet.
\p
\v 31 Ak kimanda kogeny eng tabanwekab Turo, ak kobun Sidon kot koit araraita ne bo Galili, ak kiwo agoi kwenutab tabanwekab Dekapoli.
\v 32 Ak kigimutyi inendet chi agenge ne ki ming'at, ak ko uui kut, ak kosom si kobiit kogonoor inendet eunnyi.
\v 33 Ak kiimut chichoto kwo taban eng tuiyet, ak kichukta morikyi itikab chichoto, ak kong'utyi ak kotwa ng'elyeptanyi.
\v 34 Ak kinyal anyun kipsengwet, kombus, ak koleji, "Epata," noto ko kakile, "Yatage."
\v 35 Ak kiyatogis anyun itikyi, ak kotiagak kit ne kiratei ng'eleptanyi, ak kong'alal komie.
\p
\v 36 Ak king'at icheket kole amat komwachi chi. Ago kingoteshi kong'at icheket, koteshi anyun bichoto komwaitaat.
\v 37 Ak kikwong'io mising, kolen, "Kagoyai tuguk tugul komie. Igochini kogasta agot che ming'otin ak kong'alalyo che namotin kut."
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Eng betusiechoto, ko kimi kogeny tuiyet ne o, ak kima kotinyei kiy ne amei. Koguur Jeiso alamalyennyi kobwa ole mi inendet ak koleji,
\v 2 "Arire tuiyet amu kagotebi koboto nguno ko betusiek somok ama tinyei kiy ne amei.
\v 3 Ak ngot atiagte koba korikwai ama am kiy, kotanuitos eng oret. Ak kobunu alak ole loo."
\p
\v 4 Ak kiwolji alamalyennyi kole, "Kimuchi kenyorji ano makatinik eng emoni surkwen che imuch kobai bichu tugul kot kobiyongyo?"
\p
\v 5 Ak kiteebe icheket koleji, "Otinye makatinik ata?" Ak kole, "Tisab."
\p
\v 6 Ak king'at tuiyet kotebee ng'weny. Kinam anyun makatinichoto tisab, komwa kongoi, ak kobutul. Ak kogochi alamalyennyi, si kondeno taing'wai, ak kogochinot tuiyet.
\v 7 Ak kitinye kogeny njirenik che mengechen che ng'ering, ak kingo kawekta kongoi, kong'at kondeno choto agichek taing'wai.
\v 8 Kiamis anyun kot kobiongyo, ak kiiriach katuganik, ak kinyi lolotinwek tisab.
\v 9 Ak ki biko olo bo elfusiek ang'wan. ak kisaiseret koba.
\v 10 Ak yeityo anyun kolany moingetab beko koboto alamalyennyi, koba komoswekab Dalmanuta.
\p
\v 11 Ak kibwa Parisaik, ak kotoi kotebtebee inendet ng'alek. Komache kaborunet ne bunu kipsengwet, kotiemei inendet.
\v 12 Ak kiimbus ne nyigis eng tamirmirennyi, ak kole, "Amu nee si kocheng'ei ebeni kaborunet? Amwawok iman ale, magoi kigochi ebeni kaborunet."
\v 13 Ak kibagakta icheket, ak kolany moingetab beko kogeny, ak kolanda bitet age.
\v 14 Ak kiutie alamalyennyi koib makatinik. Ak kima kotinyei kiy eng moinget kobate makatiat agenge kityo.
\v 15 Ak kiitigon ichek, koleji, "Oripge, ak oribege mermerekab Parisaik ak mermerek che bo Herod."
\p
\v 16 Ak king'alaljige alamalyet ichegei, kolen, agobo makatinik che kimakotinye.
\p
\v 17 Ak kingonai Jeiso, kotebe icheket kole, "Kainee si otebegee agobo makatinik che motinye? Tomo onai, anan tomo oguiye? Tos uuen mugulelwekwok?
\v 18 Otinye konyek, amogeere kiy? ak otinye itik, amogastoi? Amaonani?
\v 19 Kingabutulji makatinik mut bik elfusiek mut, ko kinyi kerebonik ata katuganik che kigoyum? Koleji inendet, "Taman ak aeng."
\p
\v 20 "Kingabutul makatinik tisab eng biko elfusiek angwan, ko kinyi lolotinwek ata katuganik che kigoyum?" Ak koleji, "Tisab."
\v 21 Ak kimwa kole, "Tomo oguiye?"
\p
\v 22 Ak kiit anyun Betsaida. Ak kigimutyi inendet chi ne korat ak kosom kotiny inendet.
\v 23 Ak kinam eutab kipkoratiandanato ak komut komanda inendet eng nganaset. Ak ye kingo kagong'utyi konyekyi ak kogonoor eunekyi inendet, koteebe kole, "Tos igeere kiy?"
\p
\v 24 Ak kiinyal barak, ak kole, "Ageere bikoche u ketiik che bendoti."
\v 25 Ak kiigonor eunekyi kogeny konyekyi, ak kiyat konyekchi chihoto, ak kisob, ak kogeer tuguk tugul komie.
\p
\v 26 Ak kitiagta Jeiso kwo gaa, ak koleji, "Amewe nganaset agot kitigin."
\p
\v 27 Ak kiwo anyun Keiso ak alamalyennyi agoi nganasok che bo Kaisaria Pilipi. Ak kiteebe alamalyennyi eng oret, koleji, "Mwaei biko kole aii ng'o anee?"
\v 28 Ak kiwolji inendet koleji, "Len ii Johana Kabatisanindet. kolen alak, 'ii Elija,' ak len alak, "ii agenge ne bo maotik."'
\p
\v 29 Ak kitebee icheget kole, Ago olen okwee a ii ng'o? Kowolji Petero koleji, "ii Kristo"
\p
\v 30 Ak king'at icheket kole, amat komwachi chi age tugul agobo inendet.
\p
\v 31 Ak kitoi konet icheket kole matiny agoi konyalil Weritab Chi eng' tuguk che chang', ak kotaiyo inendet boisiek ak tisiik che eechen ak sirik ak kebar, ak ye igesgei betusiek somogu, kong'eet kogeny.
\v 32 Ak kimwa ng'olyondonoto kogase chi tugul. Ak kinam Petero inendet ak kotoi koger kong'.
\v 33 Ago kiwelelge Jeiso ak kogeer alamalyennyi ak koger kong' Petero ak koleji, "Ui let eng' ane, Chesawilyeni! Amu mebwati tugukab Jehovah, ago tugukab biko."
\p
\v 34 Kiguur anyun tuiyet koboto alamalyennyi kobwa ole ki mito inendet ak koleji icheket, "Ngo machei chi age tugul korubwa, koesioge, ak kogesen kimurtoiyondennyi, ak korubwa.
\v 35 Amu age tugul ne machei kosor sobondanyi kobeeti, ak age tugul ne ibeeti sobondanyi agobo ane ak logoiwek che tililen kosoru.
\v 36 Amu nyoru borot nee chi, ngonyor ngweny komugul, ak kobeet sobondannyi?
\v 37 Tos igoitoi nee chi kowale sobondanyi?
\v 38 Amu age tugul ne ililani agobo ane koboto ng'alekchu eng' ebenito bo sokset ak tengek, ko tun ililandoi agine Weritab chi inendet, ye tun nyonii eng' torornatetab Kwandanyi koboto malaikaisiek che tililen."
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak kileji icheket, "Amwawok iman ale, mito yu alak eng' chu tonondos che magoi chamcham meiyat kotomo kogeer bounatetab Jehova konyonii eng' kamuktaet."
\p
\v 2 Ak kingobata betusuiek lo, komut Jeiso Petero ak Jakobo ak Johana kotogosta tulwet ne koi, koba koek ichegei. Ak kiwalak eng' taingwai.
\v 3 Ak kilil bich ngoroikchi mising', kolelagitu mising kosir teluchi; mami mwetindet ngweny ne imuchi komwet koleelagitu ko u choto.
\v 4 Ak kitook eng' taingwai Elija ak Musa, ak king'alalsot koboto Jeiso.
\v 5 Ak kiwol Petero koleji Jeiso, "Konetindoni, kararan amu ki mi yu, kararan keteech keriosiek somok neng'ung age, ko bo Musa age, ko bo Elija age."
\v 6 (Amu kima kongen kiy ne mwae amu kicholyo mising.)
\p
\v 7 Ak kinyo boldet kotuch ichek. Ak kimong anyun tuget eng boldet, kole, "Ni ko werinnyu, chamanennyu. Ogas iit akwee inendet."
\v 8 Ago kigusgong' ngunoto kogeer komoswek tugul, ago mageer chi, kobate Jeiso inegei ak icheget.
\p
\v 9 Ak kingoregu eng' tulwet, kong'at icheket koleji, amat komwachi chi age tugul tuguk che kogeer agoi kong'eet Weritab chi eng' che kigomeiyo.
\v 10 Ak kirib ng'olyondonoto, ago kitebege ichege eng ichege agobo " keng'eet eng' che kigomeiyo" kole tos nee.
\p
\v 11 Ak kiteebe inendet kole, "Amunee si ko mwae sirik kole agoi konyo Elija korok?"
\p
\v 12 Ak kileji icheket, "Iman nyonii Elija korok ak koweek tuguk tugul. Amu nee anyun si kesir agobo Weritab Chi kele agoi konyalili eng tuguk che chang' ak kiit koek buch?
\v 13 Ago amwawok ale kigocho Elija, ak kigiyachi agine kito age tugul ne kimachei icheket, ko u yo kigisir agobo inendet."
\p
\v 14 Ak ye kigabwa ole mi alamalyet, kogeer tuiyet ne o ko kaimut icheket, ak sirik che kitebtepse icheket.
\v 15 Ak ye kingogeer Jeiso, kokwong'io tuiyet komugul mising', ak koruai kotorokta inendet ak kogat.
\v 16 Ak kiteebe alamalyennyi kole, "Ong'usang'usige agobo nee?
\p
\v 17 Kowolji chito age eng' tuiyet, kolenji, "Konetindoni, kaamutun werinnyu. Tinye inendet tamirmiriet ne namakse kut, amemuji kong'alal.
\v 18 Ak olo tugul ole kanamji kowirjinoti ngweny eng' kimnatet, ak komong'une bugaat kutinyi, ak konyeei kelek, ak yamta. Kaamwochi alamalyeng'ung koon komanda; ago ma imuch."
\p
\v 19 Ak kiwolji anyun icheket koleji, "Ee, ebendo ne matinye kayanet, atebje kobotok kot kotianit? Amuitojinok agoi au? Omutwa inendet."
\v 20 Ak kiimutyi icheket inendet Jeiso. Ak ye kingogeer tamirmiriendonoto Jeiso, kobirobirto weroto mising'. Ak kibutyi weroto ng'weny, komilmilgei ak komong' bugaat eng kutinyi.
\v 21 Ak kitebee Jeiso kwandanyi koleji, "Kinamei kong'etee au kiito?" Ak kile, "Kong'ete ko lekwa.
\v 22 Ak kigowirji konyil che chang' mat ak ole mi beok, komache kobar inendet. Ak ngimuchi iyai kiy age tugul irirenech ak itoretech."
\p
\v 23 Ak kilenji Jeiso, "Ngimuchi? Imugaksei tuguk tugul eng' inendet ne iyani."
\p
\v 24 Ak kiwach anyun kwandab lekwanoto, ak kole, "Ayani! toreto eng bistoennyu."
\p
\v 25 Ak kingogeer Jeiso tuiyet koruou tugul, koger kong' tamirmiriet ne muruon, koleji, "Inye tamirmiriet ne namat kut ak ko ii ming'at, kang'atin ale, mong'u eng inendet, ak amatata ichut inendet kogeny."
\p
\v 26 Ak kingo kagowaach ak kobirto weroto mising', komanda. Ak kigergeitge werotoak ne kogome, kot komwa che chang kole" Kagome."
\v 27 Ago kinam Jeiso eut ak kong'eet kotonon, ak kitonon anyun weroto.
\p
\v 28 Ak ye kingo kakwo got Jeiso, koteebe alamalyennyi inendet komi ichegei, kole, "Amu nee si ma kimuch ache keon?"
\p
\v 29 Ak kileji icheket, maimuchi komanda ne u ni eng kiy age tugul kobate saet ak karugutetab amitwogik."
\p
\v 30 Kiba anyun eng' oloto, ak kobun kwenutab Galili. Ak kima mach konai chi age tugul.
\v 31 Amu kiineti alamalyennyi. Kolejini, "Kigoitoi Weritab chi kwo eunekab biko, ak kobar inendet. Ak ye kagebar, kong'eet kogeny, ko kagobata betusiek somogu."
\v 32 Ago kima nai icheket ng'olyondonoto, ak kiiywei koteebe inendet.
\p
\v 33 Ak kibwa Kapernaum. Ak kingo ka kochut got koteebe icheket koleji, "Ka nee ng'alek che komwaonu eng' oret?"
\v 34 Ago kisisyo. Amu king'usang'usige ichege eng' ichege eng' oret kolen ng'o ne o.
\v 35 Kitebee ng'weny anyun, ak koguur choto taman ak aeng' ak koleji icheket, "Ngo mache chi koeg ne bo tai, koeg ne bo let eng' tugul ak koek otwogindetab tugul."
\v 36 Ak kinam lekwa ne mining ak kondeno kwenung'wai. Ak kogeleb eng eunekyi ak koleji,
\v 37 "Age tugul ne taache lekwa ne u ni eng' kainenyu, ko kataacha; ak age tugul ne kataacha, ko mataacha ane, ago inendet ne kiiyokwo."
\p
\v 38 Kileji Johana inendet, "Konetindoni, kogigeer chi koonei oik eng' kaineng'ung' ak kogitae, amu koma ko rubech."
\p
\v 39 Ago kile Jeiso, "Amotae amu mami chi ne yaei boisiet ne bo kimanatet eng' kainennyu ak komuch kochepchebit komwaitaena yaitio.
\v 40 Amu inendet ne magirindoech ko nenyo.
\v 41 Amu age tugul ne konok beekab kikombet oee eng kainenyu amu o bo Kristo, amwawok iman, ale, mabetyini melektanyi.
\p
\v 42 Ago chi age tugul ne inachi agenge eng' che mengechen che iyana, ko kaigai eng' inendet kerotyi kaatinyi koitab bai ne o, ak kewirji araraita.
\v 43 Ak ngong'wilin eung'ung', itilte. Keigei eng' inye imong'ji sobondo iboe mugung' kosir itinye eunek aeng' ak iwe gehena, mat ne ma imisokse.
\v 44 Ole mabegu kutikwai, ama misokse mat.
\v 45 Ak ngong'wilin keldang'ung', itilte, keigei eng' inye imong'ji sobondo iboe kelok kosiir kewirjin Gehenna ibo kelyek aeng'.
\v 46 Ole mabegu kutikwai, ama misokse mat.
\v 47 Ak ngong'wilin kondang'ung', ibalu. Kaegei eng' inye iit bounatetab Jehova iboe kong'ak, kosir kewirjin Gehenna itinye konyek aeng',
\v 48 Ole mabegu kutikwai ama misokse mat.
\p
\v 49 Amu kindenoi chi age tugul munyek eng' maat.
\v 50 Kororon munyek, ago ngobet anyinyindang'wai munyuk, ko ta ondenoi nee si kochom kogeny? Ingotebe munyek eng kwenung'wong', ak otebi eng' kalyet akwege eng' akwege."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Kimanda anyun Jeiso eng' oloto ak kwo komaswekab Judea agoi bitetab Ainetab Jordan, ak kiiyumjige inendet tuiyosiek kogeny. Ak kiineti icheket kogeny ko u ye kicham koyaei.
\v 2 Ak kibwonji inendet Parisaik, koteebe kotieme inendet, kole, "Tos chamdaat eng' ng'atutik koon chi kwondonyi?"
\p
\v 3 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Nee ne king'atak Musa?"
\p
\v 4 Ak kile icheket, "Kichamji Musa muren kosir siret ne bo besiet ak si koon indet kwo."
\p
\v 5 Ago kileni Jeiso icheket, "Kisirwak ng'atutionoto Musa amu uuindab mugulelwekwok,
\v 6 ago kong'ete taunetab yaetab ng'weny, ko 'kiyai Jehova icheket muren ak tie.'
\v 7 Ak amu noto kobagaktoi chi kwanda ak kamet, ak konamgei ak osotiondennyi,
\v 8 ak koek choto aeng' borto agenge.
\v 9 Choto anyun che kagotuiyo Jehova, ko mat kobesio chi."
\p
\v 10 Ak kiteebe alamalyennyi inendet kogeny agobo tuguchuto eng' got orit.
\v 11 Ak kileji icheket, "Chi age tugul ne onei chepyosennyi, ak kotun age, ko kayai ibetabge.
\v 12 Agot chepyosonoto agine ngo bagakta boiyondennyi, ak kotun age, ko ka yai ibetabge."
\p
\v 13 Ak kigimutyi inendet leguk che mengechen, si kobiit kotiny icheket, ak kiger kong' alamalyennyi.
\v 14 Ago kingogeer Jeiso, konyit ak koleji icheket, "Ochamji leguk che mengechen kobwonjo, amoete icheket, amu bo baunatetab Jehova che u chu.
\v 15 Amwawok iman ale, chi age tugul ne mataachei bounatetab Jehovah ko u lakwet ne mining' ko machute oloto matiny."
\v 16 Ak kiganab leguk eng eunekyi ak koberur kogonori eunekyi icheket.
\p
\v 17 Ak ye kiwendi eng' oret, kolabatyi chito age inendet, ak kogutungji ak koteebe kole, "Konetindoni kararan, ayai nee si anyor sobondo ne bo koigeny?"
\p
\v 18 Ak kileji Jeiso inendet, "Kainee si iguureno ne kararan? Mami chi ne kararan, kobate agenge inendet Jehova inege.
\v 19 Inget inye ng'atutik: 'Amerumisie, amoipge, amechorse, amebaorianji lembech, Amekenisie, Tegis kwandang'ung ak komet."
\p
\v 20 Ago kileji chichoto, "Konetindoni, kiarib tuguchuto tugul kong'ete a mining."
\p
\v 21 Kigeer anyun Jeiso inendet, ak kocham. Ak koleji, "Ta ko rartaat kito agenge eng' inye. Uui, alde tuguk tugul che itinye ak igochi kibananok, si inyoru magornatet eng' kipsengwet. Ak inyo iruba."
\v 22 Ago kigerer met agobo ng'olyondonoto, ak kwo eng' arogenet amu kitinye inendet tuguk che chang'.
\v 23 Ak kigeer Jeiso komoswek tugul, ak koleji alamalyennyi, "Korom ne tia koit bounatetab Jehovah che tinyei magornatosiek!"
\v 24 Ak kikwong'io alamalyennyi eng' ng'alekchi. Ago kimwochi Jeiso kogeny koleji, "Legochu, korom ne tia eng' ichek che tiiegei magornatosiek koit bounatetab Jehovah!
\v 25 Nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet ne kinobisie, kosiir komongji magoriot bounatetab Jehovah."
\p
\v 26 Ak kikwong'io icheket mising' ak kolejige ichege eng ichege, "Ara ng'o anyun ne imuchi konyor sorunet?"
\p
\v 27 Ak kigeer Jeiso icheket ak kole, "Maimugaksei eng' biko, ago ma u noto eng' Jehovah." Amu imugaksei tuguk tugul eng' Jehovah."
\p
\v 28 Kitoi anyun Petero koleji, "Geero, kigebagakte tuguk tugul ak kigerubin."
\p
\v 29 Ak kile Jeiso, "Amwawok iman ale, mami chi ne kibagach got, anan werikwai, anan tibikwai, anan kamet, anan kwanda, anan leguk, anan mbarenik, agobo ane, ak logoiwek che tililen,
\v 30 ne manyoru konyil bogol nguno eng' butusiechu, gorik, ak werikwai, ak tibikwai, ak kametishekwai, ak leguk, ak mbarenik, koboto usisiosiek, ak eng' betusiek che tun bwanii, sobondab koigeny.
\v 31 Ago tun egu che chang' che bo tai che bo let, ak koek che bo let che bo tai."
\p
\v 32 Ak kimi ichek eng' oret kotogostoi Jerusalem, ak kiindoi Jeiso. Ak kikwong'io alalmalaik, ak kicholyo che kirube icheket. Ak kiitaban kogeny Jeiso choto taman ak aeng' ak kotoi komwachi icheket tuguk che ityini inendet kolegit.
\v 33 "Ogeero, kitogostoi Jerusalem, ak kigoitoi Weritab Chi kwo eunekab tisiik che eechen ak sirik. Ak koruokyi kiruoget ne bo meet, ak kondeno inendet eunekab bororiosiek.
\v 34 Ago churochuri inendet, ak kong'utyi, ak kobire kipcharitit, ak kobar inendet. Ak ye ibata betusiek somogu kong'eet kogeny."
\p
\v 35 Ak kirikyi inendet Jakobo ak Johana, werikab Sebedi, ak koleji, "Konetindoni, kimache iyaiywech kiy age tugul ne kisomin."
\p
\v 36 Ak kileji icheket, "Omache ayaiywok nee?"
\p
\v 37 Ak kileji, "Konech ketebee, age eung'ung' ne bo tai, ak age eung'ung' ne bo katam, eng' torornateng'ung'."
\p
\v 38 Ago kiwolji Jeiso icheket, "Mongen kit ne osome. Tos omuchi oee kikombet ne aee? anan kibatisanenak kabatisanet ne kibatisanena?"
\p
\v 39 Ak kileji inendet, "Kimuchi." Kolenji anyun Jeiso icheket, "Kikombet ne aee ko tun oee ak akwe, ak kabatisanet ne kibatisanena ko tun kibatisanenok.
\v 40 Ago ma ane ne igoitoi kotebe chi eunnyu ne bo tai anan eunnyu ne bo katam, ago bo icheget che kigechopchi."
\p
\v 41 Ak ye kingogas alamalyet chun tamanu, kotoi konerekyi mising' Jakobo ak Johana.
\v 42 Ak kiguur Jeiso icheget kobwa ole mi, ak koleji icheket, "Ongen ole icheget che kiiti kele bou Bororiosiek, koyaegei koek kiptainik eng' icheket, ak chekwai che eechen kobou icheket.
\v 43 Ago ma u noto eng' akwe. Ago age tugul ne machei koek ne o eng' akwe agoi koek ne boisiewok,
\v 44 ak chi age tugul ne mache koek ne bo tai eng' akwe agoi koek otwogindetab tugul.
\v 45 Amu kima nyo Weritab chi si keboisiechi, ago si kobois inendet ak kogoito sobondanyi koek kito ne kitiage che chang."
\p
\v 46 Ak kiit anyun Jeriko. Ak kingomanda eng Jeriko, koboto alamalyennyi ak tuiyet ne o, ko kitebche eng' oret taban, Bartimayo weritab Timayo, inendet kipkoratiat ne somsei.
\v 47 Ak ye kingogas kole, nito ko Jeiso ne bo Nasaret, kotoi kowaach ak kole, "Jeiso, Weritab Daudi, rirena!"
\v 48 Ak kiger kong' che chang' kole, kosis. Ago kites kowaach mising' kole, "Weritab Daudi, rirena!"
\p
\v 49 Ak kitonon Jeiso ak kong'at keguur inendet. Ak kigiguur kipkoratiandanato, keleji, "Nyiganitu! Ng'eet, Kuurin inendet."
\v 50 Ak kiwirta ngoriennyi, ak koriakta, kwo ole mi Jeiso.
\p
\v 51 Ak kiwolji Jeiso inendet koleji, "Imache ayaun nee?" Ak kile chichoto korat, "Rabboni, amache ageerto."
\p
\v 52 Ak kilenji Jeiso inendet, "Ui bandang'ung' kagosoobin kayaneng'ung'. Ak kigeerto kasarata anyun, ak korub inendet eng' oret.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak ye kingorikta Jerusalem, ak Betpage ak Betania, eng' tulwetab Emitik, koyokto aeng' eng alamalyennyi
\v 2 ak koleji, "Oba nganaset ne mi taing'wong'. Ak onyoru eng' sainato oite, moitab sigiriet ko ratat, ne tomo koket chi. Otiach, ak ogetwo.
\v 3 Ak ngo teebenak chi kole, 'Kainee si oyai ko u ni?' oleji, 'Makyinige Kiptaiyat ak kogonok ogetu anyun ngunoto."'
\p
\v 4 Kiba anyun, ak konyor moitab sigiriet ko ratat, eng' sang'utab ormarich, eng' ole besiechin ortinwek ak kotiach.
\v 5 Ako kitebee alak che kitonondos eng oloto koleji, "Oyae nee, ngotiachi moitab sigiriet?"
\v 6 Komwachi icheket ko u ye kiga mwachi Jeiso, ak kibakach bichoto icheget kobechige.
\p
\v 7 Ak kiket moitab sigiriet konyo ole mi Jeiso, ak kiito ngoroikwai eng sigiriet; ak kitebe Jeiso sigirionoto.
\v 8 Ak kiito biko che chang ngoroikwai eng' oret, ak kiindenoti alak temenikab ketik che kitilei eng' mbarenik.
\v 9 Ak kimwaoti eng' kutit ne o che kiindoi, ak che kiirube, kolen, "Hosanna! Iberurot inendet ne nyonei eng' kainetab Kipataiyat.
\v 10 Iberurot laitornatet ne nyonii, ne bo kwandanyo Daudi! Hosanna eng' ole toror mising!"'
\p
\v 11 Ak kimong'ji Jerusalem ak kwo hekalut orit ak ye kingo kagogeerot tuguk tugul. Ak amu kiga koek koskoleny kwo anyun Betania ak taman aka aeng'.
\p
\v 12 Ak kingomong' icheget karon eng' Betania, koam rubet inendet.
\v 13 Ak kingogeer eng' ole loo mogoiwet ne tinyei sogek, kwo kolen tamangab konyorji logoiyat, ak kingoit ye mi ketoto, ko ma konyorji kiy kobate sogek kityo, amu kitomo koit betusiek che rure logoekab mogoonik.
\v 14 Ak kileji ketoto, "Kong'ete nguno ko ma koamenen chi logoek agoi koigeny." Ak kigasei alamalyennyi.
\p
\v 15 Ak kiit Jerusalem, ak kiwo hekalut orit, ak kotoi koon che kialdaisiei ak che kialisie eng hekalut. Ak koabuch mesosiek che bo walikab silingisiek, ak ng'echerok che bo che kialdoi cheptugenik.
\v 16 Ak kima chamji chi age tugul kobun hekalut koibe kiy ne imuchi kealda.
\v 17 Ak kiinet koleji icheket, "Tos ma sirat kole, 'Kiguure gonnyu gotab saet ne bo bororiosiek tugul'? ago kaoyai akwek koek kebenetab chorik.
\v 18 Ak kigas tisiik che eechen ak sirik, ak kocheng ole bartoi inendet. Amu kiiywei inendet amu kiga kwong'io tuiyet komugul agobo kanetisiennyi.
\v 19 Ak kingoek koskoleny, komanda eng' nganaset.
\p
\v 20 Ak kingosiirtoi icheket karon, kogeer mogoiywonoto ko ka koyaam kot koit tigitik.
\v 21 Kobwat anyun Petero ak koleji, "Konetindoni, keero! kakoyaam mogoiywondoni koichube."
\p
\v 22 Kowolji Jeiso koleji, "Oyan Jehovah.
\v 23 Amwawok iman ale chi age tugul ne lejini tulwoni, 'Kitutin ak kewirjin araraita,' ako mabistoe eng' muguleldanyi ak koyan kole isuldoi tuguk che kamwa kosuldoi, ko noto ne yae Jehovah ak konyoru tuguchoto.
\v 24 Noto anyun amwawok ale: Tuguk alak tugul che osome eng' saet, oyan ole kaotaach, ak onyoru.
\v 25 Ak ye otonon osae, ko chi ne tinye chi ng'olyo ko agoi onyochi kaat, si konyoiywok kaat lelutikwok Kwandang'wong' agine Kwandang'wong' ne mi kipsengwet.
\v 26 Ago ngo monyochi kaat akwe ko manyoiywok kaat lelutikwok Kwandang'wong' agine ne mi kipsengwet."
\p
\v 27 Ak kibwa kogeny Jerusalem. Ak kingota kowendoti eng' hekalut, kobwanji inendet tisiik che eechen, ak sirik, ak boisiek.
\v 28 Ak kiteebe kole, "Nee kimnatet ne iyae tuguchu, anan ng'o ne kigonin kimnatoni iyae tuguchoto?"
\p
\v 29 Ak kilenji Jeiso icheket, "Ateebenok ak ane ng'olyot agenge. Owolwo, si amwawok kimnatet ne ayae tuguchoto.
\v 30 Tos kibunu kabatisanetab Johana kipsengwet anan kibunu biko? Owolwo."
\p
\v 31 Ak kitebege ichege eng icheke kolen, "Ngele, 'Kibunu kipsengwet,' kole inendet, 'Kiyai nee anyun si moyan?'
\v 32 Ago ngot kele, 'Kibunu biko,'.... Ko kiiywei biko, amu kiga koyan biko tugul kole maotiot Johana.
\v 33 Ak kiwolji Jeiso kole, "Magingen." Ak kileji Jeiso anyun, "Mamwawok agot ane kimnatet ne ayae tuguchoto."
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Ak kitoi konet icheket eng' kelewenaik. Ak kole, "Kiminji chito age sabibuk mbaret, ak kong'ot, ak kobal keringet ole kirurung'e sabibuk. Ak kiteech got ne koi ak komanakyi kolikab sabibuk meek, ak kwo emet age.
\v 2 Ak kingoit betusiekab kesisiet, koyokto otwogindet kwo ole mi meek, si kobiit konyorune meechoto logoek che bo mbaretab sabibuk.
\v 3 Ak kinam inendet, ak kobir, ak koon kwo buch.
\v 4 Ak kiiyokyi kogeny otwogindet age, ak kibir metinnyi ak kotewer.
\v 5 Ak kiiyokto age, ak kobar inendet. Ak kiiyokto alak che chang', kobir alak ak kobar alak.
\v 6 Kita kotinyei anyun chito agenge ne iyoktoi, noto ko werinnyi ne chemat. Kolejige, 'Konyiti werinnyu.' Kiiyoktto inendet eng let kwo ole mi icheket.
\v 7 Ago king'alalso meechoto ichegei, kolen, 'Nito ne namu tuguk. Obwa, kebar inendet, si kindii tuguk.'
\v 8 Ak kinam inendet, ak kobar, ak kowirta komanda eng' mbaret ne bo sabibuk.
\v 9 Yaei ne anyun chitab kobo sabibuk? nyonii anyun kobarei meechoto ak komanakyi meek alak mbaranato ne bo sabibuk.
\v 10 Tom osoman sirutichu? 'Koita ne kitoiyo tegiik, kigiyai noto koek koitab luita.
\v 11 Kibunu ng'olyondoni Kiptaiyat, ak ko bo kwong'ut eng' konyekyok"'
\p
\v 12 Ak kingobata nito ko kicheng'ei Yahudik ole namdoi Jeiso amu kinai kole kamwa kalewenoni agobo icheket. Ago kiiywei tuiyet. Ak kibagakta inendet ak koba.
\p
\v 13 Ak kiiyokyi Parisaik alak ak che bo Herodik, si korate ng'alekyi.
\v 14 Ak kingobwa, koleji inendet, "Konetindoni, kingen kele i bo iman, ameiti chi age tugul, amu megeere itondab chi, ago ineti iman oretab jehovah. Tos chamdoi ng'atutik kigochi kodi Kaisari, anan machamdoi?
\p
\v 15 Kigoite anan olo?" Ago kinai inendet chombilileng'wai, ak koleji icheket, "Kainee si otiema? Oibwa denarit ageer."
\v 16 Ak kiipchi Jeiso denarit agenge. Ak kileji icheket, "Bo ng'o itoni ak sironi?" Ak koleji, "Bo Kaisari."
\p
\v 17 Ak kileji Jeiso, "Ogochi Kaisari tuguk che bo Kaisari, ak ogochi Jehovah tuguk che bo Jehovah." Ak kikwong'io mising agobo inendet.
\p
\v 18 Ak kibwanji inendet Sadukaik, che mwaei kole mami ng'eetyet. Ak koteebe inendet, kole,
\v 19 "Konetindoni, kisirwech Musa kole, 'Ngo me werit ne tupcho ak chi, ak kobagakta chepyosennyi, ama sich lekwa, kondii wering'wai chepyosonoto, si kobiit kolalji maat wering'wai.'
\v 20 Kimi werik tisabu che kitupcho, ak kiitunis werit ne o, kome ama sich lekwa.
\v 21 Ako kiindi agine ne bo aeng', kome ama sich lakwa, ak kiindi noto agine ne bo somok.
\v 22 Ak ma biitune tugul tisab lekwa. Let kome agine chebiosonoto.
\v 23 Tun eng' ng'eetyet kobunjini ng'o eng' icheket chepyosonoto? Amu kiga kobunji choto tisab."
\p
\v 24 Ak kileji Jeiso icheket, "Tos ma noto ne kigonok olel, amu mongen sirutik anan ko kimnatetab Jehovah?"
\v 25 Amu ye tun ng'eetyo icheket komong' eng' che ki komeiyo, ko maitunisie, ama kituni, ago u malaikaisek eng' kipsengwet.
\v 26 Ago agobo bik che kigobek kele tun ng'eetos, ko tomo osoman eng' bukuitab Musa, eng' ole kimi kertit, ko u ye kimwachi Jehovah inendet, koleji, 'Aii Jehovah ne bo Abraham, ak aii Jehovah ne bo Isak, ak aii Jehovah ne bo Jakobo'.
\v 27 Inendet ko ma Jehovah ne bo che kigobek, ago bo che soptos. Olele mising."
\p
\v 28 Ak kinyo age eng' sirik ak kogas koteebegei, ak kinai kole kawolji ichek Jeiso komie. Koteebe inendet, kole, "Nee ng'atutiet ne bo tai eng' tugul?"
\p
\v 29 Kowolji Jeiso koleji, "Ne bo komonut ko ni, "Ogaso, ee, Israel; Kiptaiyat Jehovah nenyo ko Kiptaiyat agenge.
\v 30 Ak icham Kiptaiyat Jehovah neng'ung' eng muguleldang'ung' komugul, ak eng' sobondang'ung' komugul, ak eng ng'omnateng'ung' komugul, ak eng kimnateng'ung' komugul.'
\v 31 Nebo aeng' ko ni, 'Cham chitab kokweng'ung' ko u yo ichamege.' Mamito ng'atutiet age ne o kosir chu."
\p
\v 32 Ak kileji sirindet, "Iman, Konetindoni! Kaimwa komie, ile inendet ko agenge ama mi age kobate inendet.
\v 33 Ak kecham inendet eng muguleldo komugul, ak eng' kaguiyet komugul, ak eng' kimnatet komugul, ak ngocham chi chitab kokwenyi ko u yo chamege kosiirei noto kagochinoik tugul che kibeelei ak tiseiywek."
\p
\v 34 Ak kingogeer Jeiso kole kawol eng' ng'omnatet, koleji, "Ma i loo eng' bounatetab Jehovah." Ak kingobata noto ko mata kogany chi koteebe ng'olyo age tugul.
\p
\v 35 Ak ye kiinetisie Jeiso eng' hekalut, komwa kole, "Kainee si komwaei sirik kole, Kristo ko weritab Daudi?
\v 36 Kimwa Daudi inendet, eng' Tamirmiriet ne Tilil, kole, 'Kimwachi Kiptaiyat Kiptaiyandennyu, kole, "Tebee eunnyu ne bo tai, agoi andene buniguk keldebesaikab kelyeguk."'
\v 37 Kuure Daudi inendet 'Kiptaiyat,' koegundoi ano anyun Kristo weritab Daudi?" Ak kiepchi iit tuiyet ne o inendet eng' boiboiyet.
\p
\v 38 Ak eng' konetisiennyi koleji Jeiso, "Oribge sirik, che chamei kobendat kolaachi ngoroik che koen ak kagatosiek eng' oldinwekab aldaisiet,
\v 39 ak ng'echerok che bo tai eng' sunagogisiek ak oldinwek che bo tai eng' igorwek.
\v 40 Ak korebe icheket mosogik gorikwai, ak kosaei sautik che koen si kogeer biko. Nyoru bichu kiruoget ne o kosiir."
\p
\v 41 Ak kitebee ng'weny Jeiso kotokyigei ole kiyumjini tuguk che kigoitoi; kogeer ole indoitoi tuiyet chepkondok ole kiyumjini. Ak kiindeno magorek alak chepkondok che chang'.
\v 42 Ak kinyo mosoget age ne kibanania ak kondeno sendeisiek aeng', che u kebeberta ne mining' ne bo denarit.
\v 43 Ak kiguur alamalyennyi kobwa anyun ole mi inendet, ak koleji, "Amwawok iman ale, kagonde mosogani banan che siirei che kagondeno biko tugul che kendeno tugukwai ole kiyumjini.
\v 44 Amu kagondeno icheket tugul che bo chang'indab tugukwai. Ago kagondeno inendet che bo banandannyi tugul, che katinyei, agot che kosobee."
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ak ye kimandoi eng' hekalut, koleji age eng' alamalyennyi, "Konetindoni, keero, kit ne u koichu ak ole u teeksoni!"
\v 2 Ak kileji Jeiso, "Tos igeere teeksosiechu eechen? Matun ng'etu koita agenge eng' baragutab age, ne magiwirjini ng'weny."
\p
\v 3 Ak kingotebchei ng'weny eng' tulwetab Emitik ye tokyindos ak hekalut, koteebe inendet Petero ak Jakobo ak Johana ak Andrea komi ichegei, kole,
\v 4 "Mwawech, yaaksei tuguchuto auiyo? Ak nee kaborunet ne tun iboru kole karik kosulda tuguchuto tugul?"
\p
\v 5 Ak kitoi Jeiso koleji, "Oribge si maibeetok chi.
\v 6 Bwanii tun che chang' eng' kainennyu, kolen, 'Aii inendet,' ak kobeeti che chang'.
\v 7 Ak ye tun ogas agobo bariosiek ak ng'alek agobo baretabge, ko mocholie; yaakistos tuguchuto ne matiny, ago tomo koit kagesunet.
\v 8 Amu setyini bororiet age bororiet age, ak setyini bounatet age bounatet age. Ak kobiit botanetab ng'weny eng' orisiek che chang' ak kobiit rubosiek. Tuguchoto ko taunetab ng'woninwek che uu che bo sigisiet.
\p
\v 9 "Ago oribge akwee. Amu tun kimutyinok kapkiruok, ak kebirok eng' sunagogisiek. Ak oteleli eng' taitab bounik ak laitorinik agobo ane, si koek baornat eng icheket.
\v 10 Ak kanyol keamji korok logoiywek che tililen bororiosiek tugul.
\v 11 Ak ye tun kimutak kapkiruok, ak kindenok eunekab biko, ko mat ogerer met agobo kito ne tun omwae. Ago kit age tugul ne kigonok eng' sainato; ko noto ne omwae: amu ma akwee che ong'alali, ago Tamirmiriet ne Tilil.
\v 12 Ak kong'wektai chi wering'wai kebar, ak kong'wekta kwanda lakwennyi. Ak kong'eetyi leguk sigikwai, ak kogoito kebar.
\v 13 Ak kosasak biko tugul amu kainennyu. Ago ne muitoi agoi let, kesoru noto.
\p
\v 14 "Ago tun ngogeer kito ne kisasei ne bo ng'emisiet kotonone ole ma nyoljini kotonone," (ingoguiyo ne somani), ingomwechi anyun che mi Judea tulonok,
\v 15 ama chortage chi ne mi got barak anan kwo go, si kobiit konem kiy eng' gonnyi,
\v 16 amat koweektage chi ne mi mbar kwo koib ngoriennyi.
\v 17 Bwo eng icheket che manakotin ak che chuchuni eng' betusiechoto!
\v 18 Ak osa si matun ko yaak choto eng' betusiek chebo kaititindo.
\v 19 Amu egu nyalilda eng' betusiechoto, ne kitom koegu ko u noto kong'ete taunetab yaetab ng'weny ne kiyai Jehovah, agoi nguno, ama kobiitu ko u noto kogeny agoi.
\v 20 Ak nda kima til kiptaiyat betusiek konwagitu, ta ma kisoru chi. Ago kitil betusiechoto amu che lewenotin.
\v 21 Ak ngolejok chi eng' betusiechoto, 'Ogeero, mi Kristo oli!' anan, 'Ogeero, mito olin!' ko mat oyan.
\v 22 amu ng'eetos kristoisiek che bo lembech, ak maotik che bo lembech, ak kobortoi kaborunoik ak kwong'utik, si kobeet, agot che kigelewen, nda imugaksei.
\v 23 Ago oribge! Ogeero, kasib amwawok tuguchu tugul.
\p
\v 24 "Ago eng' betusiechoto ko kagobata nyalilata, 'kotuuit asista, ama koluu arawet,
\q1
\v 25 ak kororok kokelik eng' kipsengwet, ak kotumdumgei kimnatosiek che mi kipsengwetisiek.'
\v 26 Eng' sainato kogeer anyun Weritab chi kochonii eng' bolik koboto kimnatet ne o ak torornatet ne o.
\v 27 Yeityo koyokto malaikaisiekchi ak koyum lewenikyii, kobun usonaik ang'wan, kobunu tabandab ng'weny agoi tabandab kipsengwet.
\p
\v 28 Onetge kelewenetab mogoiywet. Ngong'arng'aritu temenikyii ak kong'atyo sogek, onai kole karik kesisiet.
\v 29 Ko u noto ak akwee, ye ogeer kosuldoi tuguchu, onai kole kagorik inendet, mi kurget.
\v 30 Amwawok iman ale, masiirtoi ebeni, ama isulda tuguchoto tugul.
\v 31 Siirtoi kipsengwet ak ng'weny, ago masiirtoi ng'alekchu.
\v 32 Ago mami chi ne naei agobo betunoto anan sainato, agot malaikaisiek che mi kipsengwet, agot Werit, kobate Kwanda inegei.
\v 33 "Oripse anyun! Okang'isie ak osae amu mongen ole sait ata.
\v 34 U chi, ne kibagach gonnyi, ak koruto emet age, ak kogochi otwogikyii kimnatet, chi age tugul ak boisiennyi, ak kong'at ribindet koripso.
\v 35 Oripse anyun amu mongen ye itu chitab kobo got; ngo koskoleny, anan kemoi kwen, anan ye iteei kipsoiywet, anan karon.
\v 36 Si ma nyachak ak konyoruok orutosi.
\v 37 Ak ng'olyot ne amwawok akwee amwachini tugul, ale: Oripse!"
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak kigang'et betusiek aeng'u si kobiit igortab pasaka ak makatinik che ma kindenoi mermerek. Ak kicheng'e tisiik che eechen ak sirik ole imuktoi konam Jeiso eng' ng'alset, si kobiit kobar inendet.
\v 2 Amu kile icheget, "Ama tokany kenam eng' igorta, si mabolyo biko."
\p
\v 3 Ak ye kimi inendet Betania eng' gotab Simon ne kiamei mogondosik, kota kotebche eng amisiet, konyo chebioset ne kitinye chubait ne mi mwaita ne nyamdut ne bo kamanutiet ne o. Ak kitui chubainoto, ak korong'ji metinnyi.
\v 4 Ak kimi alak che kinerektos eng' orit kolen, "Amu nee si kibeet buch mwai?
\v 5 Amu kata yamei kealdae mwai che siirei denarisiek bogol somok, ak kigochi kibananok." Ak kibolji inendet.
\p
\v 6 Ago kile Jeiso, "Obagakte. Kainee si oiim inendet? Kagoyaiywa boisiet ne kararan.
\v 7 Amu otinye kotugul kibananok, ak eng' olo tugul ngomache, omuchi oyachi ne kararan, ago mami ane kobotok agoi.
\v 8 Kagoyai ne imuchi. Kasib koiil bortanyu agobo tubenyu.
\v 9 Ak amwawok iman ale, oloo tugul ole kiamjini logoiywek che tililen eng' ng'weny komugul, kemwaitoi agine ne kayai chebiosoni si kobiit koek kabwatet agobo inendet."
\p
\v 10 Ak kiwa Judas Iskariot, ne ki age eng' taman ak aeng', ole mi tisiik che eechen, si kobiit kong'wekyi icheget.
\v 11 Ak kingab kagas icheket tisik che eechen, koboiboitu, ak koarorji kole igochini inendet fedaisiek. Ak kitoi kocheng' sait ne yamei si kong'wekta inendet.
\p
\v 12 Ak eng' betutab tai ne bo makatinik che ma kindeno mermerek, ye kienyei aruetab Pasaka, koleji alamalyennyi, "Imache kebe ano si kechobun ole iame Pasaka?"
\p
\v 13 Ak kiiyokto aeng' che bo alamalyennyi, koleji, "Oba nganaset, ak otuiye chito ne ibu teretab beko. Orub inendet.
\v 14 Ak oldo tugul ole mong'jini inendet, oleji chitab kobo got, 'Kale konetindet, "Mi ano gonnyu ne bo toek, ole anyone aame igortab Pasaka koboto alamalyennyu?"'
\v 15 Ak koboruok inendet got ne o ne bo barak ne tetat komie. Ochobwech oloto."
\v 16 Kiba anyun alamalyet, kot koit nganaset, konyor ko u ye kaga kemwachi, ak kichob anyun Pasaka.
\v 17 Ak kingoek koskoleng, kocho koboto taman ak aeng.
\p
\v 18 Ak ye kitebche eng' amisiet, kole Jeiso, "Amwawok iman ale, ng'wekto agenge eng' akwe, inendet ne kiamisiei tuwai."
\p
\v 19 Kotoi anyun koimgee icheket tugul, ak koleji inendet agenge agenge, "Tos ane?"
\p
\v 20 Ak kileji icheket, "Noto ko agenge eng' taman ak aeng', ne kiroktoi tuwai makatiat eng' bakulit.
\v 21 Amu wendi Weritab Chi, ko u ye sirat agobo inendet. Ago bwo eng chichoto king'wektae Weritab Chi! Kita keigei eng' chichoto ko ma kisich."
\p
\v 22 Ak kingo amisiei icheget, konam makatiat, ak kingo kagoberur, kobutul. Kiigochi icheket ak kole, "Oam ni. Nito ko bortanyu."
\v 23 Ak kinam kikombet, ak kingo kagomwa kongoi, kogochi icheket ak koee tugul.
\v 24 Ak kileji, "Chu ko koroktikchu che bo arorutiet, che tumdogei agobo che chang'.
\v 25 Amwawok iman ale, ma aee kogeny che bo logoekab sabibuk, agoi betunoto ne aee che leelach eng' bounatetab Jehovah."
\v 26 Ak kingo kagotien tiendo, komanda koba tulwet ne bo Emitik.
\p
\v 27 Koleji Jeiso icheket, "Kinachok akwee tugul ak ometoo anege, amu kigisir kele, 'Akwere mestowot, ak koyesta kechirek.'
\v 28 Ago, ye kaging'eeta, andoenak awe Galili."
\p
\v 29 Ago kileji Petero, "Agot ngo meten tugul, ko mameten anee."
\p
\v 30 Ak kileji Jeiso inendet, "Amwaun iman ale, rani---- kemouni--- kotomo kochei kipsoiywet konyil aeng', itaiyo konyil somok."
\p
\v 31 Ak kimwa eng' kimnatet ne o kole, "Mbo nda makat kemeiye tuwai, ko magoi atain." Ak kimwa agichek tugul ko u noto.
\p
\v 32 Ak kiit koret ne kiguure Getsemane, ak kileji alamalyennyi, "Otebe yu, ye asae."
\v 33 Ak kiimut Petero ak Jakobo ak Johana, ak kitoi koimge ak ko orogen mising.
\v 34 Ak kileji icheket, "Iimegei sobondanyu mising,' agoi meet. Otebe yu ak oripse."
\v 35 Ak kiwo tai kitigin, ak kobutyi ng'weny Jeiso ak kosa kole ngomugaksei kosiirtoe inendet sainato.
\v 36 Ak kimwa kole, "Abba, Kwanda, imugakse tuguk tugul eng' inye. Istaeno kikombani. Ago, ma ko u ye amache, ago ko u ye imache."
\v 37 Ak kiwechge ak konyor icheket koruitos, ak koleji Petero, "Simon, imi irue? Ma imuch iripse agot sait agenge?
\v 38 Oripse ak osae si mochut tiemutik. Mache tamirmiriet iman, ago nyalulat borto."
\v 39 Ak kiwo kogeny ak kosa komwa ng'alekita.
\v 40 Ak kinyo kogeny ak konyor koruitos, amu kiga nyigisitu mising' konyekwai. Ak kima kongen kit ne wolji inendet.
\v 41 Ak kinyo ne bo somok ak koleji icheket, "Toruitosi ak omuunyi? Kagoem! Kagoit sait. Ogeero! Kageng'wekyi Weritab Chi eunekab kiptengeginik.
\v 42 Ong'etye, ongebe. Ogeer anyun, kagorik inendet ne ng'wektaa."
\p
\v 43 Ak ngunoto kota kong'alali, kocho Judas age eng' taman ak aeng', koboto tuiyet che tinyei rotonikab chok ak siarisiek, kobunu ole mi tisiik che eechen ak sirik ak boisiek.
\v 44 Ak kiga koarorji ng'wektaindet icheket, koleji, "Inendet ne ang'ututi, ko inendet noto. Onam, ak omut ak oribote."
\v 45 Ak kingoit Judas, kwo eng' sainato ole mi inendet, ak kole, "Rabbi," ak kong'utut inendet.
\v 46 Ak kiiyogoito bichoto eunekwai ak konam inendet.
\v 47 Ago king'us rotwennyi bo chok age eng' ichek che kitonondos eng' ye legit, ak kotil ititab otwogindetab tisiindet ne o.
\p
\v 48 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Komong'u ak rotonikab chok ak siarisiek, ko u ye osetyini chorindet, si onama?
\v 49 Ko ngomii kobotok betusiek tugul eng' hekalut ak anetisiei, ak kima onama. Ago kayaak ni si kobiit kosulda sirutik."
\p
\v 50 Ak kibagakta icheket tugul che kimi ak Jeiso inendet, ak korweiyo.
\v 51 Ak kirub inendet mureno age, ne kiilaachi anget inegei ne bo katanit. Ak kingonam bichoto inendet,
\v 52 kometo ngorionoto bo katanit, ak kolabat ach ngor.
\p
\v 53 Kiimutyi Jeiso anyun kwo ole mi tisiindet ne o. Ak koyumjigei inendet tisiik tugul che eechen, ak boisiek ak sirik.
\v 54 Ak kirub Petero inendet eng' ole loo, agoi koit kieng'utab gotab tisiindet ne o. Ak kitebche koboto ng'atiik, koue maat.
\v 55 Kicheng anyun tisiik che eechen ak kapkiruoget komugul baornatet eng' Jeiso si kobiit kobar inendet. Ago kimanyor agot agenge.
\v 56 Amu kibaorinji che chang' lembech agobo inendet, ak ma namgei baornateng'wai.
\v 57 Ak kitononio alak kobaorian lembech agobo inendet; kole,
\v 58 "Kigigas komwaei inendet kolen, 'Abute hekaluni kigiyae eunek, ak ateech age eng' betusiek somok ne magiyae eunek."'
\v 59 Ago eng' noto ko ma namgei baornateng'wai.
\p
\v 60 Kitonon anyun tisiindet ne o eng kwenung'wai ak kotebee Jeiso, kole, "Mewolu kiy? Nee ni baorianjinin bichu?"
\v 61 Ago kisis ama wol kiy. Kitebee kogeny tisiindet ne o, kole, "ii Kristo inye, Weritab Ne Iberurot?"
\p
\v 62 Ak kile Jeiso, "Aii inendet; ak tun ogeere Weritab Chi kotebche eng' eutab tai ne bo kamuktaet, konyonei eng' bolik che bo kipsengwet."
\p
\v 63 Ak kigerer ngoroikyi tisiindet ne o, kolen, "Tos ta kemage nee baorinik alak?
\v 64 Kaogas ng'alek che yaach che mwaei. Obwati nee?" Ak kiiruokyi tugul che ki mito kole nyoljini meet.
\p
\v 65 Ak kitoi alak kosingilji inendet ak kotuch togennyi ak koluche ak koleji, "Ng'orse!" Ak kinam ng'atiik inendet ak kobir.
\p
\v 66 Ak kingota komi Petero kieng'ut ole bo ng'weny, konyo age eng' tibiik che bo otwogikab tisiindet ne o.
\v 67 Ak kingogeer Petero koue mat, kochilji kong inendet, ak koleji, "Koimii aginye koboto Nasaretindonoto, Jeiso."
\p
\v 68 Ago kitai kole, "Mangen, amaguitosi choto imwae." Ak kimanda kwo kotokchige kurget. Ak kochei anyun kipsoiywet.
\p
\v 69 Ak kigeer cheboto inendet, ak kotoi kogeny komwachi che kitonondos eng ole legit, koleji, "Chichi ko agenge eng' icheget!"
\p
\v 70 Ak kitai kogeny. Ak ne matia koleji icheket kogeny che kitonondos eng ole legit Petero, "Iman ii agenge eng' icheket, amu ii Galilindet."
\p
\v 71 Ak kitoi kochubge, ak komurtoi, kole, "Mangen chichi omwae."
\p
\v 72 Ak ngunoto kochei kipsoiywet ne bo aeng'. Ak kiinan anyun Petero ng'alekab Jeiso, ko u ye kiga komwachi Jeiso inendet kole, "Kotomo kochei kipsoiywet konyil aeng', itayo konyil somok". Ak kingonan ng'olyondonoto, korir mising.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak eng kariron ko kaech, kotet nga'lek tisiik che eechen koboto boisiek ak sirik, ak kapkiruoget komugul. Ak korat Jeiso, ak komut kwo. Ak kigochi inendet Pilato.
\v 2 Ak kitebe Pilato kole, "Tos ii Laitoriatab Yahudik?" Ak kiwolji koleji, "Kaimwa."
\v 3 Ak kiitaam inendet tisiik che eechen eng' tuguk che chang'.
\v 4 Ak kitebee Pilato kogeny, kole, "Mewolu kiy? Keero tuguk che chang' che kagotaamjin bichu!
\v 5 Ago mata kowol ng'olyo Jeiso, kot kokwong' Pilato.
\p
\v 6 Kicham kotiakyini Pilato biko kimonjororiot agenge eng' betutab igorta, ne kagosom icheket inendet.
\v 7 Ak kimi chito age ne kigiguure Baraba, ne ki ratat koboto ichek che kichaamsei, icheget che kiga ko rumis eng' chaamsonoto.
\v 8 Kitogosta tuiyet ak kotoi kosom inendet koyachi ko u ye cham koyaei kotugul.
\v 9 Ak kiwolji Pilato ichek, koleji, "Tos omache atiakwok Laitoriatab Yahudik?"
\v 10 Amu kiga nai kole, kiigoito tisiik che eechen inendet amu ng'etkong'.
\v 11 Ak kiilal tisiik che eechen tuiyet komwa kole, kitiakyi Baraba.
\v 12 Ak kiwol Pilato kogeny kole, "Aite nee anyun Laitoriatab Yahudik?"
\p
\v 13 Ak kibolyo ichek kogeny, kole, "Igartat inendet eng' kimurtoiyot."
\p
\v 14 Ak kileji Pilato icheket, "Koyai yaitio nee?" Ago kibolyo icheket mising' kole, "Igartat inendet eng' kimurtoiyot."
\v 15 Ak amu kimache Pilato kobaibai tuiyet, kotiakyi anyun Baraba. Ak kibire Jeiso kipcharitishek ak kogoito si kobiit kigartat.
\p
\v 16 Ak kiimut askarik inendet kwo kapkiruok orit, ne kiguure Praitorium; ak kiguur askarik tugul kobwa.
\v 17 Ak kiilaakyi ngoriet ne arus ne birir, ak kikesen kutwetab katok, ak kondeno metinnyi.
\v 18 Ak kitoi kogat inendet kopirjini surut kole, "Kigatin, Laitoriatab Yahudik!"
\v 19 Ak kikwer metinnyi eng'kiroktab tegaat, ak kosing'ilji inendet. Ak kogutung'io ak kolos inendet.
\v 20 Ak kingo kagotachatach inendet, koreegune ngoriet ne arus ne birir, ak kolaakyi ngoroikyi, ak kiimut kwo sang' kogartat eng kimurtoiyot.
\p
\v 21 Ak kibirji chito ne kisiirtoi, Simonne ne bo Kurene, kwandab Aleksandro ak Rupo, kobunu koret age, koib kimurtoiyotab Jeiso.
\v 22 Ak kimut inendet kwo oldo ne kiguure Golgota, ye kiweech kelen, Oldab terta (rokyetab metit).
\v 23 Ak kiigochi divaik che ng'olot ak tuguk che u igomoik, ago ma eei inendet.
\v 24 Ak kigartat inendet ak kopchechigei ngoroikyi, ak koser barbarek, konai ne te ne ibei askarindet age tugul.
\p
\v 25 Ak kiigartat inendet inendet, ko kait sait somok.
\v 26 Ak kigisirji ng'alekab kataamset agobo inendet metinnyi barak kele, "LAITORIAT NE BO YAHUDIK."
\v 27 Ak kiigartat chorik aeng koboto inendet; agenge eng' eunnyi ne bo tai ak age eng' eunnyi ne bo katam.
\v 28 Ak kiisulda anyun siret ne mwaei kole, Ak kigiit inendet koboto kiptengeginik.
\v 29 Ak kichurochur che kisiirtoi, kowirwiri metigoikwai, ak kolen, "Haa! Inye ne ibute hekalut, ak iteeche eng' butusiek somok,
\v 30 soruge, ak ichoruge eng' kimurtoiyot!"
\p
\v 31 Ak kichurochur inendet ko u noto tisiik che eechen agichek, koboto sirik kole, "Kisoru alak, ago maimuchi kosorgei.
\v 32 Ingochorgei nguno Kristo, Laitoriatab Israel, eng' kimurtoiyot, si kobiit kegeer ak keyan." Ak kimor inendet kora agichek che kigigartat koboto inendet.
\p
\v 33 Ak kingoit sait lo, koimenit emet komugul agoi sait sogol.
\v 34 Ak eng sait sogol kowaach Jeiso eng kutit ne o kole, "Eloi, Eloi lama sabaktani?" ye kiweech kelen, Jehovah nenyu, Jehovah nenyu, kebagakta amu nee?"
\p
\v 35 Ak kingogas alak che kitonondos eng' ye legit, kole, "Ogeer anyun, kuurei Elija."
\p
\v 36 Ak kilabat chito age, konyiit siki *sibonjit, ak kondeno tegat, ak kogochi koee. Ak kole, chichoto "Ingotebi ko u noto; ongegeer ngo nyonii Elija kochorge konyo ng'weny."
\v 37 Kowaach anyun Jeiso eng tuget ne o, ak kochamji tamirmiriet kwo, ak kome.
\v 38 Kigerer anget ne kiga kibesie hekakut kwen kong'ete barak agoi ng'weny.
\p
\v 39 Ak kingogeer kiptaiyat ne bo kenyisiek bogol; ne kitononi eng' ole legite, inendet, kogoitoi tamirmiriet kwo ko u noto, kole, "Iman ko Weritab Jehovah chichi."
\v 40 Ak kimi agichek chebiosok che kigerei eng' ole loo. Eng icheget ko kimi Maria Magdalena ak Maria (kametab Jakobo ak ne bo Joses) ak Salome.
\v 41 Che kirube ak koboisiechini inendet ye kimi Galili. Koboto chebiosok alak che chang' che kitogosune Jerusalem koboto inendet.
\p
\v 42 Ak kingoit koskoleng, amu ki betutab chobet, amu ki noto ko betut ne indoune sabato,
\v 43 konyo Josep ne bo Arimatea. Ki chito ne konyitot ne bo kapkiruok, ne kiigeni agine bounatetab Jehovah. Ak kiwo gab Pilato eng' nyiganatet kosom bortab Jeiso.
\v 44 Ak kikwong' Pilato amu kiga kome; ak kiguur kiptaiyatab bogol, koteebe ngo kagome Jeiso.
\v 45 Ak kingo kagonai eng eng' kiptaiyandanato kole kagome Jeiso, kogochi anyun Josep borto.
\v 46 Ak kiga kwal Josep anget ne bo katanit. Ak kichoor inendet kong'ete kimurtoiyot, ak kotae anganato bo katanit, ak kondeno kererit, ne kiga kebal eng' koita ne o; ak kimilji koita kogere kurgetab kererit.
\v 47 Ak kigeerei Maria kametab Joses ole kagindeno bortab Jeiso.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kingo kagosirto sabato, koal Maria Magdalena, ak Maria kametab Jakobo, ak Salome, nyamdutik si kobwa koiil bortab Jeiso.
\v 2 Ak eng' karonet nebo betutab tai ne bo wigit, koba kererit ko kachor asista.
\v 3 Ak king'alaljinige ichegei kole, "Mildoiywech ng'o koita eng' kurgetab kererit?"
\v 4 Ak kingong'et met, kogeer ko kagemilda koita, amu ki o mising'.
\p
\v 5 Ak kingochut kererit, kogeer muren kotebche eng' komostab tai, ne ilaachi ngoriet ne leel; ak kikwong'io.
\v 6 Ak kileji icheket, "Amokwong'ie. Ocheng'e Jeiso, Nasaretindet, ne kiga kigartat. Kagong'eet! Ma komi yu. Ogeer ole kiga kimokonji inendet.
\v 7 Ago oba, omwachi alamalyennyi ak Petero, oleji, 'Kagondoenak kwo Galili. Ogeere inendet eng' oloto, ko u ye kiga komwawok."'
\v 8 Ak kimanda sang' eng' kererit ak korwei; amu kibotanso ak kokwong'io. Ak mamwachi chi kiy amu kiiywei.
\p
\v 9 Ak kingong'eet Jeiso anyun karon mising', eng' betutab tai ne bo wigit, kochonji korok Maria Magdalena, inendet ne kiga kocherune Jeiso oik tisab.
\v 10 Kiwa komwachi icheget che kimi koboto inendet, ye kita korirtos ak koteitos.
\v 11 Ak kingogas icheket kole sobei, ak kole kagogeer inendet chebiosonoto, ko ma iyan.
\v 12 Ak kingobata tuguchu, kong'angjige eng' itondo age aeng' eng' icheket kingobendi eng' koret age.
\v 13 Kiba anyun ak komwachi chun alak, ak kima iyan choto agiche.
\v 14 Ak kingobata noto, kong'ang'jige icheget taman ak agenge kotebsot eng' amisiet ak koger kong' amu bistoeng'wai ak uuindab mugulelwekwai, amu kima iyan icheget che kigeer inendet ko kagong'eet.
\p
\v 15 Ak kileji, "Oba ng'weny komugul, oamjinote logoiywek che tililen biko tugul.
\v 16 Inendet ne iyani ak kibatisan kesoru, ago inendet ne maiyani ko tun kiruokyini.
\v 17 Kaborunoichu ko rube icheket che iyani: Onei oik eng' kainennyu. Ak kong'alalsot kutuswek che leelachen.
\v 18 Namei erenok eng eunekwai, ago ngo ee tuguk che barei bich, ko manyoru ng'wanindo ne matiny. Igonoori eunekwai biko che miandos ak kosopcho."
\p
\v 19 Ye kingo kagong'alal ak icheget, Kiptaiyat Jeiso, kimut anyun inendet, kwo kipsengwet, ak kotebe eutab tai ne bo Jehovah.
\v 20 Ak kiba anyun, koamdaat eng' olo tugul, kobois Kiptaiyat koboto icheket, ak kogimit ng'olyot eng' kaborunoik che kiruboti icheket.

1609
43-LUK.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,1609 @@
\id LUK
\ide UTF-8
\h Luka
\toc1 Luka
\toc2 Luka
\toc3 luk
\mt Luka
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Amu kigonde eunekwai che Chang kotet ng'alek agobo tukuchoto kikosulda eng' kwenunyo,
\v 2 ko u yo kigogonech, che ki i baorinik che kigeer kong'ete taunet ak che ki i kiboitinik che bo ng'olyot.
\v 3 kiager agine ale, kararan atetun eng' siret ko kaanai agine ole kibitunda tuguk tugul kong'etee taunet, wei inye ne itoogunot Teopilo,
\v 4 asi kobiit inai eng' iman ng'alechoto kiginetin.
\p
\v 5 Kimi eng' betusikab Herod, laitoriatab Judea tisiindet age ne kigiguure Sakaria ne bo oretab Abija; Ak kitinye chepyoset ne kibo oretab Aron, ak kigiguree kainenyi Lisabet.
\v 6 Ak kibo iman icheget tuwai eng' taitab Jehovah, kibendote ng'atutik tugul ak tetutik chebo kiptayat, ama tinye lelut.
\v 7 Ak kimatinye lekwa amu Lisabet ne ki soon ak ki ka koosegitu tuwai.
\p
\v 8 Ak yo kita ko yae boisietab tisisiet Sakaria eng' taitab Jehovah ko u tetutikab ripsenyi.
\v 9 Ko u atebtab boisietab tisisio; ko kigikwei inendet kwo kapkorosutab Kiptayat kobeel korosek.
\v 10 Ak kimi sang' tuiyet komugul ne bo biko kosae eng' sait ne kibelee nyamdutik.
\v 11 Ak kimong'ji malaikaiyatab Kiptaiyat kotononi komastab tai ne bo kapkorosut ne kigibelee nyamdutik.
\v 12 Ak kingogeer Sakaria, koimge ak kochut inendet nyokoriet.
\v 13 Ago kileji malaikaiyat inendet, "amaiyweisie Sakaria, amu kagegosun someng'ung' ak sigun chepyoseng'ung' Lisabet werit ak iguure kainenyi Johana."
\v 14 Ak inyoru boiboiyet ak kagasetabge ak boiboitu biko che chang' eng' sigenyi.
\v 15 Amu tun egu ne o eng' taitab Kiptaiyat, ama ee divaik nda ko maiyek, ago kinyiiti Tamirmiryet ne Tilil, kong'etee komi moetab kamet.
\v 16 Ak wekchinige legukab Israel che chang' Kiptayat Jehovah neng'wai.
\v 17 Ak kowendot eng' taitab Kiptaiyat eng' tamirmiriet ak kimnatetab Elija, si kowal mugulelwek che bo kwanisiek kotokchige leguk ak kowal ng'elelik si kobendat eng' ng'omnatetab che bo iman si kochopchi Kiptaiyat biko che chobotin agobo inendet.
\p
\v 18 Ak kileji Sakaria Malaikaiyat, "anae nee ng'olyondenito? amu kikaositu ak kigotar kenyisiek che chang' chepyosenyu."
\p
\v 19 Ak kiwolji malaikayat kole, "aii Gabriel ne atononi eng' taitab Jehovah. Kagiyokwo ang'alalun ak aibun logoiywechu kororon.
\v 20 Ak keer anyun, namoksen kut amemuchi ing'alaal agoi tun betut ne bitu ng'alechu amu maiyan nag'alekchu che tun isuldoi eng' betung'wai ne chamat.
\p
\v 21 Ak kiigany biko Sakaria kot kokwong'io amu kiigage eng' kapkorosut.
\v 22 Ak ye kingomong' sang' koma komuji kong'alalji icheget ak kinai icheget kole imuchi ko kagogeer kaborunet nebo kwong'et eng' kapkorosut ak king'alajine bichoto eut ak kitebi ko namat kut.
\p
\v 23 Ak yo kingakotar betusiekab otisienyi kowejigei gaa.
\p
\v 24 Ak kingobata betusiechoto komanach chepyosenyi Lisabet ak kiunyge arawek mut ak komwa kole,
\v 25 "koyaiwa kou nito Kiptaiyat eng' betusiek che kinana asi koistoeno sosisiet ne ting'eno biko."
\p
\v 26 Ak arawetab lo koyokto Jehovah malaikayat Gabriel kwo kokwet ne o ne bo Galili ne kiguure Nasaret,
\v 27 kwo oritab chepto bergeiyat ne kiga kechamji murenet age ne kiguure Josep ne bo oretab Daudi, ak kigiguure bergeiyandonoto Maria.
\v 28 Ak kicho ole mi cheboto ak kileji chamge inye ne ichamat mising mi Kiptaiyat akinye.
\v 29 Ago kiimge mising' inendet eng' ng'alalet noto ak kibkat kole, egu nee kagatisioni?
\v 30 Ak kileji malaikaiyat inendet, "ameiywei Maria, amu kainyoru chamet eng' Jehovah.
\v 31 Ak geer anyun, imanachii ak tun isiche werit ne kiguure kainenyi 'Jeiso'.
\v 32 Egu ne o ak tun keguure weritab inendet ne toroor mising', ak kogochini kiptaiyat jehovah ng'echeretab laitornatet ne bo kwaninyi Daudi.
\v 33 Ak tun laitoriani eng' gotab Jacobo koigeny, ama tinye ole begune bounatenyi."
\p
\v 34 Ak kileji Maria malakaiyat, "egundoi ano ng'olyondani, ago manget muren?"
\v 35 ak kiwolji malaikayat koleji "chonjinin Tamirmiriet ne Tilil ak kotuchin kimnatetab inendet ne toror mising': nyoto anyun ne kiguree ne Tilil, weritab Jehovah inendet ne tun kisiche."
\v 36 Ak geer anyun, managat agine Lisabet tupcheng'ung', ak tun siche werit eng osindonyi. Ni ko arawet ne bo lo eng' inendet ne logo Guyer sonet.
\v 37 Amu mami ngolyo ne bunu Jehovah ne ma kim.
\p
\v 38 Ak kileji Maria, "geer anyun ai chepto kiboitiot nebo Kiptaiyat. Ak ngo yaak kosupke ak ng'olyondeng'ung'." Ak kiwo malaikayat kobagakta inendet.
\p
\v 39 Kitonon anyun Maria eng' betusiechoto kwo kochakta emetab tulondok, agoi emetab Judea.
\v 40 Ak kichut gotab Sakaria ak kogaat Lisabet.
\v 41 ak kingogas Lisabet kagatetab Maria ak kobiren chereret eng' moet ak kinyi Tamiririet ne Tilil Lisabet.
\v 42 Ak king'alal eng' kutit ne o kole iberurot inye eng' chepyosok tugul ak iberurot inendet ne isiche.
\v 43 Kagikonyito ane ne tia kot kocho kametab Kiptayandenyu?
\v 44 Amu geero kingoit kagatisiet itikchu, kobiren chereret eng' moenyu eng' boiboiyet ne o.
\v 45 Ak baibai chepyosonoto iyani amu tun kiotitoi tuguk che kigemwachi inendet che bunu Kiptaiyat.
\p
\v 46 Ak kile Maria, "ilosu sobondannyu Kiptaiyat,"
\q
\v 47 ak kigasge tamirmiriennyu eng' Jehovah Kiptaiyandenyu.
\q
\v 48 Amu kigagogeer nyalulnatetab kiboitiondenyi ne chepto: Amu ogeer anyun kong'ete rani koguureno ebenwek tugul ne iberurot.
\q
\v 49 Amu kagoyaiywa inendet ne tinye kamuktaet tuguk che echen, ak tilil kainenyi.
\q
\v 50 Ak nyoru nyoetab gaat icheget che konyiti inendet kong'ete ibindo age agoi age.
\q
\v 51 Kigobor kimnatet eng eunyi; ak kiyesta che menyotin eng' kabkatutikab mugulelwekwai.
\q
\v 52 Kigowir ng'weny bounik eng' ng'echerokwai, ak kagosor che nyerotin.
\q
\v 53 Kagobae che ame rubet tuguk che kororon, ak kagoon makorek koba buch.
\q
\v 54 Kagotoret kiboitiondenyi Israel, si konam rirenetabge
\v 55 (ko u ye king'alalji kwanisiekcho) eng' Abraham ak iyotenyi agoi koigeny."
\p
\v 56 Ak kimeng'iis ak Maria Lisabet arawek che legit somok ak koweektage kwo gaa.
\p
\v 57 Ago kiit anyun betut ne sigisie Lisabet kosich werit.
\v 58 Ak kigas bikab orenyi ak kokwet kole kagotesyi Kiptaiyat kaberuret kwonyoto ak kibaibait koboto inendet.
\v 59 Ak kingoit betut ne bo sisiit kobka icheget kimuratan lekwet. Ago kimache koguure Sakaria kosubge ak kainetab kwandanyi.
\v 60 Ak kiwol kamet kole, "olo. Kiguure Johana.".
\v 61 Ak kileji icheget inendet, "mami chi eng' oreng'wong' ne keguure kainanato."
\v 62 King'alajige icheget eng' eunek ak kwanitab lekwet kotebee kainet ne mache kemunji.
\v 63 Kisom kito ne kisire ak kosir kole "Johana kainenyi," ak kikwong'io tugul .
\v 64 Koyatak anyun kutinyi eng' kasarata ak kotiagak ng'elyeptanyi ak kong'alal kolos Jehovah.
\v 65 Ak kichut icheget nyogoryet tugul che kimenye komoswechoto ak kigimwaita ng'alechuto tugul eng' emetab tulondok che bo Judea.
\v 66 kinde mugulelwekwai icheget tugul che kigas ng'alechu,"tos eegu lekwa ne ne nito?" Amu kimi koboto inendet eutab kiptaiyat.
\v 67 Ak kinyi inendet kwandanyi Sakaria Tamirmiriet ne Tilil ak kimaoten kole,
\q
\v 68 "iberurot Kiptaiyat Jehovah ne bo Israel amu kirutochech ak kosoor bikchi."
\q
\v 69 Kagong'etwech kuinetab sarunet eng' gotab Daudi kiboitiondenyi,
\q
\v 70 (ko u ye kimwa eng' kutuswekab maotickchi che tililen che kimi kong'ete eng keny,)
\q
\v 71 si kosorwech eng' bunikcho ak eng' eunekab tugul che saseech.
\q
\v 72 Asi korire kwanisiekcho, ak konaam kayamisenyi ne tilil,
\q
\v 73 murtoetab ne kibokokchi kwandannyo Abram.
\q
\v 74 Si komuch kogoneech ko kagosaruech eng' eunekab bunikyo, keboisiechi inendet ama eng nyokoret,
\q
\v 75 eng imanda ak tililindo eng' taitanyi eng' betusiekyo tugul.
\p
\v 76 Wei, lekwani, keguure maotiotab inendet ne toror ne bo iman, amu iwendi eng' taitab Kiptaiyat indoi si imuch ichob ortinwekab chi,
\q
\v 77 asi kogochi bikchi naet ne bo sarunet eng' nyoetab kaat nebo tengekwogikwai.
\q
\v 78 Amu eng' rirenosiekab Jehovah nenyo, si kochonjech lapkeiyet ne bunu barak si ko toretech,
\q
\v 79 si koluuchi icheget che tebsot eng' tuindo ak che mi urwetab meet si kondochi kelyekcho kotoit oretab kalyet.
\p
\v 80 Ak kiet lekwanato ak kinyor kimnatet eng' Tamirmiriet, kimeng'ot tumoo agoi betut ne kiborjige Israel.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Kigiyok ng'atutiet kobun Kaisari Agusto eng betusiechoto kole, kesir kainaikab biko tugul.
\v 2 Kibo tai kaitosionito bo Asiria ko Gavana Kureno.
\v 3 Kwo anyun chi tugul emenyi, kokwenyi asi kesir.
\v 4 Ak kiwo agine Josep kolany kong'etee Galili, bkomandae kokwetab Nasaret agoi Judea, emetab Daudi, ne kiguure Betlehem amu mbo agine ko kibo oretab Daudi.
\v 5 Kimut inendet chamanenyi Maria ne ki ka koborge komie kole managat, asi keiit.
\v 6 Ak kigisich lekwet kota komi oloto.
\v 7 Ak kisich werinyi ne bo tai, ak kolokchi ngoroikab leguk ak komogonji ng'erebutab tuga, amu kima komi gorik che keruisot eng' gotab toek.
\p
\v 8 Ak kimi kora mestowek kokwonoto che kiribe kiyagikwai kemoi.
\v 9 Ak kitonon malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ole legite icheget ak kikweny lilindab Kiptaiyat komoswekwai tugul, konyogoritu anyun mising'.
\v 10 Kileji malaikaiyat icheget, "moiyweisie, ogeer anyun ami aibkok logoiywek che kororon che bo boiboiyet ne o che ityini biko tugul.
\v 11 Amu kagesikwok rani yetindet eng' emetab Daudi, noto ko Kristo kiptaiyat.
\v 12 Ago nito ko kabarunet eng' akwe, onyoru lekwet ko kagitaachi ngoroikab lekwandit, kagimogonji ng'erebto ne amisie tuga."
\p
\v 13 Ak kimi eng' kasarata koboto malaikayandanoto changindab lugosiek che bunu kipsengwet kolosu Jehovah koleen,
\q1
\v 14 bo tororindo Jehovah eng' ole toror mising' ak kalyet eng' ng'weny eng' biko che chamotin eng' inendet.
\p
\v 15 Kingab kagobechigee malaikainik ko ba kipseng'wet kong'alaljigei mestewechoto, "ongebe agoi Betlehem si kobiit kegeer ng'olyondonito kakoyaak, ne kagomwaiwech Kiptaiyat."
\v 16 Ak kiba kochakta ak kinyor Maria ak Josep ak lekwet ne kagimogonchi ng'erebtab tuga.
\v 17 Ak ye kingokagogeer komwaita eng' emotinwek che loen kito ne kigagemwochi agobo lekwanoto.
\v 18 Ak kikwong'io icheget tugul che kigas ng'alek che kimwachi mestewek.
\v 19 Ago kigas Maria ng'alechoto ak kobkati eng' mugulelndonyi.
\v 20 Ak kiweektage anyun mestewek kolosu Jehovah, kotorori eng' tuguk tugul che kagogas che kagogeer, ko u yo kaga kemwachi.
\p
\v 21 Ak kingokakosirto betusiek sisitu kemuratan inendet, ak keguure kainenyi Jeiso, kainet ne kikakomunchi malaikaiyat kotomo kemanach.
\p
\v 22 Ak kingoitita betusiekab katililet kosubge ak ng'atutikab Musa, komut inendet kwo Jerusalem si kigochi kiptaiyat.
\v 23 Ko u ye kigisiir eng' ng'atutikab Kiptaiyat kole, "kigure werit age tugul ne kipyator ne tilil agobo Kiptaiyat."
\v 24 Ak kigoito korosek korubge ak ng'atutikab Kiptayat che kika keng'at cheptugenik aeng' nda warek aeng chebo cheptugenik.
\p
\v 25 Ak ogeer anyun, kimi chi eng' Jerusalem ne kigiguree simion, ago ki chi ne bo iman. Ak kosigunot ko kanye tegisto ak sarunet ne bunu Israel ak kinyiitat Tamirmiriet ne Tilil.
\v 26 Ak Kiga kong'anji inendet Tamirmiriet ne Tilil kole, magere meet kotomo kogeer Kristo nebo Kiptaiyat.
\v 27 Ak kinyo eng' Tamirmiriet ne tilil kapkorosut ak kingomutyi sigik lekwet Jeiso si koyachi inendet kou biteetab ng'atutiet,
\v 28 konam anyun inendet Lekwet eng' eunekchi ak kolos Jehovah kole,
\q1
\v 29 "Ee Kiptaiyat, iyonjini ak ra kiboitiondeng'ung' kwo eng' kalyet kosubge ak ng'olyondeng'ung'.
\q1
\v 30 Amu kagogeer konyekchu soruneng'ung',
\q1
\v 31 ne kichob eng' taitab biko tugul.
\q1
\v 32 Lapkeiyet ne bo ng'ang'utiet ne kikoji bororiosiek, ak torornatetab biguk Israel."
\p
\v 33 Ak kikwong'io Josep ak kametab lekwet eng' ng'alek tugul che kigimwa agobo inendet.
\v 34 kiberur simion icheget ak koleji Maria kamenyi, "keer anyun, kigigoon lekwani si kobutyo che chang' ak kong'eetyo che chang' eng' Israel si koek kaborunet ne tun kitae;
\v 35 (wei nito inendet ko tun torin rotwetab chok muguleldong'ung') si Kotor kabwotutikab mugulelwekab biko che chang."
\p
\v 36 Ak kimito Ana agine. Cheptab Panue ne kimaotio, ne kibo oretab Asha. Ki ka ko osit mising', kimeng'is ak boyonyi kenyisiek tisap kong'ete ng'itun,
\v 37 ak ki mosok ne ki ya korikta kenyisiek tamonwogik sisit ak ang'wan, ak kimomondoi eng' kapkorosut, kolosu ak koboto karugutetabgei, ak samutik, bet ak kemoi.
\v 38 Ak kinyo eng' kasarata ak kogochi Jehovah kongoi ak king'alalji tugul che kiganye sarunet eng' Jerusalem agobo inendet.
\p
\v 39 Ak kingo ka ko yai tuguchuto tugul korubge ak ng'atutikab Kiptaiyat, koweektage kobun Galili agoi tun koit emeng'wai Nasaret.
\v 40 Ak ki eet lekwet ak kotesak kimnatet, ak kinyi ng'omnatet, ak kimi kororindab Jehovah koboto inendet.
\p
\v 41 Kicham kobendi sigikchi Jerusalem kenyiit age tugul eng' igortab pasaka.
\v 42 Ak king ko bo kenyisiek taman ak aeng', koba agoi Jerusalem ko u atebtab igorwek.
\v 43 Ak kingotar betusiek ak kowektagee, kong'et lekwet Jeiso eng' Jerusalem ak kima nai sigikchi.
\v 44 Kibkat icheget kole mi tugul, kiba banda nebo betut agenge ak kicheng' inendet eng' kwenutab bikab oret ak che kingetge.
\v 45 Ak kingo manyor inendet, kotil kowektage Jerusalem kocheng'aat.
\v 46 Ak yo kingobek betusiek somoku konyorji inendet kapkorosut, kotebche eng' kwenutab kanetik kogase ng'alekwai ak kotepee icheget.
\v 47 Ak kikwong'io icheget tugul che kigase ng'alekchi amu naenyi ak ole kiwalundoi.
\v 48 Ak kingogeer, ko kikwong'io ak koteebe kamenyi inendet koleji, "lekwani, amunee si yaiywech ko u nito? Keer anyun ane ak kwaning'ung' ko kagecheng'in ak keimige.".
\v 49 Ak kileji icheget, "amu nee socheng'a? monai ole kanyoljo ayai boisietab kwandanyu?'
\v 50 Ak kimanai icheget ng'olyondonoto kimwochi.
\v 51 Kiba koregto ak icheget agoi koit Nasaret ak kigas it icheget. Ak kindeno kamet ng'alechoto tugul eng' muguleldanyi.
\p
\v 52 kitesak ng'omnatetab Jeiso ak etunet ak mieindo eng' Jehovah ak biko.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Eng' kenyitab taman ak mut ko ki laitoriat Taiberia Kaisari, ye ki Gavana ne bo Judea Pontio pilato ak Herod ko ki kiruogindet ne bo Galili, ak ki kiruogindetab Iturea ak Trachoniti, Pilipu werit ne tupcho ak Herod, ak Lusania ko Kiruogindet ne bo Abilene, eng' betusiek che ki tisiindet ne o Anas ak Kaiapa -konyonji ng'olyotab
\v 2 Jehovah Johana weritab Sakaria eng' surkwen.
\v 3 Ak kiwo komoswek tugul eng' tabanutab Jordan, koamdoti kabatisanetab sigunet agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogik .
\v 4 Ko u yo kigisir eng' bukuitab(kipsegeriet) ng'alekab maotiot Isaiah kole, "tugetab noto agenge ne rire eng' surkwen kole, 'ochopchige nyonunetab Kiptaiyat ak ochuul ortinwekchi.
\q1
\v 5 Ak kimi kora mestowek kokwonoto che kiribe kiyagikwai kemoi. Ak kitonon malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ole legite icheget ak kikweny lilindab Kiptaiyat komoswekwai tugul,
\q1
\v 6 konyogoritu anyun mising'.
\p
\v 7 Kimwochi Johana anyun tuyosiek che kibendi ole mi inendet si kebatisan koleji, "oii akwee legukab erenokab ng'wonet! Ng'o ne kagoteiywok omweune nerekekab ne tun nyonii?
\v 8 Oii anyun logoek che muchini sigunet, ama tomwa eng' mugulelwekwok ole 'kitinye kwandanyo Abram' amu amwawok ale imuchi Jehovah koboisie koichu kochopchi Abram leguk.
\v 9 Mbo ra ko kagendeno aiywet tigitiotab ketit age tugul. Noto anyun ketit age tugul ne maie logoek che kororon ketile ak kewirji ma.
\p
\v 10 Ak kitebe inendet tuiyet kole, "ara tos kiyai nee anyun?"
\p
\v 11 Ak kiwolji inendet icheget kole "chi age tugul ne tinye ngoroik aeng' kogochi ne matinye ak agine ne tinye amitwogik koyai ko u noto."
\p
\v 12 Kibka agiche taagikab aisurut si kibatisan, ak kotebe inendet, "kanetindoni kiyai nee?"
\p
\v 13 Kowolji koleji, 'matoyaach aisurut che chang' kosir che mache bounatet."
\p
\v 14 Ak kiteebe askarik agiche, kole, "kiyae nee anyun ache? "kowolji koleji, amosare chi kiy age tugul, amotaam chi eng' lembech. Ak ngoemak melekto ne onyoru."
\v 15 Ak kingota koganye biko kolen itu Kristo, kolepst eng' mugulelwekwai biko tugul agobo Johana, kobere ngo tos kristo inendet.
\v 16 Kowolji Johana icheget tugul koleji iman abatisonok eng' beko ago nyoni inendet ne o kosiiro ne mamuchi mbo atiach anogab kweonikchi, ibotisonok inendet eng' Tamirmiriet ne Tilil ak maat.
\v 17 Tinye keibet eng' eunyi ak kotilili komie kiyeng'ut ak koyumji nganuk chogenyi ago bele metetek eng' mat ne ma restos.
\p
\v 18 Kiamji anyun biko logoiywek che kororon ak katigonutik che chang'.
\v 19 Ago ye kingo kagoger kong Johana kiruogindet Herod agobo Herodia, chepyosetab wering'wai Pilip ak tugul che yachen che ki ka koyai Herod,
\v 20 kotesyi chuto anyun ak chun tugul si kowir John korgoret.
\v 21 Ak yo kingo kagibatisan biko tugul, ak kagibatisan Jeiso agine, ak yo kitese tai kosae, koyatak kipseng'wet,
\v 22 ak kichorjige inendet Tamirmiriet ne Tilil ne kerge ak cheptuget ak komong'une tuget kipseng'wet kole, "inendet ko ii werinyu chamanenyu abaibai mising' eng' inye.
\v 23 Ak kingotau Jeiso konetisienyi, ko ki legit kenyisiek sosom (kobere bik ) weritab Josep weritab Heli,
\v 24 ne ki weritab Matat, weritab Lawi, weritab Melki, weritab Janna, weritab Josep.
\v 25 Weritab Matatia, weritab Amos, weritab Naum, weritab Esli, weritab Nagai,
\v 26 weritab Maat, weritab Matias, weritab semei, weritab, Josek, weritab Joda
\v 27 Weritab Joanan, weritab Resa, Weritab Saobabel, weritab Solatiel, weritab Neri,
\v 28 weritab Melki, weritab Adi, weritab Kosam, weritab Elmadam, weritab Er,
\v 29 weritab Jose, weritab Elieza, weritab Jorim, weritab Matat, weritab Lawi.
\v 30 Weritab Simion, weritab Juda, weritab Josep, weritab Jonam, weritab Eliakim,
\v 31 weritab Melea, weritab Menam, weritab Matata, weritab Nathan, weritab Daudi,
\v 32 weritab Jesse, weritab Obed, weritab Boaz, weritab Salmon, weritab Nasion.
\v 33 Nasion weritab Aminadab, weritab Admin, weritab Arni, weritab Esron, weritab Peres, weritab juda,
\v 34 weritab Jakobo, weritab Isaak, weritab Abram, weritab Tera, weritab Naor,
\v 35 weritab Sarug, weritab Reu, weritab peleg, weritab Eber, weritab Sela.
\v 36 Weritab kainan, weritab Arpaksad, weritab sem, weritab Noa, weritab Lamek,
\v 37 weritab Metusela, weritab Enok, weritab Jared, weritab Maalel, weritab Kainan,
\v 38 weritab Enos, weritab Set, weritab Adam, weritab Jehovah.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ak kiwechge Jeiso konyiitat Tamirmiriet ne Tilil kobunu Jordan, kondochi Tamirmiriet kwo surkwen,
\v 2 amu eng' betusiek artam ko kitiem ine chesawilyet. Ak eng' betusiechoto ko ki rugut agoi tun kobek betusiek, kogas kole ame rubet.
\v 3 Ak kileji chesawilyet, "ngot ii weritab Jehovah itiem iwaal koichu koek makatiat."
\p
\v 4 Ak kiwolji jeiso inendet koleji, "kigisir kele masabe chi eng' makatiat inege.
\p
\v 5 Ak kimut chesawilyet Jeiso kwo tulwet barak ak kobarji ematinwek tugul chebo ng'weny eng' kasarta ne nwach.
\v 6 Ak kileji anyun chesawilyet inendet, "agonin kimnatoni tugul, ak bounatet komugul, amu kigegona ak amuchi agochi chi age tugul ne kacham.
\v 7 Ak anyun ngot ikutung'jo ak iloswo agonin tugul."
\p
\v 8 Ak kiwolji Jeiso koleji, "istoenoge chesawilyeni" kigisiir kele, 'ilosu Kiptaiyat Jehovah neng'ung' ak iboisiechi inege.'"
\p
\v 9 Ak kimut Jeiso kwo Jesrusalem, kwo kotonone kimonjogutab got ne tilil ak koleji, "ngot ii weritab Jehovah isogorte iwe ng'weny eng' yu.
\v 10 Amu kigisiir kele, 'kiyogu malaikaisiek agobo inye si koribin.'
\v 11 Ak konamatin eng' eunekwai koto matui koi keldong'ung'.'"
\p
\v 12 Ak kiwolji Jeiso, "kigimwa kele, metiem Kiptaiyandeng'ung' Jehovah."
\p
\v 13 Ak kingotar chesawil kotieme Jeiso, kobagakta ine eng' kasarata ne nwaach.
\p
\v 14 Ak kiwektage Jeiso Galili eng' kimanatetab Tmirmiriet, ak kiletage logoiwekchi eng' emet tugul ak che legite oloto agobo inendet.
\v 15 Ak kitoi konetis eng kapkorosusiekwai ak kilos inendet biko tugul.
\p
\v 16 Ak kinyo anyun Nasaret, emet ne kietune, ak, eng' atebtanyi, kwo kapkorosut betutab sabato ko u ye kicham kowendi.
\v 17 Ak kigikochi inendet bukuitab maotiot Isaia. Ak kisiach bukuit, konyor ole kigakisir kele,
\q1
\v 18 mi Tamirmirietab Kiptaiyat ak ane amu kigiila si aamdoji kibananok logoiywek che kororon, kiyokwa si amuch aamdoji che iimige katiaget, si komuch kogeerto kipkoratinik, ak atiach icheget che kigigoten,
\q1
\v 19 si amuch aamda kenyit ne chamat eng' Kiptaiyat.
\p
\v 20 Ak kiger bukuit, ak kowekchi kogeny kiboitiot ak kotebi ng'weny. Ak kichilji kong' inendet biko tugul che kimi kapkorosut.
\v 21 Ak kitoi koleji icheget, "kagosulda rani sirutieni eng' itikwok."
\p
\v 22 Ak kigeerchige tugul inendet ak kokwong'io eng' ng'alek che bo kororindo che kimong'une kutinyi, ak kile icheget, "tos ma weritab Josep nito?"
\p
\v 23 Ak kiwolji icheget kole, "iman ara ngamwowok kalewenani, 'inyaige inye chepkerichoni! ko u yo kigegas kito ne kiyaak eng' Kapernaum, yai kora eng' emoning'ung'.'"
\v 24 Ak kileji, "amwowok iman ale mami maotio ne chamakse eng' emenyi.
\v 25 Ago amwowok imanda ale, kimi mosogik che chang' eng' Israel eng' betusiekab Elija, ye kingeeger kurgotikab kipseng'wet kenyisiek somok ak arawek lo, yo kimi rubet ne o emet komugul.
\v 26 Ago ki ma kiyokto Elija kwo gotab age tugul eng' icheget kobate serepta eng' kokwetab Sidon, kwo agoi gotab chepyoso ne ki mosok.
\v 27 Ak kimi che chang' che kitinye mokondosaik eng' Israel eng' betusiekab maotiot Elisha ago kima kisoob age tugul eng' icheget kobate Naaman nebo Siria.
\v 28 Ak kinerekyo tugul eng' kapkorosut kingogas ng'alechoto.
\v 29 Ak king'eetio, ak kotorta inendet komanda eng' kokwet, ak komut kwo chepng'esutab tulwet barak ole kigateech korik si kotorta inendet kong'irta.
\v 30 Ak ki ma ta komuch ak kiwechge inendet kobun kwenung'wai ak kwechige.
\p
\v 31 Ak kirektoe anyun Kapernaum kokwet ne o ne bo Galili, ak konet agobo betusiekab Sabato.
\v 32 Ak kikwong'io agobo ng'atutikchi, amu kitinye ng'olyondenyi kimnatet.
\v 33 Ak kimi chi kapkorosut ne kitinye tamirmirietab oik che yachen, ak kiwaach eng' tuget ne o mising',
\v 34 kole, "bagaktech kiting'e ge nee ak inye, ii inye Jeiso ne bo Nasaret, kenyo icheitarech angetin ale ii inye ne Tilil ne bo Jehovah!"
\p
\v 35 Ak kiger kong Jeiso inendet ak koleji, "sis ak imong'u eng inendet." Ak kinga kowirji chesawilyet kwenung'wai komong'une inendet anyun komaita kiy.
\p
\v 36 Ak kikwong'io bichoto ak king'alaljige ichege eng' ichege kole, "nee ng'olyondoni? Amu ng'ate eng' kimnatet ak kamuktaet tamirmirik che ma tililen komong'.
\v 37 Ak kileetage logoiywek koba oloo tugul eng' emet komugul ak che legite oloto agobo inendet.
\p
\v 38 Ak kimanda Jeiso eng' kapkorosut kwo kap simion. Ak kitinye chepyosetab igoi ne bo simion cheptigonit ak kilale maat ne kolgol, ak kisaisai biko Jeiso agobo inendet.
\v 39 Ak kitonon eng' ole legit ak koger kong' cheptigoniet komanda, kiistoge anyun cheptigoniet eng' inendet ak eng' kasarata kong'eet ak koboisiechi icheget.
\p
\v 40 Ak kingo legit kongir asista, komutyi biko tugul bikwai che kimiansot eng' korotwek che magerge ak kigonoor eunekchi agenge eng' agenge eng' icheget ak kisobcho.
\v 41 Kimong'une anyun chesawilok biko che chang' korirsot koleen, "ii inye Kristo weritab Jehovah," koger kong' Jeiso icheget, machamchi kong'alya, amu kingen icheget kole inendet ko Kristo.
\p
\v 42 Ak kingo ka koech, kwo ole itabanat. Ak kicheng'aat tuiyosiek inendet ak kingonyor inendet, kosaisai si mabagakta icheget.
\v 43 Ak kiwolji icheget, "amache aamdoji kokwatunwek alak ng'olyotab Jehovah amu kigiyokwo ayai boisionito."
\v 44 Ak kiamdaat anyun eng' kapkorosusiekab Judea
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ak kingotestai kochang'itu biko ak korikyini Jeiso kokase ng'olyotab Jehovah, ko kitonone tabandab araraitab Genesaret.
\v 2 Ak kigeer moingonik aeng' che bo beko ko teleldos eng' tabandab araraita. Ago kima komi namikab njirenik, ki ka ba koun regereiyek che kinamee njirenik.
\v 3 Ak kilany moinget age ne kibo simion kosom kole konaktae kwo ainet orit kitigin. Ak kitebe ng'weny anyun ak konet tuiyosiek eng barakutab moinget.
\v 4 Ak ye kinga kotar konetishie, koleji simion, "kweri moinget ko ta konakta orit ole chang' beko, ak orektae regereiywekwok konamis."
\p
\v 5 Ak kiwolji simion koleji inendet, "Kiptayandani kogiboisie kemoi koech ama kinyoru kiy, ago amu ng'olyondeng'ung arektoe netit."
\v 6 Ak kingo yai choto tugul ko kinam njirenik che chang' ak ki ng'etyo regereiywekwai.
\v 7 Ak kiguur chorondokwai che kimi moingonik alak si kotoret, kobwa anyun ak konyiit maingonik tuwai, kot kotoi moingonik kochut beko.
\v 8 Ago ye kingogeer simion petero, kobutyi kutung'oikab Jeiso ak kole, "weechige eng' yu amu aii kiptengekcho, eeh Kiptayandani."
\v 9 Amu kikwong' ine ak tugul che kimi ago inendet agobo njirenik che kiga konam.
\v 10 Ak ki mito agine Jakobo weritab Johana, ak johana werikab Sebede che kiboisie tugul eng' kibagenge ak Simion. Ak kileji Jeiso Simion, "ameiyweisie kong'eete ra iegu ne irame biko."
\v 11 Ak ye kingo kagokweri moingonikwai koba tabandab araraita, kobgakta tuguk tugul ak korub inendet.
\p
\v 12 Ak kingo ta komi eng' kokwet age, ko ki mi chi ne kinyitat magondosaik. Ak ye kingogeer inendet Jeiso, kobut kosheb mo ak ko saisai kole, Kiptayandani, ngicham imuchi inyaa."
\p
\v 13 Ak kiyogoito anyun eunyi kotiny inendet ak kole, "amuchi anyain." Ak kasarata koistoge makondosaik eng' inendet.
\v 14 Ak king'at anyun koleji, "kot ko memwoji chi ago ui ak iborjige tisiindet ak igoite chebo kanyaet, ko u yo king'at Musa koek baornatet eng' icheget."
\v 15 Ago kiletage koem bororiosiek che chang" che loen agobo inendet, ak kibka tuiyosiek kocho kogas tugul ak si konya icheget tugul agobo mianwekwai.
\v 16 Ago kiistoke kwo surkwen bo kosa.
\p
\v 17 Ak kingo takonetisie eng' betut age ko ki mi Parisaik ak kanetikab ng'atutik kotepsot eng' oloto, che kibunu kokwotinwek tugul che bo Galili ak Judea ak Jerusalem. Ak ki mi kamuktaetab Kiptaiyat ak inendet si konya icheget.
\v 18 Ak keer anyun kigimut chi age komi eng' kitogunyi ne kimakong'ete, ak kicheng' oret ne imuchi komut inendet agoi taitab Jeiso.
\v 19 Ak kingo matakonyor oret amu chang'indab biko, kolany Kipkesiebutab got ak kochorta inendet komi kitogunyi agoi kwenut eng' taitab Jeiso.
\v 20 Kingo geer Jeiso kayaneng'wai koleji, "chichi, kagenyoun kaat tengekwogiguk."
\p
\v 21 Ak kitoi sirik ak paresaik, kobwat agobo ng'olyondoniton kole, "ng'o nito mwoe ng'alechu yaachen? ng'o ne imuchi konyochi chi kaat ne ma jehovah inege?"
\p
\v 22 Ago ye kingonai Jeiso kabwatutikwai, kowolji koleji, "obwati nee eng' mugulelwekwok?
\v 23 Nee ne geigei, ngele kiginyoun kaat tengekwogiguk, nda ngele, ng'eet ak iwechigei?
\v 24 Ago si onai ole tinye kimnatet weritab chi eng' ng'weny konyochi kaat biko tengekwagik," ( koleji chito ne kimeat borta) "Amwaun ale ng'eet kesen kitogung'ung' ak iwechigei kong'ung'."
\v 25 Ak king'et kasarata anyun eng' taing'wai ak kiib kitokunyi. Ak kwo konyi kolosunoti Jehovah.
\p
\v 26 Ak kikwong'io icheget ak kilos Jehovah ak kicholyo mising' kolen, "kagegeer kwong'utik che chang' rani."
\p
\v 27 Ak kingobata tuguchuto tugul, kwo tai konyor taagindetab aisurut ne kigiguure Lawi kotebche ng'weny eng' ole kitaage aisurut. Ak koleji, "rubaa."
\v 28 Ak kibagakta tuguk tugul ak korub inendet.
\p
\v 29 Ak kichopchi Lawi inendet eng' gonyi igorta ne o. Ak ki mi tagiikab aisurut che chang' ak biko alak che kitepsot ng'weny tugul kwamisot ak inendet.
\v 30 Ak king'ung'ung'ji parisaik ak sirikwai kayaktoik kole, "kaine si oamisie ak oeise ak taagikab aisurut ak kiptengekinik?"
\p
\v 31 Ak kiwolji Jeiso koleji "mamage kiy chepkerichot biko che chamege, kobate che imiansot.
\v 32 Kimanyo aguur che bo iman ago kiptengeginik si kosiik."
\p
\v 33 Ak kileji inendet, "irugutge konyil che chang' kayoktoikab Johana ak kosaa, ak ko yae ko u noto agiche che bo Parisaik ak koamisie cheguket ak koeise."
\p
\v 34 Ak kileji Jeiso icheget, "tos omuchi orugut che kagiguurji katunisiet kota komi sandet ak icheget?
\v 35 Ago bkanii betusiek che tun istoege icheget sandet, korugutgei anyun eng' betusiechoto."
\p
\v 36 Ak kimwochi icheget kalewenet kogeny koleji, "mami chi ne kereri kebeberta ne bo ngoriet ne leel ak konapchi ngoriet ne os. Amu ngo yai ko u noto ko manamege kebeberta ne leel ak ne os.
\v 37 Ama mi chi ne rongjini divaik che lelach lolotinwek che osen. Ngoyai ko u noto ko kereri divaik lolotinwek, ak kotumdage ak kong'emogis lolotinwek.
\v 38 Ago muchini kendeno divai che leelach lolotinwek che leelachen.
\p
\v 39 Ama mi chi ne ngo kagoe divaik chebo keny kotakomache che leelachen, amu mwoe kole, "anyinyen che bo keny."
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Ak kibune mbarenikab beko eng' betutab sabato ne bo aeng', ak kibutot kayaktoikchi mesisiekab beka kobore ak konyee.
\v 2 Ak kimwa alak chebo parisaik kole, "amu nee so yai eng' betutab sabato ago ma chamdaat eng' ng'atutik?"
\p
\v 3 Ak kiwolji Jeiso koleji, "tomo osoman mbo ngolyondoni ne kiyai Daudi ye kingo ame rubet koboto che kimito ak inendet?
\v 4 Ak kiwo gotab Jehovah ak kocher makatinik che bo kabartaet koam, ak kogochi che kimi koboto inendet agiche, che ki ma chamdaat eng' ng'atutik koam chi age kobate tisiik ichege.
\v 5 Ak kiwolji icheget koleji mbo weritab chi ko Kiptayatab sabato."
\p
\v 6 Ak kiwo kapkorosut eng' sabato age ak konet biko. Ak kimi chi ne kimeat eunyi nebo tai.
\v 7 Ak kitopeni siriik ak parisaik ngot ko tos konya chi eng' betutab Sabato, nda ma ra konyor oret ne itamee.
\v 8 Ago kinai kabwatutikwai ak koleji chichoto ki ka kome eunyi, "ng'eet, tonon eng' kwen" ak king'eet ak kotonon.
\v 9 Ak kileji Jeiso icheget, "ateebenok ale tos chamdaat eng' ng'atutik keyai ne kararan eng' Sabato, nda keyai ne ya? kesor sobon nda kebar?"
\v 10 Ak kigeerot Jeiso biko tugul ak koleji chichoto, "chuul eung'ung'" ak kiyai ko u noto ak kisoob eunyi.
\v 11 Ak kinerekcho ak koruruchge tugul ak kotet kito ne imuchi koita Jeiso.
\p
\v 12 Kiwo Jeiso anyun eng' betusiechoto tulwet si kosa. Ak kisa ine Jehovah kemout komugul.
\v 13 Kingokakoech emet, koguur kayoktoikchi, ak kilewen eng' choto taman ak aeng', che kiguure kaineng'wai che kiyoktoi.
\v 14 Simion (ne kiguure kainenyi ne bo aeng Petero), ak Andrea ne tupcho ak Jakobo, ak johana, ak Pilipu, ak Bartolomayo,
\v 15 ak Matayo, ak Tomas, ak Jakobo weritab Alpayo, ak Simion ne kiguure selote,
\v 16 ak Juda weritab Jakobo, ak Judas iskariot ne ki ng'wektaindet.
\p
\v 17 Ak kibwa koreek ak inendet ak kotonone ole ribrib koboto tuiyet ne o ne bo kayaktoi ak biko che chang' che kibunu Judea komugul ak Jerusalem ak tabandab ainet ole bo komostab Turo ak sidon.
\v 18 Kibkoni kogase inendet ak kisobcho eng' mianwekwai. Ak kigisoob icheget che kiinyalili tamirmirik che yaachen.
\v 19 Ak kicheng' tuiyet komugul kotiiny inendet amu kibunu inendet kamuktaet, ak kisobcho icheget tugul.
\v 20 Ak kitoben koyoktoikchi ak kole, "oberurotin akwe che oi bonon, amu neng'wong' bounatetab Jehovah.
\v 21 Oberurotin akwe che amok rubet ra, amu tun obiyongsoti, oberurotin akwe che orirtosi ra amu tun orarsoti.
\p
\v 22 Oberurotin akwe che sosok biko ak kotabanak ak kochurok ak kemwaita kaineng'wong' kole ya, agobo weritab chi.
\v 23 Oboiboitu eng' betunoto ago sokorye eng' boiboindo amu oger anyun, O melektang'wong' eng' kipseng'wet, amu kiyochi kwanisiekwok maotik ko u noto.
\p
\v 24 Ago mutyo akwe che oi magore, amu kikotaach kagaigaeng'wong'.
\v 25 Mutyo akwe che obiong'yotin ra amu tatuun koamok rubet. Mutyo eng' akwe che orarsoti ra, amu tatun otei ak orirsoti.
\v 26 Mutyo eng' akwe yo mwoe biko tugul che kororon agobo akwe, amu kigoyachi ko u noto kwanisiekwai maotik che bo lembech.
\p
\v 27 Ago amwowok akwee che ogase, ale ocham bunikwok, oyachi che kororon icheget che sosook.
\v 28 Oberur icheget che chubok ak osachi icheget che matinye kong ne kerenok.
\v 29 Ak inendet ne irabachin togilgiliet age, igochi togilgiliet age. Ak inendet ne sarenin ngorieng'ung' ko me-ete mbo sambung'ung'.
\v 30 Igochi age tugul ne some. Ak inendet ne sarenen tukuguk ko mata ta iwekune kogeny.
\v 31 Ak kou yo omache koyaiwok biko, oyachi ak akwe kou noto.
\p
\v 32 Ngocham anyun icheget che chamok, otinye kongoi nee? Amu mbo kiptengeginik kochame agiche icheget che chame.
\v 33 Ak ngo yachi che kororon icheget che yaiywok che kororon, otinye kongoi nee? Amu mbo kiptengeginik koyae kou noto.
\v 34 Ak ngibesendochi biko che ibwotii ile tun wegu, otinye kongoi nee? Amu mbo kiptengekinik ko besendochini kiptengekinik alak si konyor che teno chechiget.
\v 35 Ago ocham bunikwok ak oyachi che kororon agiche. Ak obesende, amogany onyoru kogeny si ko eet melektang'wong', ak oegu werikab inendet ne toror mising'.
\v 36 Oegu che tinye rirge, ko u kwandang'wong' ne tinye rirenetab ge.
\p
\v 37 Amoruokchi, si tun ko makirwokwok, amous chi si tun koma kiusok. Onyochi kaat biko alak si kenyoiywok kaat.
\v 38 Ogoite asi tun kegonok, okere ne kararan ne kiginyit, ne ki kisachasach kot korara, choto che tun indoi biko tegetikwok. Amu kereiwekwok che ogeree ko noto ne tun kigerurenok ak akwe.
\p
\v 39 Ak kimwoji kalewenet koleji, 'imuchi kipkoratiat kondochi kipkoratiat? Tos mororokchi tuwai kebenet?'
\v 40 Masiire kayoktoik kanetindet ago inendet ne kigonetak kogergeitu ak kanetindenyi.
\p
\v 41 Amu nee si igeere betbetiat ne mito kondab werit ne otupche, ago mebwati musukyet ne mi kondang'ung' inendet?
\v 42 Nda imuktoi ano ileji lemeng'ung' tupchenyu, inganemun betbetiet ne mito kondang'ngung' ago mebkat musukyet ne mi kondang'ung' inyendet? Inyee chombilindoni! Inemu korok musukyet ne mi kondang'ung' inyendet, si yo kaigeerte komie, imuch anyun inemu betbetiat ne mi kondab tupcheng'ung'.
\p
\v 43 Amu mami ketit ne kararan ne iye logoek che yachen, ama mi ketit ne ya ne iye logoek che kororon.
\v 44 Amu naat ketit age tugul eng' logoek che iye, amu mabute biko logoekab mogoonik eng' katok ak kobute biko logoekab sabibu eng' ketitab katok.
\v 45 Inemu chito ne kararan kito ne kararan kobun konoruet ne kararan ne mi muguleldannyi, ak i nemu chito ne ya kito ne ya kobunu konorwenyi ne ya ne mi muguleldanyi, amu che mwoe kutinyi ko che nyiitat muguleldo.
\p
\v 46 Amu nee si oguurena kiptaiyat amoyae tuguk che amwoe?
\v 47 Chi age tugul ne nyonjino ak kogas ngalekchu ak koyai, abaruok kito ne kerge.
\v 48 Kerge inendet ak chito ne teeche got ne kibaal kwo ng'weny mising' ak konde tiik. Ak ye kingo chang'it beko korus beekab kutyat ama imuch kotumtum, amu kigiteech komie.
\v 49 Ago inendet ne kase ama yae ng'alekchu. Ko kerge ak chito ne kiteech got eng' nyung'unyek amaalumji ng'weny tiik, kirus beekab kutiat ak kilul kasarata ak kieet luletab koyoto.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Ak kingo kagotarji ng'alekchi tugul itikab biko, kwo anyun Kapernaum.
\v 2 Kimi kiptayatab bogol ne kitinye otwogindet ne kichame komie, ak kimiani otwogindonoto ne ki legit kome.
\v 3 Ak kingogas agobo Jeiso, koyokto boisiekab Yahudik kosaisai inendet kwo konya otwogindenyi.
\v 4 Ak kingoiit icheget ole mi Jeiso, kosaisai inendet eng' chokchinet, koleji "nyoljini inendet iyachi ko u noto,
\v 5 amu kichame emenyi ago kitekwech kapkorosut."
\p
\v 6 Kwo anyun Jeiso ak icheget. Ak ye ki ngo ma ko loo eng,' koyoto, koyokto kiptaiyandanoto chorondokchi koba ole mi inendet ak koleji,"Kiptayandani ama ta iimchige amu ane ko mai chito ne muchini inyo gonyu.
\v 7 Noto anyun mamuchino mbo anyo anyorun, mwa ngolyot kityo si komuch kosob otwogindenyu.
\v 8 Mbo ane nganda aii chi ne kiboiywo, atinye murenikab luget che abou. Ak ngaleji ni, 'wui' kwo, ak ngaleji age, 'nyo' konyo ak ngaleji otwogindenyu, 'yai ni', koyae.
\p
\v 9 Ak ye kingogas Jeiso ngalechoto, kokwong' agobo inendet, kiweechge kotopen tuiyet ak koleji che kirube inendet, ', amwawok ale, tomo anyoru kayanet ne o ne teno ni, mbo eng' Israel.
\v 10 Ak kingo weektage anyun che kiga kiyook koba ga, ko kinyor otwogindenoto kagosoob.
\p
\v 11 Ak ye kingo kagobata betunoto, kwo kokwet ne kiguure Nain, ak kiba kayotoik koboto inendet ak tuiyet ne o.
\v 12 ak ye kingo rikta kaborutab kokwonoto geer anyun kigisute musyo ne ki bo werit ne kibo kamet inege ak ki mosok chepyosonoto ak kimi inendet koboto biko che chang' chebo kokwet.
\v 13 Ak kingogeer Kiptayat inendet, korire ak koleji "amatirir."
\v 14 Ak kirikta ole legit ak kotwa kito ne kigisute inendet, ak kitononyo anyun che kisute, ak kileji Jeiso inendet, kiptoiyondani kamwaun ale ng'eet.
\v 15 Ak king'eet anyun ne kia kome ak kotoi kong'alal, ak kimutyi Jeiso kamenyi.
\p
\v 16 Ak kiiyweis, ak kolos Jehovah kole, kagong'eet eng' kwenunyo maotiot ne o "ak kagorutochi Jehovah bikchi."
\v 17 Ak kiletage ngalyondonoto agobo inendet koem Judea komugul ak koratinwek tugul che imuti oloto.
\p
\v 18 Ak kiborji koyoktoikab Johana ng'alechu tugul.
\v 19 Ak kiguur Johana aeng' che bo kayoktoikchi ak koyokto koba ole mi Jeiso kotebe kole, "tos inendet ne nyoni, nda kigonyi age?"
\p
\v 20 Ak yo ki ka iit biko ole mi Jeiso, koleji inendet, "kago yakweech Johana kabatisanindet kebka ole imite," kale, "tos inyendet ne nyoni, nda kigone age?"
\p
\v 21 Eng' kasarata kosobcho che chang' che kitinye mianwokik ak korotwek ak tamirmirik che yaachen, ak kigochi kipkoratinik che chang kogerto.
\v 22 Kowolji koleji, "oba omwachi Johana tuguk che kooger ak che koogas. Ki gerto kipkoratini, ak bendoti che keng'waldos, kitilili che tinye konjoriosiek ak kostoi che ming'otin, king'eti che kigobek, kiamdajini kibananok logoiywek che kororon.
\v 23 Ak iberurot age tugul ne tese tai koyani eng' anee agobo tuguk che ayae.
\p
\v 24 Kingo kagoba kayoktaoikab Johana, kotoi komwachi tuiyosiek agobo Johana, kole, kinge mande tumoo kwen ogeer nee? Sosiat ne tumtumi koristo?
\v 25 ago kiomande ogeer nee akwe? chito ne ilaachi ngoroik che tabululen? ogeer icheget che ilachi ngoroik che bo lelesta, ak che meng'isie eng tagurnat komito gorikab laitorinik.
\v 26 ago kiomande ogeer nee? maotiot? wei amwawok ale, siire maotiot.
\v 27 Nito ne kigisir agobo inendet kele, ogeero ayoktoi kiboitiondenyu kondoenen, ne chobe oreng'ung' eng' taing'ung.
\p
\v 28 Amwowok ale, eng' che kisich chepyosok ko mami neo ne sire Johana kabatisanindet kobate inendet ne mining' eng' bounatetab Jehovah ko o kosiir inendet.
\p
\v 29 (Ak ye kingogas biko tugul koboto taagikab aisurut, koiityi imanda Jehovah, amu kiga kibatisan eng' kabatisanetab Johana.
\v 30 Ago macham Parisaik, ak ng'amotikab ng'atutik, kiruogutikab Jehovah, ma makchige amu kima ibatisan inendet icheget.)
\p
\v 31 Ak kile Kiptaiyat, "akergeiti ak nee bikab ibini, ak kerge ak nee?
\v 32 Kerge ak legoi che tepsot eng' sirosiek ak ko kuregee kolen, kigekutwak iriambusiek ak ma oureren, kikitien nebo rirek amoririe.
\v 33 Amu kinyo Johana kabatisanindet ama am makatia nda ko divai, ak omwa ole, 'tinye chesawiliet.'
\v 34 Kinyo weritab chi kwamis ak koeeiso, ak omwae ole, 'ogeer anyun chemoetyo chichi ak eeindetab divaik, choruetab taagigab aisurut ak kiptengeginik!
\v 35 Ak naat ng'omnatet kele bo iman eng' legukchi tugul.
\p
\v 36 Ak kimach age eng' Parisaik kole kwamis ak inendet. Ak kiwo gotab parisaindonoto ak kotebi ng'weny kwamis.
\v 37 Ak geer anyun, kimi chepyoset age eng kokwonoto ne o ne ki kiptengekcho, ye kingonai kole tebche ngweny Jeiso kwamisie eng' gotab parisaindenoto, koib sotet ne mi mwaita ne nyamdut ak ko ng'uu.
\v 38 Ak kitonon eng' let ole legite kelyekchi korire ak kitoi kosochi rirekab kong' ak kobuche sumeekchi, ak kong'utut kelyekchi koile mwaita.
\v 39 Ak ye kingogeer noto parisaindenoto ne kiguure inendet komwa eng' muguleldanyi kole, "nda ka maotio chichi, nda kagonai kole ng'o chepyosoni katiny inendet, ago chi ne u nee, amu ine ko kiptengekcho."
\p
\v 40 Ak kiwolji Jeiso inendet koleji, "Simion, atinye ng'olyo ne amache amwoun." Ak kile, "kanetindet mwa anyun!"
\v 41 Ak kimwa Jeiso kole, "kimi besenindet anyun ne kitinye besenikchi aeng', kibesen age rabisiek bogol mut ak kibesen age konom.
\v 42 Ak ye kima kotinye kiy ne iyookchini, konyochi kaat icheget tuwai. Ng'o anyun eng icheget tuwai ne chame inendet kosiir?"
\p
\v 43 Kowol Simion kole, "aleen inendet ne kiginyochi kaat che chang.' Ak kileji Jeiso inendet, "kairuoch komie."
\v 44 Kiweechge Jeiso anyun ak kogeer chepyosonoto, ak kileji Simion, "geer chepyosoni. Kanyo ane gong'ung' ama ikono beko aune kelyekchu, ago ka kosachi kelyekchu beekchi bo kong', ak kobuche sumeekyi.
\v 45 Ma ing'ututa ago inendet kongeete kaitu kotomo kobagakta kong'ututi kelyekchu.
\v 46 Ma iile metinyu mwaita, ago kogoiile kelyekchu mwaita ne nyamdut.
\v 47 Amu noto anyun kamwaun ale, kagenyochi kaat tengekwokikyi che ka chang', amu chame mising', ago inendet ne kinyochini kaat kitigin kochame agine kitigin."
\v 48 Ak koleji chepyosonoto, "kagenyoun kaat tengekwogiguk."
\p
\v 49 Ak kitoi icheget che kimi amisiet ak inendet koamchinige kole, ng'o ne imuchi konyochi kaat biko tengekwogik?"
\p
\v 50 Ak kileji Jeiso chepyosonoto, "ka ko sarun kayaneng'ung' wui eng' kalyet."
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak kingobata noto ne matia kowendote kokwatunwek cheechen ak che mengechen, ak koborjini ak komwaitati logoiwek che tililen che bo bounatetab Jehovah. Ak kimi tamanu ak aeng koboto inendet,
\v 2 ak chepyosok alak che kiga kosoob eng' tamirmirik che yaachen ak mianwek: Maria ne kiguure Magdalena ne kimandae chesawilok tisabu;
\v 3 Ak Joana kwondab Chusa kiboitiotab Herode, ak Susana ak alak che chang', che kiboisiechini inendet eng' tugukwai.
\p
\v 4 Ak kingo tuyoge tuiyet ne o, ak kobwanji inendet che kibunu kokwert age tugul, kong'alal eng' kalewenet kole:
\v 5 "Kiwo kolindet kois kesuekchi, ak ye kita koletoi kobutyi alak oret taban, ak kigitiech alak, kwam taritik che bo barak.
\v 6 Ak kibutyi alak etiet, ak kingoruut koyamio, amu manyor beko.
\v 7 Ak kibutyi alak kwenutab katok, ak kitor katok koboto kesuechoto ak kogich.
\v 8 Ak kibutyi alak nyung'unyek che kororon, ak kiruut ak ko ii age tugul bogol. Ak ye kita komwoe tuguchu, komwa eng' kutit ne o, kole, "inendet ne tinye itik che kostoe, kogas."
\p
\v 9 Ak kiteebe kayoktoikchi ole teptoi kalewenoni.
\v 10 Ak kile, "kagigonok akwe onai ung'ootik che bo bounatetab Jehovah, ago kimwachini alak eng' kalewenoik asi ye 'keertoi ko magere kiy, si yo kase ko manae.'"
\p
\v 11 Kalewenonoto ko ni: Kesuek ko ng'olyotab Jehova.
\v 12 Ak choto mi oret taban ko icheget che kigogas nda ityo konyo chesawilyet, ak koisto ng'olyot eng' mugulelwekwai si manyor kayanet ak kesor.
\v 13 Ak icheget che mi etiet barak ko yo kagas ng'alek koyan eng' boiboiyet ak matinye tigitik, iyani kitigin, ak kochuchuch ge eng' betutab tiemutik.
\v 14 Ak che kibutyi katok ko icheget che kigas ak ye kakoba eng' oreng'wai kotitir kereretab meet ak mokornandit ak boiboiyetab tugukab soboni, ama iiyo logoek che nyiitotin.
\v 15 Ak che mi nyung'unyek che kororon ko icheget che kigas ng'olyot konam komie eng' mugulelwek ne bo muitaet ak ko kororonen, ak koiiyo logoek eng' kagiiletabge.
\p
\v 16 "Mami chi ne yo kagonaam tait kotuge kiy nda konde kureretab kitogut, ago indenoi kito ne tonone tait si komuch kogeer lapkeiyet biko.
\v 17 Amu mami kiy ne ung'at ne matun koboruge, mami kiy ne keunye ne matun naakse eng' ole lapkei.
\v 18 Ogaste komie amu age tugul ne tinye ko tun kigochini ak inendet ne matinye, ko tun kesare mbo ne len tinye."
\p
\v 19 Ak kibka konyor inendet kamet ak che tupcho, ago maimuch korikchi amu chang'indab biko.
\v 20 Ak kigimwachi keleji, "tononi komet ak che otupche eng' sang' komache kogeerin."
\p
\v 21 Ago kiwolji koleji, "kamenyu ak tupchosiekchu ko chuto che kase ng'olyotab Jehovah ak koyai."
\p
\v 22 Kilany eng' betut age moingetab beko ak koyoktoikyi ak koleji, "ongelandae araraita kebe bitonin bo araraita," kotoi anyun koba tai.
\v 23 Ak kingo ta kobendi koru ak konuch Jeiso, kowasakis beko eng' araraita, kotumtum ak komache konyi beko moinget orit ak kichonji ng'oyondit.
\p
\v 24 Ak kibwa ole mi inendet, ak kong'eet, koleji, "kanetindoni! kanetindoni! Legit kemeiye!" Kong'eet anyun ak koger kong katumtumet ak wasetabge ne bo beko, kosis anyun araraita komung'io.
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "mi anao kayaneng'wong'? Ak kiyweis ak kokwong'io, kolejige ichege, "ng'o chichi anyun ne itononi mbo beekab araraita che kawasakis kot kogas it inendet."
\p
\v 26 Ak kiba kot Koit anyun emetab Gerasenik ne legityini Galili.
\v 27 Ak yo kingonyo tabandab araraita kotuiyo ak inendet chito age ne kibunu kokwet ne kitinye chesawil, ak kima kolaachi ngoroi kong'ete betusiek che chang', ak kima komenye go, ago kitebe kererisiek.
\p
\v 28 Ak kingo geer Jeiso, kowaach ak kobutyi tainyi ak komwa eng' kutit ne o kole, "ating'enin ne Jeiso weritab Jehovah ne toror mising? kasomin ale amenyalila."
\v 29 Amu king'at tamirmiriet ne ya komong eng chichoto. Amu ki ka nam ine eng' betusiek che chang', ak kribe mising' ak ki ka korate irimwek ak mugurek, ak king'etyo tuguk che kirate ak kione chesawilyet inendet kwo surkwen.
\p
\v 30 Ak kiteebe Jeiso koleji, "kigurenen ngo?" Ak kile, "che chang',"amu kiga chut chesawilok che chang' inendet.
\v 31 Ak kisom kole, si ma ng'at koba kebenet ne matinye ole bekchini.
\v 32 Ak kimi oloto torook che chang' che kiagetos eng' tulwet ak kisom icheget mising kole kochamji kochut torochoto, ak koyanji anyun.
\v 33 Ak kimong' anyun chesawilok eng' chichoto ak kochut torook, ak kirwai torochoto chang' ko chortage chemgasut koba araraita ak komeiyo.
\p
\v 34 Ak kingo geer mestewek tugul che kibiit korweiyo koba komwaita eng' kokwatunwek che eechen eng' emet agobo noto.
\v 35 Kiba anyun biko kogeer kito ne kogoyaak, ak kibwa ole mi Jeiso konyor chichoto kigamandae chesawilok kotebche eng' kelyekab Jeiso kolagaat ak kotinye ng'omnatenyi, ak kiywei icheget .
\v 36 Ak kimwachi icheget che kageere tuguk che kabiit ole kagisoopto chito ne kitinye chesawilok.
\v 37 Ak kisom anyun biko tugul che legite emetab Gerasenik kole, kwo Jeiso kobagakta icheget, amu kichut icheget kayweisiet ne o, ak kilany ine moingetab beko ak koweektage.
\v 38 Ak kisom chito ne kimandae chesawlyet inendet kole kotebi tuwai, ago kimwachi Jeiso kole' "wechigei,
\v 39 Wektege gong'ung' ak imwaite tuguk che eechen che kagoyaun Jehovah." Ak kiwo anyun komwaitat eng' kokwet ne o komugul tuguk che eechen che kagoyachi Jeiso.
\p
\v 40 Ak ye kingowechge Jeiso kotach tuiyet, amu kiganye biko tugul inendet.
\v 41 Ak geer anyun, kinyo chito age ne kigiguree Jairo ne ki agenge eng' kandoikab kapkorosut, ak kobutyi kelyekab Jeiso ak kosaisai inendet kole, konyo gonyi,
\v 42 amu kitinye cheptanyi ne ki inege, olo bo kenyisiek taman ak aeng' ak kilegit kome inendet. Ago kirurukchige tuiyosiek inendet kowendi.
\v 43 Ak kimi chepyoso age ne kimandoe korotik kenyisiek taman ak aeng' ne kiga koboisiei tugukchi tugul eng' chepkerichinik, ama imuch kosoob inendet age tugul eng' icheget.
\v 44 kinyo anyun kobun let eng' inendet ak kotwa tabandab ngorienyi ak kasarata kosisyo korotik.
\v 45 Ak kile jeiso, "ng'o ne katinyo?" Ak kiingo tiiyo chi tugul, koleji Petero, konetindoni, karichkin biko che chang' ak kagegichin.
\p
\v 46 Ago kile Jeiso kagotinyo chi, amu kaanai ale kagomanda kimnatenyu.
\v 47 Ak kingogeer chepyosonoto kole ma imuch koung'ak, konyo tai kobotanan ak kobutyi ng'weny eng' tainyi ak komwaita eng' taitab biko tugul kito ne kayai kotiiny inendet ak ole kagisoopto inendet eng kasarata.
\v 48 Ak kileji chebi, kagosoobin kayaneng'ung, wui eng kalyet.
\p
\v 49 Ak yo kita kong'alali konyo chi ne kibunu gotab baunindetab sinakogit, kole, "kagome cheptang'ung'. Amata tiim kanetindet kogeny.
\p
\v 50 Ago kogas Jeiso, kowolji koleji, "matiywei; Iyan kityo, si kisob."
\v 51 Ak ye kingo kagoit got koma chamji chi age tugul kwo got koboto inendet, kobate Petero ak Johana ak Jacobo ak kwanitab cheboto ak kamet.
\v 52 Ak kirirtos biko tugul ak kowaaktos agobo inendet ago kile, "morirsoti; Amu ma me inendet kobate mi korue."
\v 53 Ak kirorichi inendet anyun kochwees, amu kingen kole kagome.
\v 54 Ago kinam inendet eutab cheboto ak koguur, koleji, " lekwani, ng'eet!"
\v 55 Kowekchigee anyun tamirmirienyi, ak kong'et kasarata ak king'at kole kigochi kiy ne ame.
\v 56 Ak kikwong'io mising' sigikyi: Ak king'at inendet koleji icheget, amomwachi chi age tugul agobo kiy ne kagoyaak.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak kiguur kayoktoikchi tugul taman ak aeng' ak kogachi icheget kimnatet ak bounatet koboi chesawilok tugul ak kosoob che imiansot.
\v 2 Ak kiyokto koamda bounatetab Jehovah ak kosoob che miansot.
\v 3 Koleji icheget, "amoib kiy ne bo bandang'wong' mbo kirokto nda lolet, nda makatiat, nda ko chepkondok, amoibote sumbotik aeng'.
\v 4 Ak got age tugul ne omongjini, otebee oloto agoi obe.
\v 5 Ak alak tugul che mataachak, ye omande eng' kokwonoto olelekte temburiek eng' keelyekwok si koek baornatet agobo icheget."
\v 6 Koba anyun kobunot kokwatunwek koamdoi logoiywek che tililen, ak kosoobot bich eng' ola tugul.
\p
\v 7 Ak kigas anyun kirwogindet Herod tuguk tugul che kigoyaak, ak kiimge mising' amu kimwoe alak kole kagong'eet johana eng' che chu ki bo keny.
\v 8 Ak kibere alak, kagotook Elija, ak kobere alak, kong'eet age eng' maotik cho ki bo keny.
\v 9 Ak kile Herod, kiatil metitab Johana, ago ng'o anyun chichi ne agase tuguk che u choto agobo inendet? Ak kicheng' kogeer inendet.
\p
\v 10 Ak kingoweek che kiyoktoi, komwachi inendet tuguk che kagoyai. Ak kimut icheget koba taban koboto inendet agoi kokwet ne kiguure Betsaida.
\v 11 Ago ye kingonai tuiyosiek agobo nito korub icheget. Ak kitaach icheget ak kong'alalchi agobo bounatetab Jehovah, ak kisoob icheget che kimache kisoob.
\p
\v 12 Ak ye kimache koimen, kobwanji anyun tamanu ak aeng' koleji inendet, "oonde tuiyet koba si koit kokwotunwek ak emet, si konyor ole ruisot ak amitwogik, amu kimi ole tabaanat.
\p
\v 13 Ago kileji icheget, "ogochi akwee amitwogik." ak kile, "magitinye kiy kobate makatinik mut ak njirenik aeng' kobate kebe kealji amitwogik bichu tugul."
\p
\v 14 (Amu ki oloo bo elfusiek mut murenik.) Ak kileji kayoktoik, "ochab kotebee ng'weny ak ngobeate konom."
\v 15 Ak kiyai anyun kou noto, ak kichob tugul kotebe ng'weny.
\v 16 Kinam makatinichoto mut ak njirenichoto aeng' ak konyal barak kipsengwet, ak koberur ak kimurmur ak kogachi kayoktoik kogochi tuiyet.
\v 17 Ak kiamis kot ko biyong'io tugul ak kigium murmuranik che kingeet eng kerebonik taman ak aeng'.
\p
\v 18 Ak ye kisae inege, ko kimi kayoktoik koboto inendet ak kitebe icheget koleji, "mwae tuiyosiek kole aii ng'o?"
\p
\v 19 Kiwolji icheget koleji, len alak ii Joana kabatisanindet, koleen alak Elija, koleen alak kagong'eet maotiot eng' che kibo keny.
\p
\v 20 Ak kileji icheget, ago oleen akwe aii ng'o? Ak kiwol Petero kole, "ii Kristo ne bo Jehovah."
\p
\v 21 Ago kitigon icheget, ak kong'at kolechi, "amomwachi chi ng'olyononito,
\v 22 kole, kanyolji weritab chi konyalil eng' tuguk che chang' ak kotai boisiek inendet ak tisiik che eechen ak sirik ak kebar ak king'eet eng' betutab somok."
\p
\v 23 Kora komwachi icheget tugul "ngo mache chi age tugul korubwa, ko taigee ak koib kimurtoiyondennyi betut age tugul ak koruba.
\v 24 Amu age tugul ne mache kosor sobondanyi kobeti, ak age tugul ne ibeeti sobondanyi agobo ane, ko noto ne asoru.
\v 25 kelji ne ne bo chi ngonyor ng'weny tugul nda kesare sobondanyi?
\v 26 Amu age tugul ne jistoenogee ak ng'alekchu kotun ajistoege agine weritab chi chichoto tun nyoni eng' torornatetenyi, ak ne bo kwand, a, ak ne bo malaikaisiek che tililen.
\v 27 Ak amwowok iman ale mito alak eng'' che tononsot eng' yu che ma gere meiya kotomo kogeer bounatetab Jehovah.
\p
\v 28 Ak kingobek betusiek ola bo sisit kong'etee ngomwa ng'alechoto, komut Petero ak Johana ak Jakobo kolanda tulwet koba kosa.
\v 29 Ak ye kito kosae, kowalak itondab togenyi ak kolelagitu ngoroikchi kot ko lil bich.
\v 30 Ogeer, ak king'ololyo ak inendet biko aeng'u, choto ko ki Musa ak Elija,
\v 31 ki katook eng' lilindo ak kiga ng'alal agobo meenyi ne kimache kosulda eng' Jerusalem.
\v 32 Ak ki ka kobirto met Petero koboto icheget che kimi ak inendet, ago kingokos, kogeer lilindanyi ak bichoto aeng' che kitononsot koboto inendet.
\v 33 Ak kingomache kobesio ak inendet koleji Petero Jeiso, kanetindeni, kararan amu kimi yuto, si keteech keriosiek somok, neng'ung' age, kobo Musa, age kobo Elija. (komwoe ama nai kito ne mwae.)
\v 34 Ak yo kita komwae tuguchuto, konyo boldet ak kotuch icheget ak kiiyweis ye kingochut boldet.
\p
\v 35 Ak kimong' tuget eng' boldet ak kole, "ni ko werinyu, ne kialewen; ogas inendet.
\v 36 Ak ye kingobata kutinoto, kotook Jeiso inegee ak kosisyo anyun amamwachi chi eng' betusiechoto kiy age tugul ne kiga kogeer.
\p
\v 37 Ak betut ne kirube betunoto ye kingoreku eng' tulwet, kotuyo ak inendet tuiyet ne o.
\v 38 Ak geer anyun, kowaach chito age eng' tuiyet kole, "Kanetindeni, asain ale rire werinyu amu kiasich inege.
\v 39 Ak geer anyun, name inendet tamirmiriet ak kowaach, ak kobirtabirtage, kot kobun bugaat kutinyi, konyalil mising' ama chame kobagakta.
\v 40 Ak kiasaisai kayoktoiguk ale koonda ago ma imuch."
\p
\v 41 Ak kiwolji Jeiso koleji, "wei, ibini matinye kayanet ak kogunur, atebche kobotok ak amuitoi agobo akwe agoi au? Imutu wering'ung' konyo yu."
\v 42 Ak kingota konyoni, kowirji ng'weny chesawiliet inendet ak kobirtabirtege mising'. Ago kiger kong' Jeiso tamirmiriet ne ya ak kosoob lekwet, ak koweekchi kwandanyi.
\v 43 Ak kikwong'io tugul agobo kimnatet ne o nebo Jehovah. Ago kingota kokwong'sot tugul agobo tuguk che kayai Jeiso koleji kayaktoikchi,
\v 44 ngochut ng'alechu itikwok amu tun kigoitoi weritab chi, kwo eunekab biko.
\v 45 Ago ma iguiyo icheget mwaet noto kiung'ak si manai ak kiywei kayoktoik kotebe inendet agobo mwaanoto.
\p
\v 46 Kotoi anyun kotebege ichege eng ichege kole anono eng' ache ne egu ne o?
\v 47 Ak kingonai Jeiso kabwatutikab mugulelwekwai konam lekwet ne mining' ak konde ole legit inendet
\v 48 ak kileji icheget, "chi age tugul ne taache lekwani mining' eng' kainenyu ko kataacha, ak chi age tugul ne taacho ko kataach inendet ne kiyokwo. Amu age tugul ne mining eng' akwe tugul, ko ne o."
\p
\v 49 Ak kiwolji Joana koleji, "kanetindeni, kikigeer chi koone chesawilok eng' kaineng'ung' ak kigitae amu ki ma kibendoti tugul."
\p
\v 50 Ago kileji Jeiso inendet, "amotae inendet, amu inendet ne magertook ko neng'wong'.
\p
\v 51 Ak ye kilegit mising' koit betusiek che kitaache inendet eng' barak, kogiiljige kotakchi togenyi ak kwo Jerusalem.
\v 52 Koyokto che ibe ng'alek koba kondoe inendet, koba anyun komandae kokwet age nebo Samarik ak kochopchi ole tebe.
\v 53 Ak ma taach inendet ikab oloto amu kiga kotokchi togenyi kwo Jerusalem.
\v 54 Ak ye kingogeer kayaktoik Jakobo ak Johana koleji, "Kiptayandani, tos imache keng'at mat ne bunu kipseng'wet si kotar icheget ko u ye kiyai Elija?"
\v 55 Ago kiwekchjige icheget, ak koger kong',
\v 56 amu kimacho weritab chi si kobar sobonwek, ago si kosor, ak koba anyun nganaset age.
\p
\v 57 Ak kingota kobendi eng' oret, koleji chito age arubin oloo tugul iwendote.
\p
\v 58 Koleji Jeiso inendet, "tinye lelwek kebenonik, ago tinye taritik che bo barak keswenikwai ago matinye weritab che ole indenoi metinyi."
\v 59 Ak kileji age tugul,"Rubkaa." Ago kileji chichoto kiptaiyandani, "chamwo awo korok atub kwandanyu."
\p
\v 60 Ak kileji inendet, "mete che meiysot kotub chekwai, ago wui inye ak iamdate ng'alekab bounatetab Jehovah."
\p
\v 61 Kole age, agine arubin kiptaiyat, chomwo korok awo amwachi bikab gonnyu saisere.
\p
\v 62 Ago kileji Jeiso inendet, "mami chi ne name magombetab eik, ak kogus kong' koger let, ne nyoljini bounatetab Jehovah."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Kingobata tuguchuto tugul, kolewen kiptaiyat biko alak tamanwokik tisab ak koyokto aeng' aeng' kole, kondoe inendet koba kokwet age tugul ak komosta age tugul ole bunoti.
\v 2 Ago kileji icheget, "o kesisiet, kobate ng'ering' kesik. Noto anyun osom Kiptaiyat nebo kesisiet asi komuch koyokchi kesiik kesisienyi.
\v 3 Oba ortinwekwok. Ogeer anyun, kayoktok kou warekab kechirek eng' kwenutab suik.
\v 4 Amoib lolet, nda chepkondok, nda ko kweonik, amokat chi eng' oret.
\v 5 Ak got age tugul ne omongjini, omwa ole, "ngo tebi kalyet eng' koii."
\v 6 Ak ngo mito werikab kalyet yoto, kotebe kalyeng'wong' inendet, ak ngot ko mami, koweekchinoge akwe.
\v 7 Ak otebe goyoto anyun ak tuguk che konok, oam ak oee amu nyoljini kiboitiot melektanyi, amoitote gorik.
\v 8 Ak kokwet age tugul ne omongjini ak kotaachak oam tuguk che kakindeno taing'wong'
\v 9 ak osoob che miandos eng oloto ak oleji icheget. 'kagorikchok bounatetab Jehovah.'
\v 10 Ago kokwet age tugul ne omongjini amataachak omande obe ortinwekchi ak omwa ole,
\v 11 'mbo temburiek che bo kokweng'wong che kanam kelyekcho ko kagibukwok!' Ago onai ni ole kagorik bounatetab Jehovah.
\v 12 Ak amwawok ale tun keigeitu sodom eng' betunoto kosiir kokwonoto.
\p
\v 13 Aya we Korasin! Aya we Betsaida! amu nda kiga kiyai eng' Turo ak Sidon boisionik chebo kamuktaet ko u che kogiyai eng' akwee nda kiga kosiku keny, ak kotebe aronik ak kolachi kuniok.
\v 14 Ago tun keigeitu Turo ak Sidon eng' kiruoget kosiirok.
\v 15 Ak inye Kapernaum, tos tun kitororin iwe kipsengwet? Kiwirjinin ng'wenoy koto iit ole mi che kigobek.
\p
\v 16 Inendet ne kosok kogakagokasa agane, ak inendet ne tayok ko kagotaya agane, ak inendet ne taa kotoe inendet ne kiiyokwo."
\p
\v 17 Kiweechge anyun bichoto tamanwogik tisabu eng' boiboiyet, ak komwa kole, "Kiptaiyandani mbo chesawilok kogaseech iit eng' kaineng'ung'."
\v 18 Ak kileji Jeiso icheget, "kiageer chesawiliet kororoku eng' kipseng'wet ko u kalyelet.
\v 19 Ogeero, kaagonok kamuget si omuch otiech erenok ak melmelwek ak oterter kimnatet tugul ne bo bunyot, ak mami kiy ne imuchu kong'emak.
\v 20 Ago amoboiboitu amu ng'olyondoni, amu kasok iit chesawilok, ago oboiboitu amu sirotin kainaikwok eng' kipsengwet."
\p
\v 21 Eng' kasarato, kobaibait Jeiso eng' Tamirmiriet ne Tilil ak kole, "aweegun kongoi, we Kwanda, Kiptaiyat nebo kipsengwet ak ng'weny, amu kiung'e tuguchu che ng'omen ak che ngenok kiborji chererok, Ee, Kwandanyo, amu kichamak ko u noto eng' taing'ung'
\v 22 Ki ko kona tuguk tugul kwanda, ak mami chi ne inget werit kobate Kwanda, ama nai chi Kwanda kole ng'o, kobate werit ak chi age tugul ne chame werit koborchi.
\p
\v 23 Ago kora kiweekchige koger kayoktoik, ak koleji eng' ung'ot, "iberurotin konyek che geere tuguk che ogere.
\v 24 Amu amwawok ale kimache maotik che chang' ak laitorinik kogeer tuguk che ogeere, ago kima geer ak kimache kogas tuguk che ogase ago kima kas."
\p
\v 25 Ak ogeero, kitonon ng'amotiot age ne bo ng'atutik kotiem inendet kole, Kanetindeni, ayae ne si tun anyoru sobondab koigeny?"
\p
\v 26 Ak kileji, "kigisir ne eng' ng'atutik, isomandoi ano?"
\p
\v 27 Ak kiwolji inendet koleji, "cham Kiptayat Jehovah neng'ung' eng' muguleldang'ung komugul, ak eng' sobondang'ung' komugul ak eng' kimnateng'ung' komugul, ak eng' ng'omnateng'ung' komugul, ak icham chitab kokweng'ung' ko u yo ichamegee."
\p
\v 28 Ak kileji Jeiso, "kewelu komie, yai kou noto si isob."
\p
\v 29 Ago amu kimache ko kararange, koleji Jeiso, "ng'o chitab kokwenyu?"
\p
\v 30 Kowolji Jeiso koleji, kimi chito age ne kirekto kwo Jerusalem agoi Jeriko, ak kituiyo ak chorik che kisare ngoroik ak kobir ak koba, kobagakta kolegit kome.
\v 31 Ak kirekto tisiindet age oranato, ak kingogeer inendet korob taban.
\v 32 Ak ye kingoit Lawindet yoto, ak kogeer korob taban agine ko u noto.
\v 33 Ago ye kita kowendi samarindet agenge bandanyi, koit ole mi chichoto, ak ye kingogeer inendet korire.
\v 34 Kwo ole mi inendet koratyi ole kagibir ak kosochinot mwaita ak divaik. Ak kikelepchi chichoto sigiryenyi ak komut kwo gotab toek, ak korib inendet.
\v 35 Ak mutai, konem denarisiek aeng' kogachi chitab kobo got, ak koleji rib inendet ak tuguk alak tugul che kotesakis, ko tun kawechge, anyo ayagun.
\v 36 Eng chuto tugul ko somok ileen ng'o ne kiek chitab kokwenyi eng' chichoto kituye chorik?
\p
\v 37 Ak kile inendet, "ne kirire chichoto." Ak kileji Jeiso, "wui ak iyai ko u noto."
\p
\v 38 Ak ye kita komi bandang'wai komongji anyun kokwet age ak kitaach eng' gonyi chepyoso age ne kegure Marta.
\v 39 Ak kitinye cheptang'wai ne kigure Maria ne kitebche eng' ole bo kelyekab Kiptaiyat kogase ng'olyondenyi.
\v 40 Ago king'ortot Marta agobo boisionik che chang', ak konyonji inendet ak koleji, "Kiptaiyandani, memake kiy ak kameto tupchenyu aboisie kityo? Mwachi so konyo kotoreto."
\p
\v 41 Ak kiwolji kiptaiyat Jeiso koleji, "Marta, Marta igereri met ak iimige agobo tuguk che chang',
\v 42 ago kito agenge ne kamache, amu kagolewen Marta kebeberta ne kararan ne ma kisore."
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak kingota kosae Jeiso eng' orit age, ak kingotar koleji age eng' kayoktoikchi, "kipatayandani, inetech kesa, ko u yo kineti Johana kayoktoikchi."
\p
\v 2 Ak kileji icheget, "yo osae, omwa ole, 'kwandanyo ne mi kipsengwet, ngotililit kaineng'ung', ngonyo bounateng'ung', ngoyaak megengun'ung' eng' ng'weny ko u eng' kipsengwet.
\v 3 Koneech amitwogikcho eng' betut age tugul.
\v 4 Ak inyoiwech kaat tengekwogikcho, ko u ye kinyochini kaat besenikcho, amemutech ole mi tiemisiet.'"
\p
\v 5 Ak kileji, ng'o eng akwe ne tinye chorwenyi ak kwo ole mi kemoi kwen, ak koleji, 'choruenyu, toreto makatinik somok abesen,
\v 6 amu kagoit choruenyu ne bunu rutoi, amatinye kiy ne agochini?
\p
\v 7 Kowolji ne mi go koleji, 'amate iima. Kaager kurget ak kageruiye ak legukchu, ma muchi ang'et akonin.
\v 8 Amwawok ale, mbo ngo mang'et kogochi amu chorwenyi, ko amu somenyi ko ne igochini kong'et kogochi kiy tugul ne mache.
\v 9 Ak amwowok agine ale osom si kekonok, ocheng si onyoru, ogonygony si keyotwok.
\v 10 Amu age tugul ne some kegochini, ak age tugul ne cheng'e konyoru, inendet ne igonygonyi keyotyini.
\v 11 Ng'o eng akwe kwanda, ne ngosom werinyi makatiat kogochi koita? Nda tos ngosom njiriot kogachi erenet?
\v 12 Nda ngosom koitab ngokchiet, ko tos igochi melmeldo?
\v 13 Ngot ongen akwe, che oyaachen ogochi legukwok tuguk che kororon, siire anyun ne tia kagoitoet ne igochini kwandang'wong' ne mi kipsengwet, Tamirmiriet ne Tilil icheget che some inendet?"
\p
\v 14 Ak kionda Jeiso chesawilyet ne namat kut. Ago kingo ka ko manda chesawilyet, kong'alal anyun ne ki namat kut, kikwong'io tuyosiek.
\v 15 Ago kimwa alak kole, "ondoi chesawilok komanda eng' Beelsabul, laitoriat ne bo chesawilok."
\v 16 Ak kitiem alak inendet komage kaborunet ne bunu kipsengwet.
\p
\v 17 Ago kinai Jeiso kabkatutikwai, koleji, bororiet age tugul ne pcheege ko ng'emakse, ak kot age tugul ne pcheegei kolule.
\v 18 Ak ngo besioge agine chesawil kotonondoi ano bororienyi? Amu omwae ole aone chesawilok eng' Beelzebul.
\v 19 Ngot ko aone cheswilok eng' Beelzebul koone werikwok eng' ng'o? Amu eng' ni, igochini icheget koek kirwogikwok.
\v 20 Ago ngot ko aone chesawilok eng' mornetab Jehovah, ko kakochonjok anyun bounatetab Jehovah.
\p
\v 21 Ngo ng'eet chi ne tinye kimnatet ak kotinye karik korib gonyi, koteche tugukchi eng' kalyet,
\v 22 ak yo kacho chito ne kim kosiir inendet, koterteri ak kosare anyun inendet karikchi tugul che cham kowalege, ak kopcheita sakanikchi.
\v 23 Inendet ne ma kimi tuwai kogirindo, ak inendet ne magiyumi tuwai kosertoi.
\p
\v 24 Ye kago manda tamirmiriet ne ya eng' chito, kosiir ole mami beko kocheng'oti ole imung'e. Ak ye mata konyor, komwa anyun kole, 'kawektege gonyu ole kiabunuu.
\v 25 Ak ye kingoweek, konyor got kobugot ak ko chobot.
\v 26 Kwo anyun komut tamirmirik tisab alak che yaachen kosiir inendet, kochut anyun orit ak komeny oloto. Ago yaitu atebetab chichoto kosiir ne bo tai.
\p
\v 27 Ak ye kita komwoe ng'alechu, komwa chepyoso age eng' tuiyet kole, iberurot moet ne kisichin, ak kinaik che kichuchun."
\v 28 Ago kile inendet iberurotin kosiir che kase ng'olyotab Jehovah ak korib.
\p
\v 29 Ak ye kingorurukchige inendet tuiyosiek kotoi komwa kole, ibini ko ibindo ne kunuur, cheng'e koborunet, ago magikochini kaborunet kobate kaborunetab Jona ne ki maotiot.
\v 30 Amu kiek Jona kaborunet eng' bikab Ninebe, ko u noto weritab chi eng' ibini.
\v 31 Tun ng'ete laitoriat ne chepyoso ne bo murot tai eng' kiruoget koboto bikab ibini ak koruokchi icheget, amu kibunu tabanwekab emet konyo kogas ng'omnatetab Solomon, ak ogeero mito yu ne o kosir Solomon.
\v 32 Tun tononsot bikab Ninebe ak ibini eng' kiruoget ak kiruokchi, amu kisik icheget eng amdaetab Jona ak ogeero, mi yu ne o kosir Jona.
\p
\v 33 Mami chi, ne ngo kagonam tait, konde ole ung'at nda kitonget orit, nda ko kurere, ago indenoi kito ne tononi si komuch kogeer lapkeiyet che bendi kot.
\v 34 Taitab bortang'ung' kondang'ung', ngo kararan kondang'ung' ko nyitat bortang'ung' komugul lapkeiyet. Ago ngo ya kondang'ung' ko nyiitat bortang'ung' agine tuindo.
\v 35 Ara anyun, geer lapkeiyet ne mi oriting'ung' nda ko tuindo.
\v 36 Ngo nyitaat bortang'ung' komugul lapkeiyet amatinye ole tui, ko lapkeitu anyun bortang'ung' tugul, ko u ye konin lapkeiyet tait ne ikweng'toi komie.
\p
\v 37 Ak ye kingotar kong'alali, koguur Parisaindet age kwo koamis tuwai, ak kiwo go ak kotebi ng'weny si kwamis tuwai.
\v 38 Ak kingogeer parisaindet kokwong, amu kiamis Jeiso kotomo koun eut korok.
\v 39 Ago kileji Kiptaiyat inendet, " ra anyun, okwe Parisaik ouni barak tabet(kikombet) ak ketubet, ago nyiitat oriting'wong' saretab tuguk ak yaitiet.
\v 40 Okwe oberberen! Tos inendet ne kiyae sang' ko ma ne kiyae orit agine?
\v 41 Ogoite kagochinoik che bo tuguk che mi orit, ak ogeero, tililitu tuguk tugul eng' akwe.
\p
\v 42 "Ago mutyo eng' akwe parisaik! Amu ogoitoi kebebertab taman ne bo ketik che mengech che ng'uu, ak che bo sogaek alak tugul, ak ometoi kiruoget ak chamnyetab Jehovah. Ago kita muchini oyai chuto amomete chun alak.
\v 43 Mutyo akwe Parisaik, amu ochame ng'echerok che tororen eng' kapkorosusiek ak kagatisiet ne kigatok eng' orisiekab oldoisiet.
\v 44 Mutyo akwe siriik ak parisaik! Okerge ak keringonik che matogu, ama nae biko che bunoti barak."
\p
\v 45 Ak kiwolji ng'amotiot age ne bo ng'atutik koleji, "Kanetindoni, chuto chu kemng'a kotewerech ak ache."
\p
\v 46 Ak kole Jeiso, "mutyo okwe ng'amotikab ng'atutik! Amu okelepchini biko milotik che nyigisen eng' laiset, ago akwe ko motwae milotichoto mbo eng' mornet agenge.
\v 47 Mutyo akwe, amu oteeche kererisiekab maotik, ago kwanisiekwok che kibare icheget.
\v 48 Kioegu anyun baorinik ak ochamnyechi boisionikab kwanisiekwok, amu icheget che kibare ak oteeche akwe kererisiekwai.
\v 49 Kile anyun, ng'omnatetab Jehovah, 'amu noto tun oakchini maotik ak che kiyoktoi, ak kobar alak eng' icheget ak konyalil alak.'
\v 50 Si, komuch koruokyi ibini korotigab maotik tugul che kigitumda kong'ete ko kakilumda ng'weny,
\v 51 kong'ete korotikab Abel agoi korotikab Sakaria ne kime eng' kwenutab kaptisisiet ak gotab Jehovah. Wei, amwawok ak tun ketebe ibini.
\v 52 Mutyo okwe ng'amotikab ng'atutik! amu kiosut yateiwot ne bo ng'omnatet ama obe orit okweget ak kiogerte che kita chute orit."
\p
\v 53 Ak ye kingomong' eng' oloto kotoi sirik ak Parisaik korikyi inendet mising' ak kochikchi, si komuch komwa ng'alek che chang',
\v 54 koribe kole ndamangab konyor ng'olyo ne mang'une kutinyi si korate inendet.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Eng' kasarata, ye kingoruruchge biko ng'isiat che bo tuiyet, koto kotiechge ichege, kosib kotoi koleji kayoktoik, oistoege bitekab parisaik, noto chombilisiet.
\v 2 Ago mami kiy ne tuchot ne matun kesule nda ne ung'at ne matun naakse.
\v 3 Amu kiy age tugul ne omwae eng' tuindo ko tun kegase eng' ole lapke, ak che kiochamji itit eng' got orit kotun kemwoitoi eng' got barak (kipkesheb).
\p
\v 4 ak amwawok, chorondokchu ale, amoiywei che bare borto, ng'otyo ko mata komuch koyai kiy age.
\v 5 Ago ateiywok si onai inendet, ne nyolu keiywei. Oiywei inendet ne ngo kagobar komuchi kowirji maatab kipchulio. Wei, amwawok ale, oiywei inendet.
\v 6 Tos makialdae taritik mut che mengechen kebebertab mut, ne bo tongiloisiek? Ama meto Jehovah mbo agenge.
\v 7 Ago itotin sumeek tugul che bo metewoikwok. Amoiywe anyun, osire okwe taritik che chang' che mengechen.
\p
\v 8 Ak amwawok ale, age tugul ne iborto eng' taitab biko, kotun ibortoi agine weritab chi chichoto eng' taitab malaikaisiek che bo Jehovah,
\v 9 ago inendet ne taiyo eng' taitab biko kotun ketae agine eng' taitab malaikaisiek che bo Jehovah.
\v 10 Ak age tugul ne mwoe ng'olyo ne ya agobo weritab chi, kenyochini kaat, ago inendet ne chube tamirmiriet ne Tilil ko maginyochini kaat inendet.
\v 11 Ak yo kakimutak oritab kapkorosusiek ak bounik, ko mata olebche agobo kito ne owolu nda ko ne omwoe,
\v 12 amu inetok Tamirmiriet ne Tilil eng kasarata kito ne muchini omwa."
\p
\v 13 Kileji anyun chito age eng' tuiyet, "Kanetindoni, mwachinowo werit ne kitupche kopcheiywo kebebertanyu che bo gaa."
\p
\v 14 Ago kileji Jeiso inendet, "chichi, ng'o ne kindeno aek kiruogindet nda ko pcheindet eng' akwe?"
\v 15 Ak kileji icheget, "ogeer, ak oribge eng' magetab tugun, amu metebche sobondab chi eng'chang'utikab tuguk che tinye."
\p
\v 16 Ak kimwachi kalewenet koleji, kimi mogoriat age ne kiga rur mbarenyi mising',
\v 17 ak kibwati eng' muguleldanyi kole, 'ayae nee amu matinye ole agonore bekchu?'
\v 18 Ak kile, 'ayae ko u ni. Abute chogenikchu si ateech che eechen kosiir chu, si agonore bekchu, ak tugukchu tugul che kororon.
\v 19 Si aleji sobondanyu, 'sobondanyu, itinye tuguk che chang' che kororon che konorotin che ime kenyisiek che chang', imuny, amisie, eise, ak ibaibaitu.'"
\p
\v 20 Ago kileji Jehovah, 'iberber inye kimache sobondang'ung' kembouni bo rani, tos bunjini ng'o anyun tuguchoto kinyorchige?'
\p
\v 21 Uu nyoto anyun chito ne konorjinige magornatet inege, ne ma mogorio eng' Jehovah.
\p
\v 22 Kileji anyun kayoktoikchi noto anyun, amwawok ale, amogerer met agobo sobeng'wong', eng' tuguk che oame, nda agobo borwekwok eng' tuguk che olachi.
\v 23 Amu siire sobet amitwogik, ak sire borto ngoroik.
\v 24 Obwat chepkuginik, amu ma kole, ama kese, ama tinye ole konore nda ko choget, ago Jehovah ne bae. Osire taritik konyil ata!
\v 25 Ak ng'o eng' akwe ne imuchi kogerer met si kotes koindanyi eng' koindab kekwai agenge ne bo eut?
\v 26 Ngo momuchi anyun oyai mbo kiy kitigin, ko amu ne anyun si ogerer met agobo tuguk alak?
\v 27 Obwat taptok, ole bitito, maboisie, nda koletis, ago amwowok ale, mbo solomon eng' tagurtanyi tugul, ko kima kolochige ko u agenge eng' chuto.
\v 28 Ago ngolakchi Jehovah ko u noto suswek che bo kewet che mi rani ak karon kowirji ma, ko tos sire ne tia anyun kolaakwok, akwe che otinye kayanet ne mining'!
\v 29 Amo cheng' che oame, nda che oee, ama namak kaimutik.
\v 30 Amu cheng'e tuguchuto tugul bororiosiekab ng'weny, ago inget Kwandang'wong' kole omakchinige tuguchuto.
\v 31 Ago ocheng' akwe bounatetab Jehovah, si ketewok tuguchuto tugul.
\p
\v 32 Amoiywei akwe amu ong'ering', amu baibai kwandang'wong' kogonok bounatet.
\v 33 Oalde che otinye, si ogoite kagochinoik, onapchige lolonik che maosegitu, konorutik eng' kipsengwetisiek ne mabegu, ole marikchini chorik ama ng'eme talamik.
\v 34 Amu ole mi konorweng'ung', ko oloto ole mi muguleldong'ung' agine.
\p
\v 35 "Ongegimit suwetikcho, ak ngololyo taisiekwok,
\v 36 ak ogergeitu ak biko che kanye kiptaiyandengwai kowechgei kobunu tumtab katunisiet si ngo nyo ak kogonykony koatyi kasarata.
\v 37 Iberurotin otwogichoto che nyoru kiptayandanoto koribse. Ye nyo amwowok iman ale ratege ak inendet ak chobe bichoto koteb ng'weny eng' ole amisie ak kwo kobai icheget.
\v 38 Ak ngo nyo eng' ripset ne bo aeng' nda ne bo somok, ak konyor ko u noto, ko berurotin anyun otwogichoto.
\v 39 Ago onai ni ole nda kinget kiptaiyatab got kasarta ne nyoni chorindet nda kiripse kot ko mabagaktoi gonyi kobut chorindet.
\v 40 Ochopge ak akwe amu nyoni weritab chi eng' kasarta ne mobwati."
\p
\v 41 Koleji anyun Petero, "Kiptayandani, mwawech ache kalewenoni nda imwachini biko tugul?"
\p
\v 42 Kole anyun kiptayat, "ng'o anyun ribindet ne kiyoni ak ko ng'om, ne indoe kiptayandenyi kotononji gonyi, ak kogochi amitwogikwai che ame eng' kasarta ne makaat?
\v 43 Baibai otwogindonoto, ne nyoru kiptaiyandenyi koyae ko u noto.
\v 44 Amwowok iman ale, indenoi chichoto kotononji tugukchi tugul.
\v 45 Ago ngot komwa otwogindonoto eng' muguleldanyi kole, ' ngoenge kiptayandenyu masib koit,' ak kotoi kobar otwogik che murenik ak che tibik, ak koamis ak koeiso ak kobogit,
\v 46 weechege anyun kiptaiyat ne bo otwogindonoto eng' betut ne kama kiganye ak eng' kasarta ne manae, ak kobir mising', ak kopchechi kebebertanyi koboto che matinye kayanet.
\v 47 Ak otwogindonoto, ne kiinget ole maktoi kiptaiyandenyi amait kochopge nda koyai ko u eng' magenyi, kebire birutik che chang'.
\v 48 Ago inendet ne kima konget ak koyai tuguk che muchini biret, kebire birutik che ng'ering'. Ak age tugul ne kigigochi che chang' kotun kemage che chang'; ak inendet ne kigochi korib tuguk che chang' kotun kimage inendet che sire choto.
\p
\v 49 "Kiacho si awirji mat ng'weny, ni anyun amache nda ko ka kolal kasarita!
\v 50 Ago atinye kabatisanet ne tatun kibatisanena, ak kamarigityo ne tia agoi koitita.
\v 51 Tos obere kiacho agonu kalyet konyo ng'weny? Amwawok ale, ololo agoi besiet.
\v 52 Amu kong'etee rani kopcheege biko mut che mi got agenge, taitos somogu eng' aeng' ak kotoiyo aeng' eng' somok.
\v 53 Pcheegee kwanda ak werit, ak werit ak wanda, kamet ak cheptanyi, ak chepto ak kamet, ak chepyosetab werit ak kametab werit."
\p
\v 54 Kimwachi anyun tuiyet koleji, "ye ogeer kotogosu boldet eng cherongo, ole mache korobon ak koyaak ko u noto.
\v 55 ak ye ogeer chepchurchuryet ne churchureni murot ne bo tai, ole mache koit kemeut ne ng'wan, ak koyaak ko u noto.
\v 56 Kipchabai rumisiek onget obesie ole teptoi ng'weny ak kipsengwet, kainee anyun si monai ole teptoi betusiechu?
\p
\v 57 Kaine si moruoch akwege agobo tuguk che bo imanda?
\v 58 Amu yo taiwendi ak bunyondeng'ung' taitab kiruogindet, igiilge obendi eng' oret si koundin si mata komutin taitab kiruogindet, ak komutyin kiruogindet ribindet, ak kotorjin ribindet korkoret.
\v 59 Amwaun ale magoi imong'une oloto agoi iyaakte tongiloyot ne bo let.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Kimi biko alak eng' betusiechoto che kimwoji inendet kole mi Galilik che king'ol pilato korotikwai ak tiseiwekwai.
\v 2 Ak kiwolji kole, "tos ibwati ile Galilik chu ko ki kiptengegin kosir Galilik tugul amu kinyalilyo?
\v 3 Amwowok akwe ale ngot ko mosigu obeku ko u noto.
\v 4 Nda ko choo taman ak sisit che kilulji kot eng' Siloam ak kobar icheget, kobwati ole ki i kiptengegin kosir biko tugul che ki meng'ikab Jerusalem?
\v 5 Amwowok akwe ale, "olo ngo ko mosigu, obeku ko u noto."
\p
\v 6 Ak kimwa Jeiso kalewenet kole, "kimi chi ne ki kol mogoiywet eng' mbarenyi, ago kiwechge kocheng' logoek amanyor agot agenge.
\v 7 Ak kimwoji kiboitiot ne bo mbareni koleji, 'kiawechge eng' kenyisiek somok kinyacheng' logoek eng' mogoiwoni amanyoru. Til kolul. Amu ne si koyame nyungunyek buch?'
\p
\v 8 Ak kiwolji kiboitiot ne bo mbarenik koleji, "kiptayandani, 'ngotebi kenyini inege si asemberji ak andene keturek.
\v 9 Ak ngot ko ma ii logoek nda ko ii kong'ete rani komie; ak ngot ko ma ii, atile anyun kolul.
\p
\v 10 Ak kinetisie eng' kapkorosut agenge eng' betutab sabato.
\v 11 Ak geero' kimi chepyoso ne ki mang'ete kenyisiek taman ak sisit. Ak kigeng'uruch ak kimemuchi kotonon.
\v 12 Ak kingogeer Jeiso inendet koguur ak koleji, "chepyosoni, kaketiachin."
\v 13 Ak kikonor eunekchi eng' inendet, ak kitonon ak kolos Jehovah.
\p
\v 14 Ak kinerech kandoindetab kapkorosunoto amu kinyoiso Jeiso eng' betutab saet. Ak kimwoji kandoindenoto biko koleji, "mi betusiek lo che bo boisiet si kobwa keenya, ama eng' betutab Sabato."
\p
\v 15 Ak kiwolji kiptaiyat kole, "kiptengekinichu! Tos eng' akwe tugul otiachi tugwok nda ko sigiroikwok ak okweri koee beko eng' betutab Sabato?
\v 16 Ak chepyosani ne cheptab Abraham ne kirat chesawil kenyisiek taman ak sisit makimuchi ketiach eng' betutab saet?"
\v 17 Ak kingo ta komwoe ng'alechu, konerekyo bunikyi ak kokas koya, ak kiboiboitu biko tugul ak koloos Kiptaiyat.
\p
\v 18 Kimwa Jeiso kole, "kerge bounatetab Kiptaiyat ak nee? Tos kerge ak nee?
\v 19 Tos kerge ak kesuiyotab kesuot ne kisut chi age ak kowirji mbarenyi, ak korut ak koek ketit komie ne o ak kitekchi taritik korikwai barakutab sokeek."
\p
\v 20 Ak kimwa kogeny kole, "tos kerge bounatetab kiptaiyat ak nee?
\v 21 Tos kergei ak bitek che kiuny chepyoso ak kongol mang'ang'a somok ak busiek agoi tun koruryo tugul."
\p
\v 22 Ak kiwo Jeiso kobunoot kokwatunwek ak suktosiek konetisioti ak koruto kotokchinige Jerusalem.
\v 23 Ak kileji chito age, Kiptayandani, tos mi che ng'ering' che tun kesoru?" Ak kiwolji kole,
\v 24 "ogilgei ochut kaborut ne marich, amu amwowok ale ite kocheng' kochut che chang' orit amemuch konyor.
\v 25 Ak tun kang'eet chitab kobo kaita ak koger kurget, ak otou otononse eng' sang' ak ogonygony kurget, ak ole, 'Kiptaiyandani yatwech.' "Ak kowolwok inendet kole, 'mangenok ak ole obunu.'
\p
\v 26 "Kitou icheget kole 'kikeamisie ak geere tugul ak kinetisie eng' ortinwekcho.'
\p
\v 27 Ak tun mwoe kole mangen ole obunu obechigee oistoenogee akwe yaikab cholwok.'
\v 28 Ago tun anyun ko mi rirek ak nyeetab kelek nda tun ogeer Abram ak Isak ak Jacobo ak kiboitinikab Kiptaiyat ak kewirchok akweget sang'.
\v 29 Ak tun bunu kong'asis, ak cherongo, ak chebunu murot tai, ak chebunu murot katam, ak kotebi ng'weny eng' oltab Kiptaiyat.
\v 30 Ak geero mi che bo let che tun egu che bo tai ak mi che bo tai che tun egu che bo let.
\p
\v 31 Kibka parisaik eng' betunoto ak koleji, "ng'et ak iwechige amu mache Herod si kobarin."
\p
\v 32 Ak kileji Jeiso icheget, "oba omwachi lelwandanoto oleji, 'geero' aone oik ak anyaii biko rani ak mutai ak betut nebo somok ko katar boisiennyu.'
\v 33 Ago awendi bandanyu rani ak karoon ak betut ne rube amu magoi keng'em kiboitiotab kiptaiyat eng' sang ne bo Jerusalem.
\p
\v 34 Ee Jerusalem, Jerusalem, inye ne ibare kiboitinikab kiptaiyat ak iwire eng' koiik icheget che kakiogun. Kiamach konyil ata aruruch legukuk ko u ngokiet ne iruruchi arekchi eng' kebebaikchi ako mecham.
\v 35 Geer, ki ke bokogun kong'wong' koek kiratia ak amwawok ale mogero agoi tun omwa ole iberurot ne kichoni eng' kainetab Kiptaiyat.'"
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak kingo wo gotab bounindet agenge ne o ne bo Parisaek koamis eng' betutab sabato, keribot inendet.
\v 2 Ak geero, kimi chi eng' taitanyi ne kitinye kanuget ne ya.
\v 3 Ak kitebe Jeiso kongololjini Kirwogikab ng'atutik ak Parisaek koleji, "tos chamdaat kiinya chi eng' betutab saet?"
\v 4 Ak kisisyo, ak kimut inendet ak konya ak kotiakta kowejigee.
\v 5 Ak kimwoji icheget koleji, "ng'o eng' akwe ne ngochut sikiryenyi nda ko eitonyi keben komosoru amu betutab sabato?"
\v 6 Ak kisiisyo icheget eng' ng'alek tugul, mawolji kiy.
\p
\v 7 Ak kimwoji kalewenet eng' icheget che kikakikurji tumdo, koger icheget koleweni ng'echerok che bo tai, kong'ala kalewenet koleji icheget,
\v 8 "Ngot ko kakiguurjin tumdab katunisiet, ngot koitebe ng'echerok che bo tai, amu kanyo chi ne o ne kekonyiti ago kakiguur inendet.
\v 9 Ak si konyo agenge eng' akwe tugul che kakiguurok ak kolejin " igochi chichi ng'echeret ne bo tai, itou anyun iwe ng'echerokab let ak ing'ortoti.
\v 10 Ago ngekuurin iwe itebe ng'echerok che bo let, asi ngo cho chito ne kaguurin komuchi kolejin, chorwenyu imuchi itebe ng'echerok che mi tai, ak inyoru anyun tegis eng' kwenutab che oamisiei tugul.
\v 11 Amu age tugul ne itororige, kemining'iti, ago ne imining'itige ketorori.
\p
\v 12 Ak kileji anyun chichoto kigataach inendet kole, "tos ngichob amitwogikab bet nda ko che bo koskoliny, ko matiguur choronoguk che otupche, nda ko tilionutiguk, nda ko magorekab kokwet, ak ile si tun koguro icheget ak kowegun che kuget.
\v 13 Ago ngichob amitwogikab tumdo, iguur che banansot, ak chebo mugungonik, ak che ingwoldos ak che koriotin,
\v 14 si keberurin, amu matinye icheget che wegun amu tun kewegun eng' ng'etietab che bo iman.
\p
\v 15 Ak kingogas tuguchuto chito age ne kiamisot tugul ak Jeiso, kowolji koleji, "iberurot inendet ne tun kwamisie eng' bounatetab Jehovah."
\p
\v 16 Ago kileji Jeiso inendet, "kimi chito ne kichob amitwogikab koskoliny ak kotaach che chang'.
\v 17 Ak kiyokto otwogindenyi eng' saitab amitwogik koguur che kiga kemwoji keleji, 'kobwa, amu ka ko chobokis tuguk tugul.'
\p
\v 18 "Ak Kiwool tugul eng' kibagenge ko gon amu nee si memuchi kobka. Nebo tai kowolji, 'kial mbaret ara awendi aba agere, ara asome itiaktaa.'
\p
\v 19 Ak kiwol age kole, 'kial eikchu chokisiek mut, awendi atieme ra asomin itiaktaa.'
\p
\v 20 Ak kole age kora, 'kiatun kwandanyu ara mamuchi acho.'
\p
\v 21 Ak kowechge otwogindenyi ak ng'alek tugul che kiwol bichoto. Koepchi iit mokoryonyi ak kinerech mokoryotab got, koleji otwogindenyi, 'wui chakte iwe ortinwek che eechen ak che mengechen eng' emet ak imutu kibananok, chebo mgungonik, che ingwaldos ak che koriotin.'
\p
\v 22 Ak kile otwogindonoto, kiptayandani, kigoyaak amu kou ye keng'aat, ako manyi biko.
\p
\v 23 Koleji anyun Kiptaiyat otwogindenyi, ui ortinwek che eechen ak rotiosiekab marenik ak isaisai kobwa go, si konyi konyu.
\v 24 Amu amwoun ale bicho tugul ki kagur ko makoi chamcham amitwokikchu.'"
\p
\v 25 Ak kiba inendet ak sikom neo, ak kowechge inendet kogeer let ak kole,
\v 26 ngo wekchoge chi ak mata saas konunyi ak kamet ak kwondonyi, ak legukchi ak che tupcho ak tibikwai, wei ak sobondanyi, ko makoi oegu kayoktoikchu.
\v 27 Ak chi age tugul ne makeseni kimurtoiyonyi ak korupkaa ko makoi koegu kayoktoindenyu.
\v 28 Amu ng'o eng' akwe ne mache kotech got ne koi ko mateb ng'weny koityo? Ak kotet ak koit, ngot ko tinye tuguk che imei kotar tekset?
\v 29 Si ma ngakotononio tiik koitita ko maimuch kotar, geero ketou kechotachot inendet ne keerei,
\v 30 kole kitoi chichi koteekso ago ma imuch kotar.'
\p
\v 31 Nda ng'o laitoriat ne wendi boriet ak laitoriat age korok ko tomo kotebi ng'weny korok ak kotebee bikchi ngot komuchi elfusiek tamanu koborio ak chito ne tinye elfusiek tiptem?
\v 32 Nda ngot ko takomi age ole loo koyokto ng'olio ak komach inendet koyai kalyet.
\v 33 Ara anyun chi age tugul eng' akwe ne mabogoktoi tugukchi tugul ko maimuchi koek kayoktoindenyu.
\p
\v 34 Munyek ko kororon, ago ng'o ne tese anyinyindonyi ko kakobek, nda ki anyinyindoi ano kokeny?
\v 35 Makobo kiy eng' emet mbo eng' kapng'atat. Kiwirtoi kityo. Inendet ne tinye itiik che kikastoe, koep it."
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak kiriikyi Jeiso taagikab aisurut tugul ak kiptengekinik asi kogas inendet.
\v 2 Ak kiing'ung'ung'yo Parisaik ak siriik kele, "taache chichi kiptengeginik ak kaamisie tugul."
\p
\v 3 Ak kimwoji icheget kalewenoni koleji,
\v 4 ng'o chi eng' akwe ne ngo tinye kechirek bogol ak ngobet agenge eng' choto ko tos mabagakta choto tamanwogik sogol ak sogol eng' surkwen ak kwo kocheng'aat noto kobet agoi kenyor?
\v 5 Ak kingonyor konde tigikyenyi ak kobaibait.
\v 6 Ak kingoit gaa, koguur chorondokyi ak bikab kokwet kururuch, ak koleji, 'ongebaibaitu ak ane amu kanyoru kechenyu ne ki ka kobet'.
\v 7 U noto anyun amwowok ale, egu noto tun boiboiyet eng' kipsengwet eng' kiptengekyot agenge ne kasiik, sirei bik che bo iman tamanwogik sogol ak sogol chemamage kiy sigunet.
\p
\v 8 Ng'o chepyoso ne tinye tongiloisiek taman, ak ngobet tongiliot agenge, ko tos mailal matap romoriot ak kobuch got ak kocheng' mising' agoi konyor?
\v 9 Ak kingonyor koguur chorondokyi ak bikab kokwet koruruch ak koleji ongebaibaitu ak ane, amu kanyoru tongilyonyu ne ki ka kobet.
\v 10 U noto anyun amwowok ale, mito boiboiyet eng' malaikaisiekab kiptaiyat eng kiptengekyot agenge ne kasik.
\p
\v 11 Ak kile, kimi chi anyun ne kitinye werikyi aeng',
\v 12 ak kileji werit ne mining' konunyi, 'aboo, kona tuguk che tun ipchewo', ak kipchechi icheget tugukchi.
\v 13 Ak kingobata betusiek che ng'ering', ko rach weroto tugukchi tugul, ak kwo emet ne lo, kwo konyernyere eng' oloto tugukchi eng' atebto ne ya.
\v 14 Ak kingo kagotar tugul konyo rubet ne o emonoto, kotoi anyun kobanan.
\v 15 Ak kiwo inendet kotisyige chi ne bo emonoto, ak kikiyokto kwo koyaga torok eng' mbaret.
\v 16 Ak kimache mising kole kobiyong'e metetek che kiame torok amu ki megochi chi ine kiy age tugul.
\v 17 Ak kibkat komwa kole, tia otwogikab abonyu che tinye amitwogik che eme kot ko ng'et, ago ami ko kabara ruba eng' yu!
\v 18 Ang'ete ak awe ole mi konunyu ak aleji, "aboo kiacholwogenji kipsengwet ak eng' taing'ung'.
\v 19 Ma gonyoljino kiy kegureno wering'ung'; ngaeku agenge eng' otwogiguk."'
\v 20 King'eet anyun werit ne mining' kwo ole mi konunyi. Ago kingo ta komi ole loo, kogeer inendet konunyi ak korire inendet, ak kilabat kwo ak koleji asak ak kong'utut.
\v 21 Ak kileji weri, 'Aboo ki ka cholwogenji kipsengwet, ak eng' taingun'ung', ak ma ko nyoljino koto keguureno wering'ung.'
\p
\v 22 Ago kileji konut otwogikyi oibu ochogune ngoriet ne kararan, ak kolakyi, ak ondenochi muguriot mornenyi ak olokyi kweinik.
\v 23 Ak ogetu moita ne nerat ak oeny si keam ak keboiboitu!
\v 24 Amu werinyu ne ki ka kome, ago kagosob kogeny, ki ka kobet ak kwanyoru, kitoi anyun koboiboitu.
\p
\v 25 Ak kimi werinyi ne o mbar. Ak kingorik ole legit got kogas cheetab tiendo ak ureriet.
\v 26 Ak kiguur agenge eng' otwogik, ak kotebe kole nee tuguchu.
\v 27 Ak kileji kagoit kesendang'ung' ak kagoeng'ji abong'ung' moita ne nerat amu kagotaach inendet ko ta ko sabe.'
\p
\v 28 Ak kinerech ak kitai kwo go ak komong' konunyi sang' kosaisai.
\v 29 Ago kiwolji konunyi koleji, geero kiaotin eng' kenyisiek che chang' ama but ng'atutieng'ung ak kima igono arua asi keboiboitu ak choronokchu,
\v 30 ago ki nga konyo wering'ung' ne ki bukwam tuguguk ak chepkugonik ieng'ji anyun moita ne nerat.
\p
\v 31 "Ak kileji kwada, 'weri, kimi tuwai betusiek tugul ak tugukchu tugul ko cheguk.
\v 32 Ak kanyolu keboiboitu ak kegasge amu kesendang'ung' ni ne ko ka kome, ago kagosob kogeny, kiga kobet ago kakenyoru."'
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kileji kayoktoikchi, "kimi chi ne ki mokorio ne kitinyei ribindetab gonyi ne kiging'olole kele kinyernyere tugukab mogorionyi.
\v 2 Ak kigur inendet ak koleji, 'nee ngalechu agase agobo inye, iboru kira boisietab ripseng'ung', amu agere ale imuchi maiegu ribindetab konyu kogeny.
\p
\v 3 Ak kimwa ribindonoto eng muguleldonnyi kole, ngo sayai nee anyun? Amu kigoistoo kiptayandenyu eng' boisiet amatinye kimnatet abatis, ale asomso ko katewerge.
\v 4 Kanai kito ne ayae, si ngo kageona eng' boisiet, komuchi kotaacha eng' gorikwai.
\v 5 Ara kiguur icheget tugul che tinyei besendab kiptayandenyi ak koleji nebo tai,'itinye inye besenwogik che tia che bo kiptayandenyu?'
\p
\v 6 Ak kileji, 'terenik bogol che bo mwanik,' ak kileji, 'nam belelieng'ung' ak isir konom.'
\p
\v 7 Koleji age, 'kibesen inye ata? ' Kole, 'terenik bogol chebo nganuk,' ak koleji, 'nam belelieng'ung' ak isir tamanwogik sisiit.'
\v 8 Ak kiloos Kiptaiyat otwogindonoto ki ma ko bo iman, amu kiyai eng' ng'omnatet amu ng'omen werikab ng'wenyuni eng' ibindang'wai kosiir werikab lapkeiyet.
\v 9 Ak amwawok ale ocheng'chige chorondok eng' oretab magornandi si tun ngobut, ndama tun kotaachak eng' gorikab koigeny.
\v 10 Inendet ne kiyani eng' che ng'ering', kiyani agine eng' che chang', ak inendet ni makiyani eng che ng'ering' ko makiyani eng' ole mi che chang'.
\v 11 Ngot ko ki maiegu ne bo iman eng' magornatet ne ma bo imanda, ko ngo ne imuchi koyanin eng magornatosiekuk che bo iman?
\v 12 Ak ngot ko kimata iegu ne kiyani eng' tugukab chito age ko tos ng'o anyun ne konok tuguk chekwok?
\v 13 Mami otwogindet ne imuchi koboisiechi kiptainik aeng', amu agoi konyernyere age, ak kocham age, nda konamgei ak age ak kosas age. Momuchi oboisiechi Kiptaiyat ak magornatet."
\p
\v 14 Ak anyun Parisaik che kichame silingisiek ko kigas tuguchoto tugul ak kororichi inendet.
\v 15 Ak kileji, "akweget che okararanige eng' taitab biko, ago inget kiptaiyat mugulelwogikwok, amu age tugul ne iloosu biko ko machamdaat eng' taitab Kiptaiyat.
\p
\v 16 Kitebi ng'atutik ak maotik agoi koit Johana. Kong'ete betunoto keamdoi logoiywek che tililen che bo bounatetab kiptaiyat, ak mang'jini chi age tugul eng' kimnatet.
\v 17 Ago wisis kosirto kipsengwet ak ng'weny, kosiir kebut sirutiet agenge ne bo ng'atutik.
\p
\v 18 Ak kitonon tagindetab aisuru eng ole loo ago macham kochil kipsengwet, kobir tegenyi kolen, Jehovah nyoiwo kaat lelutikchu.
\p
\v 19 Kimi chi anyun ne ki mokoria ak kiloji ngoroik che kiga kimarmare che arusen ne birir ago ki nyikisen, ago ki kiptaguria ne kiamisie komie betut age tugul.
\v 20 Ak kimi kibanania ne kisome ne kigigure Lasaru, ne ki ka kimogon eng' gurgenyi, ago kitinye mook eng' bortanyi tugul,
\v 21 ak kimache inendet kebae tuguk che irarau eng' mesetab mogoriandeni ago kibwa seseni ak komel mookab chichoto.
\v 22 Ak kisiirto kibananianoto betut age, ak kimutyi malaikaisiek inendet konde tegetab Abram. Ak kime agine magoriondonoto ak kigitub,
\v 23 ak kingo mi oritab che kigobek konyal barak komi nyalida neo, koger abram komi ole loo komi Lasaru tegenyi.
\v 24 Ak kirir ak kole, 'Aboo abram, rirena ak ikoji Lasaru koting'e beko eng' walitab mornenyi, si kotiswo ng'elieptanyu amu ami ngw'onindo eng' mai lalei mising'.
\p
\v 25 Ago kile Abram, weri inaan ile kingo isobe ko kiinyoru tuguguk che kororon, ko u noto Lasaru kinyor agine tuguk che yaachen, ago ra kibaibai inendet eng' yu, ago inye imi ng'wanindo ne o.
\v 26 Ak tabanutab tuguchu tugul, ak eng' kwenunyo komi kererut ne o ne ibesiech ache ak akwe asi che mache kolong' oloo omi ko maimuchi, ak che mache kolong' oli kimi ko maimuchi.
\p
\v 27 Ak kile, 'asaisain anyun baba ale iyokte inendt kwo gotab kwandanyu Abram
\v 28 amu atinye tupchosiekchu mut, kwo koteechi icheget asi mabka ole mi nyalilda ne o.
\p
\v 29 Ak kileji Abram, 'tinye Musa ak maotik, ngogas icheget.'
\p
\v 30 Ak kileji, 'ololo Aboo abram, ago ngot ko wo chi ole mi icheget che bunu oritab che kikomeiyo ko sigu.
\p
\v 31 Ak kileji inendet, ngot ko magas che bo Musa ak maotik, kotoe koyan mbo chito ne ng'ete eng' che kikomeiyo.
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 Ak kileji Jeiso kayoktoichi, "imuchi ko memugakse, age anyun ko bwani kaimutik ne matiny, mutyo eng' inye ne bunun!
\v 2 Ki ta ko keigei eng' inendet keratyi koitab bai katinyi ak kewirji ainet ne o, kosir kotachtach che mengechen kobutyo.
\v 3 Oripge akweget, ngot ko lelun ne otupche ikergong', ak ngot ko siik inyochi gaat.
\v 4 Ak ngot ko lelun konyiil tisap eng' betut agenge ak kowechke konyil tisap ak kole kaasiku, inyochi kaat.
\p
\v 5 Ak kileji che kiyoktoi, "Kiptayandani, teswech kayanenyo."
\p
\v 6 Ak kile Kiptaiyat, "ngot ko itinye kayanet ne kerge ak kesuekab karandila, imuchi imwoji mogoiywoni ile keng'usun imang'une tikitik ak keminjin ainet ne o, ak kogasak iit.
\p
\v 7 Ago mi ng'o eng' akwe ne tinye otwogindet ne ibatisie nda kobae tuga, ne leji yo kait kobunu mbar, nyo tebi ng'weny ak iamisie?
\v 8 Tos maleji inendet, keigei ichobko tuguk che ame ak igona, ngo kaamisie ak aeise si ngaitie, imuchi iamisie ak ieise aginye?
\v 9 Tos wekji kongoi otwogindenyi amu kayai tuguk che kagerorji?
\v 10 Ara u noto eng' akwe, ngaoyai tuguk tugul che karorwok, omwa ole kii otwogik che matilei kiy, kagiyai kityo tuguk che kikakiororwech keyai.
\p
\v 11 Ak kingo mi oret kowendi Jerusalem, kobunu kwenutab Samaria ak Galili.
\v 12 Ak kingo it suktet age kotuyo ak murenik taman che kiame kerenganik, kinondos eng ole loo
\v 13 ak kigurso eng' kimnatet neo, kole "Jeiso Kiptaiyat rirenech."
\p
\v 14 Ak kingogeer icheget koleji "oba bonyoru tisiik." Ak kingobendi kotililitu.
\v 15 Ak kingogeer agenge eng' icheget kole kagosob, kowektage ak kotienot eng' kutiit ne o kolasunoti Jehovah.
\v 16 Ak kibutyi kelyekab Jeiso komwachini kongoi. Ak ki Samarindet chichoto.
\v 17 Ak kimwa Jeiso kole, "tos ma ka taman che kakisoob? Mi ano cho alak sogolu?
\v 18 Tos mi mbo alak che kawechge kolos Jehovah nda kipsirtoyondoni kityo."
\v 19 Ak kileji inendet, "ng'eet ak iwechige kagonyain kayaneng'ung'.
\p
\v 20 Ak kingo teebe Parisaek koleji tos choni au bounatetab Jehovah, kiwolji icheget koleji, machoni kegeronu,
\v 21 Ama kimwoe kele geero mitei oli, nda komi olin! ogeero mito bounatetab Jehovah kwenung'wong'.
\p
\v 22 Ak kimwoji kayoktoikchi koleji, "tatun bkani betusiek che omache ogeer betut agenge ne bo weritab chi, ago ma komuchi ogeer.
\v 23 Ak tun kelejinok 'ogeer mi yu, nda ogeer mi yun!' amait obe, nda orub icheget,
\v 24 amu kerge ak kaweket ne ilyelune kebeberta age eng' kipsengwet ak kokwenyi agoi komoswek alak che bo kipsengwet, tun u noto weritab chi agine eng' betunyi.
\v 25 Ago ite konyalil inendet eng' tuguk che chang' ak kesas eng' ibini.
\v 26 Ak ko u ye ki u eng' betusiekab Noa, ko u noto agine eng' betusiekab weritab chi.
\v 27 Kiamis, koeiso ak kiib chepyosok che chang', kigoito ketun, agoi betut ne kichut Noa maingenyi ak kinyo chemurwambei ak kibar icheget tugul.
\v 28 Kerge ak betusiek che kibo Lot, kiamisie, kieise, kialisie, kioldoi, kigolso ak kitekso.
\v 29 Ago betut ne kimanda Lot eng' Sodom, ak kirobon maat ak koik che lalsot kobun kipsengwet ak kobar icheget tugul.
\v 30 Ak ko u noto anyun tun ngoit betut ne kiboru weritab chi.
\v 31 Eng' betunoto, chi age tugul ne mi got barak matiwalu, chisut tugukuk che mi got orit, ko u noto matiwechge mbo inyo ne imite mbar kot ko mewechge.
\v 32 Onaan chepyosetab Lot.
\v 33 Age tugul ne tieme kosor sobondanyi kobeeti, ak age tugul ne ibeti sobondanyi kesoru
\v 34 Amwawok ale eng' kembounoto, kenyoru bik aeng' eng' kitogut agenge, kimuti agenge kemeto age.
\v 35 Tun ng'oisei chepyosok aeng'u beka kibagenge, kimuti age kemeeto age.
\v 36 Tun mi biko aeng'u mbar, kimuti age kemeto age.
\p
\v 37 Ak kiteebe inendet koleji, "ano Kiptayandani?" Ak kileji iche, "ole mi musyot, korurukchinige oloto motong'wek agiche."
\c 18
\cl Kurget 18
\p .
\v 1 Kimwachi anyun kalewenet ole nyolu kosa betusiek tugul ama meiyo mugulel,
\v 2 koleji, "kimi kirwogindetab ng'atutik eng' kokwet age, ne ki ma ko konyiti Jehovah ak kimeiti chi.
\v 3 Ak kimi mosog eng' kokwonoto ak kinyor inendet ak koleji yoktowo mogetut eng' bunyondenyu.
\p
\v 4 Ak kitai eng' betusiek che chang', ago eng' let komwa eng' muguleldanyi orit, agot ngo maiywei Jehovah, amaitii chi,
\v 5 ago amu inyolilo mosoget ni, kole ayoktoji mogetut, ngot ko konyil kochoni atkai kora, si mako choni konyil age koimo.
\v 6 Ak kile kiptaiyat ogas kito ne kimwa kirwogindet ne kunuur.
\v 7 Tos mayaji Jehovah imanda che lewenotin che rirjini inendet bet ak kemoi? Igaige iman inendet eng' icheget?
\v 8 Amwowok ale yachini inendet icheget imanda kochokchini, ago tun ngo wechge weritab chi, kotos nyoru kayanet eng' ng'weny?
\p
\v 9 Ak kimwoji kalewenet eng' icheget che ki yonige kole, kibo imanda, ak kochoos biko tugul.
\v 10 koleji kiba biko aeng' kotogosta kotokchige kapkorosut ko bo kosa, agenge ko ki Parisaindet, ko age ko ki togindetab aisurut.
\v 11 kitonon parisaindet kosa, komwa inegei ko u ni kole, Jehovah amwaun kongoi amu ma kikerge ak biko alak, che chorik, che mobo iman, che ibege, nda ko togindoni bo koti.
\v 12 Arue kut konyil aeng' eng' egosiek tisap, ak aiti kebebertab taman eng' tuguk chu che anyoru.'
\p
\v 13 Ak kitonon tagindetab aisurut eng' ole loo ago macham kochil kipsengwet, kobir tegenyi kolen, 'Jehovah, nyoiwo kaat lelutikchu.'
\v 14 Amwawok, ak kirekto chichi kwo gonyi ak koek ne bo iman kosiir nin age, amu age tugul ne itororige kemining'iti, ak age tugul ne imining'itige kotun ketorori.
\p
\v 15 Kigimutyi inendet chererok si ko tiny, ak kingogeer kayoktoikchi koger kong'.
\v 16 Ago kiguur Jeiso icheget kobwa ak koleji, "ochamji leguk che mengech kobwa ama to tae amu bo che u chu bounatetab Jehovah.
\v 17 Amwawok iman ale age tugul ne mataache baunatetab Jehovah ko u lekwet ne mining' ko magoi kochut oloto ne matiny.
\p
\v 18 Ak kiteebe bounindet age kole, "kanetindoni makaat ayai ne ane si anyor sobondab koigeny."
\p
\v 19 Ak kileji Jeiso, "amu nee si iguureno ne kararan, mami age ne kararan kobate agenge noto ko Jehovah.
\p
\v 20 Inget ng'atutik, amoipge, amerumisie, amechorse, amemwa lembech, tegis kon ak komet."
\p
\v 21 Ak kile kiarib tuguchuto tugul kong'ete amining'.
\p
\v 22 Ak kingogas Jeiso koleji, "ta ko betot kito agenge eng' inye, alde tugul che itinye ak iropchi che banansot si inyoru konorwet eng' kipsengwet, ak irupka."
\v 23 Ak kingokas inendet tuguchu kochol mising' amu ki mogorio kosob.
\v 24 Ak kingogeer Jeiso inendet, komwa kole korom ne tia eng' che tinye magornandit kochut bounatetab Jehovah!
\v 25 Amu nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet kosiir kochut magoriot bounatetab Jehovah."
\p
\v 26 kimwa anyun che kigase kole, ara ng'o anyun ne kesoru?
\p
\v 27 Kiwolji Jeiso anyun kole, tuguk che koromen eng' biko komugakse eng' Jehovah.
\p
\v 28 Kowol Petero kole, "geero, kagebagakte tugukcho tugul ak kerubin."
\p
\v 29 Ak kileji Jeiso icheget, "amwawok iman ale mami chi ne kimeto got nda ko sigiik nda ko che tupcho, nda ko chepyoset nda ko leguk agobo sobondab koigeny,
\v 30 ne manyoru che chang' kosiir eng' betusiechu, ak sobondab koigeny eng' betusiek che bkani."
\p
\v 31 Kimut taman ak aeng' koba ole mi ak koleji, "ogeero, kibendi agoi Jerusalem, ak kosulda tuguk tugul che kisiir maotik agobo weritab chi.
\v 32 Amu kindeni inendet eunegab bororiosiek si kechub, ak kitewer, ak kesingilji.
\v 33 Ago kibire kipchoritit ak kebar ak kong'et kogeny eng' betutab somok."
\v 34 Ak ki manai icheget tuguchoto mbo agenge, ak kiung'akis ngalechuta eng' icheget ak ki ma ibesio tuguk che kikamwa.
\p
\v 35 Ak kingorikta Jeiso Jeriko, kotepche ng'weny eng' oret taban kipkoratia ak kosomse,
\v 36 ak kingogas kosirtoi tuiyet koteeb kole ne chu.
\p
\v 37 Ak kimwochi icheget koleji, Jeiso ne bo Nasaret ne sirtoi.
\p
\v 38 Ak kiwaach kole, "Jeiso weritab Daudi rirena."
\v 39 Ak kiger kong' inendet anyun che kiindoi, kole kosis, ago kiteshi kowaach mising' kole, "weritab Daudi rirena."
\p
\v 40 Ak kitonon Jeiso ak kong'at kimutyi inendet kwo ole mi. Ak kingo rikta koteebe inendet,
\v 41 kole, "imache ayaun nee?" Ak kile, "Kiptaiyandani, amache ageerto."
\p
\v 42 Ak kileji Jeiso, "keerte. Kagosobin kayaneng'ung'."
\v 43 Kigeerto anyun kasarata ak korub inendet kolosunoti Jehovah. Ak kingogeer tuiyet komugul, ko konyit Jehovah.
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Kimongji ak kobun kwenutab Jeriko Jeiso.
\v 2 Ak geero, kimi chi ne kigigure Sakayo ne ki ne o eng' taagikab aisurut ak ki mogorio
\v 3 Ak kicheng'e ine kogeer Jeiso, ak konai kole ng'o inendet, ak kimaimuch amu tuiyet amu kinwach ine kora.
\v 4 Ak kilabat kondoe ak kolany mogoiywet barak si kogeer amu kigas kole bunu oranata.
\v 5 Ak kingoiit Jeiso yoto, kochil ketoto ak kiger inendet Sakayo, ak koleji, "tiem wolu amu rani arue kong'ung'.
\v 6 Ak kiwol eng' chokchinet ak kotaach inendet eng' boiboiyet.
\v 7 Ak kingogeer bichoto kong'unyng'unyo tugul, kole kawa kotebi eng' gotab chito ne kiptengekcho.
\p
\v 8 Ak kitonon Sakayo ak koleji Kiptaiyat, "geero Kiptayandani, agochini kibananok kebebertab tugukchu, ak ngot ko mi chi age tugul ne kiaibe kiy eng' kenisiet awekchini konyil ang'wan.
\p
\v 9 Ak kileji Jeiso, "kagonyo sarunet rani agoi, amu weritab Abram agine inendet.
\v 10 Amu kinyo weritab chi kocheng' ak kosor ne ki ka kobetyo."
\p
\v 11 Ak kingo ta kogase tuguchu, kites ak komwa kalewenet, amu kilegit Jesrusalem, ak kibwati icheget kole toogu bounatetab Jehovah eng' banata.
\v 12 Kimwa anyun kole, "kimi chi anyun ne togunot eng' emonoto ne kiwo ole loo bo konaam bounatet kobunji ak kowechge.
\v 13 Ak kiguur otwogikchi taman ak kogochi robiisiek taman, ak koleji oripko agoi tun awechge. '
\p
\v 14 Ago kisaas inendet bikab emenyi, koyokto ng'olyot korube inendet kole makimache chichi koboiywech.
\v 15 Ak kingowechke kogeny, ko ka konam bounatet kiguur inendet otwogikchi tugul che kigochi robiisiek, si konai kole kinyor age tugul ata eng'boisiet ne kiyai.
\p
\v 16 Kinyo ne bo tai ak kole, 'Kiptaiyandani, kinyor robisieguk robisiek alak taman.'
\p
\v 17 Ak kileji inendet, 'kiyai ne ko kararanit amu kiyai ne mie eng' kito ne mining', kagonin kokwatunwek taman ibou.'
\p
\v 18 Ak kinyo ne bo aeng' ak kole, 'Kiptaiyandani robisieguk ko kinyor robiseiek muut alak.'
\p
\v 19 Ak kileji noto agine, 'bou kokwatunwek mut.'
\p
\v 20 Ak kinyo age ak kole 'Kiptayandani, arang'ni robiiyeng'ung', ne kia konorun komie,
\v 21 amu kiaiywein, amu ii chi ne korom, inemu ne ngot ko kimende ng'weny, nda ko iges che kima igol.'
\p
\v 22 Koleji anyun inendet, 'aruogun agobo ne kemwa eng' kuting'ung', inye otwogindeni ya kinget ile ai chi ne korom, anemu ne ngot ko kimande eng' ng'weny ak agese che kima agol.
\v 23 Kiyaine anyun si mende robisiekchu ole kiwalawali, nda kanyoru ko kaitu koboto che kitesakis?'
\v 24 Ak kimwochi icheget che kitononsot eng' ole legit, 'osare inendet robisiek ak ogachi inendet ne tinye robisiek taman.'
\p
\v 25 Ak kileji icheget inendet, 'Kiptayandani, tinye inendet robisiek taman.'
\p
\v 26 "' Amwawok ale, chi age tugul ne tinye kigochini ago inendet ne matinye, kesore mbo ne tinye.
\v 27 Ago omutu anyun bunik chuto chu kobka yu che machame aboi si obar eng' tainnyu."'
\p
\v 28 Ak kinga komwa ko u noto, kwo kondo kolany kotakchinige Jerusalem.
\v 29 Ak kinga ko ka korikchi Betpage ak Betania, eng' tulwet ne kiguure tulwetab emitik, koyokto aeng' che ki kayoktoikchi,
\v 30 koleji, "oba agoi oit kokwet ne mi taing'wong' ak ngoit ogeer moitab sigiriet ne ratat ne tomo kolany chi, otiach ak ogetu.
\v 31 Ak ngot ko tebenak chi age tugul, 'kole kaiine asi otiachi?' Oleji anyun makchinige Kiptayat."'
\v 32 Koba anyun che kiga kiyokto ak konyor ko u ye kiga mwachi inendet icheget.
\p
\v 33 Ak kingo ta kotiachi moitab sigiriet, koleji bikab kobo, "kaine si otiach moitab sigiriet?"
\p
\v 34 Ak kileji, "makchinige kiptaiyat."
\v 35 Ak kikweri kwo ole mi Jeiso ak kiitochi ngoroikwai eng' moata bo sigiriet, koketyi Jeiso ak kolany Jeiso barak.
\v 36 Ak kingo wendi koiito ngoroikwai eng' oret.
\p
\v 37 Ak kingorikchi tegeiyatab tulwetab emitik kotoi tuiyet tugul ne bo kayoktoik koboiboitu ak kolos Jehovah eng' kutit ne o agobo boisionik tugul che bo kamuktaet che kiga kogeer.
\v 38 Kolen iberurot laitoriat ne nyonii eng' kainetab Kiptaiyat! kalyet eng' kipsengwet ak barak ne toror!"
\p
\v 39 Ak kileji Parisaek alak che bo tuiyet inendet, "kanetindoni ger kong' koyoktoiguk."
\p
\v 40 Ak kiwolji koleji, "amwowok ale ngo ko ko sisyo chu kobolsot mbo koik."
\p
\v 41 Ak kingorik kogeer kokwet ak korirji,
\v 42 kolen, "nda kengen eng' betuni, tuguk che bo kalyet! Ago ra ko kagoung'ogis eng' konyeguk.
\v 43 Amu bwani betusiek che tun teche buniguk kererusiek eng' komoswek tugul ak kekerjini go eng' komoswek tugul.
\v 44 Ak kiwirji ng'weny ak leguguk che mi oreng'ung' ama bagagun mbo koita agenge ne mi baragutab age amu kima inai betutab rutoitong'ung'."
\p
\v 45 Ak kiwo kapkorosut orit ak koonda che kialisie ak che kioldoisie,
\v 46 koleji icheget, "kigisiir kele, egu gonyu gotab saet, ago kaoyai koek kebenetab chorik."
\p
\v 47 Ak kinetisie betut age tugul eng' kapkorosut. Ak kicheng' tisiik che echen ak sirik ak che togunotin eng' biko kebar inendet.
\v 48 Ak manyor kito ne kimuchi koyai amu ki epchini it biko tugul inendet mising'
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Ak kingo neti biko eng' betut age eng' Kapkorosut, ak koamdoi logoiywek che miach, kobka tisiik che eechen ak sirik konyor inendet ak kitesonu boisiek.
\v 2 Ak kimwochi inendet koleji, "mwawech iyae tuguchu tugul eng' kimnatetab ng'o? nda ko ng'o ne kigonin kimnatoni."
\p
\v 3 Ak kiwolji koleji, "atebenok agine ng'olyo ak owolwo.
\v 4 Kabatisanetab Johana ko kibunu kipsengwet nda kibunu biko?"
\p
\v 5 Ak king'ololjige ichege, kole, "ngot kemwa kele kibunu kipsengwet, komwa kole koine si moyan inendet?
\p
\v 6 Nda kimwa kele kibunu biko, kowirech biko tugul eng' koik amu kiyoni icheget kole ki maotio Johana."
\v 7 Ak kiwol kole, ki maimuch komwa ole kibunu.
\p
\v 8 Ak kileji Jeiso icheget, "mbo ane ko mamwowok kimnatet ne ayae tuguchu."
\p
\v 9 Ak kitoi komwachi biko kalewenoni kole, "kikol chi sabibuk eng' mbar ak ko bokokchi bich alak ak kwo emet age ne loo eng' betusiek che chang'.
\v 10 Ak kingoit betut koyokchi otwogindet bichoto si kogochi icheget inendet logoekab mbaranoto, ago kibir bichoto inendet ak koon kwo buch.
\v 11 Ak kiyokto kogeny otwogindet age ak kigibir noto agine ak ketewer ak koon kwo buch.
\v 12 Ak kiyokto kogeny ne bo somok, kebir agine ak kowirji sang'.
\v 13 Ak kile chitab kobo mbaret, 'ayae ne anyun? Ayakti werinyu ne achame nda mangab kogonyit.'
\p
\v 14 Ak kingogeer bichoto inendet kong'alaljige ichegei kole nito ne tun bunchi tuguk, ngebar inendet nda ma tun kendie tuguk.
\v 15 Ak kitorta komanda eng' mbaretab sabibuk ak kobar. Ara itoi nee anyun chitab kobo mbaret bichoto?
\v 16 Choni anyun inendet ak kobar bichoto tugul ak kogochi biko alak mbaretab sabibuk. Ak kingogas icheget, komwa kole ololo mati keeku noto!"
\p
\v 17 Ak kichiilji kong' icheget ak kole, "ne anyun ne kigisir: 'Koita ne kisas tegik ko noto ne ka koek toloitab lugta?'
\p
\v 18 Ak chi age tugul ne ibutchini koita koile konyaknyakani ak inendet ne ibutchini koita kong'ae koek bumbus."
\p
\v 19 Ak kicheng' sirik ak tisiik che eechen konam inendet banata, ak kiiywei icheget biko amu kinai kole mwae kalewenoni agobo icheget.
\v 20 Ak kiribot icheget inendet ak koyokto segeik che kiyaege koek che bo iman si ko name inendet ng'alekchi si kogoito inendet kwo tai ne bo bounatet ak kimnatetab bounindet.
\v 21 Ak kitebee inendet kole, "Kanetindani, kinget kele imwae ak inetisiei eng' iman ago metitii chi ak ineti iman oretab Jehovah.
\v 22 Tos chame ng'atutik kegochi aisurut kaisari nda olo?"
\p
\v 23 Ago kinai kenisiengwai, ak kileji icheget,
\v 24 "obaruo tongiloyot, bo ng'o itondo ak sirutik che tinye?" Ak kile, "bo Kaisari."
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "ogochi kaisari tuguk che bo kaisari ak ogochi Jehovah tuguk che bo Jehovah."
\v 26 Ak kima imuch koname ngalechoto eng' taitab biko ak kikwong'io eng' wolunenyo ak kisisyo.
\p
\v 27 Ak kibka alak eng' Sadukaik, konyor inendet, icheget che mwae kole mamito ng'etyet,
\v 28 ak kitebee inendet, kole, "Kanetindoni kisirwech Musa kole, ng'o ne werit ne otupche, ago tinye chepyoset, ne tomo kosich lekwa, kondii ne otupche chepyosonoto si kolalji mat kesendanyi.
\v 29 Kimi anyun werik tisabu che kitupcho ak kituni ne bo tai ak kime ko masich lekwa,
\v 30 ak kindii ne bo aeng'.
\v 31 Ak ko u noto nebo somok ak kiek ko u noto tugul ko tisab kibek komasich lekwa.
\v 32 Ak kingobata kome agine chepyosonata.
\v 33 Ara anyun tun koegu chepyosetab ng'o eng' icheget? Ago kitun icheget tugul ko tisab."
\p
\v 34 Ak kiwolji Jeiso icheget kole, "werikab turgui kotunisie ak keildoi alak ketun.
\v 35 Ago che kiityini kele nyoljini konyor betusiechoto bkani ak ng'etyet eng' che kikobek, ko ma itun itunisie ama kigoitoi ketun.
\v 36 Amu ma komuchi kobek kogeny, amu kergeitu ak malaikaisiek ak icheget ko werikab Jehovah amu werikab ng'etiet.
\v 37 Ago ng'etsot che kigobek, kiibor Musa agine eng' ole kigisir agobo kertit, ole kiguure Kiptaiyat, Jehovah ne bo Abram ak Jehovah ne bo Isak ak Jehovah ne bo Jakobo.
\v 38 Inendet ko ma Jehovah ne bo che kigobek, ago bo che sapsot, amu sapsot tugul eng' inendet."
\p
\v 39 Ak kiwolji sirik alak koleji, "Kanetindoni, kaimwa komie."
\v 40 Amu ki matakogany icheget kotebee inendet tebut age tugul kogeny.
\p
\v 41 Ak kileji icheget, "teptoi ano si komwae icheget kole Kristo ko weritab Daudi?
\v 42 Amu kimwa Daudi inendet eng' bukuitab tienwogikab kolosunet kole, kileji Kiptaiyat Kiptaiyandenyu, 'tebe eunyu ne bo tai,
\q
\v 43 agoi tun ayai buniguk koek ng'echeretab kelyeguk.
\p
\v 44 Kuure anyun Daudi inendet 'Kiptaiyat', ara egundoi ano anyun werinyi?"
\p
\v 45 Ak kimwachi kayoktoikchi kogasei biko tugul koleji,
\v 46 "oripge eng' sirichu che chame kobendoti kolaachi ngoroik che koen ak kochame kakatisiet eng' siroisiekab oldoisiet ak ng'echerok che bo tai eng' igorwek.
\v 47 Ak kosare mosogik gorikwai ak kosae sautik che koen, kogenisie. Ta tun nyoru biko che u chuto kiruoget ne o mising."
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ak king'et metit ak kogeer mogorek kondenoi konunoikwai ole kirurukchini.
\v 2 Ak kigeer mosoget age ne ki kibanania kondenoii ndururusiek aeng' che u kebebertab robisiek.
\v 3 Ak kile, "amwawok iman ale, kagokoon mosogoni banani che sire chi tugul.
\v 4 Amu kagonde chi tugul eng' chang'indang'wai ole kindonoi kagochinoik, ago kagonde inendet eng' banandanyi tugul che tinye mbo che kosobe."
\p
\v 5 Ak kingo ta kong'alali alak agobo kapkorosut ole ki ki kararanda eng' koik che kororon ak kagochinoik kole,
\v 6 "eng' tuguchu ogeere, ko tun bkani betusiek che mang'etune koita mbo agenge, eng' baragutab age, ne ma tun kiwirjini ng'weny."
\p
\v 7 Kitebee inendet kole, "Kanetindoni, egu tuguchuto anyun auyo? Ak u nee kabarunet ne tun mache korik kosulda tuguchuto?"
\p
\v 8 Ak kile, "oripge si ma kibeetok, amu tun bkani biko che chang' eng' kainenyu kolen ai inendet, ak ka gorik betusiek, amo rub icheget.
\v 9 Ak nda tun ogas agobo lugosiek ak chemarget ko ma to cholye, amu nyalunot kosub kosulda tuguchoto korok, ago tomo korik kagesunet."
\p
\v 10 Koleji anyun icheket, tun setyini bororiet age bororiet age, ak setyini bounatet age bounatet age.
\v 11 Ak kobit botanet ne o ne bo ng'weny ak kemeito eng' orisiek alak ak mianwogik ak kobiit kamuisiet ak kaborunoik che eechen che bunu kipsengwet.
\v 12 Ago ngo tomo kobiit chuto konamok eng' eunekwai ak konyalilak ak komutak obe kapkorosusiek ak korgorosiek, komutak taitab laitorinik ak bounik agobo kainenyu.
\v 13 Egu kasartab baornatet eng' akwe.
\v 14 Oegu che otile eng' mugulelwekwok si mo rub oimchige agobo ole owoldi,
\v 15 amu agonok ng'alekab ng'omnatet ne maimuchi bunikwok tugul kowol kiy nda kogirindak.
\v 16 Ak kong'wektak sigikwok ak che otupche ak che bo oreng'wong' ak chorondok ak kobar alak eng' akwe.
\v 17 Ak kosasaak biko tugul agobo kainennyu.
\v 18 Ak mabete sumeiyot agenge ne bo metiwoikwok.
\v 19 Ak eng' muitaeng'wong' onyoru sobonwekwok.
\p
\v 20 Ak tun ngoger lugosiek komuuti Jerusalem, onai anyun ole kagorik ng' emisienyi.
\v 21 Ngo mwechi anyun che mi Judea tulonok ak ingomanda che mi kwenutab kokwet ak mata koba orit icheget che mi emonoto.
\v 22 Amu chuto ko betusiegab mugetut si kobiit kosulda tuguk tugul che kigisir.
\v 23 Aya we akwe che tinye che chuchuni eng' betusiechoto! Amu bitu bichiindo ne o eng' ng'weny ak neregek eng' bichuto.
\v 24 Ak kobutyo icheget eng' ng'atibindab rotwetab chok, kimut che kalulyo koba bororiosiek tugul, ak kotiechatiech bororiosiek, ak Jerusalem agoi kosulda betusiekab bororiosiek.
\p
\v 25 Ak kobiit kabarunet eng' asista, ak eng' arawet, ak eng' kogelik, ak kobiit eng' ng'weny bichiindab bororiosiek, ak kwong'et amu kamutetab ainet ne o ak beko che mildoige.
\v 26 Ak kobek mugulelwekab biko amu cholatet ak eng' kanyisietab tuguk che bkanjini ng'weny amu kitumtumi kimnatosiekab kipsengwet.
\v 27 Ak eng betunoto kogeer anyun weritab chi konyoni eng boldet koboto kimnatet ak torornatet ne o.
\v 28 Ak ngotoi kosulda tuguchuto ogeer barak ak ong'et metiwoikwok, amu karik katiageng'wong'."
\p
\v 29 Ak kimwachi icheget kalewenet kole, "ogeero mogoiywet ak ketik tugul.
\v 30 Ne ngorut ogeere ak onai akwe ole karik kesisiet.
\v 31 U noto anyun, ak akwe ngo geer ko kayaagis tuguchuto onai ole karik bounatetab Jehovah.
\v 32 Amwawok iman ale, masirtoi ibini agoi kosulda tuguk tugul.
\v 33 Kipsengwet ak ng'weny kosirtoi ak magoi sirto ng'alekchu.
\p
\v 34 Ago oripge anyun akwe, si manyi mugulelwekwok eiset ak bogitet ak kaimutikab sobetab betusiechu si matun konyachak betunoto,
\v 35 ko u mestet. Amu u noto tun nyonjini biko tugul che menye ng'weny komugul.
\v 36 Ago oripge eng' betut age tugul ak osae si onyoru oterterisie, ochilile tuguchoto tugul bkani ak otononye eng' taitab weritab chi."
\p
\v 37 Ak kinetisie eng kapkorosut ak betut age tugul ak kimondoi kembout age tugul kowendi kotepche eng' tulwet ne kigiguure tulwetab emitik.
\v 38 Ak kimusyini biko tugul inendet eng' kapkorosut si komuch kogas inendet.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Kirik anyun tumdo ne bo makatinik che ma kinde bitek ne kiguure pasaka.
\v 2 ak kicheng' tisiik che eechen ole imuchi kobarta inendet amu kiywei icheget biko.
\p
\v 3 Ak kichut cheswiliet Judas ne kigiguure Isacriot, ne ki age eng' taman ak aeng'.
\v 4 Ak kiwo kong'alal ak tisiik che eechen ak kiptainik ole ng'wektochindoi Jeiso inendet.
\v 5 Ak kiboiboitu anyun bichoto ak kichomyechi kogochi inendet rabisiek.
\v 6 Kochaam anyun inendet ak kocheng' boroindo kong'wekchi inendet icheget eng' ole mami biko che chang'.
\p
\v 7 Ak kiit anyun betut ne bo makatinik che makindenoi bitek, betut ne kikanyol koeny aruetab pasaka.
\v 8 Ak kiyokto Petero ak Johana kole oba ochabkech Pasaka si kobiit keam.
\p
\v 9 Ak kileji, "imache kebe kechob eng' ano?"
\p
\v 10 Ak kileji icheget, "ogeero, ngomande eng' kokwet ne o kotuyenok chito ne ibe teretab beeko, orub inendet agoi got orit ole wendi.
\v 11 Ak omwachi chitab kobo kot oleji katebenen kanetindet kole, 'mi ano gotab toek, ole achoni aame pasaka koboto kayoktoikchu."'
\v 12 Koboruok anyun got ne o ne mi barak. Ochob anyun tetutik tugul eng' oloto."
\v 13 Ak kiba anyun ak konyor ko u yokaka kemwachi ak kichob pasaka.
\p
\v 14 Ak kingoit sait kotebi ng'weny koboto che kiyoktoi.
\v 15 Ak kileji icheget, " atinye maget ne o ko kamach aam pasaka ak akwe kotomo anyalil.
\v 16 Amu amwawok ale, kong'ete ra ko maame kiy age tugul agoi kosulda eng' bounatetab Jehovah."
\v 17 Ak kitaach kikombet, ak kingo kagogoito kongoi kole,"onam ni ak opchechige akwegee.
\v 18 Amu amwawok ale kong'etee ra ko ma aee che bo logoekab sabibuk agoi koit bounatetab Jehovah."
\v 19 Ak kinam makatiat ak kingo kagomwa kongoi kobutul ak kogochi icheget ak kole, "ni ko bortanyu ne kigoitoi agobo akwe, oyai ko u ni eng' kabwatet ne obwateno."
\v 20 Ko u noto kikombet agine, kingobata amitwogik che bo kosgoleny, kole "arorutiet ne leel kikombani eng' korotikchu che kitumdoi agobo akwe.
\v 21 Ago ogeero, ni eutab inendet ne ng'wektaa koboto eng' mesani.
\v 22 Amu wendi weritab chi iman ko u ole kiging'at, ago ayoo eng' chichoto ng'wektoi inendet!"
\p
\v 23 Ak kitoi anyun kotebegei ichegei kole ng'o eng' icheget ne yae kii.
\p
\v 24 King'eet anyun tiiyet eng' kwenung'wai kole ng'o ne keiti kele ne o eng' icheget.
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "laitorinik eng' bororriosiek ak icheget che tinye bounatet eng' icheget keguure toretik.
\v 26 Ago ma u noto eng' akwe ago ngokerkeitge ne o eng' akwe ne mining', ak inendet ne o koige ne ootisie.
\v 27 Ng'o ne o anyun, inendet ne tebche eng' amisiet nda inendet ne ootisie? tos ma inendet ne tebche eng' amisiet? Ago ami kwenung'wong ko u chito ne ootisie.
\p
\v 28 Ago akwe ko u che ki kotebi koboto eng' kanyalilet.
\v 29 Ak kagonok bounatet ko u yo kigogona kwandanyu,
\v 30 si kobiit oamisie ak oeisie mesenyu eng' bounatenyu, ak tun otebe ng'echerok che bo laitornatet oruokchini ortinwek taman che bo Israel.
\p
\v 31 "Simion, Simion, geero kagosom chesawiliet kole, konamak si kosesak ko u nganok.
\v 32 Ago kiasa agobo inye si maibut kayaneng'ung' ak yo kaiwalage, igimit che otupche.
\p
\v 33 Ak kileji inendet, "Kiptaiyandani, kachobge kebe tuwai korgoret, mbo meet."
\p
\v 34 Ak kiwalji Jeiso kole, "amwaun, Petero, kotomo kochei kipsoiywet rani, itoyo konyil somok ile mengeto."
\p
\v 35 Ak kileji icheget, "kinga yoktok ko motinye mbo lolet nda ko ngoroik che iwale ak kweonik, ko tos kirarwok kiy eng' akwe?" Ak kile, "mararwech kiy."
\p
\v 36 Ak kileji, "ago inendet ne tinye lolet koibot ra, ak u noto ngoroik che iwale agine, ak inendet ne matinye rotwetab chok koalda ngorienyi si ko ale.
\v 37 Amu amwawok ale kito ne kigisir ko konyol kosulda eng' ane kele kigitesta inendet koboto kiptengeginik, amu tinye kagesunet ng'alek che kigisir agobo ane."
\p
\v 38 Ak kile icheget, Kiiptayandani, geero! Mi yu rotonikab chok aeng'u." Ak kileji icheget, "kagoyem."
\p
\v 39 Komong' sang' anyun ak kwo agoi tulwetab Emitik, ak kirub kayoktoikchi inendet.
\v 40 Ak ye kingo kagoit oloto, koleji icheget, "osa si mochut tiemutik."
\v 41 Ak kiistoege icheget yo ite koita ngewirta, ak kogutuny kosa,
\v 42 kole, "Baba, ngicham istoeno kikombani. Ago ma ko u magenyu, ago ngoyaak ko u mageng'ung'.
\v 43 Ak kimong'ji inendet malikaiyat ne kibunu kipsengwet kogimit inendet.
\v 44 Ak yo kimi nyalilda inendet ne ng'wan koteshi kosa mising' ak kigergeitu kaotikchi ak korotik che sachini ng'weny.
\v 45 Ak kingoit eng' saenyi konyo ole mi kayoktoikchi, ak konyor koruiysot amu kaimutik
\v 46 ak kitebe icheget kole, "kaine si oruiye? ong'etye osa si mochut tiemutik."
\p
\v 47 Ak ki ngo ta ko ng'alali, ogeero, koit tuiyet koboto inendet ne kigure Judas age eng' taman ak aeng, kindoune icheget ak korikchii inendet Jeiso si kong'utut,
\v 48 ak kileji Jeiso, "Judas ing'wektoi weritab chi eng' ng'ututet?"
\p
\v 49 Ak kingoger che kimi koboto inendet kito ne mache, koyaak kole, "Kiptaiyandani ibe eng' rotwetab chok?"
\v 50 Ak kinget age eng' icheget che otwogindetab tisiindet ne o, ketil itinyi ne bo tai.
\p
\v 51 Ak kiwolji Jeiso koleji, "obagakte, kagoem!" Ak kitiny itinyi ak kosoob inendet.
\v 52 Ak kileji Jeiso tisiik che eechen, ak kiptainikab kapkorosut, ak boisiek che kigabwa kogiring'ta inendet, kobka ak rotonikab chok ak shorishek, ko u yo bwanjini chorindet?
\v 53 Yo kwami kobotok betut age tugul eng' kapkorosut, ko ma ochonama eng' eunekwok, ago kasartang'wong' nito ak kimnatet ne bo tuindo.
\p
\v 54 Kinam anyun inendet ak komut kwo gotab tisiindet ne o. Ak kirub Petero eng' ole loo.
\v 55 Kingo ka ko lal mat eng' kok kotebe ng'weny tugul, ak kitebe Petero kwenung'wai.
\v 56 Ak kingo geer chepto age inendet kotebche eng' ole mi lapkeiyetab mat kochilji kong' inendet kole, "kimi chichi agine koboto inendet."
\p
\v 57 Ago kitai kole, "chepyosoni, mangen inendet."
\p
\v 58 Ak ne matia kogeer chito age ak kole, "ii agenge aginye eng' icheget." Ak kile Petero, "chichi, ma i agenge eng' icheget."
\p
\v 59 Ak kingo bek olo bo sait agenge, ko kimkim chito age eng' kimnatet kole, "iman kimi chichi agine koboto inendet, amu Galilindet inendet."
\p
\v 60 Ak kile Petero, "chichi, mangen cho imwae. Ak ngota komwae kochei kipsoiywet kasarata.
\p
\v 61 Ak kiguskong' anyun, Kiptaiyat ak kotopen Petero, ak kinan Petero ng'olyotab Kiptaiyat ko u yo kiga komwachi kole kotoma kochei kipsoiywet rani, itayo konyil somok.
\v 62 Ak kimanda sang' kwo koriir eng' ng'wonindo.
\p
\v 63 Ak kichwes biko Jeiso che kiname inendet ak kobir.
\v 64 Ak kitich konyekchi ak koteebe kole, "ng'orse! ng'o ne ka masin?
\v 65 Ak kimwa ng'alek alak che chang' che yaachen agobo inendet kochwesachwesi.
\p
\v 66 Ak kingoech koruruchge boisiekab bichoto, tisiik che eechen ak sirik. Ak kimut inendet kwo kapkirwogeng'wai kole,
\v 67 "ngo ko ii Kristo, imwawech."ago kileji icheget, "mbo nda mwawok ko moyani,
\v 68 ak ngot ko atebenak ko mowalu.
\v 69 Ago kong'eete ra kotebee weritab chi eutab tai ne bo kamuktaet ne bo Jehovah."
\p
\v 70 Ak kile icheget tugul, "tos ii weritab Jehovah anyun? koleji omwae kole aii inendet."
\v 71 Ak kile icheget, "ta ke mage nee baornatet age? Ago kagegas acheget kobun eng' kutinyi."
\c 23
\cl Kurget 23
\p
\v 1 Ak king'etio tuiyet komugul ak komutchi inendet Pilato.
\v 2 Kitoi anyun komwaitae ng'al kole, "kiginyoru chichi komaasi bororienyo ak koete kegochi aisurut kaisari inendet, ak kolen ai Kristo, laitoriat."
\p
\v 3 Ak kitebee Pilato, kole, "ii laitoriatab Yahudik?" Kiwolji kole kaimwa.
\p
\v 4 Ak kileji Pilato tisiik che eechen ak tuiyosiek, "manyorji lelut chichi."
\p
\v 5 Ago kititirji mising' kole kimuti biko, konetoti eng' Judea komugul, ko taune Galili agoi koit olito."
\p
\v 6 Ago kingogas Pilato ngolyondonoto, kotebe kole ngot ko tos Galilindet chichi.
\v 7 Ak kingonai kole bo bounatetab Herod, koyokto ke mututa Jeiso kwo amu kimi inendet agine Jerusalem betusiechoto
\v 8 Ak kingogeer Herod Jeiso, kobaibait mising', amu kimache kong'ete keny kogeer inendet, amu ki ka ko gas tuguk che chang' agobo inendet ak kimache nda geer kwong'utk koyaak eng' inendet.
\v 9 Kitepse inendet eng' ng'alek che chang' ago mawol kiy.
\v 10 Ak kitononst tisiik che eechen ak siriik, kititirji inendet eng' kimnatet.
\v 11 Kiimining inendet Herod ak askarikchi ak kochoosinendetak kolakchi ngoriet ne kararan mising ak kowekta ole mi Pilato kogeny.
\v 12 Ak kiek chorondok pilato ak Herod eng' betunoto, amu kita kosastos icheget eng' tai.
\p
\v 13 Ak kiguur Pilato tisiik che eechen ak bounik koboto biko kobwa tugul
\v 14 ak koleji icheget, "komutwa chichi ak komwa ole imostoti biko, ak ogeero katebee anendet eng' taing'wong' ak manyorji chichi lelut eng' ng'alechoto omwaitae inendet.
\v 15 Ololo, mbo Herod agine, amu kawekwech inendet ak ogeero, ma yai kiy inendet ne nyoljini meet!
\v 16 Noto anyun, abire inendet si atiakta.
\v 17 Amu ki ng'atutiet kotiakchi agenge eng' betutab tumdo.
\p
\v 18 Ak kibolyo tugul, kole iste chichi ak itiakwech Barabas.
\v 19 Barabas ko chi ne ki ka ketoorji korgoret agobo wasetab biko eng' nganaset ak borisiet.
\v 20 Ak king'ololji Pilato icheget kogeny komache kotiach Jeiso.
\p
\v 21 Ago kibolyo icheget kole, "igartat eng' kimurtoiyot, igartat inendet."
\v 22 Ak kimwachi icheget nebo somok koleji, "kayai nee ne ya chichi? Manyorji ng'olyo inendet ne nyoljini kome. Noto anyun ngatar abire inendet atiach."
\v 23 Ak kites kobolyo mising', komache kole kigartat. Ak kiyai kutuswekwai koyan Pilato.
\v 24 Ak kitil anyun Pilato kiruoget koyaak ko u ye kimache icheget.
\v 25 Ak kitiakchi inendet ne kiga ketoorji korgoret agobo wasetab biko ak borisiet ne kigo soom icheget. Ago ki koito inendet Jeiso si koyachi ko u ole moktoi.
\p
\v 26 Ak kingo ta komuti inendet kogich Simon kurenindet, ne kibunu koret age, ak kikilapchi kimurtoiyot si koib ak korube Jeiso.
\v 27 Ak kirub tuiyet ne o ne bo biko, koboto chepyosok che kiwaksot ak korirjinoti inendet.
\v 28 Ago kigushi kong' Jeiso icheget, ak koleji, "tibichu bo Jerusalem, matorirye agobo ane, ago orirjige ak legukwok.
\v 29 Amu ogeero, bkoni betusiek che tun len icheget, 'iberurotin sononik ak motinwek che iysot ak kinaik che ma kichuchun.'
\v 30 Ngo iyo kotoi icheget kong'alalji tulondok, 'olulchech' ak koleji tulondok che mengechen 'kotuch icheget.'
\v 31 Amu ngot ko yai tuguchu eng' ketit ne nyalil, koteptoi ano anyun eng' ne yaamat."
\p
\v 32 Ak kimi kiptengekinik aeng'u che kigimuti koboto inendet si ba kobar.
\v 33 Ak kingoit oe kiguure Calvary, ko yoto ole kigigartate inendet ak kiptengeginichoto age eng' komostab tai ak age eng komostab katam.
\v 34 Ak kile Jeiso, Aboo, nyochi kaat icheget amu ma nai kito ne yae. Ak kipchechige ngoroikji eng' wirtoisietab barbarek.
\v 35 Ak kitononyo biko kogere, ak kirorchini inendet bounik, kole, "kisoru alak. Ngo sorge kira ngo Kristo nito, ne lewenot ne bo Jehovah."
\p
\v 36 Ak kichurachur agiche askarik inendet kobwani ole mi inendet, kogochi maiyek che midililen,
\v 37 kolen, "ngot ii laitoriatab Yahudik isoruge."
\v 38 Ak kimi sirutik eng' barakutab metinnyi che mwae kolen, "NI KO LAITORIAT NE BO YAHUDIK."
\p
\v 39 Ak kichurachur inendet age eng' kiptengeginichoto kiga kigartat kole, "tos me ii Kristo inye? Soruge ak isorwech ak ache."
\p
\v 40 Ago kiwol age ak koger kong' kole, "meiywei Jehovah mbo inye ak imi kiruoget agenge ak inendet?
\v 41 Ago bo iman nenyo amu kagigonech kou boisionikcho, ago mayai chichi kiy ne ma nyolunot."
\v 42 Ak kileji Jeiso, inaana yo tun inyoni eng bounateng'ung.
\p
\v 43 Ak kileji Jeiso inendet, amwaun iman ale, kitebche tuwai rani eng paradiso
\p
\v 44 Ak olo bo sait lo, kobiit tuindo eng' emet komugul agoi sait sogol, ak ki ma
\v 45 ta kokweng'toi asista, ak kigererak kwenutab anget ne kiga kiito eng' ole tilil ne bo ekalut kobun aeng'.
\v 46 Ak king'alal Jeiso eng' kutit ne o, kole, "Aboo, kande tamirmirienyu euneguk', ak kingo ka komwa nito kogoito tamirmiriet.
\p
\v 47 Ak kingogeer kiptaiyatab bogol tuguk che kayaagis kolos Jehovah, kole "ngagaa kibo iman chichi."
\v 48 Ak kingogeer tuguk che kiyaagis tuiyosiechoto tugul che kigaruruchge si korat setio, kowektagei kolugoti tegetik.
\v 49 Ak kitononsot eng' ole loo tugul che kiinget ge ak chepyosok che kirubu inendet kobunu Galili kole si kogeer tuguchoto.
\p
\v 50 Ak ogeero, kimi chi aynun ne kigiguure Joseph, ne ki chitab kapkirwok chi ne kaminen ak ki chi ne kirube imanda.
\v 51 Ak ki ma cham chichoto kiruogeng'wai ak boisionikwai. Ki bo Arimatea, koretab Yahudik, ne kigonye agine bounatetab Jehovah.
\v 52 Kiwo chichoto ole mi pilato ak kosom bortab Jeiso.
\v 53 Kiwolune kocho ng'weny ak komaisenget ne nyigis ak ko mogon eng' kererit ne kikabalchi koita, ole kitomo ketupchi chi age.
\v 54 Ak betut ne kigichobege ak ki ka korik sabato.
\v 55 Ak kirubu chepyosok che kigabwa koboto inendet kobunu Galili ak kogeer kererit ak ole kigakimogonda bortanyi.
\v 56 Ak kiwektage koba si kocob nyamdutik ak mwanik ak komuny eng' betutab sabato komung'yo ko u ng'atutiet.
\c 24
\cl Kurget 24
\p
\v 1 Ak eng' betut ne bo tai ne bo wikit ko karon emet, kobka kererit koibu nyamdutik che kiga kochob.
\v 2 Ak kinyor ko kagemilda koita eng' kererit.
\v 3 Ak kichut kererit orit ak manyor bortab kiptaiyat Jeiso.
\v 4 Ak kingab komi kotobtobensot agobo noto ogeero kitononsot eng' ye legit icheget murenik aeng'u che tinye ngoroik che lile bich.
\v 5 Ak kingo to kocholsot chepyosok kong'urukcho kotorjini togochikwai ng'weny, koleji icheget, "amu nee so cheng'e che sabsot eng' oritab che kikobek?
\v 6 Ma komi yu, kakong'eet, onan kito ne kimwawok yo kita komi Galili,
\v 7 kole kanyol kendeno eunekab bikab tengekto, weritab chi ak kigartat, ak kong'eet eng' betutab somok."
\v 8 Ak kinaan anyun ng'alekchi
\v 9 ak kiwechge kobunu kererit ak komwaji tuguchu tugul icheget taman ak agenge ak biko alak tugul.
\v 10 Ki Maria magdalena ak Joan, ak Maria kametab Jacobo, ak chepyosok alak che kobotoge, che kimwachi che kiyoktoi tuguchuto.
\v 11 Ak kiu ng'alekwai tangoi eng che kiyoktoi, ago ma iyan icheget chepyosok.
\v 12 ak king'eet petero ak kolabat ole mi kererit, koit ak kole geero mi ngoroik che nyikisen ichegei, ak kiwo kokwong'oti agobo tuguk che kago yaagis.
\p
\v 13 Ak geero, kiba biko aengu eng' icheget kokwet ne kigure Emmau, ne kima ko loo mising' ki mailisiek somok kong'etee Jerusalem.
\v 14 Ak kingololjige tugul agobo ng'alechuto tugul kiyaagis
\v 15 Ak kingo ta kong'alaljinatege ak kotebege, korikchi Jeiso icheget ak koba tugul.
\v 16 Ago kigerogis konyekwai si manai inendet.
\v 17 Ak kileji Jeiso icheget, "nee ng'alechu omwachinotige akwegee obendi?" ki tononio anyun eng' yoto konereksot.
\p
\v 18 Ak kiwolji age eng' icheget ne keguure Kleoa, koleji, "tos ii inye too eng' Jerusalem si menai tuguk che koyaagis oloto eng' betusiechu?"
\p
\v 19 Ak kileji icheget, "nee tuguchuto?" Ak kileji tuguk che kiyaak agobo Jeiso ne bo Nasaret ne ki maotiot ne ki ki eng boisiet ak ng'olyo eng' taitab Jehovah ak eng' biko tugul,
\v 20 ak kou ole kingoito tisiik che eechen ak bounikcho kiruokchi kiruoget ne bo meet ak kigartat.
\v 21 Ago kigitinye kayanet kele inendet ne itiachi Israel. Wei ak koboto choto tugul ko betutab somok rani kong'ete kobata ngalechuto.
\v 22 Ak kagonech chepyosok alak che kigimi tugul kekwong' ole ki mustaita kererit.
\v 23 Ak kinga mato konyor bortanyi, kobwa kole kamongji icheget, malaikaisiek che kamwa kole inendet.
\v 24 Ak kaba alak kererit che kami kobotech., konyor kou noto ko u yo kiga mwa chepyosok, ago ma geer inendet.
\p
\v 25 Ak kileji anyun bichoto, "ochei we abusanichu ak ko nyalulen mugulelwek che mayani tuguchu tugul che kiga komwa maotik.
\v 26 Kima kosikchini Kristo konyalil eng' tuguchu si komang'ji torornatenyi? "
\v 27 Kitoi kong'et Musa ak maotik tugul ak kiiarorji icheget eng' sirutik tugul ng'alek agobo inendet.
\p
\v 28 Ak kingorikta kokwetole kibendi, ko yaige Jeiso ne mache kosirto.
\v 29 Ak ki kimkim inendet koleji, "iyanech itebi ak ache amu karikta koimen ak mache koratarat." ak kiwo go kotebi tugul.
\v 30 Ak ye kingo kagotebi ng'weny tugul koamisie, konam makatiat koberur, kobutul ak kogochi icheget.
\v 31 Ak kiyotogis konyekwai, konai inendet, kobetyo eng' taing'wai.
\v 32 Ak king'eetyo eng' sainata kowektage.
\v 33 Ak king'etyo eng' sainata kowektage Jerusalem; ak kinyor taman ak agenge ko keruruchge ak che ki mi koboto icheget,
\p
\v 34 kole, "kang 'et Kiptaiyat iman, ak koborjige Simon."
\v 35 Ak kimwachi ngalek che ka yaak eng' oret, ak ko u yo kagonyit inendet kobutuli makatiat.
\p
\v 36 Ak kingo ta kong'alale tuguchu, kotonon Jeiso inendet eng' kwenung'wai, ak koleji icheget, "ngotebi kalyet eng' akwe."
\v 37 Ago kiorogenio ak koyweis, ak kibwati kole kageer tamirmir.
\v 38 Ak kileji icheget, "kocholji nee?"Amu nee si kong'eet kereretab met eng' mugulelwekwok?
\v 39 Ogeer eunekchu ak kelyeckchu, ole anee, nito. Onam ak ogeer amu matinye tamirmiriet borto ak kowoik, kou yo ogeere atinye.
\v 40 Ago kinga komwa ni kobarji icheget eunekchi ak kelyekchi.
\v 41 Ak ki tomo koyan icheget amu boiboiyet, ak kwong'et. Koleji icheget Jeiso, "otinye kiy ne kiame eng yu?"
\v 42 Ak kigochi kebebertab injiriot ne kigibo eng' beko,
\v 43 ak kinam ak koam eng' taing'wai.
\p
\v 44 Ak kileji icheget, "chu ko ng'alekchu che kigamwawok yo kingo tami kobotok, ko u yo kinyol kosulda tuguk tugul, che kigisir eng' ng'atutik che bo Musa, ak eng' Maotik ak eng' tienwogikab kolosunet agobo ane."
\v 45 Koyat anyun ng'omnatosiekwai si kobit konai sirutik.
\v 46 Ak kileji icheget kigisir ko u noto kele, nyoljini Kristo konyalil ak kong'eet kogeny eng' che kigobek eng' betutab somok.
\v 47 Ak keamdaat eng' bororiosiek tugul sigunet ak nyoetab kaat ne bo tengekwogik eng' kainenyi, kotoune Jerusalem.
\v 48 O ii akwe baorinik eng' tuguchuto.
\v 49 Ak ogeero, ayogu kayamisetab Kwandanyu kotebi eng' akwe. Ago otebi okweget eng' nganaset agoi kilaakwok kimnatet ne bunu tororot."
\p
\v 50 Ak kindochini Jeiso agoi tun koit Betania. Ak kinamji barak eunekyi ak koberur icheget.
\v 51 Ak kingo ta koberuri, kobagach icheget anyun ak kikimut kwo kipsengwet.
\v 52 Ak kiilos inendet ak kowektagei Jerusalem eng' boiboiyet ne o.
\v 53 Ak kimi kotugul kapkorosut kolosu ak koberuri Jehovah.

1137
44-JHN.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,1137 @@
\id JHN
\ide UTF-8
\h Joana
\toc1 Joana
\toc2 Joana
\toc3 jhn
\mt Joana
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Eng' taunet ko kimi ng'olyot ak kimi ngolyot ak Jehova, ak ki Jehovah ngolyot.
\v 2 Kimi inendet ak Jehovah eng' taunet.
\v 3 Kikiyai tuguk tugul eng' inendet, ak kimakiyai kiy age tugul ne kiga keyai ne kima yai inendet.
\v 4 Kimi sobondo eng' inendet, ak ki lapkeiyetab bik sobonoto.
\v 5 Ak iluu lapkeiyet ing' tuinto, ak kima itertertuinto lapkeiyonoto.
\p
\v 6 Kinyo chi ni kiyook Jehovah, ni kigiguure Johana.
\v 7 Kinyo chichoto koek baoriat, si kobaorianji lapkeiyet, si kobit koyan bik tugul amu inendet.
\v 8 Kima ko lapkeiyonoto inendet, kobate kinyo si kobaorianji lapkeiyonoto.
\v 9 Kimi lapkeiyet ni bo iman ni nyoni ng'weny, ni kwengjini chi tugul.
\p
\v 10 Kimi ng'weny inendet, ak kikiyai ng'weny ing' inendet ak kima nai ng'weny inendet.
\v 11 Kinyonji chechi, ak kima taach inendet bichoto chii.
\v 12 Ako tugul chi kitaach inendet, ko kiikochi kamuget koek lagokab Jehovah, choto che iyani kainennyi.
\v 13 Icheget che kikisich, ama eng korotik anan eng magetab borto, anan eng' magetab chi, ako eng' magetab Jehovah.
\p
\v 14 Ak kiek ng'olyot borto, ak komeny kwenunyo ak kigigeer torornatennyi, torornatet ne bo ne kigisich inegei kobun Kwanda, ne nyitat miendo ak imanda.
\p
\v 15 Kibaorianji inendet Johana ak kokurso kole," Inendet ni, ne kiamwoitoi ale, inendet ne rubko ko egu nebo tai eng' ane, amu ki bo tai inendet eng ane".
\v 16 Amu kigitaach ache tugul che bo nyienyi, ak miendo eng' mieindo.
\v 17 Amu kigigon ng'atutiet eng' Musa. Ako kibwa miendo ak imanda eng' Jeiso Kristo.
\v 18 Mami chi ne kigogeer Jehovah kongete; kobate kikongangwech inendet werit ne kigisich inegei ne mi teget ab Kwanda.
\p
\v 19 Ak ni baornatetab Johana, ye kingoyok Yahutik tisiik ak Lawik kobwa kongete Jerusalem si kotebe Johana kolenji, "i ngo inye?"
\v 20 Ako kimwa inendet johana ama tiiyo, kole inendet ko ma Kristo.
\v 21 Ak kitebe inendet kolenji nee anyun? Elija? ak kile, ma inendet. I maotiontonoto? ak kile, "achicha".
\v 22 Ak kilenji anyun inendet, i ngo inye? si kobit keibchi wolunet icheget che kaiyokwech. Imwae ile i ngo inyendet?.
\v 23 Ak kile a kutitab chi ne kursei eng surkwen, olitit oretab Kiptaiyat kou ye kimwa maotiot Isaiah.
\p
\v 24 Ak icheget che kikagiyok ko bo Parisaik,
\v 25 Ako kiteebe icheget inendet, kolenji, "Kaine anyun si batisianisiei, ama i Kristo, anan Elija, anan maotiondonoto?"
\v 26 Kowolji Johana bichoto kolenji, Abatisianisie beek ago tononi eng' kwenung'wong' age ne monget.
\v 27 Inendet ne rubwo ko chamat kondo amanyoljina atiach anokab kweonikyi.
\p
\v 28 Kiyaogis tuguchuto eng' Betania, Jordan komosin, ole kibatisanisie Johana.
\p
\v 29 Eng' betut ne kirube, kogeer Johana Jeiso konyonjini, ak kole, ogeero Aruet ne bo Jehovah ne ibei tengektab ng'weny,
\v 30 Inendet ni ne kiamwa ole, rupwo chito ne egu ne tai eng ane amu ki bo tai eng' ane.
\v 31 Kima anget ane inendet, ago si kobit kibarta inendet eng' Israel, anyo anyun amu noto abatisianisie beeko.
\p
\v 32 Ak kibaorian Johana kole, "kiageer tamirmiriet kochoruge eng' Kipsengwet kou cheptuget, ak kotebe inendet.
\v 33 Kima anget inendet ago inendet ne kiyokwa abatisane beeko, ko inendet ne kimwaiwa kplenja, chichoto igeere kochorchinige Tamirmiriet ak kotebe, Konoto ne ibatisane Tamirmiriet ne Tilil.
\v 34 Ak kiageer, ak abaorian ale nito ko weritab Jehovah".
\p
\v 35 Kogeny eng' betut ne kirube ko kitononi Johana ak alak aeng che bo alamalienyi,
\v 36 Ak ye kingogeer Jeiso kowendoti, kole, "ogeero, aruet ne bo Jehovah!"
\v 37 Kogas alamalaichoto aeng kongalali ak korup Jeiso.
\v 38 Ak kikusgong Jeiso ak kogeer icheget korupu, ak kole ochenge nee? ak kiwolji kolenji "Rabbi" ( ye kiwech ko konetindet), imenye ano?
\v 39 Kolenji icheget, obwa si ogeer. kibwa anyun kogeer ole menyei, ak kotebi ak inendet betunoto; Ki olobo sait taman.
\p
\v 40 Agenge eng aeng ne kigas Johana kongalali ak korup inendet, ko ki Andrea ne tupcho ak Simon Petero.
\v 41 Kisib konyor Simon ne tupcho tuwai, ak koleji inendet kagenyoru Mesia ( yekiwech ko Kristo).
\v 42 Kiimutyi inendet Jeiso ak kigeer Jeiso inendet, ak koleji, "i Simon weritab Johana. ta kegurenen Kepa "( yekiwech ko "Petero").
\p
\v 43 Kimach anyun Jeiso kwo Galili eng' betut ne kirube, ak kinyor Pilipu ak koleji "isubwa."
\v 44 Kibo Pilipu Betsaida, nganasetab Andrea ak Petero.
\v 45 Kinyor Pilipu Natanael ak koleji, kagenyoru inendet ne kisir Musa eng Ng'atutiet ak maotik, Jeiso ne bo Nasaret, weritab Josep.
\v 46 Ak koleji Natanael, inendet, "tos imuchi kiy age tugul ne mie kobun Nasaret?" Koleji Pilipu inendet, nyo si igerjige.
\v 47 Kigeer Jeiso Natanael konyonjini inendet, ak kole, "ogeer o, Israelindet iman, matinyei ng'alset."
\v 48 Koleji Nataniel inendet, kenaena nee?, kowolji Jeiso koleji, ye katom kogurin Pilipu ye kemi Mokoiywet kel, ko kageerin.
\v 49 Kowolji Natanael koleji, "Rabbi, i weritab Jehovah, i laitoriatab Israel!"
\v 50 Kowolji Jeiso koleji, iyani amu kamwaun ale, kaagerin ye kemi mogoiwet kel?, tatun igeere tuguk che echen che sirei chu.
\v 51 Ak kimwachi inendet kolechi, amwaun "iman iman ale, tatun ogeere kipsengwet koyatoksei ak kotogostoi Malaikaisiek ab Jehovah ak kochorjige weritab chi".
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ak eng' betutab somok, ko kimi katunisiet eng' Kana ne bo Galili, ak kimi oloto akine kametab Jeiso.
\v 2 Ak kiga kigurji katunisiet Jeiso agine koboto alamalyennyi.
\v 3 Ak kingoror divaik, koleji kametab Jeiso inendet, "makotinyei biko divak".
\v 4 Koleji Jeiso inendet, Chebiosoni kiting'ege nee ak inye? tomo koit sainyu".
\v 5 Kimwochi kamet otwogik koleji, "kiy age tugul ne kamwowok, oyai".
\v 6 Ak kimi yoto terenik lo che eechen che bo beek, ako bo koik kou bitetab katililetab yahutik, kiyamege age tugul ak debeisiek mut nta ko lo.
\v 7 Koleji Jeiso ichek, "onyit beeko terenichoto," kiinyit anyun mising.
\v 8 Ak kileji Otwokik,"osilu ak oibchi ra bounintetab tumto, ak kiipchi anyun".
\v 9 Ak ye kingochamcham bounintetab tuumdo beek che kagoek divaik amanai ole kabunu (ago kinget otwogik che kisile beek) kogur anyun bounintet santet.
\v 10 Ak koleji, "igoitoi chi tugul divaik che onyinyen korok, ak ye kagoee biiko mising, kogon che ma onyiny, ako kaikonor inye divaik che onyiny agoi nguno."
\v 11 Taunet nito ne bo kaborunoikyi ne kiyai Jeiso eng' Kana ne bo Galili; kiibortoi torornatenyi, ak kiyan inendet alamalyenyi.
\p
\v 12 Kingobata nito kochortage kwo Kabernaum, koboto kamet ak che tupcho ak alamalyenyi agiche, ak kobeni oloto betusiek che matia.
\p
\v 13 Ak kigarik Paska ne bo yahudik, ak kitogosta Jeiso Jerusalem.
\v 14 Ak kinyor kotebyei eng' hekalut icheket che kialdoi eik, kechirek ak cheptugenik, koboto walik ab siling'isiek.
\v 15 Ak kiyai kipcharitit ne bo rogoonik che kisach, ak koon komanda eng' hekalut, koboto kechirek ak eik, ak koranda siling'isiek che bo walik ak koabuch mesosiekwai.
\v 16 Ak kilechi icheget che kialdoi cheptugenik, "oib tuguchu koba eng yu; amoyai gotab Babanyu koek ole oyae mungaret."
\v 17 Ak kinyonji kabwatet alamalyenyi ne kigisir kele "ama ngetkongda agobo gongung".
\p
\v 18 Ak kiwolji anyun Yahudik Jeiso koleji, "nee kabarunet ne iborwech ( iboru) amu iyae tukuchu?"
\v 19 Kowolji Jeiso kolenji "ong'em hekaluni si angeet kogeny eng' betusiek somok."
\v 20 Kile anyun Yahudik, kigiteech hekaluni eng' kenyisiek artam ak lo, tos ing'eet inye eng' betusiek somok?.
\v 21 Ako king'alali inendet agobo hekalut ne noto ko bortanyi.
\v 22 Ye kingong'eet anyun inendet komong eng' che kibek, kobwat alamalyenyi kole kiga komwachi ichek ng'olyondonoto ak kiyan sirutiet ak ng'olyot ne kigamwa Jeiso.
\p
\v 23 Ye kimi Jerusalem eng' igorta nebo betutab Paska, koyan bik che chang eng' kainenyi kogeere kaborunoik che kiyai.
\v 24 Ago kima chamdage Jeiso amu kinget biko tugul.
\v 25 Ak kima mage kiy kobaorian chi agobo chito age, amu kinget inendet kito ne mi chi orit.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Kimi chi ne bo Parisaik, ne kigigure Nikodemo, ki bounindet nebo Yahudik.
\v 2 Kinyo chichoto ole kimi Jeiso kemoi ak koleji "Rabbi, kinget kele i konetindet ne bunu Jehovah, amu mami chi ne imuchi koyai kaborunaichu iyae inye ngo mami Jehovah koboto inendet."
\v 3 Kowolji Jeiso koleji, "amwaun komie iman, iman ale ngot ko ma kisich chi eng siget ne leel ko magoi imuch kogeer bounadetab Jehovah."
\v 4 koleji Nikodemu inendet, "kisiktoi ano chi ye kagoosit? imuchu kogetyigei moetab kamenyi kogeny, ak kesich?"
\v 5 Kowolji, Jeiso komie iman koleji, " Amwaun ale ngot koma kisich chi eng beek ak Tamirmiriet, ko makoi imuch komongji bounadetab Jehovah."
\v 6 Ne kigisich eng borto ko borto ak ne kigisich eng Tamirmiriet ko Tamirmiriet.
\v 7 Amekwong amu kamwaun ale 'kanyol kesichok eng' siget ne leel.'
\v 8 Usyin koristo ole mache; ak igase cheenyi ago menget ole bunu nda ko ole wendi. kou noto chi age tugul ne kigisich eng' Tamirmiriet."
\v 9 Kowolji Nikodemu koleji, "imuchi kobitunda ano tuguchu?"
\v 10 Kowolji Jeiso koleji, "i konetindet ab Israel ako meguitosi tuguchu?
\v 11 Amwaun komie iman, iman ale, kiwae ne kinget ak kebaorianjini ne kigegeer, amotache baornadenyo.
\v 12 Ndamwawok tugul che bo ng'weny amoyani, omuktoi ano oyan ng'amwawok tuguk che bo kipsen'gwet?
\v 13 Mami chi ne kigotogosta Kipsengwet, kobate inendet weritab chi ne kinyo kobun Kipsengwet.
\v 14 Ak kou ye kiigartat Musa erenet eng' ong'atet, kigartati kou noto weritab chi matiny,
\v 15 Si konyor sobondab koigeny tugul che iyani eng' inendet.
\p
\v 16 Amu kicham Jehovah ng'weny mising, kot kogoito werinyi ne kigisich(kigii) inegei, si malus age tugul ne iyani inendet, ago si konyor sobondab koigeny.
\v 17 Amu kima iyokyi Jehovah werit ng'ony koruokyi ng'ony, ako si kesor ng'ony eng' inendet.
\v 18 Makiruokyini chi ne iyani inendet, ago inendet ne maiyani ko kageruokyi, amu ma iyan eng' kainetab Weritab Jehovah ne kigisich (kigii) inege.
\v 19 Ak ni kiruoget: amu kinyonji ng'weny labkeiyet ak kicham bik mesundeito kosiir labkeiyet, amu ki yacheen boisionikwai.
\v 20 Amu wechei lapkeiyet chi age tugul ne yae yaitio, ama nyoni ole mi lapkeiyet si mangongogis boisionikyi.
\v 21 Ago nyoni ole mi lapkeiyet inendet ne yaei imanda, si kobiit kobarta boisinikyi, kele kigiyai eng' Jehovah.
\p
\v 22 Kingobata tuguchu konyo Jeiso ak alamalyenyi emet ne kiguure Judea; ak kibeni oloto koboto icheket, ak kobatisanis.
\p
\v 23 ak kibatisanisiei Johana agine eng' Aenon ne legite Salim, amu kimi beeko che chang' oloto, kibwa biiko ak kigibatisan,
\v 24 Amu kitomo ketorchi Johana korgoret.
\v 25 Kibiit anyun tebutiet eng' alak che bo alamalyetab Johana ak Yahudik agobo katililet.
\v 26 Ak kibwanji Johana ak koleji, "Rabbi, ibatisanisiei inendet ne kimi koboten eng' Jordan komosin, kiigebaorian agobo inendet ak bwanjini inendet biko tugul."
\v 27 Kowolji Johana koleji, "Magoi imuch chi kotaach kiy ngo ma kigochi eng kipsengwet.
\v 28 Kiobaorianjo akweget ole kiamwa ale, 'ma a Kristo' ago 'kigiyokwa andoune inendet'.
\v 29 Sandet inendet ne tinye mureret, ago baibai mising' choruet ab sandet ne tononi koepchini iit inendet amu kutitab sandet; isuldaat anyun boiboiyenyu.
\v 30 Nyoljini inendet koet ne matiny, ago aminingitu.
\p
\v 31 O inendet ne bunu barak kosiir tugul, inendet ne bo ng'weny kobo ng'weny, ako ngololi che bo ng'weny, inendet ne bunu barak ko O kosiir tugul.
\v 32 Baorianjini inendet kito ne kigogeer ak ne kigogas, ama mi chi ne taache baornatenyi.
\v 33 Inendet ne kakotaach baornatenyi ko kagonde ng'oksenyi kole bo iman Jehovah,
\v 34 Amu ng'alali ngalekab Jehovah inendet ne kiyogu Jehovah amu magonu inendet Tamirmiriet eng karogendoet.
\v 35 Chame Kwanda Werit ak kigonde tuguk tugul eunyi.
\v 36 Tinye sobondab koigeny ne iyani Werit ama geere sobondo ne magase iit Werit, ago tebe neregek ab Jehovah baragunyi."
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ye kingonai Kiptaiyat kole kigogas Parisaik kole kiyai Jeiso bik koek alamaliet ak kobatisani chisiire che kibatisan Johana,
\v 2 (Ngaanda ma Jeiso inendet ne kibatisanisiei ago alamalienyi).
\v 3 Kon'geet eng' Judea, kwo kogeny Galili.
\v 4 Ak ki kanyol kobun samaria.
\v 5 Kiit anyun nganaset ne bo Samaria, ne kiguure Sukar, ne legite koret ne kiigochi Jakobo werinyi Josep.
\v 6 Ak kimi oloto keringetab beek chebo Jakobo. Kitebyei anyun Jeiso eng' ole legite oinetab beeko, amu ng'etatetab bandanyi, ki olobo sait lo.
\v 7 Kinyo kobogoriot ne bo Samaria kosiil beek, kolenji Jeiso "inaga beek aee".
\v 8 Amu kigaba alamalyenyi nganaset koal amitwogik.
\v 9 Kileji anyun kobogoriot ne bo Samaria inendet, "katebto ano si isoma beek iee, ako inye ko i Yahudiot, ak ane ko ai kabogoriotab Samaria? "Amu manamege Yahudik ak Samarik".
\v 10 Kowolji Jeiso koleji, "nda kengen konunetab Jehovah, ak inendet ne kalenjin, inaga beek aee,' nda kesome inendet si kogonin beekab sobon."
\v 11 Koleji kobogorionoto, "Kiptayandani, metinye kiit ne isiile beek ago loo keringet, inyorjini ano anyun beechoto bo sobon?
\v 12 Tos i o inye eng Kwandanyo Jakobo ne kigonech oinet, ne kiee inendet ak lagokyi ak tukyi?"
\v 13 Kowolji Jeiso koleji, "age tugul ne eei beechu kota koamei melelda kogeny,
\v 14 ago age tugul ne eei beek che agochini, ko ma koame melel agoi, ago egu beek che agochini kondab beek eng' inendet che kutu agoi sobondab koigeny."
\v 15 KolejiJeiso kabogoriondonoto, ''Kiptayandani, inaga beechoto si ma koama melel si ma a nyoni asile beechu."
\p
\v 16 Koleji Jeiso kobogoriondonoto, ''ui, ak iguur boiyondengung ak obwa yuto."
\v 17 Kowolji kobogorindonoto koleji, ''matinye boiyot'', koleji Jeiso, "kaimwa komie, ile metinye boiyot
\v 18 Amu ki otebi ak boisiek mut, ak inendet ne omi tuwai raa ko ma boiyondeng'ung, kaimwa iman. eng nyito."
\p
\v 19 Koleji kobogoriondonoto, Kiptaiyandani, kaageer ale i maotio.
\v 20 Kisae kwanisiekyo eng' tulwoni ak olen akwe, Jerusalem ole kanyol kosae biik.
\v 21 Koleji Jeiso, kobogoriondani, iyana, choni sait ne ma osae Kwanda eng' tulwoni, nda ko eng' Jerusalem.
\v 22 Osae ne monget. Kisae ache ne kinget, amu bunu yetunet Yahudik.
\v 23 Ago choni sait, ako kagoit raa ye saei Kwanda saei che bo iman, eng' Tamirmiriet ak imanit, amu chenge Kwanda che u choto koek che sae inendet.
\v 24 Jehovah ko Tamirmiriet, ak kanyol kosa inendet eng Tamirmiriet ak iman che saei inendet.
\v 25 Koleji kabogoriot, "anget ale nyonei Mesia (ne keguure Kristo), ng'o nyo inendet, komwawech tuguk tugul."
\v 26 Koleji Jeiso inendet, ane ni, angalalun."
\p
\v 27 Kibwa anyun alamalyenyi ak kikwong'io amu king'olooli ak kobogoriondonoto ago mamwochi chi koleji "ichenge nee?", anan "kalya si ong'alal ak inendet?"
\p
\v 28 Kibagakta anyun kobogoriondonoto terenyi bo bei, ak kwo nganaset, ak komwachi bik koleji,
\v 29 "Obwa ogeer chito ne kagomwawa tuguk tugul che kiayai atkinye kora, tos Kristo nito?"
\v 30 Kimong' anyun nganaset kobwa ole mi inendet.
\p
\v 31 Kingota kobwanei, kosom alamalyenyi inendet kole, "Rabbi, amisie".
\v 32 Ago kileji ichek, "atinye amitwogik che aame che mongen.''
\v 33 Kolejigei anyun alamalyenyi, "Tos kagoipchi chi kiy ne amei?"
\v 34 Koleji Jeiso, amitwokikyu ko ayai magetab inendet ne kiyokwo ak agesu boisyenyi.
\v 35 Momwae akwe ole ta komi arawek ang'wanu si koit kesisiet? Ogeero, amwawok ale, onget met, ak ogeer mbarenik, ole kagolelagitu, kagoem keges.
\v 36 Inendet ne kesei kotaachei melekto, ak koyumi logoek che bo sobondab koigeny, si koboiboitu tuwai ne kolei ak ne kesei.
\v 37 Amu bo iman mwaoni, kole age ko kesei age.
\v 38 Kiayoktok oges che kimonyalilji, kinyalilji alage ako kaonam akwe uuindab boisyengwai."
\p
\v 39 Kiiyan anyun inendet Samarik che chang' che bo nganasanato amu ng'olyotab kobogoriot, ne kibaorian kole, "kamwawa tuguk tugul che kiayai atkinye kora."
\v 40 Noto anyun ye kingobwanji inendet Samarik, kosom kole kotebi koboto ichek, ak kibeni oloto betusiek aeng.
\v 41 Ak kiiyan che chang' amu ng'olyondenyi.
\v 42 Koleji kobogoriot, "kiiyani raa, ma amu nga'lalengung, ago amu kagegasyige ak kingen kele nito ko Yetindetab ng'weny."
\p
\v 43 Ak king'obata betusiechoto aengu, kongeet eng' oloto kwo Galili.
\v 44 Amu kibaorian Jeiso inendet kole, matinye maotiondo tegisto eng' emenyi.
\v 45 Ak kingonyo anyun Galili, kotaach inendet Galilik, ko kagogeer tuguk tugul che kiyai eng' igorta ne kimi Jerusalem, amu kigaba agiche igorta.
\v 46 Kinyo anyun Jeiso kogeny Kana ne bo Galili ole kigayae beek koek divaik, ak kimi kiboitiot age ne bo kaplaitoriat ne kimiani werinnyi eng' Kapernaum.
\v 47 Ye kingogas kole kagomong' Jeiso eng' Judea konyo Galili, kwo ole mi inendet, ak kosom kochorgei kosob werinyi amu ki legit kome.
\v 48 Koleji anyun Jeiso inendet, "ngot ko mogeer kabarunoik ak kwong'utik ko magoi oyan matiny."
\v 49 Koleji kiboityondonoto, "Kiptaiyandani, choruge kotom kome lakwenyu."
\v 50 Koleji Jeiso ui inye, sobei weringung, koyan anyun chichoto ng'olyot ne kimwachi Jeiso ak kwo.
\v 51 Ak ye kita kochortaige kotuiyo ak otwogikyi ak komwochi koleji sobei weringung.
\v 52 Kotebe anyun kole, "kogaigaitu kotia?" koleji anyun bichoto inendet, "kobaga kobagakta eset inendet amut sait tisab."
\v 53 Konai any'un Kwanda kole ko sainoto ne komwachini Jeiso koleji "sobe weringung'." Ak kiiyan inendet ak konyi komugul.
\p
\v 54 Nito kaborunet ne bo aeng' ne kiyai Jeiso koboch ng'omong eng' Judea konyo Galili.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Kingobata tuguchu kobiit igorta ne bo Yahudik ak kotogosta Jeiso Jerusalem.
\v 2 Ak kimi Jerusalem tamboiyot ne kainenyi ko Betesta eng kutitab Hebranik, ole legite ormarichetab kechirek ne kitinye keterusiek mut.
\v 4 Amu kichorchige Malaikayat ne bo Kiptaiyat tamboiyot betusiek alak kowendi kowasei beek eng' miondo age tugul ne kitinye.
\v 5 Ak kimi yoto chito age ne kiga komian kenyisiek sosom ak sisit.
\v 6 Ako kingogeer Jeiso chichoto koruei, ak konai kole kiu noto eng' betusiek che chang', koleji "imache kisoobin?"
\v 7 Kowolji chichoto kimiani koleji, "Kiptaiyandani, matinye chi ne indea Tamboiyot ko kawasge beeko amu ngotanyoni kosib kochorge age."
\v 8 Koleji Jeiso anyun, "ng'eet ib kitokungung ak iwechige."
\v 9 Ak kisob chichoto ngunoto ak koib kitogunyi ak kwo ak ki sabato betunoto.
\v 10 Kileji anyun Yahudik inendet ne ki kisob, "betutab Sabato rani, ma chamdaat eng ng'atutik iib kitokungung."
\v 11 Ago kiwolji icheget koleji, "inendet ne kagosoba, ko kamwaiywo kolecho 'ib kitogungung ak iwe."'
\v 12 Kotebe anyun bichoto inendet kole, "ng'o chichoto kamwaun kole 'ib kitogungung ak iwe'?"
\v 13 Ago inendet ne kigagisoob ko kima nai kole ng'o inendet ne kisoobi, amu kiga kwo Jeiso ago kimi biko che chang' oloto.
\p
\v 14 Kingobata noto, konyorji Jeiso inendet Hekalut, ak koleji, "keer, kagisobin, amatata iyai tengek si manyonjin kito age ne ya ne sirei ni."
\v 15 Kiwo anyun chichoto ak komwachi Yahudik kole kakosoob Jeiso ne kikaisoob inendet.
\v 16 Kigius anyun Jeiso Yahudik amu ng'olyondonoto amu kiyai tuguchu eng betutab sabato.
\v 17 Ak kiwolji Jeiso icheget koleji, "boisiei Baba agoi kora, ak aboisiei agane."
\v 18 Kiicheng anyun Yahudik mising kole kobar inendet amu ma kele kityo kibistoe ng'atutik, ago kimwachi kole Jehovah ko Kwandanyi, koyaege kogergeit ak Jehovah.
\p
\v 19 Kiwolji anyun Jeiso ichek koleji, "amwowok iman iman ale mayaei kiy werit inegei, ago ne keerei koyaei Kwanda, amu tuguk che yaei inendet koyaei agine werit ko unyoto"
\v 20 Amu chamei Kwanda werit ak koborjini tuguk tugul che yaei inendet, ak ta koborjini boisionik che eechen che sirei chu, si kobiit okwongie.
\v 21 Amu kou ye ing'eeti kwanda che kigobek ak kosoobi, isoobi werit kou noto agine che machei.
\v 22 Amu mairuokyini Kwanda chi age tugul, ago kigogochi werit kiruoget tugul.
\v 23 Si kobit koteegis tugul werit ko u ye teegisi Kwanda. inendet ne ma teegisi Werit ko ma teegisi Kwanda ne kiyok inendet.
\v 24 Amwowok iman iman ale, inendet ne kasei ng'olyondenyu ak koyani inendet ne kiyokwo, kotinye sobondab koigeny, ama wendi ole mi kiruoget, ago kagomong eng meet komongji sobondab koigeny.
\p
\v 25 Amwowok iman iman ale, nyonei sait, ak kagoit sait ne kase che kigobek kutitab weritab Jehovah ak sabtos icheget che kasei.
\v 26 Amu kou ye tinyei Kwanda sobondo inegei, ko u noto kigogochi Werit konom sobondo,
\v 27 Ak kigochi kimnatet koyai kiruoget amu inendet ko weritab chi.
\v 28 Amokwong'e nito, amu nyone sait ne tun kasei kutinyi tugul che mi kererisiek,
\v 29 Ak komong': ng'eetyini sobondo che kiyai ne mie, ak kongeetyi kiruoget icheget che kiyai ne ya.
\v 30 Mamuchi ayai kiy anegei, aruochi kou ye agase, ako bo iman kiruogenyu amu machenge ayai magenyu ago magetab inendet inendet ne kiyokwo.
\p
\v 31 Ngotgabaorionjige ko ma bo iman baornatenyu.
\v 32 Mi age ne baorianjina ak anget ale bo iman baornatet ne baorinjina.
\v 33 Kiyokyi ng'olyot Johana ak kibaoryanji imanda.
\v 34 Ago mataache baornatet kobun chi, ago amwae tuguchu si kobit kesoruok.
\v 35 Ki tait inendet ne kilalei kokwengisiei ak kiocham oboiboitune lapkeiyenyi eng betusiek che matia.
\v 36 Ago baornatet ne atinye ko O kosir ne bo Johana, amu boisionik che kigona Kwanda ages, ko choto che ayae, ako choto che baorianjina kole kiiyokwa kwanda.
\v 37 Ak kibaorianja Kwanda inendet ne kiyokwa, tomo ogas kutinyi kongete ole kiigoi anan ogeer itondanyi.
\v 38 Ama tebyei eng' akwe ng'olyondenyi amu maoyan inendet ne kiiyogu Jehovah.
\v 39 Osiachi sirutik olen otinye sobondab koigeny eng' choto kobate choto che baorianjina.
\v 40 Ago mochame obwanja si kobit onyoru sobondo.
\p
\v 41 Mataache kalosunet nebunu biko
\v 42 Ago angenok ale motindoi chamyetab Jehovah eng' oriting'wong'.
\v 43 Kianyo eng kainetab Baba, ama otacha, ng'onyo age eng' kainenyi otoche inendet.
\v 44 Omuktai ano oyan che otaagege kalosunet ne bunwok akweget, amochenge kalosunet ne bunu Jehovah ne inegei?
\p
\v 45 Amobwat ole ang'angtok eng' Kwanda, mi age ne ng'ongtok, noto ko Musa ne omong'u.
\v 46 Amu nda kikoyan Musa ko nda ko yanna, amu kisir agobo ane.
\v 47 Ago ngo moyani sirutikyi, omuktoi ano oyan ng'alekyu?"
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Kingobata tuguchu, kwo Jeiso bitet age ne bo Araraitab Galili, noto ko Araraitab Tiberia.
\v 2 Ak kiisub inendet ne o amu kigeer kaborunoik che kiyochi che miandos.
\v 3 Ak kitogosta Jeiso Tulwet kwo kotebi ng'weny ak alamalyennyi.
\v 4 (Ak kigarik Paska, igorta ne bo Yahudik.)
\v 5 Kingonyal barak ak ko geer tuiyet ne o, konyonjini inendet, koleji Pilipu, "kiole ano makatinik che ome bichu?"
\v 6 (Kimwoe kotieme inendet, amu kinget kito ne kimoche koyai).
\v 7 Kowolji Pilipu inendet koleji, "mayome icheget tugul magatinik che bo denarisiek bogol aeng' si konyor agetugul kitigin."
\v 8 Koleji inendet age nebo alamalynnyi, Andrea ne tupcho ak Simon Petero ne agenge eng' alamalyennyi,
\v 9 "Mi yu werit age ne tinye Magatinik mut che bo sairi ak injirenik aeng', ago tos eme nee anyun chuto eng' biko che tee chu?"
\v 10-11 Kimwa Jeiso kole, "ochob biko kotebi ng'weny." Ak kimi suswek che chang' oloto. Kitebi ng'weny anyun ak ki olobo elfusiek mut murenjoto kinam anyun jeiso makatinik ak ye kingo kagogoito kongoi, kopchechi alamalyennyi ak kiropchi icheget che kitepyei ng'weny ak kou noto agiche injirenik che tee che kimoche.
\v 12 Ak ye kingo biyong'io, koleji alamalyennyi, "oyum katuganik che kang'et si mabet kiy."
\v 13 Koyum anyun katuganichoto ak konyit kerebonik taman ak aeng', choto ko katuganikab makatinik mut che bo sairi che kang'etune icheget che kiomisie.
\p
\v 14 Ye kingogeer anyun bichoto kabarunet ne kiyai, kole "ni maotiot iman ne nyonjini ng'weny."
\v 15 Kingonai Jeiso kole legit kobwa si konam inendet eng' kimnatet, koyai inendet koek Laitoriat, kwo kogeny tulwet inegei.
\p
\v 16 Ak ye kingoek lagat, kochortage alamalyennyi koba araraita.
\v 17 Ak kilany moingetab beko kolandae araraita koba Kapernaum ak kigagoimen ak kotom koit Jeiso ole kimi icheget.
\v 18 Ak Kiwasege araraita amu kiuse usonet ne o.
\v 19 Kingo kagoba anyun eng' araraita olo bo mailisiek somok anan somok ak kebeber, kogeer Jeiso kowendoti eng' araraita barak ak konyo korikyi moinget koyweis.
\v 20 Ago kileji icheget, "ane, amoiyweisie."
\v 21 Kocham anyun kotaach inendet eng' moinget, ak kiit moinget ngunoto emet ole kibendi
\p
\v 22 Ki betut ne kirube noto kogeer tuiyet ne kimi eng' araraita bitonin; kole mami moinget age oloto kobate agenge noto kiga lany alamalyenyi ichegei ago kimalany Jeiso koboto alamalyenyi.
\v 23 Ago kibwa moingonik alak kobunu Tiberia ole legite koret ole kiame makatinik ye kingo kago koito Kiptaiyat kongoi.
\v 24 Ye kingogeer tuiyet anyun kole mami Jeiso oloto anan alamalyennyi, kolany ichek moingonik ak koba kapernaum kochengati Jeiso.
\p
\v 25 Ak ye kingonyor inendet eng' bitet age nebo araraita, koleji, "Rabbi, koinyoni au oli?"
\v 26 Kowolji Jeiso icheget koleji, "Amwawok iman, iman, ale, ocheng'o ma amu kogeer kaborunoik ako amu koam makatinik ak obiyong'se.
\v 27 Amogiljige oboisie agobo amitwokik che begu, ako ogiljige ocheng' amitwokik che tebyei agoi sobondab koigeny che konok weritab chi, amu kigongoch inendet Kwanda ne inendet ko Jehovah."
\p
\v 28 Kileji anyun icheget inendet, "kiyai nee si kobit keyai boisinikab Jehovah?"
\v 29 Kowolji Jeiso koleji, "ni boisietab Jehovah, ale oyan inendet ne kiiyogu Jehovah."
\v 30 Koleji icheget inendet, "ne kaborunet ne iyae si kegeer ak keyanin? Nee ne iyae?
\v 31 Kiam kwanisiekyo Mana eng' ongatet ko u ye kigisir kele 'kiigochi icheket Makatiat ne bunu Kipsengwet koam."'
\p
\v 32 Koleji anyun Jeiso icheget, "amwowok iman, iman, ale, kima ko Musa ne kigonok Magatiandanoto kibunu Kipsengwet, ago konok Baba Makatiat ne bo iman ne bunu Kipsengwet.
\v 33 Amu makatiat ne bo Jehovah ko noto choruge eng' Kipsengwet ak kogochi ng'weny sobondo.
\p
\v 34 Koleji anyun ichek inendet, "Kiptayandani, si konech makatiandani eng' kotugul."
\v 35 Koleji Jeiso icheget, "A makatiat ne bo sobon, inendet ne nyonjino ko mogose rubet ago, ak inendet ne iyano ko maome melel agoi.
\v 36 Ago amwowok ale, koogero, amoyoni.
\v 37 Bwonjino tugul che kono Kwanda ak inendet ne nyonjino ko maone matiny.
\v 38 Amu kiachoruge eng' Kipsengwet ma si ayai magenyu ago magetab inendet ne kiyokwo.
\v 39 Ak ni magetab inendet ne kiyokwo ale eng' tugul che kigono inendet ko mabeteno agot agenge ago tatun ang'eeti eng' betutab let.
\v 40 Amu ni magetab Baba, ale chi age tugul ne keerei werit ak koyan inendet konyoru sobondab koigeny ak ang'eeti inendet eng' betutab let."
\p
\v 41 King'ung'ngung'so anyun Yahudik agobo inendet amu kimwa kole "A makatiat ne kichorge eng' Kipsengwet."
\v 42 Ak kimwa kole, "tos ma Jeiso nito weritab Josep ne kinget Kwandanyi ak Kamet? Kotepto ano anyun si komwa kole 'kiachoruge eng' Kipsengwet'?"
\v 43 Kowolji Jeiso anyun koleji "among'unyng'ung'se akwege eng' akwege.
\v 44 Maimuji chi konyonjo ama ichuut Kwanda ne kiyokwo, ak angeeti inendet eng' betutab let.
\v 45 Kigisir eng' maotik ak kineeti tugul eng' Jehovah, age tugul ne kagogas eng' Kwanda ak kagonetgei konyonjino.
\v 46 Molen kigogeer chi age tugul Kwanda, kobate inendet ne bunu Jehovah, kigogeer inendet Kwanda.
\v 47 Amwowok komie iman ale inendet ne iyani kotinye sobondab koigeny
\v 48 A makatiat ne bo sobon.
\v 49 Kiam kwanisiekwok mana eng' ong'atet ak kibek.
\v 50 Ni makatiat ne choruge eng' Kipsengwet ne ngoam chi ko mameei.
\v 51 A makatiat ne sobei ne kichogei eng' Kipsengwet, ng'oam chi age tugul makatiandani kosobe koigeny, ee, ak bortonyu makatiat ne agoitoi agobo sobondo ne bo ng'weny.
\p
\v 52 Kiborio anyun Yahudik ichegei kole "imuktoi ano chichi kogonech bortanyi keam?"
\v 53 Koleji Jeiso anyun icheget, "amwowok iman, iman ale, ng'oto moam bortab weritab chi ak oee korotikyi ko motinye sobondo eng' oring'wong'.
\v 54 Inendet ne amei bortanyu ak koe korotikyu kotinye sobondab koigeny ak ang'eeti inendet eng' betutab let.
\v 55 Amu omdit iman bortonyu, ak korotikyu ko che kiee iman.
\v 56 Inendet ne ome bortanyu ak koee korotikyu, komenyo ak amenye inendet.
\v 57 Kou ye kiyokwo Kwanda ne sobe, ak asobe amu Kwanda, kou noto inendet ne amo, ko sobe agine amu ane.
\v 58 Ni makatiandanato ne kichorge eng' Kipsengwet, ma kou ye kiam Kwanisiek ak kobek, inendet ne ame makatiandani kosobe koigeny."
\v 59 Kimwa tuguchu eng' sunagogit kota konetisiei eng' Kapernaum.
\p
\v 60 Ye kingogas ni che chang' eng' alamalyennyi, komwa kole, "uui ng'olyondoni, imuchi ng'o kogas?"
\v 61 Ago kinai Jeiso eng' oritinyi kole ing'unyng'ung'jini alamalyennyi ng'olyondonito, koleji echeket, "tos kagonachak nito?"
\v 62 Ara tos teptoi ano anyun ng'ot go tun ogeer weritab chi kotogostoi ole kimi atkinye?
\v 63 Tamirmiriet ne igoitoi sobondo, matile kiy borto, tamirmiriet ak sobondo ng'alek che kamwowok.
\v 64 Ago mito alak eng' akwe che maiyoni. Amu kinai Jeiso koboch taunet icheget che maiyoni ak inendet ne kimoche kongwekta inendet.
\p
\v 65 Ak kile, "amu nito anyun' kamwowok ale, magoi imuch chi konyonjo kobate ne igochini Kwanda."
\p
\v 66 Kongete yoto, kochuchchge che chang' che bo alamalyennyi amata kobendot ak inendet.
\v 67 Kileji anyun Jeiso choto taman ak aeng', "ara obendi ak akwe?"
\v 68 Kowolji anyun Simon Petero koleji, "Kiptaiyandani, kibendi ole mi ng'o? Itinye ng'alek chebo sobondab koigeny,
\v 69 ako kigiyan ak kenget kele i ne tilil ne bo Jehovah."
\v 70 Kowolji Jeiso icheget koleji, "kima alewenok taman ak aeng', ago oindet age eng' akwe?"
\v 71 Kimwoe anyun agobo Judas ne bo kap Simon Iscariot, amu ine ne kimoche kong'wekta inendet ng'anda ki agenge eng' taman ak aeng'.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Ak kingobata tuguchu kowendot Jeiso eng' Galili, amu macham kowendot eng' Judea amu kichenge Yahudik kobar inendet.
\v 2 Ak kiga rik igortab Yahudik ne bo keriosiek.
\v 3 Kileji anyun tupchosiekyi inendet "ui eng' oli agoi Judea, si kogeer alamalyeng'ung' agiche boisionikuk che iyoe.
\v 4 Amu mami chi ne yae kiy eng' ungot ak kocheng' kobartage ak kotok, ngiyai tuguchu ibartege eng' ing'weny."
\v 5 Amu agot tupchosiekyi agiche ko kima iyan inendet.
\v 6 Koleji anyun Jeiso icheget, "tom koit betunyu ago mi betung'wong' kotugul.
\v 7 Maimuchi ng'weny kosasaak, ago soso ane amu abaoriani agobo ng'weny ale yaachen boisionikyi.
\v 8 Otogoste akwe oba igorta; ma togostoi ane awendi igorta amu tomo kosulda betunyu."
\v 9 Ak kingo kagomwa tuguchu, kota kotebi eng' Galili.
\p
\v 10 Ago ye kingokagotogosta tupchosiekyi kopa igorta, kotogosta agine ago ma ibartage ago kiwo ku yo ungotege.
\v 11 Kichenge anyun Yahudik inendet eng' igorta, ak koteeb kole "mi ano inendet?"
\v 12 Ak kimi kang'unyng'unyet ne o eng' tuiyosiek agobo inendet amu kile alak "kararan chichi." kole alak, "achicha imaasi biko koba taban."
\v 13 Ago ma mwa chi ng'olyo kotook agobo inendet amu kiiywei Yahudik.
\p
\v 14 Ago ye kingo kagoit kwenutab igorta, kotogosta Jeiso kwo hekalut ak konetis.
\v 15 Kokwong'io anyun Yahudik kole "kinaita ano chichi sirutik? Ago tomo konetge."
\v 16 Kowolji Jeiso anyun koleji, "konetisienyu ko ma nenyu ago bo inendet ne kiyokwo.
\v 17 Ng'o moche chi age tugul koyai magetab Jehovah, konai konetisioni ng'o bo Jehovah anan amwoe anege.
\v 18 Inendet ne mwoe chechi inegei kochenge torornatenyi, ago ne chenge torornatetab ne kiiyoku ko bo iman, ama mi kiy ne ma bo imanda eng' inendet.
\v 19 Tos kima konok Musa ng'atutiet? Nga mami chi eng' akwe ne yoe ng'atutiet. Amu ne si ochenge obara?"
\p
\v 20 Kowol tuiyet kole, "itinye oindet. Ng'o ne chenge kobarin?"
\v 21 Kowolji Jeiso koleji, kiayai boisiet agenge okwongie akwe tugul.
\v 22 Kigonok Musa kamuratanet (amu noto ko mabun Musa kamuratanet ago bo kwanisiek), ak omuratani chi eng' sabato.'
\v 23 Ng'eyotitoi chi eng' betutab sabato si mabutok ng'atutietab Musa, kotos onerekyina amu kasoob chi komie eng' betutab sabato?
\v 24 Amoruoch ko u ye ogeere ago oruoch kiruoget ne bo imanda."
\p
\v 25 Kimwa alak eng bichoto bo Jerusalem kole, "ma inendet ni ne kochenge ichek kobar?
\v 26 Ogeero, mwaitoti kotook, ama mwoji kiy ichek inendet. Tos inget bunik komie kole nito ko Kristo?
\v 27 Kinget ole bunu chichi, ago ngo nyo Jeiso Kristo ko manae chi ole bunu."
\p
\v 28 Kingalal anyun Jeiso eng kutit ne o konetisyei eng' hegalut ak komwae kolen, "ongeto ak onget ole abunu, ako kima nyo anegei ago bo iman inendet ne kiiyokwo ne monget akwe.
\v 29 Anget inendet amu abunu ole mi inendet, amu kiiyokwo."
\p
\v 30 Kicheng' anyun bichoto konam inendet ago manam chi amu kitom koit betunyi.
\v 31 Ak kiiyan inendet che chang' che bo tuiyet ak kole, "ngo nyo Kristo kotos yai kaborunaik che siirei chu yae chichi?"
\v 32 Kigas Parisaik kongungungjini tuiyet tuguchuto agobo inendet, kiiyok tiisik che eechen, Parisaik ak Kiptainik kobwa konam inendet.
\p
\v 33 Koleji Jeiso icheket anyun, "ta ami kobotok ne matia, si awa ole mi inendet ne kiiyokwa.
\v 34 Tun ochengo amonyorwo, ak ole ami ko momuji obwa."
\v 35 Komwachige anyun Yahudik kole, "tos wendi ano chichi ole makinyoru? Tos wendi ole mi ichek che kigoyestochi Yunanik konet icheket?
\v 36 Nee anyun ng'olyondoni kamwa kole ochenga amonyorua ak ole ami komomuchi obga?"
\p
\v 37 Eng' betut ne o ne kibo let eng' igorta, kotonon Jeiso ak komwa eng' kutit ne o kole ngo amei chi melel ko ingonyonja ak koee.
\v 38 "Inendet ne iyana, ko u olemwoitoi sirutiet, ko bunu moenyi ainosiekab beeko che saptos."
\v 39 Kiwae nito agobo tamirmiriet ne tun taachei icheget che iyani inendet, amu kitomo kegon tamirmiriet, amu kitomo ketoror Jeiso.
\p
\v 40 Kingogas alak che bo tuiyet ng'alechuto, komwa kole, "nito anyun maotiot iman."
\v 41 Ako kimwa alak kole, "nito ko Kristo." kole alage, tos bunu Kristo Galili?"
\v 42 "Ma mwae sirutiet kole mongune Kristo oretab keswek ab Daudi ak kobun nganasetab Betlehem ole kimi Daudi?"
\v 43 Kibiit anyun toiyet eng' tuiyet agobo inendet.
\v 44 Ak kimachei alak konam inendet ago ma nam chi inendet.
\p
\v 45 Kiwechge anyun kiptainik kobwa ole mi tisiik che eechen ak Parisaik, kotebe koleji, kalya si momutu inendet?"
\v 46 Kowol kiptainichoto kole, "kitomo kongololi chi age tugul ko u ni."
\v 47 Kowolji anyun Parisaik ichek koleji, "kagibeetok ak akwe?
\v 48 Kiioyan inendet akwe tugul eng' bounik ak Parisaik?
\v 49 Ago chubotin bichu manaei ng'atutiet.
\p
\v 50 Kileji Nikodemo (agenge eng' parisaik, ne kigakwo kemoi atkinye eng tai ole mi Jeiso,
\v 51 "Tos iruokyini chi ng'atutienyo kotomo kogas ng'alekyi ak kenai kito ne yae?"
\v 52 Kowolji anyun inendet koleji, "ibunu akinye Galili? Cheng' ak igeer ile mamangune Galili maotiondo."
\p
\v 53 Kiwechige anyun chi tugul gonyi.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ako kiwo Jeiso tulwetab emitik.
\v 2 Ak kimus karon konyo hekalut, ak kibwa biko tugul ole mi inendet, kitebi ng'weny, ak konet ichek.
\v 3 Kiimut sirik ak Parisaik chepyoset ne kiginamji kesesnatet. Ak kinde inendet kwenut.
\v 4 Kolenji inendet, "Konetindoni, kaginam chepyosani koyae kesesnatet.
\v 5 Kingatech Musa eng' ng'atutiet kole, kilage koik neu nito, ara tos ilen ne inye?"
\v 6 Kimwoe ng'olyoni si kosich kito ne itaame, Ago king'uruk Jeiso kosir ng'weny eng' mornenyi.
\v 7 Ago kingo tese tai kotepe inendet, kotonon Jeiso ak koleji ichek, "ingotoi nematinye tengek eng' akwe kowir eng' koita."
\v 8 Ak king'uruk kogeny kosir ng'weny eng' mornenyi.
\v 9 Ak ye kingogas ng'olyondonito, kotoi komanda ak koba agenge agenge kongete ne o. Ak kinget Jeiso inegei ak chepyosonoto kotononi eng' kwen.
\v 10 Kotonon anyun Jeiso anyun ak koleji" Chepyosani, mi ano iche che kaigikyin? Maigikyin chi?"
\v 11 Ak kile "maikigyo chi Kamuktoindoni." Ak kilechi Jeiso, "makigchinin agine. Ui amatiteiyai tengek kogeny."
\p
\v 12 Kimwachi Jeiso anyun icheket koleji, " A lapkeiyet nebo ng'weny, inendet ne isuba ko ma wendoti eng' tuindo ago nyoru lapkeiyetab sobondo."
\v 13 koleji Parisaik inendet "ibaoryiajinige ama bo iman baornateng'ung';"
\v 14 Kowolji Jeiso koleji, "agot ngabaoryanjinige ko bo iman baornatenyu amu anget ole abunu ak ole awendi, ago monget ole abunu anan ole awendi.
\v 15 Oruochi kou magetab borto; Maruokyini chi ane.
\v 16 Ee agot ngaruoch, kobo iman kiruogenyu amu mami anege, ago kimi ak Kwanda ne kiyokwo.
\v 17 Ee, ak kigisir eng' ng'atutieng'wong' kele bo iman baornatetab biik aeng'.
\v 18 A inendet ne baorianjinige ak baoryanjina Kwanda ne kiiyokwa."
\p
\v 19 Kolenji anyun ichek inendet, "mi ano Kwandang'ung'?" Kowolji Jeiso koleji, "mongeno amonget Baba; Nda kigonaa nda kionai Baba agine."
\v 20 Kimwa inendet ng'alechu eng' ole kigonore silingisiek ye kinetisyei eng' hekalut ak ma nam chi inendet amu kitomo koit sainyi.
\p
\v 21 Kimwochi anyun icheget kogeny koleji, " awendi ak tun ochengo ak obegu eng' tengektanwong', ole awendi ko momuji obwa."
\v 22 Kile anyun Yahudik, "tos baregei, amu mwoe kole ole awendi ko momuji obwa?"
\v 23 Ak kileji ichek "obo oli bo ng'weny abo barak, o bo ng'wenduni ma bo ane ng'wenduni.
\v 24 Noto kamwowok ale obegu eng' tengekwogikwok. amu ng'o moyani ole a inendet obegu eng' tengekwokikwok."
\p
\v 25 Kileji anyun ichek inendet, "i ng'o?" Koleji Jeiso, "noto kiamwowok kong'ete taunet.
\v 26 Atinye tuguk che chang' che amwoe ak che aruochi agobo akwe ago bo iman inendet ne kiiyokwao ak amwochini ng'weny tuguk che kiagas eng' inendet."
\p
\v 27 Ago ma iguiyo kole mwochini agobo Kwanda.
\v 28 Kileji Jeiso ichek anyun, "ye kaouite weritab chi, onai anyun eng' betunoto ole a inendet ama yae kiy anege ago amwae tuguchu kou ye kineta Kwanda.
\v 29 Inendet ne kiiyokwa kemi tuwai, ma bagakta anege amu ayae kotugul tuguchuto chomokse eng' inendet."
\v 30 Ak kingo tokomwoe tuguchu, koyan inendet che chang'.
\p
\v 31 Kilechi Jeiso anyun Yahudichoto kiga koyan inendet, "ngot otebi akwe eng' ng'olyondenyu ko o alamalyenyu iman;
\v 32 Ak onai imanda ak kotiachak imanda."
\v 33 Kowolji ichek inendet koleji, ki keswek ab Abraham ak tomo keegu otwogikab chi age tugul; Ara imuktoi ano ile, 'Kitiochok'?"
\v 34 Kowolji Jeiso koleji, "amwowok Iman, iman ale, age tugul ne yae tengek ko otwokindetab tengek.
\v 35 Ak matebye otwokindet eng' got koigeny, tebyei werit koigeny.
\v 36 Ngotiachak anyun werit, ko otiogotin iman.
\v 37 Anget ale oi keswekab Abraham ago ochenge obara amu motinye ng'olyondenyu oletebe eng' akwe.
\v 38 Amwoe tuguk che kiageer eng' Baba ak oyae tuguchoto kiogas eng' kwandang'wong'."
\p
\v 39 Kowolji kolechi, "Kwandanyo ko Abraham." koleji Jeiso, "nda kioi legukab Amraham nda kioyae boisionikab Abraham.
\v 40 Ago nguno ochenge obara, chito ne kamwowok ngalek che bo iman che kiagas eng' Jehovah. Kima yai kounoto Abraham.
\v 41 Oyoe boisionik che bo kwandang'wong'." Kilechi anyun icheket inendet, "kimagisichech eng' sokset; kitinye Kwanda agenge noto ko Jehovah."
\v 42 Komwochi Jeiso icheget koleji, "nda ka Kwandang'wong' Jehovah, nda kochama amu kianyo abunuu Jehovah, kima nyo anege ago kiiyokwo inendet.
\v 43 Amu nee si monai choto amwoe? Amu momuchi ogas ng'olyondenyu.
\v 44 O bo kwandang'wong' oindet ak ochome oyai magutigab kwandang'wong'. Ki rumindet kongete taunet ama tononi eng' imanda amu mami imanda eng' inendet. Ye mwoe lembech komwoe agobo tugukyi amu kiplembechwa inendet ak kwanda ne bo lembech.
\v 45 Ago moyana amu amwoe imanda.
\v 46 Ng'o eng' akwe ne igikyino kole atinye tengek? ngot amwoe imanda ko amu nee anyun si moyana?
\v 47 Inendet ne bo Jehovah kogasei ng'alekab Jehovah; noto anyun mogose akwe amu mo bo Jehovah."
\p
\v 48 Kowolji anyun Yahudik koleji, "Tos makimwoe ache iman kele i samarindet ak itinye oindet?"
\v 49 Kowol Jeiso kole, "Matinye oindet ogo agonyiti Baba, ak otewero.
\v 50 Ago mocheng'e torornatenyu; Mito agenge ne cheng'e ak koruochi.
\v 51 Amwowok Iman iman ale, ng'orib chi ng'olyondenyu ko mageere meet agoi."
\p
\v 52 Koleji anyun Yahudik inendet, "kinget nguno kele itinye oindet. Kigome Abraham ako kigobek maotik; ak imwoe ile 'ngorib chi ng'olyondenyu ko machamchami meet agoi'.
\v 53 Tos i o isiir kwandanyo Abraham ne kigome? Ak kigobek maotik. Iyaege inye iegu ng'o?
\v 54 Kowol Jeiso kole, "ngot atororige ko buch torornatenyu; Kwandanyu ne itororo- ne omwoe ole inendet ko Jehovah neng'wong'.
\v 55 Ak tomo onai inendet, ago anget ane inendet. Ak ngot amwa ale manget inendet, aegu kiplembechwa ko u akwe, ago anget ane inendet ak aribe ng'olyondenyi.
\v 56 Kibaibai kwandang'wong' Abraham kogeer betunyu; ak kigeer ak kogasgei."
\p
\v 57 Koleji anyun Yahudik inendet, "tomo iit kenyisiek konom ako kiigeer Abraham?"
\v 58 Koleji Jeiso, "amwowok iman, iman ale, kingo tomo kobiit Abraham A MI.
\v 59 "Kinem anyun bichoto koik komoche kowire inendet ago kiunyge Jeiso ak komanda eng' hekalut.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak ye kingo siirtoi Jeiso, kogeer chito ne ki korat kong'etee ko kagisich.
\v 2 Ak kiteebe inendet alamalyennyi koleji, "Rabii, ng'o ne kiyai tengekto, chichi anan sikikyi, si kesich ko korat?"
\v 3 Kowol Jeiso koleji, "kimayai chichi tengekto, anan sikikyi, ago si kobit kotook boisionikab Jehovah eng' inendet.
\v 4 Kanyol ayai boisionikab inendet ne kiiyokwo ko ta kobeet. Amu nyoni kemout ne ma komuchi chi kobois.
\v 5 Kote ko to mi ng'weny ko a lapkeiyet ab ng'weny."
\p
\v 6 Ye kingo kagomwa ko u noto, kong'utyi nyung'unyek ak kotangwar ak koiile konyekyi nyung'unyechoto.
\v 7 Ak kolenji inendet, "ui iunde eng' tamboiyot ab Siloam" (ye kiweech kele "kiyokto"). kiwa anyun koun ak kowechge kokagogerto.
\v 8 Kimwa anyun bikab kokwet ak biko che kigageer eng' tai ko korat ak kole "tos ma inendet ni ne kicham kotebye ak kosomse?"
\v 9 Kole alak, "inendet". Kole alage, "achicha ago kerge ak inendet." Ako kile chichoto "a inendet."
\v 10 Kolenji anyun iche inendet, "kogiyatita ano konyekuk?"
\v 11 Kowol kole, "kotangwar nyung'unyek chi ne kegure Jeiso ak koilie konyekyu ak kolenja 'ui Siloam ak iunde.' Aawe anyun aun ak ageerte."
\v 12 Kilenji, "mi ano inendet?" kowolji kolenji, "mongen."
\p
\v 13 Kiimut anyun ichek chichoto ki korat eng' tai kwo ole mi Parisaik.
\v 14 Ki sabato betut noto kitangwari Jeiso nyung'unyek si koyaate konyekab chichoto.
\v 15 Kotebe Parisaik kogeny kole katebto ano si igeerte, kowolji icheget kolenji, "kaiile konyekyu nyung'unyek chi katangwar, ak kaun, ak agerte."
\v 16 Kole alak che bo Parisaik anyun, "mabunu Jehovah chichi amu mariibe Sabato." kole alage, "imuktoi ano chi kiptengekyo koyai kaborunoik chi u chu?" Ak kibiit toiyet eng' kwenung'wai.
\v 17 Kigilenji kogeny chito ne korat, "imwoe nee agobo inendet, amu kayaat konyekuk?" Ak kiwol kole, "maotio."
\p
\v 18 Maiyan anyun Yahudik agobo inendet kole kogorat ago kagogeerto agoi koguur sikiikab chichoto.
\v 19 Ak kotebe kolenji, "tos wering'wong' ni ne omwoe ole kigisich ko korat? Ko katebto ano si kogeertoi ng'uno?"
\v 20 Kowol sikikyi kole, "werinyo nito ak king'et kele kigisich ko korat.
\v 21 Ago makinget ole katepto si kogeerto nguno ak making'et chito ne kayate konyekyi, oteebe amu kagoeet inendet, ng'omwa inegei."
\v 22 Kimwa ngalechu sikikyi amu kiiywei Yahudik. Kigagosib kochamnyeji Yahudik kole ngong'aany chi age tugul kole inendet ko Kristo, kibeetoi eng' sunagogit.
\v 23 Amu eng' nito anyun, komwa sikikyi kole, "otebe amu kagoet."
\p
\v 24 Kiguur ne bo aeng' bichoto, chichoto ki korat ak kolenji, "igochi Jehovah kalasunet, amu kinget kele kiptengekyo chichi."
\v 25 Kowol anyun inendet kole, "ng'o kiptengekyo chichoto ko mangen, kit agenge ne angen ko kia korat ago ageertoi nguno."
\v 26 Kolenji anyun ichek inendet, "kayaun nee? Kayatita ano konyekuk?"
\v 27 Kowolji inendet icheget kolenji, "kamwawok ama ogas, kalya si omache ogas kogeny? Omache oegu ak akwe alamalyennyi, tos?"
\v 28 Kong'emji kut iche inendet kolenji "i alamalyennyi, ago kii ache alamalyetab Musa.
\v 29 Kingen kele kingolalji Jehovah Musa ago magingen ole bo chichi."
\v 30 Kowolji chichoto icheget kolenji, "kwongut nito anyun amu mongen ole bunu ano, ago kagoyaat konyekyu."
\v 31 Kingen kele magose Jehovah kipteng'eginik, ago ng'olosu chi age tugul Jehovah, ak koyae magenyi kogase inendet.
\v 32 Kong'ete ng'etoi ng'weny ko ma kigas kele kiyat chi konyekab chi ne kigisich kogorat.
\v 33 Nda ma bunu Jehovah chichi ko magoi imuch koyai kiy.
\v 34 Kowolji inendet kolenji, "kigisikten iman teng'ekwogik ak iyaege inetech?" Ak kitoorta inendet kwo sang'.
\p
\v 35 Kigas Jeiso kole kagetorta inendet kwo sang', ak ye kingo nyor inendet koleji, " tos iyoni weritab Jehovah?"
\v 36 Ak kiwol kole "ngo noto Kiptaiyandani, si kobit ayan inendet?"
\v 37 Koleji Jeiso "kaigeer inendet, ago inendet ni ng'ololi ak inye."
\v 38 Ak kile, "Kiptaiyandani, ayoni," ak kigutungji kolos inendet.
\p
\v 39 Ak kile Jeiso, "kianyo ng'wenyuni amu kiruoget si kobiit kogeerto che magertoi ak kogorio che keertoi."
\v 40 Kigas tuguchuto alak che bo Parisaik che kimi koboto inendet ak koleji, "kigoryotin agiche?"
\v 41 Koleji Jeiso, "nda kiogoryotin akwe, nda motinye tengek, ago amu nguno omwoe ole kigeertoi, kotebye anyun tengektong'wong'."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Amwowok iman iman ale, chorin ak ko rebin inendet ne mabunu kurget ak kochut biutab kechirek, ago sire kerwa.
\v 2 Ago mestowotab kechirek inendet ne bune kurget.
\v 3 Yatyini inendet ribindetab kurget ago kose kechirek kutinyi ak koguur kechirekyi eng' kainaikwai ak kondoe iche.
\v 4 Ye kagomanda tugul koba sang', kondoe ak korub kechirek inendet amu ingen kutinyi.
\v 5 Ak marube toondet ago mwee, amu manoe kutitab toek.
\p
\v 6 Ak kimwochi Jeiso ichek kalewenoni ago maiguiyo iche kole nee tuguchoto kiga mwochi.
\v 7 Koleji anyun Jeiso iche kogeny, "amwawok iman iman ale, a kurgetab kechirek.
\v 8 Chorik ago rebik tugul che kindouneno ago ma kas kechirek ichee.
\v 9 A kurget. Ngwo chi age tugul go ne buno ane, kesoru ak kwo ak komanda sang' ak konyor ole kiyage.
\v 10 Nyoni chorindet si kochor ak kobar ak kong'em. Kianyo si kobit konyor sobondo ak kotebto sobondo inne.
\p
\v 11 A mestowot ne kararan, igoitoi mestowot ne kararan sobondanyi agobo kechirekyi.
\v 12 Ago inendet ne otwogin ne ma mestowot ama chitab kobo kechirek kogere konyone kimaget, kobokoktoi kechirek ak komwei ak konyo kimagetiet ak konam iche ak koyesta.
\v 13 Komweei inendet amu otwogin ak mamoge kiy kechirek.
\v 14 A mestowot ne kararan ak anget kechirekyu ak kong'eno chechu.
\v 15 Kou ye ing'eno Kwanda ak angen Kwanda ak agoitoi sobondanyu agobo kechirek.
\v 16 Ak atinye kechirek alak che ma bo biuni, kanyol aget choto agiche si kogas kutinyu ak koek akwet agenge ak mestowot agenge.
\v 17 Chomo anyun Kwanda amu noto, amu agoitoi sobondanyu si kobit anam kogeny
\v 18 Masoreno chi ago agoitoi anege, atinye kimnotet agoito ak atinye kimnatet anam kogeny, kiataach ng'atutioni eng' Baba."
\p
\v 19 Ak kibiit toiyet kogeny eng' Yahudik agobo ng'alechuto.
\v 20 Ak kile che chang' eng' iche, "tinyei oindet ago ame iywek, kalya si ogas inendet?"
\v 21 Kole alage, "ma bo ng'alechu chi ne tinyei oindet. Tos imuchi oindet koyat konyekab chito ne korat?"
\p
\v 22 Ak kimi igortab katabanet eng' Jerusalem ak ki betusek ab kaititindo,
\v 23 Ak kiwendot Jeiso eng' hekalut eng' keterut ne bo solomon.
\v 24 Kibwa anyun Yahudik komut inendet ak koleji "igonech ketebi eng' saget kot kotianit? Ng'ot i Kristo imwoiwech komie."
\v 25 Kowolji Jeiso koleji, "kiamwowok amoyoni boisiosiek che ayae eng' kainetab Baba ko choto che baoryianjino.
\v 26 Ago moyoni amu mo bo kechirekyu
\v 27 Kase kutinyu kechirekyu ak angen iche ak korubwo.
\v 28 Ak agochini iche sobondab koigeny ak magoi lusyo amasareno chi eng' eunyu.
\v 29 O Baba ne kigono iche kosiir tugul ama mi chi ne imuchi kosar iche eng' eutab Baba.
\v 30 Ane ak Kwanda ko ki agenge.
\p
\v 31 Konam anyun Yahudik koik kogeny kolen kowir inendet.
\v 32 Kowolji Jeiso koleji, "kaborwok boisiosiek che chang' che kororon che bunu Kwanda, owiro agobo boisio nee eng' choto?
\v 33 Kowolji Yahudik inendet koleji, "makiwirin amu boisiet ne kararan ago amu mulset, inye ne i chi iyaege iegu Jehovah."
\v 34 Kowolji Jeiso bichoto kolenji, "tos ma sirat eng' ng'atutieng'wong' kele kiamwa ale o i cheptailelisiek?
\v 35 Ng'o kigoguure inendet iche cheptailelisiek, icheket che kinyonji ng'olyotab Jehovah, (ako ma imukogse kebut ngatutiet),
\v 36 Tos omwoe agobo inendet ne kitabaan Kwanda ak koyokto kwo ng'weny olejini 'imulsei amu kiole a I Weritab Jehovah'?
\v 37 Ng'ot ko mayai boisiosiekab Kwandanyu, ko mat oyana.
\v 38 Ago ng'ot ko kiayai, ko agot ng'o moyana, oyan boisiosiek si kobit onai ak oyan ole mi Kwanda eng' ane ak ane eng' Kwanda."
\p
\v 39 Kicheng' anyun kogeny konam inendet ago kichilile eng' eunekwai.
\p
\v 40 Ak kiwo kogeny Jordan komosin ole kibotisionisie Johana eng' tai ak kitebi eng' oloto.
\v 41 Ak kibwonji inendet che chang' ak komwa kole "kima yai Johana kaborunet ago tuguk alak tugul che kimwa Johana agobo chichi ko bo iman."
\v 42 Ak kiiyan inendet che chang' eng' oloto.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Kimian chito age ne keguure Lasaro ne bo Betania Ng'anaset ne bo Maria ak chepto ne tupcho ak Marta.
\v 2 Nito ko Maria ne kiil Kiptayat ak kouuse kelyekyi sumeekyi ne kimioni tupchenyi Lasaro.
\v 3 Kiiyokyi tipichoto tupcho inendet ng'olyot koleji, "Kiptayandani, keero, imioni inendet ne ichome."
\v 4 Ago kingogas Jeiso nito, komwa kole, "ma bo meet mionito ago bo torornatetab Jehovah ak kilosune noto weritab Jehovah."
\v 5 Ak anyun kichome Jeiso Marta koboto Maria ne tupcho tuwai ak Lasaro.
\v 6 Kingogas kole mioni kota kotebi betusiek aeng' eng' ole kimi.
\p
\v 7 Kingobata nito, koleji alamaliennyi, "ongebe anyun Judea kogeny."
\v 8 Koleji alamalyet, "Rabbi, kocheng'e Yahudik kowirin eng' koik ak iwendi olindo kogeny?"
\v 9 Kowolji Jeiso koleji, tosn momi saisiek tamanu ak aeng' eng' betut? Ng'o wendot chi eng' bet ko makinachi amu keerei lapkeiyetab ng'wenyuni.
\v 10 Ago ng'o wendot chi kemoi, kinachi amu momi lapkeiyet eng' inendet."
\p
\v 11 Komwa tuguchu ak ye king'obata koleji icheket, "inuchi chorwenyo Lasaro, ago awendi ang'eeti inendet eng' ruondo."
\v 12 Koleji anyun alamalyennyi inendet, Kiptaiyandani, ng'ot konuuchi ko ka ga tokosobe."
\v 13 Ago kimwoe Jeiso agobo meenyi, nga kilen iche alen mwoe agobo ruondo ne kagonuuch.
\v 14 Kimwochi anyun Jeiso iche komie koleji, "kagome Lasaro.
\v 15 Ago abaibai agobo akwe amu kimomi olindo si kobit oyan. Ago ongebe ole mi inendet."
\v 16 Koleji anyun Tomas ne keguure Didumo alamalyet chun alak, "ongebe ak ache si kobit kebegu ak inendet."
\p
\v 17 Ye king'oit Jeiso anyun, konyor kole kiga kotebe kererit betusiek angwan.
\v 18 Betania ko kilegite Jerusalem, ki olo bo mailisiek aeng'.
\v 19 Ak kigabwa che chang' che bo Yahudik kogaigai Marta ak Maria agobo ng'etetab kamet.
\v 20 Kingogas anyun Marta kole nyoni Jeiso, kwo kotorokta inendet ago kita kotebi Maria eng' got.
\v 21 Koleji Marta anyun Jeiso, "Kiptaiyandani, nda kiimi yu ta kima komee werit ne ketupche.
\v 22 Ako ang'et mbo raa ale, kito age tugul ne isome Jehovah kogonin Jehovah."
\v 23 Koleji Jeiso inendet, "ta kong'eetei tupcheng'ung'."
\v 24 Koleji Marta inendet, "ang'et ale ng'eetei eng' ng'eetyet ne bo betutab let."
\v 25 koleji Jeiso, "A ng'eetyet ak sobondo; inendet ne iyono agot ng'ome, ko ta kosobe;
\v 26 Ak chi age tugul ne sobe agoyono, ko ma mee matiny. Tos iyoni inye nito?"
\v 27 Koleji "wei, Kiptaiyandani, ayoni ale i Kristo weritab Jehovah ne nyoni ng'weny."
\p
\v 28 Ak ye kingo kagomwa nito cheboto, kwo koguur Maria chepto ne tupcho eng' ungot koleji, "mi yu konetindet ago kuurin."
\v 29 Ak ye king'ogas nito, kong'eet kochakta kwo ole mi inendet.
\v 30 Ago kitomo koit Jeiso nganaset ago ki kitogomi ole kigatuiyo ak Marta.
\v 31 Kiirub anyun Yahudik, cheboto che kimi tugul eng' go kogoigoi, ye king'ogeer kong'eet Maria kochakta komanda sang', kolen wendi kererit korire eng' oloto.
\p
\v 32 King'oit anyun Maria ole mi Jeiso ak kogeer inendet, kobutyi kelyekyi ak koleji, "Kiptaiyandani, nda kiimi yu nda kimakomee werit ne ketupche."
\v 33 King'ogeer Jeiso anyun inendet korire, ak korirtos agiche Yahudik che kigabwa koboto inendet, kogas kongwan mising' eng' Tamirmiriet ak kochol;
\v 34 Kole, "kionde ano?" Koleji, " Kiptaiyandani nyo keer."
\v 35 Korir Jeiso.
\v 36 Kole anyun Yahudik, "ogeer anyun o, ole kiichamdoi inendet Lazaro."
\v 37 Ago kile alak eng' iche, kigatemene nee chichi ne kiyote konyekab chito ne ki korat koger, ago ka koyai chichi mame?"
\p
\v 38 Kogas anyun Jeiso kong'wan kogeny eng' orinyi, konyoni kererit. Ki kebenet ne kiga kigere koita kurget.
\v 39 Kole Jeiso, "oiste koita." Kolenji Maria chepto ne tupcho ak Lazaro, "Kiptaiyandani, kogosamisit amu kong'etege ng'ome, ko betusiek angwan.
\v 40 Koleji Jeiso inendet, "kama mwoun ale ng'iyoni, igeere torornatetab Jehovah?"
\p
\v 41 Koisto anyun koita ak king'et met Jeiso ak kole, "Baba, amwoun kongoi ale kaigasa.
\v 42 Ak kaanai ale igoso eng' ui tugul ago kaamwa ni amu tuiyoni tononi eng' yuto si kobiit koyan kole kiiyokwo."
\v 43 Ak ye kingo kagomwa ko u noto, komwa eng' ne o kole, "Lazaro, mongu!"
\v 44 Komong' anyun inendet ne kiga kome ko rototin eunek ak kelyek eng' ngoroik che bo kererit, ak kigakirate togenyi anget. koleji anyun Jeiso bichoto, "otiach ak ounde kwo."
\p
\v 45 Kiyan anyun inendet che chang' che bo Yahudik che kigabwa ole mi Maria ak kogeer tuguk che kiyai Jeiso.
\v 46 Ago kiba alak ole mi Parisaik ak komwochi iche tuguk che kagoyai Jeiso.
\v 47 Kiguur anyun kiruoget tisiik che eechen ak Pharisaik ak kole "kiyai nee? Amu yae chichi kaborunoik che chang'.
\v 48 Ng'ot kebagakte inendet ko u ni koyoni inendet biko tugul asi kobwa Romanik kosarenech emenyo ak bororyenyo."
\p
\v 49 Ak age eng' icheget ne kigiguure Kaiapa ne ki tisiindet ne o kenyinoto koleji, "monget akwe kiy age tugul.
\v 50 Monget ole mieitu eng' akwe ngomechi chito agenge biko si ma bet bororiet komugul."
\v 51 Kima komwoei inegei nito. Ago kimaoten amu ki tisiindet neo inendet eng' kenyinoto, kole kanyol komechi Jeiso bororiet;
\v 52 Ma agobo bororiet nito inegei, ako si kobiit koum legukab Jehovah che yestootin si kobiit koek agenge.
\v 53 Kong'etege betunoto anyun ak kwo tai, koruogot agobo ole bortoi inendet.
\p
\v 54 Mata kowendot Jeiso anyun eng' ole toogu eng Yahudik ago kiwo eng' oloto agoi emet ne legite surkwen eng' nganaset ne kiguure Epraim ak kitebi eng' oloto koboto alamalyennyi.
\p
\v 55 Kigarik Paska ne bo Yahudik ak kiba che chang' eng' emet kotogosta Jerusalem kotomo koit Paska koba koanyinyige.
\v 56 Ak kichenge anyun icheget Jeiso, ago ng'alalchinige ichegei eng' ichegei kotononsot eng' hekalut ago len, "obwati nee akwe? Tos olen manyoni inendet igorta?"
\v 57 Kiga ng'at tisiik che eechen ak Parisaik kole ng'onai chi age tugul ole mi inendet, komwoi si kobiit konam icheget inendet.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Ak kingota komi betusiek lo si koit Paska, konyo Jeiso Betania ole kimi Lasaro ne kiging'eeti komong' eng' che kibek.
\v 2 Kichopchi iche inendet eng' oloto amitwogik che bo lagat, koboisiechi Marta, ago kimi Lasaro koboto iche che kiamisie.
\v 3 Kinem anyun Maria mwaita ne bo kamanutiet neo ne kibo ratilit agenge ak koile kelyekab Jeiso ak kobuge sumeekyi kelyekyi ak kinyi got nyamdutiet ne bo mwaita.
\p
\v 4 Ago kile Judas Skariot ne ki agenge ne bo alamalyennyi ne kimoche kongwekta inendet.
\v 5 "Ko amu nee si ma kialdae mwai denarisiek bogol somok si kigochi kibananok?"
\v 6 Kimwa ni anyun ma amu kirire kibananok ago amu ki chorin ago kitinyei lolet ak koibe tuguk che mi orit.
\v 7 Kole Jeiso, "Obagakte kogonorji betutab tubenyu.
\v 8 Amu mi kibananok kobotok kotugul ago mami ane ak akwe kotugul."
\p
\v 9 Kinai anyun biko che chang' che bo Yahudik kole mi oloto, ak kibwa ma agobo Jeiso inege ago si kobiit kogeer Lasaro agine ne kiga kong'eet inendet eng' che kibek.
\v 10 Ago kiruoch tisiik che eechen kole kobar Lasaro agine;
\v 11 Amu kiitabange che chang' che bo Yahudik koba koyan Jeiso amu inendet.
\p
\v 12 Ak eng' betut ne kirube noto, kogas tuiyet ne o ne bo biko che kigabwa igorta kole nyoni Jeiso Jerusalem,
\v 13 Konam temenik che bo sosik ak koba kotorokta inendet ak komwa eng' kutit ne o kole Hosana! iberurot inendet ne nyoni eng' kainetab kiptaiyat noto Laitoriatab Israel."
\v 14 Ak ye kingo kagonyor Jeiso moitab Sigiriet; kolany ko u ye kigisir kele,
\q
\v 15 "A meiywei inyee cheptab Sion; keer o, nyoni Laitoriandeng'ung' kobunu moitab Sigiriet."
\p
\v 16 Kima iguiyo alamalyennyi eng' tai tuguchuto ago kingo kagitoror Jeiso, kobwat anyun iche kole kigisir tuguchuto agobo inendet ak kiga keyachi inendet tuguchuto.
\p
\v 17 Kibaorian anyun tuiyet ne kimi koboto inendet ye kiguure Lasaro eng' kererit ye king'eeti inendet eng' che kibek.
\v 18 Kiba anyun tuiyet kotorokta inendet amu noto kigagogas kole kiyai kaborunouni.
\v 19 Kimwochige anyun Parisaik ichege kole, "ogeero, ma oterter amu; ogeero, kagorub inendet biko tugul che bo ng'weny."
\p
\v 20 Ak kimi Yunanik alage eng' che kiba kotogosta koba kosa eng' igorta.
\v 21 Kibwa bichoto anyun ole mi Pilipu ne bo Betsaida ne bo Galili ak kotebe inendet kole, "Kiptaiyandani, kimoche kegeer Jeiso."
\v 22 Kinyo Pilipu komwochi Andrea ak kobwa tuwai Pilipu ak Andrea komwochi Jeiso.
\v 23 Ak kiwolji Jeiso koleji, "kait sait ne kitorore weritab chi.
\v 24 Amwowok iman iman ale, ng'o ma me baywat ne ibutyini nyung'unyek, kotebche inegei; ago ng'ome, koiyie logoek che chang'.
\v 25 Inendet ne chome sobondonyi kobeeti ak inendet ne sose sobondanyi eng' ng'wenyuni koribe kot koit sobondab koigeny.
\v 26 Ngo boisiewo chi age tugul, ko nyolu korubata ak si ole ami komi oloto agine kiboitiondenyu. Ng'oboisiewo chi, koteegisi inendet Kwanda.
\p
\v 27 Nyolili nguno sobondanyu ago amwoe nee anyun? Baba, soruo eng' saini'? Ago kianyonji saini amu ng'olyondonito.
\v 28 Baba itoror kaineng'ung', kimong' anyun tuget eng' Kipsengwet kole, kiatoror ak ta atorori kogeny."
\v 29 Kimwa anyun tuiyet ne kitononi eng' oloto kogose kole katul, kole alak "kangololji malaikayat."
\v 30 Kowolji Jeiso koleji, "kama nyo kutini agobo ane, agobo akwe.
\v 31 Kabiit nguno kiruogetab ng'wenyuni: Ak kagitoorta anyun nguno ne o ne bo ng'weny komanda.
\v 32 Ak ye kiuito eng' ng'weny, amutyige biko tugul."
\v 33 Ago kimwa ni kobortoi meet ole meitoi.
\p
\v 34 Ak kiwolji anyun tuiyet inendet koleji, "kigegas eng' ng'atutik kele tebyei Kristo koig'eny. Teptoi ano anyun si imwa ile kanyol keuto Weritab chi? Ng'o weroto bo chi?"
\v 35 Koleji Jeiso anyun, "ta komi lapkeiyet eng' kwenung'wong' eng' betusiek che matia. Obendote eng' lapkeiyet ye ta otinye lapkeiyet si manamak tuinto. Ak inendet ne wendoti eng' tuinto ko manoei ole wendi.
\v 36 Ye ta otinye lapkeiyet, oyan lapkeiyet si kobiit oegu werikab labkeiyet." Kimwa Jeiso tuguchu ak kwo kounyege icheket.
\v 37 Ago ng'a kiga koyai kaborunoik che chang' che te cho eng' taingwai, koma iyan iche inendet.
\v 38 Si kobiit kosulda ng'olyotab maotiot Isaia ne kimwa kole, "Kiptayandani, kiiyan ng'o ng'alekyo? Ak kigeng'onji ng'o eutab Kiptaiyat?"
\v 39 Ma imuchi anyun koyan amu ng'olyondonito amu kimwa Isaia kogeny kole,
\v 40 "Kigotich inendet konyekwai ak kogochi mugulelwekwai kouegitu si me keere konyekwai anan konai eng' mugulelwekwai ak kowechge ak asoob icheget."
\p
\v 41 Kimwa tuguchu Isaia amu kigeer torornatenyi ak kingalal agobo inendet.
\p
\v 42 Ago kiiyan inendet che chang' agot eng' bounik ago ma ng'any inendet si ma oon icheget Parisaik eng' sunagogit.
\v 43 Amu kichome kalosunetab biko kosir kalosunetab Jehovah.
\p
\v 44 Ago kimwa Jeiso eng' kutit ne o kole, "inendet ne iyono koma iyono ane ago kaiyan inendet ne kiyokwo,
\v 45 Ak inendet ne keero, kogeere inendet kiiyokwo.
\v 46 Kianyo aegu lapkeiyet eng' ng'weny, si ma kotebye eng' tuinto chi age tugul ne iyono.
\p
\v 47 Ak ng'o kas chi age tugul ng'alekyu, ama rib komoruokyini inendet amu kima nyo aruokyi ng'weny ago kianyo asoru ng'weny.
\v 48 Inendet ne toyo ama tooche ng'alekyu, kotinyei ne iruokyini. Ng'olyot ne kiamwa ko noto ne iruokyini inendet eng' betutab let.
\v 49 Amu kima mwoe anege, kigono Kwanda ne kiiyokwo ng'atutiet ne kanyol aamda.
\v 50 Ak ang'et ale sobondab koig'eny ng'atutienyi, tuguk che amwoe anyun, ko u ye kimwowo Kwanda amwoe kou noto.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ak ye king'otomo koit igortab Paska, Konai Jeiso kole kagoit sainyi ne wendi eng' ng'weny kwo ole mi kwanda. Ko kagocham chechi che mi ng'weny, kocham anyun agoi betutab let.
\v 2 Ak eng' saitab amitwogikab lagat, kogagonde oindet ng'wektaet muguleltab Judas Iskariot ne bo kap Simon.
\v 3 Koganai Jeiso kole kagonde tuguk tugul eunekyi ak kole kibunu Jehovah ak kowendi ole mi Jehovah.
\v 4 Kong'eet eng' amitwogik ak konde taban ng'oroikyi. Ak konam ang'et ne kibugege kotaege.
\v 5 Ak korongji beko sanit ak kotoi koun kelyekab alamalyet ak kobuche anganato kiga taege.
\p
\v 6 Konyo ole mi Simon Petero, ago kileji Petero, "Kiptaiyandani, tos iuni inye kelyekyu?"
\v 7 Kowolji Jeiso inendet koleji, "kito ne ayae ko menget nguno, ago tatun inae."
\v 8 Koleji Petero, "magoi iun kelyekyu." Kowolji Jeiso koleji, "ng'o maunin, komagiting'ege kiy."
\v 9 Koleji Simon Petero inendet, "Kiptayandani, ma kelyekyu kityo, ago eunekyu ak metinyu."
\v 10 Koleji Jeiso inendet, "ne kagoung'e ko ma komoche koung'e kogeny kobate kelyekyi amu iunot inne; ounotin akwe ago ma akwe tugul."
\v 11 (Amu kiing'et ne kimoche kongwekta inendet ak kimwa amu noto kole "maounotin tugul.")
\p
\v 12 Ak ye kingo kagoun anyun kelyekwai ak konem ng'oroikyi ak kotebi ng'weny kogeny, koleji icheget, "tos ongen ne kaiyaiwok?
\v 13 Ogureno 'konetindet' ak 'Kiptaiyat', ak omwoe anyun komie, amu a inendet.
\v 14 Ng'o ane anyun ne a Kiptaiyat ak Konetindet, ne kaun kelyekwok, ko kanyoljok ak akwe ounjige kelyek.
\v 15 Amu kaboruok si oyai ak akwe kou ne kayaiwok.
\v 16 Amwowok Iman, iman, ale, ma o otwogindet kosir Kiptaiyandenyi; Ama o inendet ne kigiyok kosiir inendet ne kiiyoku.
\v 17 Ng'onai tuguchuto ko oboiboien ng'oyai.
\v 18 Ma mwoe agobo akwe tugul, ang'et che kialewen ago si kobiit kosulda sirutiet ne kile inendet: 'Ne ame magatiandenyu ko kagong'et kwariandenyi koyaiwo ne ya.'
\p
\v 19 Kasib amwowok kong'ete nguno kotomo kosulda si ng'osulda oyan ole a inendet.
\v 20 Amwowok, iman, iman, akwe ale, inendet ne tooche age tugul ne ayogu, ko kataacha, ak inendet ne toocho ko kataach inendet ne kiiyokwo."
\p
\v 21 Kingo kagomwa Jeiso kou noto, konyor nyalilda eng' tamirmiryenyi ak kobaorian kole, "amwowok iman, iman, ale, ng'wegto age eng' akwe."
\v 22 Kotobeng'ee anyun alamalyet ama nai kole ng'o, mwoe agobo ngo.
\v 23 Ak kimi meset agenge ne bo alamalyet ne kitiegei tegetab Jeiso ne ki chamat eng' Jeiso.
\v 24 Kong'wech Simon Petero inendet ak kolechi, "tebe ilechi, tos mwoe agobo ngo?"
\v 25 Koleji anyun noto kitiege tegetab Jeiso, "Kiptaiyandani, ng'o noto?"
\v 26 Kowolji Jeiso anyun kole, "inendet ne agochini kererutiet ye kaaburburte, ak ye king'o kagoburburto kererutiet, kogochi Judas ne bo kap Simon Skariot.
\v 27 Ak ye king'o kagotaach kererutiet kochut chesawiliet inendet, koleji Jeiso anyun, "yai chokji ne imoche iyai."
\v 28 Kimanai chi eng' che kimi amisiet kole kamwochi inendet agobo nee.
\v 29 Amu kilen alak eng' icheget, kaleji Jeiso ial tuguk che kimoche eng' igorta amu kiting'oti Judas lolet, anan ko kaleji igochi kiy kibananok.
\v 30 Kingo kagotaach anyun inendet kererutiet, komanda ngunoto. Ki kemoi.
\p
\v 31 Ye kingo kagomanda sang', komwa Jeiso kole, "kagitoror ng'uno weritab chi, ak kagitoror Jehova eng' inendet.
\v 32 Ak tun itorori Jehovah inendet eng' orinyi ak kotorori inendet eng' sainato.
\p
\v 33 Legochu mengechen, ta atebye kobotok ne matia. Tun ocheng'o ak ko u ye kiamwachi Yahudik aleji, 'ole awendi, komomuchi obga.' amgowok nguno ak akwe kou noto.
\v 34 Agonok ng'atutiet ne leel, ale ochamye ak akwe.
\v 35 Eng' nito anyun, konae biko kole, oi alamalyennyu ngochamsoti."
\p
\v 36 Kileji anyun Simon Petero, "Kiptayandani, iwendi ano?" Kowolji Jeiso koleji, "ole awendi, komemuchi irupga nguno, ago tatun irupgo."
\v 37 Koleji Petero, "Kiptayandani, kalya si mamuchi arubun mbo raa? Agoitoi sobondanyu agobo inye."
\v 38 Kowolji Jeiso koleji, "igoitoi sobondang'ung' agobo ane? Amwaun iman, iman, ale, kotom kochei kipsoiywet, itoyo konyil somok."
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Amogochi mugulelwekwok koimgei. Oyoni Jehovah; oyono agane.
\v 2 Mi gorik che chang' gotab Baba, nda kima kou noto, ta kiamwowok, awendi achobwok koret.
\v 3 Ak ye awe achobwok koret, anyoni kogeny amutok, si ole ami omite ak akwe.
\v 4 Ak ole awendi onget oret."
\p
\v 5 Koleji Tomas, "Kiptayandani, maging'et ole iwendi, kinoitoi ano anyun oret?"
\v 6 Koleji Jeiso, "A oret ak iman ak sobondo; Manyonjini chi Kwanda ama eng' ane.
\v 7 Nda kionaa, nda kionai Baba agine. Ak kaonai inendet anyun kong'ete raa ak kaogeer inendet."
\p
\v 8 Koleji Pilipu, "Kiptaiyandani, iboruech Kwanda, ago si koemech noto."
\v 9 Koleji Jeiso, "kigetebi tugul ak akwe betusiek che chang' ako tomo inaa wee Pilipu? Inendet ne kikoroa, kokakoro Kwanda. Amunee anyun asimwa ile, 'iborwech Kwanda'?
\v 10 Tos meyoni ile ami eng' Kwanda ak Kwanda eng' ane? Ng'alek che amwowok ko mamwoe anege, ago Kwanda ne menyo ne yaei boisionikyi.
\v 11 Iyana amu ami eng' Kwanda ak Kwanda eng' ane, anan oyana agobo boisionik icheget.
\v 12 Amwowok, iman, iman, ale, inendet ne iyono, koyaei agine boisionik che ayae ak koyae boisionik che eechen che sirei chuto amu awendi ole mi Kwanda.
\v 13 Ak kito age tugul ne osome eng' kainenyu, ayae si kegonyit Kwanda eng' Werit.
\v 14 Ng'ot osom kiy age tugul eng' kainenyu, ayae kioto.
\p
\v 15 Ng'ot ochomo, oribe ng'atutikyu,
\v 16 Ak osome Kwanda, ak kogonok kagaigainet age si kotebi kobotok koigeny,
\v 17 Noto Tamirmiriet ne bo imanda ne maimuchi ng'weny kotaach amu mageere inendet. Ago onget akwe inendet amu tebye kobotok ak tun tebye eng' oriting'wong'.
\v 18 Mabagaktook kou kibananok; ago anyonjinok kogeny.
\v 19 Ta komi ng'atigin si ma kogeero ng'weny, ago ogeero akwe, amu asobe, osabsoti ak akwe.
\v 20 Eng' betunoto, onai ole ami eng' Baba, ak akwe eng' ane, ak ane eng' akwe.
\v 21 Inendet ne tinyei ng'atutikyu ak koribe, ko noto ne chomo, ak inendet ne chomo, ko chamat eng' Baba, ak achome inendet ak ang'ong'jinige inendet."
\p
\v 22 Koleji Judas (ma Skariot) "Kiptayandani, kalya si ing'ongwechge ama ing'ong'jige ng'weny?"
\v 23 Kowolji Jeiso koleji, ng'o chama chi, korib ng'olyondenyu. Ak kocham Baba inendet, kebwonjini ak kemeny koboto inendet.
\v 24 Inendet ne machomo ko maribe ng'alekyu ak manenyu ng'olyot ne ogose ago bo Kwanda ne kiiyokwa.
\v 25 Kaamwowok tuguchu, kota ami kobotok.
\v 26 Ago inetook tuguk tugul kagaigaindet, Tamirmiriet ne Tilil ne iyogu Kwanda eng' kainenyu ak kobwotwok tugul che kamwawok.
\v 27 Abogokwok kalyet; agonok kalyenyu. Magonok kou ye konu ng'weny. Amokany koimge mugulelwekwok anan koiyweis.
\p
\v 28 Kaogas ko u ye kaamwowok ale "awendi ak anyoni ole omi'. Ng'ot ochama, ko oboiboitu amu awendi ole mi Kwanda amu o Kwanda eng' ane.
\v 29 Ak kamwowok nguno kotom koaak si ye kagoaak oyan.
\v 30 Makotong'ololwok che chang' mising', amu nyoni ne bounindetab ng'weny, ama tinye kiy eng' ane,
\v 31 ago si konai ng'weny kole achome Kwanda, ak ko u ye kigono Kwanda ng'atutiet, ayae ko u noto. Ong'eetye kebe."
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 "A ketit ne bo iman, ne bo sabibuk ak semberindet Baba.
\v 2 Tilei temenet age tugul ne mi eng' ane ne maiyi logoek ak kotilili temenet age tugul ne iyie logoek si koi logoek alak.
\v 3 O tililen raa amu ngalek che kaamwowok.
\v 4 Omenya, ak amenyok, ko u ye maimuchi temet koi logoek inegei ng'ot go mamenye ketit, ko momuchi ak akwe ng'ot ko momenyo.
\p
\v 5 Aii ketitab sabibuk, ko o temenik. inendet ne menyo ak amenye inendet, ko noto ne siche logoek che chang' amu momuchi oyai kiy akwege ngo momi ane kobotok.
\v 6 Ng'o mamenya chi, kewirtoi inendet ko u temet si koyam ak koum biko ak kowirji ma ak kololyo.
\v 7 Ng'ot omenyo, ak komenyok ng'alekyu, osom anyun kiy age tugul ne omeche si keyaiwok.
\v 8 Kigonyiti Baba eng' nito ye oiyie logoek che chang' si oegu alamalyennyu.
\p
\v 9 Kou ye kichama Kwanda, ko u noto kiachamak agine. Otebi eng' chamnyenyu.
\v 10 Ng'ot oribe ng'atutikyu, otebye anyun eng' chamnyenyu ko u ye kiarib ng'atutik che bo Baba ak atepche eng' chamnyenyi.
\v 11 Kaamwowok tuguchu si kotebi eng' akwe boiboiyenyu si kobiit kosulda boiboiyeng'wong'.
\v 12 Ng'atutienyu ni ale, ochomnye kou ye kiachamak.
\v 13 Motinye chi chomnyet ne siire ni, ale kogoito chi sobondanyi agobo choronokyi
\v 14 Oi choronokyu ng'ot oyai tuguk che ang'atok.
\v 15 Ma aguurenok otwogik amu manoe otwogindet kit ne yoe Kiptayandenyi, ago agurenok choronok, amu kang'ang'wok tugul che kiagase Baba.
\v 16 Kima oleweno, ago kialewenok ak kiandeak ale obe ak oii logoek si kobiit kotebi logoekwok si kobiit kogonok Kwanda kito age tugul ne osome eng' kainenyu.
\v 17 Ang'atwok tuguchu ale ochamnye akwe eng'akwe.
\p
\v 18 Ng'o sasaak ng'weny, onai ole kigosasa kotomo kosasaak.
\v 19 Nda o bo ng'weny, nda ka chome ng'weny chechi, ago amu mobo ng'weny, ago kialewenok eng' ng'weny, kowechok ng'weny anyun amu noto.
\v 20 Onan ng'olyot ne kiamwowok, 'masiire otwogindet kiptaiyandenyi.' Ng'ot ko kikonyalila ane, konyolilok ak akwe; ngot ko kinam ng'olyondenyu, koname neng'wong' agine.
\v 21 Ago aiwok tuguchu tugul agobo kainenyu amu manai inendet ne kiiyokwo.
\v 22 Nda kima anyo angololji icheket, nda motinye teng'ek, ago ng'uno komotinye kito ne itiogege agobo teng'ektong'wai.
\v 23 Inendet ne soso, ko kasas Baba agine.
\v 24 Nda kima yai eng' kwenung'wai boisionik che kima yai chito age, nda kima kotinye teng'ek, ago ng'uno ko kagonerech ak kokosasech ane ak Baba
\v 25 Ago si kosulda ng'olyot ne kigisir eng' ng'atutikwai kele, 'kigosasa buch.'
\p
\v 26 Ago ye kagoit kagaigaiyanet ne tun ayokwok kobunu Kwanda, Tamirmiriet ne bo imanda ne bunu Kwanda konyo kobaoryanjo.
\v 27 Ak obaorioni ak akwe amu kiomi koboto kong'ete taunet.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 "Kaamwowok tuguchu si ma kinachak.
\v 2 Onok eng' sunagogisiek. Ee nyoni sait ne ibwoti chi tugul ne barok kole yochini Jehovah boisiet.
\v 3 Ak yaei tuguchu amu ma nai Kwanda anan ane.
\v 4 Ago kamwowok tuguchu si ng'o nyo saing'wai, omuchi onan ole kiamwowok agobo chuto ago kima amwowok tuguchu eng' taunet amu kiami kobotok.
\p
\v 5 Ago kawe nguno ole mi inendet ne kiiyokwo ama mi chi age eng' akwe ni tebeeno kole iwendi ano?
\v 6 Amu kaamwowok tuguchu ko kanyi mugullelwekwok cholet.
\v 7 Ago amwowok ne bo iman, kararan eng' akwe ngawe amu ngo mawe, ko manyonjinok kagaigainatet, ago ngot awe, ayokwok inendet.
\v 8 Ak ye kagonyo inendet, kogikyi ng'weny agobo tengekto ak imanda ak kiruoget.
\v 9 Agobo tengekto ko amu ma iyana;
\v 10 Agobo imanda ko amu awendi ole mi Kwanda, ama ogeero kogeny;
\v 11 Agobo kiruoget ko amu kigiruokyi ne o nebo ng'wenyuni.
\p
\v 12 Ta atinye tuguk che chang' che kata ta amwowok ago ma omuchi omuite raa.
\v 13 Ago ye tun kagonyo inendet tamirmiriet ne bo imanit, kondoiwok agoi oit imanda tugul, amu ma mwae inegei. Ago mwoe tuguk tugul che kase ak kong'ong'wok tuguk che bwoni.
\v 14 Itororo amu name chechu ak kong'ang'wok.
\v 15 Chechu tuguk tugul che tinyei Kwanda. Noto kamwowok ale name Tamirmiriet chechu ak koboruok.
\p
\v 16 Tomo ng'atigin si ma ogeero kogeny ak mi ng'atigin kogeny si ogeero."
\v 17 Kong'ololjige anyun alak eng' alamalyenyi kole "nee ni kamwowech kole mi ng'atigin si ma ogeero ak mi ng'atigin kogeny si ogeero ak amu 'awendi ole mi Kwanda'?"
\v 18 Kole anyun "nee ni kamwa kole, 'mi ng'atigin'? Ng'o maging'et kito ne mwoe."
\p
\v 19 Kinai anyun Jeiso kole mochi kotebe bichoto inendet, ak koleji, "tos otebege akwe agobo ng'olyondoni kaamwa ale, 'mi ng'atigin si maogeero ak mi ng'atigin kogeny si ogeero'? Amwowok iman, iman, ale,
\v 20 orirsoti ak oteisoti, ago baibai ng'weny. Oimigee ak kewole kaimutikwok koek boiboiyet.
\v 21 Chole tomonet ye moche kosigis amu kait sainyi, ago ye kagosich lekwet, ko ma kononi ng'wonindo kogeny eng' boiboiyet amu kagesikyi chi ng'weny.
\v 22 Noto anyun otinye cholet raa, ago ta ageerok kogeny ak boiboien mugulelwekwok ama sarenok chi boiboiyeng'wong'.
\v 23 Ama otebeno kiy eng' betunoto. Amwowok iman, iman, ale, ngot osom kwanda kiy age tugul eng' kainenyu, kogonok.
\v 24 Agoi raa ko tomo osom kiy eng' kainenyu. Osom si onyoru, si kobiit kosulda boiboiyeng'wong'.
\p
\v 25 "Kaamwowok tuguchu eng' kalewenaik ago nyoni saitb ye ma angalalwok eng' kalewenoik ago aboruok komie agobo Kwanda.
\v 26 Osome betunoto eng' kainenyu ago mamwowok ale ateebe Kwanda kiy agobo akwe,
\v 27 Amu Kwanda inendet ko chomok amu kiochama ak kioyan ole kiabunu Kwanda.
\v 28 Kiabunu Kwanda, ak anyonji ng'weny. Abogoktoi ng'weny kogeny ak awektege ole mi Kwanda."
\p
\v 29 Koleji alamalyennyi inendet, "keero, ingololi raa komie kotook, ama imwoe kalewenet.
\v 30 Kinget nguno kele, inget tuguk tugul, amanyoljini chi kotebenen kiy, kiyoni eng' nito, kele kiibunu Jehovah."
\p
\v 31 Kowolji Jeiso koleji, " Ara oyani raa?
\v 32 Ogeero, nyoni sait, ee, kagonyo raa, ye kiyestook kwo chi tugul oldonyi ak obagakta anege, ago momi anege amu mi Kwanda koboto.
\v 33 Kaamwowok tuguchu si kobiit onyoruneno kalyet. Eng' ng'weny onyoru nyalilda, ago onyiganitu amu kaaterter ng'weny."
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 Kimwa Jeiso ngalechu ak konyal Kipsengwet, ak kole, "Baba, kago nyo sait itoror wering'ung' so kotororin Werit
\v 2 kou ye kiigochi sobondab koigeny tugul che kiigochi inendet.
\v 3 Ak ni sobondab koigeny: Ale konain, Jehovah ne inyendet inyege ne bo iman, ak Jeiso Kristo ne kiiyoku.
\v 4 Kiatororin eng' ng'weny amu kaagesu boisiet ne kiigono ayai.
\v 5 Ak nguno ee Baba, itororo eng' inyendet inyege eng' torornatet ne kiatinye kemi tuwai kotomo kelumda ng'weny.
\p
\v 6 Kiaborji kaineng'ung' biko che kiigono eng' ng'weny. Ki chechu ak kiigono ak kigorib ng'olyondeng'ung'.
\v 7 Kagonai nguno kole bunun tuguk tugul che kiigono.
\v 8 Amu kiigochi icheket ng'alek che kiigono ak kigotaach ak konai iman kole kiabunu ole imi ak koyan kole kiiyokwo.
\v 9 Asoe akobo icheget. Mosoe agobo ng'weny agobo icheget che kiigono, amu cheguk.
\v 10 Ak tuguk tugul cheguk ko chechu, ak chechu ko cheguk, ak kiitororo eng' icheket.
\v 11 Ak ma amite ng'weny, ako mito ng'weny chu, ak anyoni ole imi. Baba ne Tilil, rib eng' kaineng'ung' icheget che kiigono si kobiit koek agenge ko u ache.
\v 12 Kiarib eng' kaineng'ung' icheget che kiigono ye kota ami ak icheget. Kiarib icheget ama bet agot agenge eng' icheket, kobate weritab luset si kobiit kosulda sirutiet.
\p
\v 13 Ak kanyonjin nguno ak amwoe tuguchu eng' ng'weny si kobiit konyor icheget kasuldaet ab boiboiyenyu eng' icheket.
\v 14 Kiagochi ng'olyondeng'ung', ak kasas ng'weny icheget amu ma bo ng'weny ko u ye mo bo ng'weny ane.
\v 15 Mosoe ale imut icheget eng' ng'weny, ago ale irib icheget eng' inendet ne ya.
\v 16 Ma bo ng'weny icheget, ko u ye ma bo ng'weny ane.
\v 17 Itilil icheget eng' imanda. imanda ng'olyondeng'ung'.
\v 18 Ko u ye kiiyokwa anyo ng'weny, ko u noto anyun, kokaayokte icheket koba ng'weny.
\v 19 Ak atabanige agobo icheget si kobiit kotobon icheget eng' imanda.
\p
\v 20 Amosoe agobo chu kityo, ago asoe agobo icheget che tun iyono amu ng'olyong'wai
\v 21 Si kobiit koek icheget tugul agenge ko u ye imi inye Baba eng' ane ak ane eng' inye. si kobiit kotebi icheket eng' ache si kobiit koyan ng'weny kole kiiyokwo.
\v 22 Ak kaagochi icheget torornatet ne kiigono si kobiit koek agenge ko u ye kii agenge ache:
\v 23 Ane eng' icheket ak inye eng' ane, si kobiit koek icheket che igesunotinge eng' agenge, si kobiit konai ng'weny kole, kiiyokwo ak ichome icheget ko u ye ichomo.
\p
\v 24 Baba, amoche kotebi koboto eng' ole ami icheget che kiigono si kobiit kogeer torornatenyu ne kiigono amu kiichama kotomo kelumda ng'weny.
\p
\v 25 Ee baba ne bo Tililindo, ki ma ingeti ng'weny ago kiang'etin ak kigonai chu kole kiiyokwo.
\v 26 Kiong'ong'ji icheket kaineng'ung' ako ta ang'ong'jini, si kobiit kotebe icheket chamnyet ne kiichamena ak ane eng' icheket."
\c 18
\cl Kurget 18
\p
\v 1 Ye kingo kagomwa Jeiso ng'alechu, koba ak alamalyennyi kolanda eng' kererut ne kiguure Kedron, ole kimi mbaret ole kiwo koboto alamalyennyi.
\p
\v 2 Ak kiing'et koronoto Judas agine, ne king'wektoi inendet amu kicham kowendi Jeiso yoto koboto alamalyennyi.
\v 3 Ak kingo kagonyor Judas lugetab askarik, ak kiptainik che bunu tisiik che eechen ak Parisaik, kobwa kotinye taisiek ak romoriek[torchinik], ak Karik ab luget.
\v 4 Kwo anyun Jeiso, ko ganai tuguk tugul che bwonchini inendet ak koleji, "ocheng'e ng'o?"
\v 5 Kowolji koleji, "Jeiso ne bo Nasaret." Kowolji Jeiso koleji, "A inendet." Ak kitononi Judas ne king'wektoi inendet, koboto icheget.
\v 6 Ye king'omwochi anyun icheket koleji, " A inendet," kobun batai ak kobutyo.
\v 7 Kiteebe anyun inendet icheget koigeny koleji, " ochenge ng'o?" Ak kole, Jeiso nebo Nasaret."
\v 8 Kowol Jeiso kole, "kaamwowok ale, 'A inendet'. Noto anyun ng'ot ocheng'o, okany chu koba."
\v 9 Si kosulda ng'olyot ne kimwa kole: Mabeteno mbo agenge eng' choto kiigono."
\p
\v 10 Kingus anyun Simon Petero rotwetab chok ne kitinye, ak kotil otwogindetab tisindet ne o, kotil itinyi ne bo tai. Kigigure otwokindenoto Malko.
\v 11 Koleji Jeiso Petero, "Weekyi rotwet choget, 'tos maee kikombet ne kigono Kwanda?"
\p
\v 12 Konam anyun luget ak kiptaiyat ne o koboto kiptainikab Yahudik Jeiso ak korat inendet.
\v 13 Ak komutyi Annas korok, amu ki boiyotab igoi ne bo Kaiaba, ne ki tisiindet ne o eng' kenyinoto.
\v 14 Ki Kaiapa nito ne kiga iiborji Yahudik eng' tai kole, nyolu komechi chito agenge biiko.
\p
\v 15 Kiirub anyun Simon Petero Jeiso ak age ne bo alamalyet ne kiingetge ak tisiindet ne o, ak koba got orit koboto Jeiso agoi kapkiruogetab tisiindet ne o,
\v 16 Ago kitononi Petero eng' kurget sang'. Kimanda anyun chichoto age ne bo alamalyet ne kiingetge ak tisiindet ne o, ak kong'ololji chito ne kiribe kurget, ak kiimut Petero kochut orit.
\v 17 Koleji anyun Chepto ne kiribe kurget, "tos ma i age eng' alamalyet ab chichi?" Kole, "ma ane."
\v 18 Ak kitononsot eng' yoto otwogik ak kiptainik che kiga kolaal mat ne bo nesenik, amu ki kaitit, kotononi Petero agine, koue mat koboto icheget.
\p
\v 19 Kiteebe anyun tisiindet ne o Jeiso agobo a alamalyennyi ak konetisienyi.
\v 20 Kowolji Jeiso koleji, "kiangololji ng'weny, amauny ng'olyo, kianetisie kotugul eng' sunagogisiek ak eng' hekalut ole tuiyechini Yahudik tugul. Amamwa kiy eng' ungot.
\v 21 Amu nee si iteebena? Teebe iche che kigas kito ne kiamwoji, keero, ing'et chu tuguk che kia mwa."
\v 22 Ak ye kingo kagomwa ko u noto, korabach Jeiso age, eng' kiptainik che kitononsot eng' yoto, ak kole, "iwoljini tisindet neo ko u noto?"
\v 23 Kowolji Jeiso koleji, "ngot ko kaamwa ne ya, ibaorian agobo noto ya, ago ng'ot ko kararan, ko amu nee si irabacha?"
\v 24 Kiiyokto anyun Annas inendet ko ratat kwo oldab Kaiapa tisindet ne o.
\p
\v 25 Ak kitononi Simon Petero koue mat. Koleji anyun icheget inendet, "ma i age aginye ne bo alamalyennyi?" kotai kole "ma i inendet."
\v 26 kole otwokindet age ne bo tisindet ne o ne tupcho ak chichoto kigatil Petero itinyi, " kima geerin eng' mbar omi ak inendet?"
\v 27 Kotiiyo anyun Petero kogeny, ak eng' sainoto; kochei kipsoiwet.
\p
\v 28 Kiimut Jeiso anyun kengeete gap Kaiaba, kwo Praitoriam, ak kito kogaron mising' ak maba icheget Praitoriam orit si ma ng'wonegitu ago si kobiit koam Paska.
\v 29 Kimanda Plato anyun kwo ole mi icheget, ak kole, "nee ng'olyo ne oruokyine chichi?"
\v 30 Kowolji koleji, "Nda ka ma ko cholwogin chichi, nda ka ma kimutu inendet konyo taing'ung'."
\v 31 Koleji Pilato icheget anyun, "onam inendet akwe ak oruokyi ko u ng'atutieng'wong'." Koleji anyun Yahudik inendet, "ma chamdaat eng' ache kebar chi age tugul."
\v 32 Si kobiit kosulda ng'olyotab Jeiso ne kimwa koboru meet ole meitoi inendet.
\p
\v 33 Kiwo anyun kogeny Pilato Praitorium orit ak kogur Jeiso koleji, "tos I Laitoriatab Yahudik?"
\v 34 Kowolji Jeiso koleji, "imwoe ng'olyondoni inyege, nda komwoun alak, agobo ane?"
\v 35 Kowolji Plato koleji, "Ma a Yahudiot, tos ai?" kagomutun tainyu bororyeng'ung' ak tisiik che eechen, kiiyai nee?"
\v 36 Kowolji Jeiso kole, "ma bo ng'wenyuni Laitornatenyu. Nda ka bo ng'wenyuni Laitornatenyu, ko nda ka yae boriet kiboitinikyu si ma kindea eunekab Yahudik, ago nguno, ko ma bo Laitornatenyu oli."
\v 37 Koleji anyun Pilato inendet, "ara I Laitoriat so?" Kowolji Jeiso kole, "imwoe ile, a Laitoriat. Kigisicho amu nito, si kobiit abaorianji imanda. Kose kutinyu chi age tugul ne bo iman."
\v 38 Koleji Pilato, "nee imanda?" Ak ye Kongo kagomwa, ko u ni, komanda kogeny ole mi Yahudik ak koleji, "ma anyorji ane lelut inendet."
\v 39 Ago amu otinye biteet ole atiakwok agenge eng' Paska, ara omeje atiokwok Laitoriatab Yahudik?"
\v 40 Ago kibolyo icheget kole, "ma chichi, ago Baraba." nga nda Baraba ko ki chorindet.
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Kinam anyun Pilato Jeiso ak kobire kipcharitit.
\v 2 Ak kitaa askarik ng'atiet ne bo katok ak konde metit ak kolaakyi inendet ng'oriet ne arus ne birir.
\v 3 Ak kobwa ole mi inendet kolen, "kigatin, Laitoriatab Yahudik!" Ak korabach inendet.
\p
\v 4 Ak kimanda Pilato kogeny ak koleji icheket, "ogeero, kamutwak inendet konyo taing'wong' si onai ole manyorji ane lelut inendet."
\v 5 Komong' Jeiso anyun Konyo sang' ko kerat metit eng' ng'atiet ab katok ak kolaagonu ngorionoto arus ne birir. Ak koleji Pilato bichoto, "ogeero, chichi anyun o!"
\p
\v 6 Ye kingogeer anyun inendet tisiik che eechen ak kiptainik, kobolyo kole, "igartat, igartat," koleji Pilato icheget, omut akwe inendet ak igartat amu ma anyorji lelut."
\v 7 Kowolji Yahudik koleji, "kitinye ng'atutiet ak kanyol kome amu ng'atutionoto, amu kiyaige koek weritab Jehovah."
\p
\v 8 Ye Kongo gas anyun Pilato mwaonoto, koiywei mising',
\v 9 Ak kiwa Praitorium orit kogeny ak koleji Jeiso, "ibunu ano?" Ago ma wolji Jeiso inendet.
\v 10 Koleji Pilato anyun inendet, "metwekwo?, menget ile atinye kimnatet ameten ak atinye kimnatet agartatin?"
\q
\v 11 Kowolji Jeiso koleji, "kama tetinye kimnatet iyaiwa kiy nda kama kigonin eng' barak. Noto anyun, tinge inendet ne koindeno euneguk tengekto neo kosir."
\p
\v 12 Kongetege yoto, kocheng' Pilato kotiach inended, ago kibolyo Yahudik kole, "ng'ot itiach chichi, ko ma i choruet ne bo Kaisari. Renye Kaisari chi age tugul ne yaege koek laitoriat."
\p
\v 13 Kingogas anyun PIlato ng'alechuto, komut Jeiso komong' sang' ak kotebi ng'weny eng' ng'echeretab kiruoget eng' ole kiguure "Tetetab koik," ago kiguure eng' kutitab Hebranik "Gabata."
\p
\v 14 Ki chobetab Paska betunoto ak ki olo bo sait lo. Ak kileji Yahudik, "ogeero, Laitoriandeng'wong'!"
\p
\v 15 Kobolyo anyun bichoto kole, "iste inendet, iste inendet; Igartat inendet!" Koleji Pilato anyun icheget, "Agartat Laitorianteng'wong'? kowol tisiik che eechen kole, "makitinye laitoria kobate Kaisari."
\p
\v 16 Kogoito anyun Piilato inendet kigartat, konam anyun Jeiso icheget ak komut.
\p
\v 17 Ak kimut anyun icheget Jeiso komanda, ako kiibe inegei kimurtoiyot agoi koit ole kiguure, "koretab Terta, ne kiguure Golgota eng' kutitab Hebranik."
\v 18 Ole kiigartate iche inendet koboto Alak aeng, age komosi, ak age komosi ak komi Jeiso Kwen.
\p
\v 19 Ak kisir anyun Pilato siret ak konde kimurtoiyot. Kosir kole: JEISO NE BO NASARET, LAITORIAT NE BO YAHUDIK.
\v 20 Kosoman anyun Yahudik che chang' sironito amu kilegite ng'anaset ole kigigartate Jeiso, ako kigisir eng' kutitab Hebranik, Romanik ak Yunanik.
\p
\v 21 Koleji anyun tisiik che eechen che bo Yahudik Pilato, "Amesir ile, 'Laitoriat ne bo Yahudik, ago kimwa kole, 'A Laitoriat ne bo Yahudik."
\p
\v 22 Kowol Pilato kole, "kito ne kaasir ko kaasir."
\p
\v 23 Ye kingo kagogartat anyun askarik Jeiso, konam ng'oroikyi kopchei koek kebeberwek ang'wan, koib askarindet age tugul kebeberta agenge; ko u no to sumet agine. Ak kima tinye sumet ole kigituiyo amu kigaginab koek agenge kongeete barak agoi kapkelyen.
\v 24 Kolejige anyun ichegei, amatokany kegerer ago "ongeser barbarek, si kenai chito ne bunjini." Si kosulda sirutiet ne mwoe kole, "Kipchejige ingoroikyu ak koltjige ng'oryenyu." Kiyai anyun askarik tuguchuto.
\p
\v 25 Ago kitononsot eng' ole lekite kimurtoiyotab Jeiso' kamet ak chepto ne tupcho ak kamet, Maria ne bo Klopa ak Maria Magdalena.
\v 26 kingo kagogeer Jeiso anyun kamet, ak alamalyet noto kichamei, kotononsot eng' yoto, koleji, koleji kamet, "keer wering'ung'!"
\q
\v 27 Ak koleji kora alamalyanoto, "keer, komet!" Ak kong'etee sainoto, komut inendet chebiosonato kwo gonnyi.
\p
\v 28 Kingobata choto, ko kagonai Jeiso kole kagogesgei tuguk tugul si kobiit kosulda sirutiet, komwa kole, "amo melel."
\v 29 Kiga kindeno yoto teret ne nyitat siki: konyiit *sibonjit anyun, an koyogochine *husop konde kutinyi.
\v 30 Ye kingo kagotaach Jeiso siki, komwa kole, "kagokesge:" Ak koabuch metinyi ak kogoito tamirmiryenyi.
\p
\v 31 Amu ki chobet ako kimakimakjini muswek kotebe kimurtoiyot eng' betutab Sabato, (amu ki o betunoto bo sabato), kosom Yahudik Pilato kole keiri kelyekwai ak keisto.
\v 32 Kobga anyun asikarik ak koiri kelyekab chito ne bo tai ak chebo chito nebo aeng' ne kigagigartat koboto inendet.
\v 33 Ako kingobga ole mi Jeiso, ak kogeer kole kagome, komato koiri kelyekji.
\v 34 Kobate, kitor agenge eng' asikarik choto karastanyi koboisye ngotit, ak ng'unoto komong' korotik ak beeko.
\v 35 Ak kibaorian inendet ne kigeer ak ko bo iman baornatenyi, akonget inendet kole mwaei iman so kobiit ayan ak akwe.
\p
\v 36 Kiyaak tuguchu si kobiit kosulda sirutiet ne kile, "makiiriei kowenyi."
\v 37 Ak komwae kogeny sirutiet age kole, "tun keere iche inendet ne kitore."
\p
\v 38 Ak kingobata tuguchu, kwo Joseph ne bo Arimatea, ne ki age eng' alamalyetab Jeiso, (kwo eng' ingot amu kiiywei Yahudik kosom Plato kole kosut mustab Jeiso. Konyo anyun Joseph koib bortanyi kokachamji Pilato.
\v 39 Kinyo agine Nikodemo, ne kiganyonji Jeiso kemoi atkinye tai, koibu tuguk che u igomoik che kigingolda nyamdutik che ki olo bo ratilisiek bogol.
\v 40 Kisut anyun mustab Jeiso ak kotae ng'oroik che bo katanit koboto nyamdutik ko u biteetab Yahudik yo tubisiei.
\v 41 Kimi mbaret ole kigagigartate inendet ako kimi mbaranoto, kererit ne leel ne kitomo ketupchi chi.
\v 42 Kiinde anyun Jeiso oloto amu ki betutab chobetab Yahudik ako ki legit kererit.
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Kinyo Kererit Maria Magdalene Karon ko kairir emet, eng' betut he bo tai ne bo wigit ak kogeer koita ko kageisto eng' kererit.
\v 2 Kolabat akoi ole mi Simon Petero ak nyoto age ne bo alamalyet ne kichamei Jeiso ak koleji ichek, "Kageib Kiptaiyat eng' kererit ama kingen ole kaginde."
\p
\v 3 Koba anyun Petero ak noto age ne bo alamalyet kotokyige kererit.
\v 4 Kiruai tuwai kibagenge ak kilabat nyi age ne bo alamalyet kondoe Petero ak korub koit kererit.
\v 5 Kinguruk kogeer orit, ak koro ng'oroik ab katanit ko iitootin, ago mawo orit.
\p
\v 6 Konyo anyun Simon Petero agine korubu inendet ak kwo kererit orit. Ak koro ng'oroik che bo katanit ko iitootin
\v 7 ak anget ne kimi metinyi, ko kima komi koboto ng'oroik che bo katanit, ago kimamanat inege eng' olda age.
\v 8 Kiwo orit agine noto age bo alamalyet ne kiga Sib koit kererit ak kigeer ak koyan.
\v 9 Amu kitomo konai sirutiet ne kiile, "ng'eete kogeny eng' chekibek.
\p
\v 10 Kowektage Koba gaa anyun kogeny, choto bo alamalyet.
\v 11 Ago kitononi Maria eng' sang' ne bo kererit ako rirei. Ago kingotakorirei, kong'uruk koiit kererit.
\v 12 Ak kigeer Malaikaisiek aeng' che kilochi ngoroik che lelach, kotebyei ng'weny, age eng' ole bo metit ak age eng' ole bo kelyek eng' ole kimi bortab Jeiso.
\p
\v 13 Ak kileji, "chepyosoni, kalya si irir?" Koleji, "amu kageib Kiptaiyandenyu, amanget ole kaginde inendet."
\v 14 Ak Kongo kagomwa ko u noto, kowechge ak kogeer Jeiso kotononi, amanai kole Jeiso noto.
\q
\v 15 Koleji Jeiso, "chepyosoni, kalya si irir? ichenge ng'o?" Kiibwati kolen abere inendet ko ribindetab mbaret, ak kole, "Kiptaiyandani, ng'o keiib inendet, imwawo ole kende si aib."
\p
\v 16 Koguur Jeiso koleji, "Maria." Kowechge ak koleji eng' kutitab Hebranic, "Rabboni" nge weech kele, "konetindoni".
\q
\v 17 Koleji Jeiso, " ametinyoo, amu tomo atogosyi oldab Kwanda, ago ui ole mi tupchosiekyu ak ileji, atogosyini oldab Baba, ago Baba neng'wong, Jehovah nenyu ago Jehovah neng'wong'."
\q
\v 18 Konyo Maria Magdalene koleji alamalyet, "Kaageer Kiptaiyat" ak kagomwachi tuguchu inendet
\p
\v 19 Ak ye kingoek lagat, eng' betunoto bo tai ne bo wigit, ye kiga keger kurgotik eng' ole kimi alamalyet amu kiiywei Yahudik, Konyo Jeiso kotonone kwenung'wai ak koleji, "ingoteb kalyet eng' akwe."
\v 20 Ak ye kingo kagomwa nito, koborji eunekyi ak karastanyi. Koboiboitu anyun alamalyet ye kingogeer Kiptaiyat.
\p
\v 21 Koleji Jeiso anyun kogeny, "ingoteb kalyet eng' akwe. Kou ye kiiyokwo Kwanda, ayoktook ak akwe ko u noto."
\v 22 Ak ye kingo kagomwa nyoto, kobusyi ak koleji, "otaach Tamirmiriet ne Tilil.
\v 23 Biko alak tugul che onyojini kaat tengekwogikwai, kenyojini kaat; Ak alak tugul che oeisioi onyochi kaat, keesioi kenyochi kaat."
\p
\v 24 Ago kima komi Tomas ne kigiguure Didumo, ne ki age eng' Raman ak aeng' koboto icheket ye kinyoni Jeiso.
\v 25 Koleji inendet anyun chun alak che bo alamalyet, Kageger Kiptaiyat." Ago koleji Tomas icheget, "ng'ot ko mageer eng' eunekyi berutik che bo kipchumarisiek, ak ande mornenyu berutik ab kipchumarisiek ak ande eunyu karastanyi, komayani."
\p
\v 26 Ak kingo bata betusiek sisiitu, ko kimi go' alamalyet kogeny, ako kimi Tomas koboto icheget. Konyo anyun Jeiso ko kerotin kurgotik, ak kotonon eng' kwenungwai ak komwa kole, "ingoteb kalyet eng' akwe."
\q
\v 27 Ak koleji Tomas, "iyogou morneng'ung' ak inde karastanyu. Ameegu ne matinye kayanet, ago iyan."
\q
\v 28 Kowolji Tomas koleji, "Kiptaiyandenyu, ago Jehovah nenyu.
\q
\v 29 Koleji Jeiso inendet, " kaiyan amu kaigeero, iberurotin ichek che iyani ama geer."
\p
\v 30 Kiyai Jeiso kaborunoik alak che Chang' eng' taitab alamalyet che ma sirotin eng' bukuini,
\v 31 Ago kigisir chu so kobiit oyan ole Jeiso ko Kristo, weritab Jehovah, ak si kobiit ye oyani, onyoru sobondo eng' kainennyi.
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Kingo bata tuguchu kobrojige Jeiso kogeny alamalyet eng' araraita ne bo Tiberia. Ak kiborjige ko u ni:
\v 2 Kingo mi tugul, Simon Petero ak Tomas ne kigiguure Didimo, ak Nathanael ne bo Kana eng' Galili, ak werikab Sebedi, ak aeng' alak che bo alamalyet.
\v 3 Koleji Simion Petero icheget, "kawe aram Njirenik." ak koleji chun alak agiche, "kibendi tugul." Koba anyun kolany moingetab beeko, ago manam kit eng' kemounoto.
\p
\v 4 Ago kingo eech, kotonon Jeiso eng' tabanda, ago manai alamalyet kole Jeiso.
\q
\v 5 Koleji anyun icheget, "lagochu, otinye kiy ne oame?" Kowol kole "oolo".
\q
\v 6 Ak kileji ichek, " owirji regereiwot ne kiname njirenik komostab tai ne bo moinget, si onyoru njirenik." Kowirji anyun ak mata komuch kochuut amu changintab njirenik.
\v 7 Komwachi age ne bo alamalyet no to ne kichame Jeiso Petero koleji, "Kiptaiyat nito," Kingogas anyun Simon Petero kole Kiptaiyat, kolaach kotit 'amu kimi ach ingor' ak kochorjige araraita.
\v 8 Ago kibwa chun alage che bo alamalyet kobunu moinget ne mining' amu kima ko loen eng' tabanda, ago ki olo bo kakwautik bogol aeng' che bo eut, kichuutu regereiywondonoto kogagonyi njirenik.
\v 9 Nyoto anyun kingoit tabanda, kogeer eng' yoto mat ne bo nesenik ak kiwatanat njiriot eng' yoto, ak makatiat.
\p
\v 10 Koleji Jeiso, "oibu njirenik alak chun korame raa."
\v 11 Kolany Simon Petero moinget ak kochuut regereiwot konyo taban, konyitat njirenik che eechen, Bohol agenge ak konom ak somok. Ak nga nda ki chang' njirenik mising', ko magerer regereiwondonoto.
\p
\v 12 Koleji Jeiso ichek, "obwa oamisie ak ma kany age tugul eng' alamalyet koteebe kole, "I ngo" amu kinget kole inendet ko Kiptaiyat.
\v 13 Konyo anyun Jeiso ak konam makatiat ak kogochi koboto njirenik agiche.
\v 14 Nyito ko ne bo somok koborjinige Jeiso alamalyet kogagongeet inendet komongu eng' che kibek.
\p
\v 15 Kingo kagoamis anyun, koleji Jeiso Simon Petero, "Simon weritab Joana, tos ichama kosiir chu?" Koleji inendet, "ee Kiptaiyandani, inget ile achamin." koleji, "bai arekyu."
\p
\v 16 Koleji kogeny ne bo aeng', "Simon weritab Johanna, ichama?" koleji Petero, "ee Kiptayandani, inget ile achami." koleji Jeiso, "iyage kechirekyu."
\p
\v 17 Koleji ne bo somok, "Simon weritab Joana, ichama?" Koarogen Petero amu kamwachi ne bo somok koleji, "ichama?" Ak koleji, "Kiptaiyandani, inget tuguk tugul, inget ile achamin." Koleji Jeiso inendet, " bai kechirekyu.
\p
\v 18 Amwaun iman, iman, ale kingo ta iminig, ko ki laksejinige, ak iwendi ole imache, ago tun keositu, iitoi eunekuk ak kolaakseun age ak komutin ole memoche."
\v 19 Komwa ni kobortoi ole teptoi meet ne ke konyite Jehovah, ak kingo kagomwa nito, koleji Petero, "rubwa."
\p
\v 20 Koweigei Petero ak kogeer nyoto bo alamalyet he chamei Jeiso, korube ne kotiiege tegetab Jeiso eng' amisietab lagat ak koleji, " Kiptayandani, ng'o inendet ne ng'wekten?"
\v 21 Kigeer Petero inendet ak koleji, "Kiptayandani, yoe nee chichi?"
\p
\v 22 Koleji Jeiso, "ng'ot amach kotebi agoi tun anyo, image nee? Irubwa inye."
\v 23 leitage anyun ng'olyondoni tupchosiek kole mameei chichoto. Ago kima mwachi Jeiso inendet kole mameei ago kileji, "ng'ot amach kotebi agoi tun anyo image nee?"
\p
\v 24 Nyito anyun ko nyoto bo alamalyet ne baorianjini tuguchu ak ne kisirei tuguchuto ak kenget kele, bo iman baornatenyi.
\p
\v 25 Ako mi kogeny tuguk alak che chang' che kiyai Jeiso che nda kisirei age tugul, alen nda ma eme ng'weny bukuisiek che kata kisirjini.

1384
45-ACT.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,1384 @@
\id ACT
\ide UTF-8
\h Poisionikab che kiyoktoi
\toc1 Poisionikab che kiyoktoi
\toc2 Poisionikab che kiyoktoi
\toc3 act
\mt Poisionikab che kiyoktoi
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Ee Teopilo, kiatet eng' baruet ne bo tai, tugul che kitoi Jeiso koyai ak konet,
\v 2 agoi betut ne kigimuti kwo barak, ye kingo kagogochi ng'atutiet eng' Tamirmiriet ne Tilil che kiyoktoi che kiga kolewen.
\v 3 Icheget che kiiborjigei kosobei ye kingobata nyalildanyi, eng' kaborunoik che chang', kong'ang'jingei ichek eng' betusiek artam, ak kong'alaljin ichek agobo tuguk che bo bounatetab Jehovah.
\p
\v 4 Ak, kingo kagoyumjigei koboto icheget, kong'at koleji, Amat obe eng' Jerusalem, ago ogany kayomisiet ne bo Kwanda, noto kiogasena
\v 5 amu kiibatisanis Johana iman eng' beek; ago kibatisanok eng' Tamirmiriet ne Tilil kotom kogesgei betusiek che matia.
\p
\v 6 Noto anyun, ye kingo kagoyumgei, koteebe inendet, koleji, Kitaiyandani, iwekyini Israel bounatet eng' betusiechoto?
\v 7 Koleji ichek, Mabotok onai betusiek anan kenyisiek, che kigonde Kwanda eng' bounatennyi inegei.
\v 8 Ago otaache kamuktaet, ye tun kanyonjok Tamirmiriet ne Tilil: ak oegu baorinikyu eng' Jerusalem ak eng' Judea komugul ak Samaria, ak agoi tabandab ng'weny.
\v 9 Ak ye kingo kagomwa tuguchu, ye kito kogeerei kimut inendet kwo barak; ak kitaach boldet inendet ak kobetito eng' taing'wai.
\p
\v 10 Ak ye kingoto konyali kipsengwet kochiljin kong' koto kowendi, ogeer anyun, kitononso bik aeng'u eng' ye negite icheget kolaachi ngoroik che leelachen.
\v 11 Che kimwa agichek, kole, Akwe bikab Galili, kalya si otononse ak onyali kipsengwet? tun nyonei Jeiso nito, ne kagimut kwo kipsengwet kobunei oling'wong', ko u yu kogeere kowendi kipsengwet.
\p
\v 12 Koweek anyun koba Jerusalem kobunu tulwet ne kiguure tulwetab Emitik, ne legite Jerusalem, ne imegei ak bandab betutab sabato.
\v 13 Ye kingo kagoba go, kolany got ne bo barak, ole kitebe; agot Petero, Johana, Jakobo, Andrea, Pilipu, Tomas, Bartolomayo, Matayo, Jakobo ne bo gab Alpayo, Simon Selote, ak Judas ne bo gab Jakobo.
\v 14 Kitebi chu tugul eng' kabwatet agenge eng' kagiiletab ge ne bo saet, koboto chebiosok, ak Maria kametab Jeiso, ak tupchosiekab Jeiso.
\p
\v 15 Ak kitononon Petero eng' kwenutab che tupcho eng' betusiechoto, (ki chang' bik che kiga tuiyo, ki olo bo bogol agenge ak tiptem), ak kile,
\v 16 Che kitupche, ko nyolu kosulda sirutik, che kiga mwa Tamirmiriet ne Tilil eng' tai eng' kutitab Daudi agobo Judas, ne ki kandoindet ne kiindochini ichek che kinamei Jeiso.
\v 17 Amu kigiititech, ak kinyor kebebertannyi eng' boisioni.
\p
\v 18 (Ak kinyor chichi mbaret eng' melektab tengektannyi: ak kingobut kosieb mo, kobetak moet, komong' agutanikyi tugul.
\v 19 Ak kinaak ng'olyondonoto eng' tugul che menyei Jerusalem; kot keguure mbaranato Akeldama eng' kuting'wai, noto ko, Mbaret ne bo korotik.
\p
\v 20 Amu sirat eng' bukuit ne bo Tienwogikab kalosunet, kole, Ingoguber ole menyei, Ak amat komeny chi oloto: ak, Ingonam chito age boisiennyi.
\p
\v 21 Ingobiit age eng' bik che kicham kebendoti tugul eng' betusiek tugul ye kicham komong'u Kiptaiyat Jeiso ak komandoi eng' kwenunnyo,
\v 22 kotaune kabatisanetab Johana, agoi betut ne kigimuti kwo barak kobunei olinyo, akanyol koek age eng' bichuto baoriat kobotech agobo ng'eetyennyi.
\p
\v 23 Ak kilewen bik aeng', Josep ne kigiguure Barsaba, ne kigiguure kainennyi ne bo aeng' Justo, ak Matia.
\v 24 Ak kisa, kole, Inye, Kiptaiyat, ne ingen mugulelwekab bik tugul, iboruech eng' bichu aeng', ne kailewen.
\v 25 Si kobiit konam kebeberta eng' boisioni ak kayoktaoni, ne kiibute Judas, si kobiit kwo oldanyi.
\v 26 Ak kiser barbarek agobo ichek; ak kiibutyi barbariat Matia; ak kigiitito che kiyoktoi taman ak agenge.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ak kingoit betutab Pentakost, ko kimi tugul komosta agenge.
\v 2 Ak kimong' eng' sainoto cheet ne bunu kipsengwet ko u kibuget ne usei eng' kimnatet ne o, ak kinyi got komugul ole kitebe.
\v 3 Ak kimong'ji ng'elyebwek che pcheotin, ko u che bo mat; ak kitebe age tugul eng ichek.
\v 4 Ak kinyi ichek tugul Tamirmiriet ne Tilil, ak kitoi kong'alale kutuswek alak, ko u ye kiigochi Tamirmiriet kong'alal.
\p
\v 5 Ak kimi Yahudik che kimenye Jerusalem, bik che kigonyiti Jehovah, che kibunu bororiet age tugul ne mi kureretab kipsengwet.
\v 6 Ak kingogas cheonoto, koyumjigei tuiyet, ak kokowong'io, kolen,
\v 7 Ogeer anyun, tos ma Galilik chu tugul ng'alaldos?
\v 8 Ak katepto ano si kegas ache chi tugul eng' kutinnyo, ne kigisiktech?
\v 9 Partik ak Medoik ak Elamik, ak che menye Mesopotamia, ak Judea ak Kapadokia, ak Ponto ak Asia,
\v 10 ak Prugia ak Pampulia, ak Misri ak komoswek che bo Libya che legite Kurene, ak toek che bunu Rom, Yahudik koboto che kibunji Yahudik eng' kayaneng'wai,
\v 11 Kretik ak Marabuk, kigase ichek kong'alali eng' kutuswekyo boisionik che eechen che bo Jehovah.
\v 12 Ak kitang'any tugul, ak kogerer met, kolejigei ichegei, Egu nee ng'olyondoni?
\v 13 Ago kichombil alak kole, Kabogityo eng' divaik che leelach.
\p
\v 14 Ago kitotonon Petero koboto taman ak aeng', ak koleji, eng' kutit ne o, Akwe bikab Judea, ak akwe tugul che omenye Jerusalem, ingonaak ni eng' akwe, ak oepchi it ng'alekyu.
\v 15 Amu mabogityo bichu, ko u ye obwati; amu ta ko sait somok kityo;
\v 16 ago nito ne kimwaei maotiot Joel; kole,
\p
\v 17 Mwaei Jehovah kole, Tun eng' betusiek che bo let, Arong'jini bik tugul tamirmirennyu, Ak komaoten werikwok, Ak kogeer murenikwok ng'ang'utik, Ak koruotyi boisiekwok karuotitaosiek:
\v 18 Arong'jini tamirmirennyu eng' betusiechoto; Ee, agot otwogikyu murenik ak tibik, si komaoten.
\v 19 Ak abarte kwang'utik eng' kipsengwet barak, Ak kaborunoik eng' oli bo ng'weny; Korotik, ak mat, ak iyenetab iyeto.
\v 20 Kiwale asista koik mesundeito, Ak kewal arawet koek korotik, kotom koit betutab Kiptaiyat, Betut ne o ago ne toogunot:
\v 21 Ak tun kisoru age tugul ne kuurei kainetab Kiptaiyat.
\p
\v 22 Akwe bikab Israel, ogas ng'alechu: Jesu ne bo Nasaret, chito ne kiibarta Jehovah eng' akwe eng' boisionikab kimnatet ak kwong'utik ak kaborunoik, che kiyai Jehovah eng' inendet eng' kwenung'wong', ko u ye ongen akwe;
\v 23 Inendet ne kiigoito Jehovah eng' begechinetab ng'olyondennyi ak naet ne kiga kechob eng' tai, kiogartat akwe inendet ak obar eng' eunekab bik che bistoe n'gatutik:
\v 24 Inendet ne kiing'et Jehovah ko kagotiach eng' ng'wanindo ne bo meet: amu kima komuchi meet konam inendet.
\p
\v 25 Amu kimwa Daudi agobo inendet, kole, Kiageere Kiptaiyat kotugul komi tainnyu; Amu mi inendet eunnyu ne bo tai, si ma kitumduma:
\v 26 Amu noto anyun kiigasgei muguleldanyu, ak kibaibait ng'eleyptanyu ak koboto noto komeng'isiei bortanyu agine eng' kamang'unet.
\v 27 Amu mebagakyini sobondanyu oldab che kigobek, Amegoitoi neng'ung' Ne Tilil kogeer nunet.
\v 28 Kiigona anai ortinwekab sobondo; Inyiitwa boiboiyet eng' taing'ung'.
\p
\v 29 Mureju ak che kitupche, amwawok komie agobo boiyot ne o Daudi, ale, kime ak kigitub, ak mitei kererinnyi kwenunnyo agoi ra.
\v 30 Ak amu ki maotio, ak kiingen kole kiga koyosiechi Jehovah inendet kole, indoi Jehovah ng'echerennyi chito ne tun bunu iyotennyi.
\v 31 Kingogeer nito anyun, kong'alal agobo ng'etyeetab Kristo kole, ma kibagakyin inendet oldab che kibek, ama nunei bortanyi.
\p
\v 32 Kiing'et Jehovah Jeiso nito, ne ki baorinikyi ache tugul.
\v 33 Amu itororot inendet eng' eutab tai ne bo Jehovah, ak ko kagetaach eng' Kwanda kayomisiet ne bo Tamirmiriet ne Tilil, ko kagorong' anyun nito ogeere ak ogase.
\v 34 Kimatogosta Daudi kipsengwetisiek, ago kimwa inendet kole, Kileji Kiptaiyat Kiptaiyandennyu, Tebe eunnyu ne bo tai,
\v 35 Agoi ayai buniguk koek ng'echeretab kelyeguk.
\p
\v 36 Ingonai anyun komie got komugul ne bo Israel, kole, kigoyai Jehovah inendet koek Kiptaiyat ak ko Kristo, Jeiso nito ne kiogartat.
\p
\v 37 Kingogas anyun nito, kotoor mugulelwekwai, ak koleji ichek Petero ak che kiyoktoi chun alak, Che kitupche, kiyai nee?
\p
\v 38 Koleji Petero ichek, Osigu, si kibatisan age tugul eng' akwe eng kainetab Jeiso Kristo agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogikwok; si otaach konunetab Tamirmiriet ne Tilil.
\v 39 Amu neng'wong' kayomisoni, ak lagokwok, ak tugul che mi ole loo, ak tugul che ta koguurei Kiptaiyat Jehovah nenyo kobwanji inendet.
\v 40 Ak kibaorian eng ng'alek alak che chang', ak kogiil, koleji, Osoruge eng' ibini kunur.
\p
\v 41 Kigibatisan anyun icheget che kitaach ng'olyondennyi: ak kigitesyi ichek betunoto bik olo bo elfusiek somok.
\v 42 Kiigiiljigei ichek tugul konetisietab che kiyoktoi ak yamdaet, eng' butuletab makatiat ak sautik.
\p
\v 43 Ak kinyor chi tugul kaiyweisiet: ak kiyaak kwong'utik che chang' ak kaborunoik eng' che kiyoktoi.
\v 44 Ak kimi tugul kibagenge che kiga koyan, ak kiyamdoi tuguk tugul;
\v 45 ak kialda mbarenikwai ak tuguk alak che kitinyei, ak kopchechi ichek tugul che te che kinyalili chi age tugul.
\v 46 Ak kimi hekalut betut age tugul kotebchei eng' kabwatet agenge, ak eng' butuletab makatiat eng' ga, ak kiamisiei eng' kagasetab ge, ak eng' muguleldo agenge,
\v 47 kolosu Jehovah, ak kiiboiboi ichek bik tugul. Ak kitesyin Kiptaiyat betut age tugul icheget che nyoru sorunet.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 1Ak kitogostoi Petero ak Johana hekalut eng' sait ne bo saet, sait sogol.
\v 2 Ak kigiganabi chito ne ki solomwo kong'ete komi moetab kamet, ne kicham kindoi betut age tugul kurgetab hekalut ne kigiguure kararan, si kosomei tuguk bik che kibendi hekalut orit.
\p
\v 3 Ko ye kingogeer inendet Petero ak Johana komachei koba hekalut orit, kosom kole kogochi kagochinet.
\v 4 Ak kiichiilji kong' Petero inendet koboto Johana, ak koleji, Keerech.
\v 5 Ak kiinyal inendet ichek, kolen nyorune kiy.
\v 6 Ago kile Petero, Matinye feda ak tahabu; ago agonin ne atinye. Ng'eet eng' kainetab Jeiso Kristo ne bo Nasaret, ak iwendote.
\v 7 7Konam anyun inendet eut ne bo tai, ak kong'eet: ak kinyor kimnatet ngunoto kelyekyi ak kowekab ng'woniot.
\v 8 Ak king'eet kochokyi, ak kotonon, ak kitoi kowendot; ak kiba hekalut orit koboto icheget, kowendoti, kosogoroti, ak kolosu Jehova.
\p
\v 9 Ak kigeer bik tugul inendet kowendoti ak kolosu Jehovah.
\v 10 Ak kinai icheget kole, inendet ne kicham kotebche kosome konunoik eng' kurget ne kiguure Kararan ne bo hekalut: ak kikwong'io mising' ak kotang'any agobo noto kagoyaak eng' inendet.
\v 11 Ak kingota konamoti chichoto Petero ak Johana, koruai bik tugul ole mi ichek eng' keterut ne kiguure ne bo Solomon, kokwong'dos mising'.
\p
\v 12 Ak ye kingogeer Petero, kowolji bik koleji, Akwe bikab Israel, kalya si okwong'ie agobo ni? anan kalya si ochiiljech kong' ko u ne olen ache che kagigochi inendet kowendot eng' kamugennyo anan eng' imandanyo?
\v 13 Jehovah ne bo Abraham, ak ne bo Isak, ak ne bo Jakobo, Jehovah ne bo kwanisiekyo, ko kagotoror Kiboitiondennyi Jeiso, ne kiogoite ak kioeesye inendet eng' taitab Pilato, ye kiga kobegechi kotiach inendet.
\v 14 Ago kioeesye akwe Inendet ne Tilil ak ko bo Imanda, ak osom ole kegonok rumindet,
\v 15 Ak kiobar Ne o ne bo sobondo; ne kiing'eet Jehovah eng' che kibek; ki baorinikab noto ache.
\v 16 Ak kagogochi kainennyi chichi kimnatet, mu kayanet eng' kainennyi, chichi ogeere ak ongen akwe; ee, kayanet ne mi eng' Jeiso ko kagogochi chichi sobet
\p
\v 17 Ak nguno nyun, che kitupche, angen ale, kioyai noto amu kima ongen, ko u ye kiyai bounikwok agichek.
\v 18 Ago tuguk che kiga kobor Jehovah eng' tai eng' kutuswekab maotik tugul, kole tun nyalili Kristo nenyi, ko kagoyai noto kosulda.
\v 19 Osigu anyun ak owalage, si kobiit kibukto tengekwogikwok, si kobwa nyun betusiek che bo kamuung'et che bunu taitab kiptaiyat;
\v 20 si koyok Kristo ne kigilewenwok, inendet Jeiso:
\v 21 Ne kanyol kotaach kipsengwet agoi betusiek che kiwale tuguk tugul komiagitu, che king'alale Jehovah eng' kutuswekab maotikyik che tililen che kimi kong'ete taunetab ng'weny.
\v 22 Kimwa Musa iman, kole, Ing'etwok Kiptaiyat Jehovah maotiot ne bunu che otupche, ne u ane; ogas it inendet eng' tuguk tugul che te che mwawok.
\v 23 Ak tun king'emei kiwong'u eng' kwenutab bik, chito age tugul ne magase it maotiondonoto.
\v 24 Ee, ak maotik tugul kong'ete Samuel, ak ichek che kipkoni let eng' inendet, tugul che te che king'alal, ko kimwa agichek agobo betusiechu.
\v 25 O werikab maotik, ak che bo kayomiset ne kiiyomisgei Jehovah ak kwanisiekwok. Kileji Abraham, Kiberuri bororiosiek tugul che bo ng'weny eng' keswondeng'ung'.
\v 26 Ak ye kingo kagong'eet Jehovah Kiboitiondennyi, koyokwok akwe korok si koberurok, ak koistoe chi age tugul eng' akwe tengekwogikyi.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ak kingot kong'alaljin ichek bik, kopkonji icheget tisiik ak kiptaiyatab hekalut ak Sadukaik.
\v 2 Kotinyei neregek amu kiinet bik ak koamda eng' Jeiso ng'eetyetab che kibek.
\v 3 Ak kinam icheget, ak kotoorji korgoret agoi mutai: amu kiga koimen.
\v 4 Ago kiiyan che chang' eng' ichek che kigas ng'olyot; ak kiek koitetab murenik olo bo elfusiek mut.
\p
\v 5 Ak eng betut ne kiirube noto koyumgei bounik ak boisiek ak sirik eng' Jerusalem.
\v 6 Ak Anas tisiindet ne o, ak Kaiapa, ak Johana, ak Aleksandaro, ak tugul che bo oretab tisiindet ne o.
\v 7 Ak kingo kagonde ichek kwenung'wai, koteebe kole, Nee kamuget ne koyae ni, anan eng' kainetab ng'o?
\p
\v 8 Kingonyi anyun Petero Tamirmiriet ne Tilil, koleji ichek, Akwe bounikab bik ak boisiek,
\v 9 ngemache keginech rani agobo boisiet ne mie ne kogiyachi chito ne nyalulat, ole kogisoopto chichito;
\v 10 ingonaak anyun eng' akwe tugul, ak eng bik tugul che bo Israel ole, eng' kainetab Jeiso Kristo ne bo Nasaret, ne kiogartat akwe, ne kiing'et Jehovah eng' che kibek, tononi chichi eng' yu, eng taing'wong', ko kagosob eng inendet.
\p
\v 11 Inendet koita ne kiosas akwe teegik, ne kiga kiyai koek metitab luita.
\v 12 Ama mi yetunet eng' chito age: amu mami kainet age eng' kureretab kipsengwet, ne kigigochi bik, ne kanyol kesorunenech.
\p
\v 13 Ak kingogeer nyiganatetab Petero ak Johana, ak konai kole bik che ma kinet, ama toogunotin, kokwong'io; ak kinai kole, kicham komi koboto Jeiso.
\v 14 Ak kingogeer chito ne kogisoob kotononi koboto ichek, ko mata komuch komwa kiy agobo noto.
\p
\v 15 Ago ye kingo kagong'at ichek komanda eng' kapkiruok, kong'alal ichegei.
\v 16 Kole, Kiitoi nee bichu? amu naat eng' bik tugul che menyei Jerusalem kele koyaak iman eng ichek kwong'utiet ne o, ama kimuchi ketiiye.
\v 17 Ago si mata koiyestaat eng' kwenutab bik, konyolu keger kong' ichek, si mata kong'alalji chi age tugul eng' kainanito kogeny.
\v 18 Ak kiguur ichek, ak kong'at ichek, koleji, amatata kong'alal agot kitigin anan konetis eng' kainetab Jeiso.
\p
\v 19 Ago kiwolji Peter ak Johana ichek koleji, Ngo mie eng' taitab Jehovah kegasak kosiir Jehovah, oruoch akwe.
\v 20 Amu magimuchi kesisye kobate kemwa tuguk che kigegeer ak che kigegas.
\p
\v 21 Ak kingo kagoger kong' ichek kogeny, kounda koba, ko mata konyor ng'olyot ne iruokyine, amu bik; amu kiitoror bik tugul Jehovah agobo noto koyaak.
\v 22 Amu kisiirei artam kenyisiekab chichoto kiyaak eng' inendet kwong'utionoto bo kasoobet.
\p
\v 23 Ak kingo kageunda, koba ole mi bikwai, ak komwaita tugul che kamwachi tisiik che eechen ak boisiek.
\v 24 Ak kingogas ichek, komwachi Jehovah eng' kutit ne o eng' kabwatet agenge, koleji, Ee Kiptaiyat, inye ne kiiyai kipsengwet ak ng'weny ak tugul che mi oloto.
\v 25 Ne kiimwa eng' Tamirmiriet ne Tilil eng' kutitab kwandanyo Daudi kiboitiondeng'ung', ile, Kilya si kobolyo Bororiosiek, Ak kobwatoti bik tuguk che manamegei ak kiy?
\q
\v 26 Kitetgei laitorinikab ng'weny, ak koyumgei bounik, Agobo Kiptaiyat, ak Kristo nenyi:
\p
\v 27 Amu iman kituitos eng' nganasani Herod ak Pontio Pilato agine koboto Bororiosiek ak bikab Israel, kole kogirinda Kiboitiondeng'ung ne Tilil Jeiso, ne kiil,
\v 28 Si koyai kit age tugul ne kisib kong'at eung'ung' ak ng'omnateng'ung' kole kosulda.
\p
\v 29 Ak nguno anyun Kiptaiyandani, keer kertaeng'wai bo kong'. Ak igochi otwogiguk komwa ng'olyondeng'ung eng' nyiganet tugul.
\v 30 Ye iitoi inye eung'ung' isoobi bik; si koyaak kaborunoik ak kwong'utik eng' kainetab Kiboitiondeng'ung' ne Tilil, noto ko Jeiso.
\p
\v 31 Ak kingo kagosa, kotumdumgei ole kiga koyumjigei; ak kinyi ichek tugul Tamirmiriet ne Tilil, ak kimwa ng'olyotab Jehovah eng' nyiganatet,
\p
\v 32 Ak kibo muguleldo agenge ak sobondo agenge tuiyet ne kiga koyan. Ak ma mwa chi agot agenge kole, nenyi kiy age tugul ne kitinyei; ago kiyamdoi tugukwai tugul.
\v 33 Ak kibaorian che kiyoktoi eng' kamuget ne o agobo ng'etyetab Kiptaiyat Jeiso, ak kitebe mieindo ne o ichek tugul.
\v 34 Amu kima komi agot agenge eng' kwenung'wai ne kibanani kiy: amu tugul che kitinyei korotinwek anan gorik, ko kialda, ak koib tuguk che kiga alde kobwa
\v 35 konde kelyekab che kiyoktoi: ak kigipchechi chi age tugul ne kinyalili.
\p
\v 36 Ak kialda Josep mbaret ne kitinye, inendet ne kitochi che kiyoktoi kainet ne bo aeng' koguure Barnaba (ne ye kiweech, ko Weritab kagaigaet), Lawindet, chito ne kibunu Kupro,
\v 37 ak koib siling'isiek konde kelyekab che kiyoktoi.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ago kialda chito age ne kigiguure Anania, ak osotiondennyi Saphira, korennyi,
\v 2 ak kiituuch kebebertab che kigialdae, kongen agine osotiondennyi, ak kiib kebeberta age, konde kelyekab che kiyoktoi.
\p
\v 3 Ago kile Petero, Anania, kalya si konyi Setani muguleldang'ung' kot iberber Tamirmiriet ne Tilil, ak ituuch kebebertab che kigialdae koret?
\v 4 Kingota komi, ko kima ko neng'ung'? ak kingo kagealda, ko kima ibou? Kalya si ichob kii eng' muguleldang'ung'? Ma iberber chi, ago Jehovah.
\v 5 Ak kingogas Anania ng'alechu, kobut ak kome: ak kinyonji kaiyweisiet ne o tugul che kigas.
\v 6 Ak king'eetyo murenik ak kotaae borto anget, ak kisut kwo sang' ak kotub.
\p
\v 7 Ak ye ki legit kogesgei saisiek somogu, koit osotiondennyi agine, ak kima kongen kiy ne kagoyaak.
\v 8 Ak kiwolji Petero koleji, Mwawa ngo kioldae koret tuguk che te choto. Kole, Ee, te choto.
\v 9 Ago kileji Petero inendet, Katepto ano kot ochamnyechi tuwai oyom Tamirmirietab Kiptaiyat? keer anyun, mi kurgat kelyekab icheget che katubei manong'otiondeng'ung', ak sutin aginye imande.
\v 10 Ak kiibutyi kelyekyi ngunoto, ak kome: kopka go anyun murenik konyor ko kagome, ak kisut kwo sang' ak kotupchi ye legite manong'otiondennyi.
\p
\v 11 Konyonji anyun kaiweiysiet ne o kaniset komugul, koboto tugul che kigas tuguchoto.
\p
\v 12 Ak kiyaagis eng' eunekab che kiyoktoi kaborunoik ak kwong'utik che chang' eng' kwenutab bik; ak kimi tugul eng' kabwatet agenge eng' keterut ne bo Solomon.
\v 13 Ago eng' bik alak ko kimata kobiit chi ne kita kogany konamgei ak icheget; ago kiitoror bik ichek.
\v 14 Ak kitesak kayanik eng' Kiptaiyat kosiir, kichang'a murenik koboto chebiosok;
\v 15 kot komut ichek che miandos koba ortinwek, ak komongji itogusiek ak kiplusisiek, kole, tamangab kokwer uruetab Petero alak eng' ichek, kosiirtoi.
\v 16 Ak kiiyomogei tuiyet ne bunu nganasok che legite Jerusalem, komutu che miandos, koboto che kiinyalili tamirmirik che muruonen, ak kigisoob age tugul eng' ichek.
\p
\v 17 Ak kitononon tisiindet ne o, ak tugul che kimi koboto inendet (kasubikab Sadukaik choto), ak ki nyiitat ichek ng'et konda,
\v 18 ak kinam che kiyoktoi, ak kotoorji korgoret ne bo bik tugul.
\v 19 Ago kiyat malaikayatab Kiptaiyat kurgotikab korgoret kemoi, ak komut ichek komong' sang', ak koleji,
\v 20 Oba, ak otonon eng' hekalut ak omwachi bik ng'alek tugul che bo Soboni.
\v 21 Ak kingogas ko u noto, koba hekalut ko kaech, ak konetis. Ago kinyo tisiindet ne o, ak che kimi koboto inendet, ak koguur kiruoget, ak boisiek tugul che bo lagogab Israel, ak koyokto kimut ichek kobwa eng' ole kigiratyi.
\v 22 Ago kingoit askarik korgoret ko manyor ichek; ak kiweektagei, ak komwaita,
\v 23 kole, Kaginyoru ko kerat komie korgoret, ak kotonondos ribik eng' kurgotik: ak ye kangeyat, koma kenyorji chi orit.
\v 24 Ak kingogas ng'alechu kiptaiyatab hekalut ak tisiik che eechen, koiimgei mising' agobo ichek kole egu nee anyun ng'alechu.
\p
\v 25 Ak kinyo chi ak koleji, ogeer anyun, bicho kogotoorji korgoret, kotonondos eng' hekalut ak koneti bik.
\v 26 Kwo anyun kiptaiyat koboto askarik, ak komut kobwa, ago ma eng' kimnatet; amu kiiywei bik kole si ma kilach ichek eng' koik.
\p
\v 27 Ak kingo kagomut ichek kopka, konde taitab kapkiruok. Koteebe tisiindet ne o ichek, kole,
\v 28 Kigeetenak inne kele, amatata onet bik eng' kainani: ak ogeer anyun, kionyiit Jerusalem konetisieng'wong', ak omache oibwech korotikab chichito kobwanjech.
\v 29 Ago kiwol Petero ak che kiyoktoi kole, Kanyol kegas it Jehovah kosiir bik.
\v 30 King'eet Jehovah ne bo kwanisiekyok Jeiso, ne inendet ne kiobar ogartat eng' ketit.
\v 31 Inendet ne kitoror Jehovah eng' eunyi ne bo tai koek ne o, ago yetindet, si kogochi Israel sigunet, ak nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 32 Ak kii baorinik ache che bo tuguchu, ak tamirmiriet ne tilil agine, ne kigogochi Jehovah icheget che kase it inendet.
\v 33 Ak kingogas ichek nito, kong'wanit mising' eng' mugulelwekwai kot komach kole kobar ichek.
\p
\v 34 Ak kitonon chito age eng' kapkiruok ne kigigure Gamaliel, ne ki konetindetab ng'atutik, ne kigonyiti bik tugul, ak kong'at kole kimut bichoto koba sang ne matia.
\v 35 Ak kolenji ichek (kapkiruok), Akwe bikab Israel, oripge eng' bichu ak eng' kit ne omache oyachi.
\v 36 Amu kingo tomo koit betusiechu kemi, koit Teudas ak kochoige kole inendet ko chito ne o, ak konamge ak inendet bik che itei olo bo bogol ang'wan, ak kingebar inendet koiyesta tugul che kigase it inendet ak kibetyo.
\v 37 Kingobata chichoto, kong'eet Judas ne bo Galili eng' betusiek che bo sirisietab kainaikab bik, ak kochuut bik alak kosub inendet, kime agine ak kiyesta tugul che kigase it inendet.
\v 38 Ara anyun amwawok nguno ale, oistoegei bichu ak obagakte ichek, amu ngo bo bik ng'alechu anan boisioni, kowong'ugei.
\v 39 Ago ngot kobo Jehovah ko momuchi owong'u, si ma kinyoruok obortosi aka Jehovah.
\v 40 Kocham anyun ng'alekyi, ak ye kingo kagogur che kiyoktoi kobwa ole mi ichek, Kobir ak kong'at koleji amatata kong'alale kainetab Jeiso, ak kounda koba.
\p
\v 41 Koba anyun eng' taitab kapkiruok koboiboi amu kogiit kele nyoljin konyor tewernatet agobo kainanato.
\v 42 Ak kima sisyo eng betut age tugul konetis ak koamdoi eng' hekalut ak eng gorik, kole Jeiso ko Kristo.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 1Ak eng' betusiechoto ye kitesoksei koitetab alamalyet, kong'eet kang'unyng'ung'et eng' Yahudik che ki kuting'wai ko Yunanik, ak kong'ung'ung'ji Hebranik ak kole kiginyasta mosogikwai eng tuguk che kicham kigochini kotugul.
\p
\v 2 Koguur anyun tamanu ak aeng tuiyet ne bo alamalyet ak koleji, Ma mie kebagakte ng'olyotab Jehovah ak keboisie eng' Mesosiek.
\v 3 Noto anyun che kitupche, Ocheng' bik tisab che togunotin eng' akwe kele miachen, che nyiitotin tamirmiriet ak ng'omnatet, ak che kimuchi kinde boisioni.
\v 4 Ago si ketestai ache kigiiljigei saet, ak konetisietab ng'olyot.
\p
\v 5 Kicham anyun tuiyet komugul ng'olyondonoto, ak kilewen Stepano, chito ne nyiitat kayanet ak Tamirmiriet ne Tilil, ak Pilipu, ak Prokoro, ak Nikanor, ak Timon, ak Parmena, ak Nikola ne bo Antiokia ne kiwalak koek Yahudiot.
\v 6 Kiinde icheget anyun taitab che kiyoktoi ak ye kingo kagosa kogonoor ichek eunekwai.
\p
\v 7 Kitesak anyun ng'olyotab Jehovah, ak kotesak mising' koitetab alamalyet eng' Jerusalem, ak kogas it kayanet tuiyet ne o ne bo tisiik.
\p
\v 8 Ak kinyiitat Stepano mieindo ak kamuget, koyai anyun kwong'utik che eechen ak kaborunoik eng' kwenutab bik.
\v 9 Ago king'eetyo alak che bo sunagogit, ne kiguure Sunagogitab che Itiagotin ak ne bo Kurenik ak ne bo Aleksandrianik ak ne bo bikab Klikia ak Asia, ak kobelgei ak Stepano.
\v 10 Ak kima imuch ichek kogirinda ng'omnatet ak tamirmiriet ne king'alale inendet.
\p
\v 11 Kogaigai anyun bik komwa kole, kigegas komwae inendet ng'alek che bo chubisiet agobo Musa ak Jehovah.
\v 12 Ak kong'eet ng'eet bik konerekso, ak boisiek ak sirik, che kibwanji inendet ak konam ak komut kwo kapkiruok.
\v 13 Ak konde baorinik che bo lembech, che kimwa kole, Mabagaktoi chichi komwa ng'alek che yaachen agobo yu tilil ak ng'atutiet.
\v 14 Amu kigegas inendet komwae kolen, tatun kobute yuto Jeiso nito bo Nasaret ak kowal bitonwek che kigonech Musa.
\p
\v 15 Ak kiichiilji kong' anyun inendet bik che kitebche eng kapkiruok, ak kogeer togennyi ko u tagetab malaikaiyat.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 1Ak kole anyun tisiindet ne o, Tos u choto tuguchu?
\p
\v 2 2Kole Stepano, Mureju, che kitupche, ak kwanisiekyok, ogaso, Kimongji Jehovah ne bo torornatet kwandanyo Abraham, kimi Mesopotamia, kitomo komeny Haran.
\v 3 3Ak koleji, Mong'u eng emeng'ung' ak ole mi biguk, ak inyo emet ne ta aborun.
\p
\v 4 Komong' anyun eng' emetab Kaldeik ak komeny Haran, ak kingo kagome kwandanyi, kouu Jehovah inendet konyo emonito omenye rani.
\v 5 Ak kima igochi borotet inendet eng' oloto, acha, agot ole indoi keldanyi: ak kiiarorji kole, tun igochin inendet ak iyotennyi eng' let, ye kitom kosich lakwa.
\v 6 Ak kimwa Jehovah ko u ni, Kole egu lagokyi bunotik eng' emetab bik alak, ak koyai ichek koek ak keyachi ne ya eng' kenyisiek bogol ang'wan.
\v 7 Ak eng bororionoto ratei ichek, komwa Jehovah kole, aruokyini, ak ye ibata noto komong' ak koboisiewa eng' olito.
\v 8 Ak kiigochi inendet (Abraham) arorutiet ne bo kamuratanet, ak kosich anyun Abraham Isak ak komuratan inendet eng' betut ne bo sisit, ak kosich Isak Jakobo ak kisich Jakobo kwanisiekyo taman ak aeng'.
\p
\v 9 Ak ye kingoam ng'et kong' boisiechoto agobo Joseph koaldochi inendet Misiri, ago kimi Jehovah koboto inendet.
\v 10 Ak kisor inedet eng' nyalilwogikyi tugul ak kogochi chamet ak ng'omnatet eng' taitab Parao, laitoriatab Misiri ne kiinde inendet koek bounindet eng emetab Misiri ak eng gonnyi tugul.
\p
\v 11 Kinyo anyun rubet eng' emetab Misri komugul ak Kanan, ak nyalilda ne o, amu manyor kwanisiekyo amitwogik.
\v 12 Ye kingogas Jakobo kole mitei bek Misiri, koyokto kwanisiekyo eng banda ne bo tai.
\v 13 Ak eng' banda ne bo aeng' koborjigei Joseph tupchosiekyi ak kinaak anyun eng' Parao bikab Josep.
\v 14 Eng' yoto anyun koyokto Josep kole keguur kwandannyi Jakobo, ak bikyi tugul che kiitei bik tamanwogik tisab ak mut.
\v 15 Ak kochortagei anyun Jakobo kwo Misiri, ak komechi oloto inendet ak kwanisiekyo agichek.
\v 16 Ak kigila ichek koba Sekem ak ketupchi Kererit ne kiga goale Abraham kamanutietab feda eng' werikab Hamor kwandab Sekem.
\p
\v 17 Ak ye kingorik betut ne bo arorutiet, ne kigaiiyosiechi Jehovah Abraham, koyabak anyun bik ak kotesogis eng' Misiri,
\v 18 agoi kobiit laitoriat age eng' Misri, ne kima kongen Josep.
\v 19 King'omenji inendet bororiennyo, ak koyachi ne ya kwanisiekyo, si kolakta manyurunikwai si masopcho.
\p
\v 20 Ak kigisich Musa eng' betusiechoto, ak ki kararan inendet mising'; ak kigigu inendet eng' gotab kwandanyi arawek somok.
\v 21 Ak kingo kagemeto, konyo chebo Parao, komut, ak kogu koek werinnyi.
\v 22 Ak kiginet Musa ng'omnatet tugul ne bo Misrik; ak ki kim eng' ng'alekyi ak boisionikyi.
\p
\v 23 Ak ye kingoit olobo kenyisiek artam, kobwat eng' muguleldanyi korutochi tupchosiekyi, lakogab Israel.
\v 24 Ak ye kinyalili age eng' ichek, kotoret inendet, ak koyaaktochi mugetut inendet ne kaginyalili, kokwer Misirindet kobar:
\v 25 ak kilen inendet naei tupchosiekyi kole igochin Jehovah ichek sorunet eng' eunnyi; ago ma nai.
\v 26 Ak eng' betut ne kisubi noto kochunji ichek kobortos, ak kimachei kooiyo ichek, koleji, Mureju, otupche akwe; kalya si oyachige ne ya?
\v 27 Ago kitoorta inendet ne kiyachi nin age ne ya, ak kole, Ng'o ne koindein iegu bounindet ak kiruoget kot iruokwech?
\v 28 Imache ibara ko u ye koibar Misrindet amut?
\v 29 Kimwee Musa anyun amu ng'olyondonoto, kwo koek bunotyo eng' emetab Midian, ole kisikyi werik aeng'.
\p
\v 30 Ak kingobata kenyisiek artamu, komong'ji inendet malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ong'atet ne bo tulwetab Sinai, eng mat ne kilale eng ketit ne samum.
\v 31 Ak kingogeer Musa kioto, kokwong', ak kingorikta kole kogeer, kotwek kutitab Kiptaiyat,
\v 32 kole, Ai Jehovah ne bo kwanisieguk, Jehovah ne bo Abraham, ak ne bo Isak, ak ne bo Jakobo. Kobotan Musa, ko mata kogany kogeer.
\v 33 Koleji anyun Kiptaiyat inendet, Icheru kweoniguk eng' kelyeguk, amu tilil ng'onyut yoto itonone.
\v 34 Kiageer iman nyalildab bikyu che mite Misri, ak kiagas tigeneng'wai, ak kaachoruge si kobiit asor ichek: nyo anyun nguno, ayokten iwe Misri.
\p
\v 35 Ki Musa nito ne kiga esio ichek, kolen, Ng'o ne koindein iegu bounindet ak kiruogindet? Inendet kora ne kiiyokto Jehovah eng' eutab malaikaiyatab ne kimong'ji inendet eng' ketit si kobiit koek bounindet ak katiagindet.
\v 36 Kiimut anyun inendet ichek komanda, ye kingo kagoyai kwong'utik ak kaborunoik eng' emetab Misiri, ak eng' Nyanjet ne Birir, ak eng' kenyisiek artam eng' ong'atet.
\v 37 Musa nito ko noto ne kileji lagogab Israel, Ing'eetwok Jehovah maotiot ne tun bunu che otupche, ne u ane.
\v 38 Nito ko inendet ne kimi kaniset eng' ong'atet koboto malaikaiyat ne king'alalji inendet eng' tulwetab Sinai, ak koboto kwanisiekyo: ne kitaach ng'alek che soptos si kogonech.
\p
\v 39 Ago kima kas it kwanisiekyo inendet, ago kiesio inendet, ak kiweektagei mugulelwekwai Misri.
\v 40 Koleji Aron, Yaiywech kanamonik kondoenech: amu magingen ole katepto Musa nito, ne kiimutwech kemong'une emetab Misri.
\v 41 Ak kiyai anyun moita eng betusiechoto, ak koipchi tiseiywot kanamwonoto, ak koboiboitu eng' boisionikab eunekwai.
\v 42 Ak kotuptochi anyun Jehovah batai ichek, ak kogoito ichek koot lugetab kipsengwet; ko u ye sirat eng' bukuitab maotik, kele, Tos kiogona che kiyagi che kageeny ak tiseiywek eng' kenyisiek artamu eng' ong'atet?
\v 43 Ak kioib akwe emait ne bo Molok. Ak kecheiyat ne bo kanamwet Repan, kanamonik che kioyai si osa: Ak autok obe Babulon bitonin.
\p
\v 44 Kitinyei kwanisiekyo emait ne bo baornatet eng' ong'atet, ko u ye kiga koaror, ak kora ko inendet ne kimwachi Musa koleji ko u kergeindo ne kiga kogeer.
\v 45 Noto ne kiib kwanisiekyo agichek eng' betusiekwai koboto Josua, ye kingo namei bororiosiek che kion Jehovah eng' taitab kwanisiekyo, agoi betusiekab Daudi;
\v 46 ne kinyor chamet eng' taitab Jehovah, ak kosom konyor meng'otetab Jehovah ne bo Jakobo.
\v 47 Ago Solomon ne kiitekyi got.
\p
\v 48 Ago inendet ne toror mising mamenye gorik che kigiyae eunek, ko u ye mwae maotiot, kole,
\q
\v 49 Ng'echerenyu ne bo laitornatet kipsengwet, Ak ng'weny ko ng'echeretab kelyekyu: Tos oteekwa got ne u nee? mwaei Kiptaiyat: Anan ano ole amuung'e?
\v 50 Tos ma eunnyu ne kiyae tuguchu tugul?
\p
\v 51 Akwe che uui kaat che ma kimuratan mugulelwek ak itik, ogirindoi Tamirmiriet ne Tilil kotugul: ko u ye kiyae kwanisiekwok, oyae ak akwe ko u noto.
\v 52 Ng'o eng maotik ne ma us kwanisiekwok? ak kibar che kisib kobar nyonunetab Chito ne bo Imanda; ne kaoegu akwe nguno ng'wektoik ak rumik.
\v 53 Akwe che kiotaach Ng'atutiet ko u ye kiging'at eng' malaikaisiek, ak ma orib.
\p
\v 54 Ak ye kingogas ng'alechuto kong'wonegitu mising eng' mugulelwekwai, ak konyei kelek agobo inendet.
\p
\v 55 Ago kiinyal kipsengwet kochiilji kong' ko nyiitat inendet Tamirmiriet ne Tilil, ak kigeer lilindab Jehovah, ak Jesu kotononi eng' eutab ne bo Jehovah.
\v 56 Ak kile, Ogeer anyun, ageere kipsengwetisiek ko kagoyatagis, ak kotononi Weritab chi eng' eutab tai ne bo Jehovah.
\p
\v 57 Ago kibolyo eng' kutit ne o, ak koger itikwai, ak kotorombenji kibagenge.
\v 58 Ak kitoorta inendet komanda eng' nganaset, ak kolage koik: ak kiinde baorinik ngoroikwai kelyekab muren age ne kigigure Saul.
\v 59 Kolach anyun Stepano, koguurei Kiptaiyat, kolen, Kiptaiyat Jeiso, taach tamirmiriennyu.
\p
\v 60 Ak kigutuny, ak komwa eng' kutit ne o, kole, Kiptaiyat, ameiityi ichek tengegi. Ak kingo kagomwa nito, konuuch.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak kichamnyechin agine Saul meenyi. Ak king'eet betunoto usisiet ne o agobo kaniset ne kimi Jerusalem; ak kiyesta ichek tugul koyom emotinwekab Judea ak Samaria, kobate che kiyoktoi.
\v 2 Kotub anyun Stepano bik che kigonyiti Jehovah, ak koteiyo mising' agobo inendet.
\v 3 Ago kiinyal mising' Saul kaniset, ak kowendi got age tugul, kochuutu murenik ak chebiosok ak kotoorjin korgoret.
\p
\v 4 Kiba anyun che kiga koyesta, koamdaat ng'olyot.
\v 5 Ak kichortagei Pilipu nganaset ne bo Samaria, ak koamji ichek Kristo.
\v 6 Ak kiepchi it tuiyosiek eng' yamdaet agenge ng'alek che kimwae Pilipu, ye kingogas ak kogeer kaborunoik che kiyai.
\v 7 Amu kimanda tamirmirik che muruonen, eng' che chang' che kitinyei, kowaaktos eng' kutit ne o: ak kigisoob che chang' che meiyotin borwek, ak che kiing'waldos.
\v 8 Ak kibiit boiboiyet ne o eng' nganasanato.
\p
\v 9 Ak kimi chito age ne kigiguure Simon, ne kicham kong'orsei eng' betusiek alak eng' nganasanato, ak kiigochi bororietab Samaria kokwong'io, komwae inendet kole, Ai chito ne o.
\v 10 Kiephin it tugul inendet, kong'ete ne mining' agoi ne o, kolen, Kimnatetab Jehovah chichi, ne kiguure ne O.
\v 11 A kiepchin it inendet, amu kicham kogochin kokwong'io eng' betusiek che chang' eng' ng'orsosiekyi.
\v 12 Ago ye kingoyan ng'alekab Pilipu ye kiamdoi logoiywek che miach agobo bounatetab Jehovah ak kainetab Jeiso Kristo, kibatisan anyun murenik koboto chebiosok.
\v 13 Ak kiiyan Simon agine: ak kingo kagibatisan kotebi koboto Pilipu: ak kingogeer koyaagis kaborunoik ak boisionikab kimnatet kokwong'.
\p
\v 14 Kingogas anyun che kiyoktoi che kimi Jerusalem kole, kogotaach Samaria ng'olyotab Jehovah, koyokyi Petero ak Johana.
\v 15 Ak ye kingo kagochorgei ichek, kosa agobo ichek, kole, kotaach Tamirmiriet ne Tilil.
\v 16 Amu kitom kochorjigei agot agenge eng' bichoto: kiga kibatisan ichek eng' kainetab Kiptaiyat Jeiso kityo.
\v 17 Yeityo kogonoor ichek eunekwai, ak kitaach Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 18 Ye kingogeer anyun Simon kole kaga ngo konoor alamalyet chi eunekwai, kigochi Tamirmiriet ne Tilil, kogochi ichek silingisiek.
\v 19 Kole, Ogono agane kimnatoni, si ngagonoor chi age tugul eunekyu, kotaach Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 20 Ago kileji Petero inendet, Ingobetyo siling'isieguk koboten, amu kelen inyoru konunetab Jehovah eng' siling'isiek.
\v 21 Metinye kebeberta anan motwet eng' ng'olyondoni: amu ma mie muguleldang'ung' eng' taitab Jehovah.
\v 22 Sigu anyun eng' tengeging'ung', ak isa Kiptaiyat, tamangab kenyoun kaat amu kabwatetab muguleldang'ung'.
\v 23 Amu ageere ale imi eng' ng'wanindo ak eng' ratutietab tengekto.
\p
\v 24 Ak kiwol Simon kole, Osaiywa Kiptaiyat, si mabwanja agot agenge tuguk che kaomwawa.
\p
\v 25 Ye kingo kagobaorian anyun ak komwa ng'olyotab Kiptaiyat, koweektagei Jerusalem, ak koamji logoiywek che miach nganasok che chang' che bo Samarik.
\p
\v 26 Ago kimwachi Pilipu malaikaiyatab Kiptaiyat, koleji, Ng'eet ak iwe murot ne bo tai ak oret ne chortagei ne wendi Gasa kong'eete Jerusalem: ne surkwen.
\v 27 Ak king'eet anyun kwo: ak keero, chitab Etiopia, ne kigimoch, ne kitinyei bounatet ne o eng' eutab Kandake, laitoriat kwondo ne bo Etiopik, ne kiribei tugukyi tugul che bo kamanutiet ne o, ne kiga nyo Jerusalem kosa.
\v 28 Kiweeksei anyun, kotebe karinnyi, ak kosomani bukuitab maotiot Isaia.
\p
\v 29 Ak kileji Tamirmiriet Pilipu anyun, Ui rikte, onamge ak karina.
\p
\v 30 Ak kilabat Pilipu ak kogas inendet kosomani bukuitab maotiot Isaia, ak kileji, Iguitosi ki ne isomani?
\p
\v 31 Ak kile, Amuktoi ano, ngo maiborua chi? Ak kiigaigai Pilipu kole, kolany karit ak kotebi tuwai.
\p
\v 32 Ak chu sirutik che kisomanoti, Kigimut ko u kechiriet ne kikwerie kwo eng'set; Ak ko u aruetab kechiriet ne sisei eng' taitab chito ne tilei kororokyi, U noto agine mang'any kutinyi:
\q
\v 33 Kigiisto kiruogennyi eng' kaming'inennyi bo ge: Ng'o ne tun mwaitoi ibindanyi? Amu kinemu sobondonyi eng' ng'weny.
\p
\v 34 Ak kiwolji chichoto kigimoch Pilipu koleji, Asomin ale, mwae maotiot ng'olyondoni agobo ng'o? agobo inendet, anan agobo chito age?
\v 35 Kong'any anyun Pilipu kutinyi, ak kotoi eng' sirutioni koamji inendet agobo Jeiso.
\p
\v 36 Ak ye kingota kobendi eng' oret, koit ye mi beek, kole chichoto, Keer beechu-o, nee ne kera si ma kibatisana?
\v 37 Ak kile Pilipu, Ngiyan eng' muguleldang'ung' tugul, kimuchi kibatisanin. Ak kiwol kole, Ayani ale Jeiso Kristo ko Weritab Jehovah.
\v 38 Kong'at anyun kotonon karit: ak kichortagei tuwai koba beek, Pilipu; ak chichoto; ak kiibatisan inendet.
\v 39 Ak ye kingolong' eng' beek, komut Tamirmirietab Kiptaiyat Pilipu; ak mata kogeer anyun chichoto kigimoch Pilipu, amu kiwa chichoto eng' boiboindo.
\p
\v 40 Ak kitook Pilipu eng' Asoto: ak kosiirto, koamjinoti logoiywek che miach nganasok tugul, agoi koit Kaisaria.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak ye kita konerechi Saul koboisie kamuiset ak barisiet agobo alamalyetab Kiptaiyat, kwo oldab tisiindet ne o,
\v 2 ak kosom inendet baronok che ibei koba Damasko agobo sunagogisiek, kole ngonyor alak tugul che bo Oranato, ngo murenik anan chebiosok, komuchi komut kobwa Jerusalem ko ratotin.
\p
\v 3 Ak ye kita kowendi, ko karikta Damasko: koluu ngunoto lapkeiyet ne kibunu kipsengwet koluuchi inendet komoswek tugul;
\v 4 ak kiibutyi ng'weny, ak kogas kutit kolejin inendet, Saul, Saul, amu nee si iusa?
\v 5 Ak kile, I ng'o Kiptaiyandani? Ak kile, Ai Jeiso ne iuse:
\v 6 ago ng'eet, ui nganaset, si kemwaun kit ne kanyol iyai.
\v 7 Ak kitononso konam kuy bik che kibendi koboto inendet, kogasei twegunet, ama keerei chi.
\v 8 Kong'eet anyun Saul; ak kingo kagoyatogis konyekyi, ko ma kogeerei kiy; komut anyun ichek inendet konamoti eut, agoi Damasko.
\v 9 Ak kitar betusiek somok ak magerei kiy, ama amisiei anan koeeiso.
\p
\v 10 Ak kimi alamalyet age Damasko, ne kigiguure Anania; ak kileji Kiptaiyat inendet eng' ng'ang'utiet, Anania. Kowol kole, Ami yu, Kiptaiyandani.
\v 11 Koleji Kiptaiyat, Ng'eet, ui oret ne kiguure Ne Litit, ak iteeb eng' gotab Judas chito ne kiguure Saul, chitab Tarso: keer anyun, saei.
\v 12 Ak kagogeer inendet chito ne kiguure Anania, konyonei agoi go, ak kogonoor inendet eunikyi, si kogeerto.
\p
\v 13 Ago kiwol Anania, kole, Kiptaiyandani, kiagas eng' bik che chang' agobo chichito, ole te yaitiet ne kigoyachi biguk che tililen eng' Jerusalem.
\v 14 Ak tinyei eng' yuto kimnatet ne bunu tisiik che eechen si korat tugul che kuurei kaineng'ung'.
\p
\v 15 Ago kileji Kiptaiyat, Ui inye: amu kinnyu inendet ne aboisie, ne kialewen, si koib kainennyu taitab Bororosiek ak laitorinik, ak lagokab Israel;
\v 16 amu aborjini inendet ole te chang'indab tuguk che kanyol konyorune nyalilda agobo kainennyu.
\p
\v 17 Kiwa anyun Anania, ak kiwa agoi go; ak ye kiigonor inendet eunekyi, koleji, Tupchennyu Saul, kagoyokwa Kiptaiyat, inendet Jeiso, ne kichumjin eng' oret ne kiibunu, kole igeerte, ak kinyiitun Tamirmiriet ne Tilil.
\v 18 Ak eng' sainato, kobutyo eng' konyekyi tuguk che u berik, ak kigeerto; ak king'eet anyun ak kigibatisan.
\v 19 Ak kiamis ak kinyor kimnatet. Ak kitebi betusiek alak koboto alamalyet che kimi Damasko.
\p
\v 20 Ak ne matianit, koamda agobo Jeiso eng' sunagogisiek kole, Inendet ko Weritab Jehovah.
\v 21 Ak kikwong'io tugul che kigas inendet, ak kole, Tos ma chichi ne kotar bik eng' Jerusalem, icheget che cham koguurei kainani? ak kagonyo oli agobo ng'oyondonito,
\v 22 si kobiit komut ichek ko ratotin koba taitab tisiik che eechen.
\p
\v 23 Ak ye kingogesgei betusiek che chang', kotuiyo Yahudik koruoch kole kobar inendet.
\v 24 Ago kinaak eng' Saul chobeng'wai ne bo ung'ot. Ak kirib ormarichok bet ak kemoi, kole kobar.
\v 25 Ago kiimut alamalyennyi kemoi ak kochoorta kosiir irimet, komitei mesendet orit.
\p
\v 26 Ak ye kingonyo Jerusalem kotiem kole koyomogei ak alamalyet: ago kiiywei ichek tugul inendet, ama iyan kole alamalyet inendet.
\v 27 Ago kiimut Barnaba inendet kwo ole mi che kiyoktoi, ak kotetyi anyun ole kigeerto inendet Kiptaiyat eng' oret, ak kole kiga kong'alalji inendet, ak ko u ye kigoamda eng' nyiganatet eng' Damasko eng' kainetab Jeiso.
\v 28 Ak kimi koboto ichek eng' Jerusalem. Komandoi ak komong'u,
\p
\v 29 koamdoi eng' nyiganatet eng' kainetab Kiptaiyat: ak kong'alal kobeligei koboto Yahudik che ki kuting'wai ko Yunanik; ago kicheng'e kotugul kole kobar inendet.
\v 30 Ak ye kingonai tupchosiek, komut inendet kochortagei kwo Kaisaria, ak koyokto kwo Tarso.
\p
\v 31 Konyor anyun kamung'et kaniset ne kimi Judea komugul ak Galili ak Samaria, koteegak; ak ye kibendoti eng' kaiyweisietab Kiptaiyat ak eng' kagaigaet ne bo Tamirmiriet ne Tilil, kotesak.
\p
\v 32 Ak ye kiwendote Petero komoswek tugul, kochortagei ole kimi che tililen che kimenyei Luda.
\v 33 Ak kinyorji oloto chito age ne kigigure Ainea, ne kiga korue itogunnyi kenyisiek sisit; amu ki meat borto.
\v 34 Koleji anyun Petero inendet, Ainea, isoobin Jeiso Kristo: ng'eet, ak iite itogung'ung'. Kong'eet anyun ngunoto.
\v 35 Ak kigeer inendet tugul che kimenyei Luda ak Saron, ak koyan Kiptaiyat.
\p
\v 36 Ak kimi age ne bo alamalyet Jopa ne kigiguure Tabitha, ne ye kiweech kele Dorkas. Kitinyei chebiosoni boisionik che chang' che miach ak kagochinoik che kiigoitoi.
\v 37 Ak kimian eng' betusiechoto, ak kime; ak kingo kagoun, konde got age ne mi barak.
\p
\v 38 Ak amu ki legityin Luda ak Jopa, ko ye kingogas alamalyet kole, mi Petero oloto, koyokyi bik aeng' inendet, kosom kole, Nyonjech, amegage.
\v 39 Kong'eet anyun Petero ak koba ak ichek. Ak kingo kagoit, komut inendet kwo got ne bo barak: ak kitonondos mosogik tugul korirtos eng' ye legit inendet, ak koborji sumotik ak ngoroik che kinabei Dorkas, ye kita komi koboto ichek.
\v 40 Komaanda Petero tugul koba sang', ak kogutuny, kosa; ak kingoweleljigei borto, koleji, Ng'eet, Tabita. Ak kiyat konyekyi: ak kingogeer inendet Petero, kong'eet koteb ng'weny.
\v 41 Ak kogochi inendet eunyi, ak konam inendet kong'eet; ak ye kingo kagoguur che tililen ak mosogik, konde inendet taing'wai ko kagosob.
\v 42 Ak kinaak eng' Jopa komugul: ak kiiyan che chang' Kiptaiyat.
\v 43 Ak kitebi eng' Jopa betusiek che chang' koboto chito age ne kigiguure Simon ne teiteindetab muiywek.
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Kimi chito age Kaisaria ne kigiguure kainennyi Kornelio, ne ki kiptaiyatab bogol ne bo luget ne kigiguure luget ne bo Italia.
\v 2 Chito ne kigonyiti Jehovah ak koiywei inendet koboto gonnyi tugul, ne kiigochin bik kagochinoik che chang', ak kosaei Jehovah kotugul.
\p
\v 3 Ak kigeer eng' ng'ang'utiet kimni, olo bo sogol ne bo bet, malaikaiyatab Jehovah konyonjin inendet, ak koleji, Kornelio.
\p
\v 4 Ak kingogeer inendet mising' eng' kaiyweisiet, kole, Tos nee, Kiptaiyandani? Koleji, Kigoit barak sautiguk ak kagochinoiguk koek kabwatet eng' taitab Jehovah.
\v 5 Iyokte anyun bik koba Jopa, koguur chi ne kiguure Simon, ne kainennyi ne bo aeng' ko Petero:
\v 6 Inendet ko toondetab Simon ne teiteindetab muiywek, ne mi gonnyi tabandab araraita.
\v 7 Ak ye kingo kakwa malaikaiyat ne king'alalji inendet, koguur otwogik aeng' che bo gonnyi, ak askarindet ne kigonyiti Jehovah ne ki age eng' che kiboisiechin inendet kotugul.
\v 8 Ak kingo kagomwachi ichek ng'alek tugul, koyokto koba Jopa.
\p
\v 9 Ak eng' betut ne kiisubi betunoto ye kita kobendi, ko karikta nganaset, kotogosta Petero got barak, eng' olo bo sait lo, kwo kosa.
\v 10 Ak kiam rubet, ak kimach koamis: ak ye kigichobei amitwogik, kobutyi kiy ne u ruon;
\v 11 ak kigeer kipsengwet koyatak, ak kochurugei kit ne u anget ne o kot, kechooru eng' kuinoik ang'wan agoi ng'weny.
\v 12 Kimi orit tiong'ik alak tugul che bo kelyek ang'wan ak tuguk che ichuutegei che bo ng'weny ak taritik che bo barak.
\v 13 Kinyonji anyun kutit, ak koleji, Ng'eet, Petero; eny ak iam.
\p
\v 14 Ago kile Petero, Ma u noto, Kiptaiyandani; amu tom aam kiy ne ma tilil anan ne ng'wan kong'ete atkinye kora.
\p
\v 15 Kinyonji anyun kutit kogeny ne bo aeng' koleji, Kit ne kagotilil Jehovah, ko mata ile ng'wan.
\v 16 Ak kiyaak kiito konyil somok: ak ngunoto ketaach kioto eng' kipsengwet.
\p
\v 17 Ak ye kita koiimegei Petero mising' eng' muguleldanyi kole, iboru nee ng'ang'utioni kagogeer, geer anyun, kotononso eng' kurgat bik che kiga koyok Kornelio, ko kagoteeb ole mi gotab Simon.
\v 18 Ak koguurso ak koteeb ngo mi Simon oloto, ne kainennyi ne bo aeng' ko Petero.
\p
\v 19 Ak ye kita kobwati Petero agobo ng'ang'utionoto, koleji Tamirmiriet inendet, Keer anyun, cheng'in bik somogu.
\v 20 Ago ng'eet, ak ichortege, ak obe tugul, amesage kiy: amu kaayogu ichek.
\p
\v 21 Ak kichortagei anyun Petero kwo ole mi bichoto, ak kole, Ogeer anyun, ai anendet ne ocheng'e: nee ne kagonok obwa?
\p
\v 22 Ak kile anyun ichek, Kornelio ne kiptaiyatab bogol, chito ne bo imanda ak koiywei Jehovah ak kobaorianjin bororiet tugul ne bo Yahudik, ko kiiborji Jehovah komie eng' malaikaiyat ne tilil koyok bik kobwa kole si kogasenen ng'alek.
\v 23 Kogur anyun kopka go ak kochopchi ichek ole ruitos. Ak king'eet karon koba koboto bichoto ak tupchosiek alak che kibunu Jopa.
\p
\v 24 Ak betut ne kiisubi betunoto koit Kaisaria. Ak kiigeni ichek Kornelio, ko kagoguur tupchosiek ak choronokyi che kiingengei komie.
\v 25 Ak ye kingwo go Petero, kotoroch Kornelio inendet, ak kobutyi kelyekyi, kogutung'ji.
\v 26 Ago kiing'eet Petero inendet, koleji, Tonon, anendet ko a chito agane.
\p
\v 27 Ak kingota kong'alaljindos tuwai, kwo go ak konyor bik che chang' che kagoyumgei.
\v 28 Koleji anyun ichek, Ongen akwe ole kiy ne etan eng' ngatutik eng' chi ne Yahudio konamgei ak chi ne bo boror age anan konyo ole mi; ago kagoborua ane Jehovah kole, si mata aguure chi age ne ma tilil anan ne ng'wan.
\v 29 Noto anyun kaanyo amata asich kiy ne amwae, ye kingo kageguura. Noto anyun ateebe ale nee ne koguurja.
\p
\v 30 Kole anyun Kornelio, Betusiek ang'wan rani kong'ete yoto agoi saini, ye kiasae eng' sait sogol eng' gonnyu; ak keer anyun, kitonon eng' tainnyu mureno ne ilaachi ngoroik che lilei bich.
\v 31 Ak kole, Kornelio, kigegas saeng'ung', ak kogoek kabwatet eng' taitab Jehovah kagochinoiguk.
\v 32 Iyokte anyun bik koba Jopa, koguurun Simon ne kainet ne bo aeng' ko Petero; mitei inendet ko toondet eng' gotab Simon teiteindetab muiywek.
\v 33 ye legite tabandab nyanjet. Kiayogu anyun bik eng' sainato kopka ole imi; ak kaiyai ne mie amu kainyo. Kimi anyun yu nguno achek tugul eng' taitab Jehovah, si kegas tuguk tugul che king'atin Kiptaiyat.
\p
\v 34 Ak king'any anyun Petero kutinnyi, kole, Iman ageere ale machamei Jehovah bik alak kosiir alak:
\v 35 Ago taachaksei eng' inendet chito ne iywei inendet, ak koyaei iman eng' bororiet age tugul.
\v 36 Ng'olyot ne kiiyokyi inendet lagokab Israel, ko koamda ng'alek che miach che bo kalyet eng' Jeiso Kristo (inendet ko Kiptaiyat ne bo tugul)
\v 37 ongen akwe ng'olyondonoto, ne kigiamda eng' Judea komugul, ketaune Galili, kingobata kabatisanet ne kiamdoi Johana;
\v 38 ko ye kiil Jehovah Jesu ne bo Nasaret, eng' Tamirmiriet ne Tilil ak eng' kamuktaet: ne kiwendot ak koyaei ne mie, ak kosoobi tugul che kiinyalili oindet; amu kimi Jehovah koboto inendet.
\p
\v 39 Ak ki baorinik achek che bo tuguk tugul che kiyai eng' emetab Yahudik, ak eng' Jerusalem; ne kibar ichek inendet kogartat eng' ketit.
\v 40 Kiing'et Jehovah inendet eng' betutab somok, ak kogoito kotook,
\v 41 ma eng' bik tugul, ago eng' baorinik che kiga sib kolewen Jehovah, acheget choto che kigiamisiei ak keeisiei koboto inendet ko kagong'eet komong' eng' che kibek.
\v 42 Ak king'atech keamji bik, ak kebaorian kele nito ko inendet ne kiinde Jehovah koek Kiruogindet ne bo che soptos ak che kigobek.
\v 43 Baoriani maotik tugul agobo inendet, kole, nyoru nyoetab kaat amu tengekwogikyi eng' kainennyi age tugul ne iyani inendet.
\p
\v 44 Ye kita komwaei Petero ng'alechu, kochorjigei Tamirmiriet ne Tilil tugul che kigase ng'olyot.
\v 45 Ak kikwong'io ichek che bo kamuratanet che kiiyani, tugul che kipkoni koboto Petero, amu kagerong'ji Bororiosiek agichek konunetab Tamirmiret ne Tilil.
\v 46 Amu kigase ichek kong'alali eng' kutuswek che terotin, ak kotorori Jehovah. Kowol anyun Petero kole,
\v 47 Imuchi chi koete beek si ma kibatisan bichu, che kagotaach Tamirmiriet ne Tilil ko u achek?
\v 48 Ak king'at kole kibatisan ichek eng' kainetab Jeiso Kristo. Kosom anyun ichek inendet kole kota kobeni betusiek alak.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak kigas anyun che kiyoktoi ak tupchosiek che kimi Judea kole kogotaach agichek Bororiosiek ng'olyotab Jehovah.
\v 2 Ak kingo kagonyo Petero Jerusalem, kobelgei ak inendet ichek che bo kamuratanet,
\v 3 kolen, Kiiwe oldab bik che ma kimuratan ak iamisie koboto ichek,
\p
\v 4 Ago kitoi Petero kotetyi ichek komie ng'alechato, koleji,
\v 5 Kiami nganasetab Jopa asae: ak kingobutya kiy ne u ruon ageer ng'ang'utiet, ne bo kiy ne kichorugei, ne u anget ne o kot, ne kigichor kobunu kipsengwet eng' kuinoik ang'wan; ak kinyo agoi ole ami.
\v 6 Ak ye kingageer mising' abwat, ageer tiong'ikab ng'weny che bo kelyek ang'wan ak tiong'ik che bo timin ak tuguk che ichuutegei ak taritik che bo barak.
\v 7 Ak kiagas kutit kolenja, Ng'eet, Petero; eny ak iam.
\p
\v 8 Ak kiamwa ale, Ma u noto, Kiptaiyandani: amu tom kochut kutinnyu kiy ne ma tilil anan ne ng'wan.
\p
\v 9 Ago kiwol kutinato ne bo aeng' kobunu kipsengwet kole, Amata ing'wanit kit ne kagotilil Jehovah.
\v 10 Ak kiyaak kioto konyil somok, ak kigichuut kogeny tugul koba kipsengwet.
\p
\v 11 Ak ogeer anyun, kitonondos eng' sainato bik somogu eng' taitab got ole kigimi, che kigiyok eng' Kaisaria kopka ole ami.
\v 12 Kong'ata anyun Tamirmiriet, kole, kebe tugul, amat isage. Ak kigibe tugul ak tupchosiechu lo agichek; kebe agoi gotab chichoto.
\v 13 Ak kimwawech ko u ye kiga keer malaikaiyat kotononi eng' gonnyi, kole, Iyokte bik koba Jopa koguur Simon, ne kiguure kainennyi ne bo aeng' Petero.
\v 14 konyo komwaun ng'alek, che kisorunenen, inye ak gong'ung' tugul.
\v 15 Ak ye kingatau ang'alal, kochorjigei Tamirmiriet ne Tilil ichek, ko u ye kichorjech ge agachek eng' taunet.
\v 16 Abwat anyun ng'olyotab Kiptaiyat, ko u ye kimwa, kole, Kiibatisanis Johana eng' beek; ago kibatisanok akwe eng' Tamirmiriet ne Tilil.
\v 17 Ngo kiigochi anyun Jehovah ichek konunet ne kergei ak ne kigonech ye kingiyan Kiptaiyat Jeiso Kristo, ko tos, kia ng'o anyun, kot amuch agirinda Jehovah?
\p
\v 18 Ak kingogas ng'alechuto, kosisyo, kolos Jehovah, ak komwa kole, Kaga kagogochi Jehovah Bororiosiek agichek sigunet ne ibu sobondo.
\p
\v 19 Kiba anyun ichek che kiga yesta amu usisiet ne king'eet agobo Stepano agoi koit Poinike, ak Kupro, ak Antiokia, ko mang'alaljin chi age ng'olyot kobate Yahudik.
\v 20 Ago kimi alak eng' ichek bikab Kupro ak Kurene, che kingobwa Antiokia kong'alalji Yunanik agichek, koamdoi Kiptaiyat Jeiso.
\v 21 Ak kimi eutab Kiptaiyat koboto ichek: ak kiiyan bik che chang' konam ng'alekab Kiptaiyat.
\p
\v 22 Ak kigas ng'alek agobo ichek kaniset ne kimi Jerusalem: ak kiiyokto Barnaba kwo kot koit Antiokia.
\v 23 Ak kingoit inendet, ak kogeer mieindab Jehovah, kobaibait; ak kogiil ichek tugul konamgei ak Kiptaiyat eng' mugulelwek che bekyinotin.
\v 24 Amu ki chi ne mie, ak ko nyiitat Tamirmiriet ne Tilil ak kayanet: ak kitesak bik che chang' kobunji Kiptaiyat.
\p
\v 25 Ak kiwa Barnaba agoi Tarso kocheng' Saul.
\v 26 Ak kingo kagonyor, komut konyo Antiokia. Ak kiiyumgei eng' kenyit agenge koboto kaniset, ak konet bik che chang'; ak kigitoi keguure alamalyet Kristianik eng' Antiokia.
\p
\v 27 Ak eng' betusiechoto kochorgei maotik eng' Jerusalem kopka Antiokia.
\v 28 Ak kitonon age eng' ichek ne kigiguure Agabo, ak kobor eng' Tamirmiriet kole tun biitu rubet ne o eng' ng'weny komugul: ne kiisulda eng' betusiekab Klaudio.
\v 29 Ak kichopgei komie alamalyet koyokchi toretet tupchosiek che kimenyei Judea, chi tugul ko u ye kiimuchi.
\v 30 Kiyai anyun ko u noto, kiiyokyi boisiek eng' eunekab Barnaba ak Saul.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Ak ye ki legite betusiechoto kotoi laitoriat Herod kous alak che bo kaniset.
\v 2 Ak kibar eng' rotwetab chok Jakobo ne tupchetab Johana.
\v 3 Ak ye kingogeer kole kiibaibai noto Yahudik, kotoi konam Petero agine. Ak ki betusiekab makatiat ne ma kinde mermerek, betusiechoto.
\v 4 Ak kingo kagonam inendet, konde korgoret: ak kogochi askarik ang'wan konyil ang'wan korib inendet; kolen ye ibata Pasaka komutyi bik.
\p
\v 5 Kigirib Petero anyun eng' korgoret: ago kisa kaniset Jehovah mising' agobo inendet.
\v 6 Ak ye kimachei komoong' Herod inendet, ko kirue Petero kwenutab askarik aeng' eng' kemounoto, koratate sirimwek aeng': ak kirib korgoret ribik eng' taitab kurget.
\v 7 Ak ogeer anyun, kitonon malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ye legite inendet, ak kiikweny lapkeiyet got: ak kiirabach karastab Petero, ak kong'eet koleji, Ng'eet chokyi. Ak kiibutyo sirimwek che kimi eunekyi.
\v 8 Ak koleji malaikaiyat inendet, Ratge, indege kweoniguk ak irat. Ak kiyai ko u noto. Ak kileji, Ilaach ngorieng'ung' ak isubwa.
\v 9 Ak kiwa sang' ak kosub; ak kima nai kole iman kit ne kayai malaikaiyat, ago kilen kageer ng'ang'utiet.
\v 10 Ak kingo kagosiir ripset ne bo tai ak ne bo aeng', kobka agoi kiratut ne bo karnet ne kibunei kebendi nganaset; koyatak inegei: ak kimanda sang', ak koba kobun oret agenge; ak eng' sainoto kobagakta inendet malaikaiyat kwo.
\v 11 Ak ye kingobwat Petero, komwa kole, Kaanai nguno iman, ale, kagoyok Kiptaiyat malaikaiyandennyi ak kasorua eng' eutab Herod, ak eng' kagenisiet tugul ne bo bikab Yahudik.
\p
\v 12 Ak ye kingo kagobwat komie, konyo gotab Maria kametab Johana ne kiguure kainennyi ne bo aeng' Mariko; ole kiga koyumjigei che chang' ak kosaei.
\v 13 Ak ye kingogongony kurgetab kiratut, konyo chepto ne kigiguure Roda kogas.
\v 14 Ak kingonai cheboto kutitab Petero, koma koyat kiratut amu boiboiyet, ago kilabat go, ak komwaita kole tononi Petero eng' kiratut.
\v 15 Ak kileji ichek inendet, Amin iywek. Ago kimwa eng' kimnatet kole, u noto. Ak kimwa ichek kole, Malaikaiyandennyi.
\v 16 Ago kites Petero kogongony: ak kingo kagoyat, kogeer inendet, ak kokwong'io.
\v 17 Ago kiiborjine ichek eut kosisyo, ak kotetyi ole kagomutunda Kiptaiyat inendet komong' eng' korgoret. Ak kimwa kole, Omwachi ng'alechu Jakobo, ak tupchosiek. Ak kiwa agoi komosta age.
\p
\v 18 Ak kingo kagoech, kotoptobenso askarik mising', kole, katepto ano Petero.
\v 19 Ak ye kingo kagocheng' Herod inendet, ama konyor, kogin ribik, ak kong'at kole kanyol kebar. Ak kichortagei eng' Judea ak kwo Kaisaria, ak kotebe oloto.
\p
\v 20 Ak kinerekyi mising' Herod bikab Turo ak Sidon: ak kobwanji inendet eng' kabwatet agenge, ak, Kingonam chorua ak Blasto, ne kiribei ole kirue laitoriat, kosom kalyet, amu kibaei emetab laitaoriat emeng'wai.
\v 21 Ak eng' betut ne kiging'at, kolaach Herod ngoroikab laitornatet, ak kotebe ng'echeratab kiruoget, ak kong'alalji bichoto.
\v 22 Ak kibolyo bik, kole, Kutitab cheptalelit nito, ma bo chi.
\v 23 Eng' sainoto anyun kobir inendet malaikaiyatab Kiptaiyat, amu ma konyit Jehovah: ak kiam inendet kutik, ak kime.
\p
\v 24 Ago kiner ng'olyotab Jehovah, ak kotesak.
\p
\v 25 Kiweektagei Barnaba ak Saul Jerusalem, ye kingo kagoges boisieng'wai, komuti Johana, ne ki kainennyi ne bo aeng' ko Mariko.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ak kimi kaniset ne kimi Antiokia, maotik ak konetik, Barnaba, ak Simion ne kigiguure Niger, ak Lukio ne bo Kurene, ak Manaen ne ne kigigui koboto kiruogindet Herod, ak Saul.
\v 2 Ak kiboisiechin Kiptaiyat ak korugutegei, kole Tamirmiriet ne Tilil, Otabanwa Barnaba ak Saul agobo boisiet ne kiaguurji.
\v 3 Ak ye kingo kagorugutgei ak kosaei ak kogonoor ichek eunekwai, koyokto koba.
\p
\v 4 Ak kingo kagoyokto ichek Tamirmiriet ne Tilil, kochorjigei Seleukia; ak kiba eng' oloto kobun melit agoi Kupro.
\v 5 Ak ye kimitei Salamis, koamda ng'olyotab Jehovah eng' sunagogisiekab Yahudik: ak kimi koboto Johana ne kiboisiechinoti.
\p
\v 6 Ak kingo kagobun emet komugul ne kiikwen beek agoi koit Papos, konyorji oloto bonin, maotio ne bo lembech, ne Yahudiot, ne kigiguure Bar-Jeiso.
\v 7 Ne kimi koboto bounindet, Sergio Paulos, chito ne ng'om. Kiguur chichito Barnaba ak Saul koba ole mi inendet, ak kimachei kogas ng'olyotab Jehovah.
\v 8 Ago kigirinda ichek Bluma ng'orindet (amu u noto kainennyi ye kiweech), kigirinda bounindonoto, kocheng'ei komaas kole si manyor kayanet.
\v 9 Ago kinyi Tamirmiriet ne Tilil Saul, ne kiguure Paulo, ak kiichiilji kong',
\v 10 ak kole, Ee inye ne nyiitat ng'alset tugul ak ng'omnatet tugul ne bo kabeetet, inye weritab oindet, inye bunyotab imanda tugul, mebagaktoi imaas ortinwek che lititen che bo Kiptaiyat?
\v 11 Ak keer nguno anyun-o, mi eutab Kiptaiyat baragung'ung', ak iegu kipkoratia, si mata igeer asista eng' betusiek alak. Ak kiibutyi ngunoto mirmirindo ak mesundeito; ak kiwendot kocheng'at bik che namoti inendet eut.
\v 12 Kingogeer anyun bounindet kit ne kayaak, koyan, kokwong' agobo konetisietab Kiptaiyat.
\p
\v 13 Kiba anyun Paulo ak che kimi koboto inendet kobun melit eng' Papos, ak koit Perga eng' Pampulia; ak kiwa Johana koweektagei Jerusalem kobagakta ichek.
\v 14 Ak kingobun ichek Perga, koit Antiokia ne bo Pisidia; ak kiba sunagogit eng' betutab sabato, ak koteb ng'weny.
\v 15 Ak kingobata somanetab Ng'atutiet ak sirutikab maotik, koyokto bounikab sunagogit bik koba ole mi ichek, koleji, Che kitupche, ngotinye ng'olyo age tugul ne imuchi kotoret bichu, omwa.
\p
\v 16 Kotonon anyun Paulo ak koborjine eut, kole, Ogaso akwek bikab Israel, ak akwe che oiywei Jehovah.
\v 17 Kilewen Jehovah ne bo bichu Israel kwanisiekyo, ak kotoror bichoto ye ki bunotik eng' emetab Misri, ak kiimut ichek komong' eng' eut ne kim.
\v 18 Ak kimuitochi ichek eng' atebosiekwai eng' olo bo kenyisiek artam eng' ong'atet.
\v 19 Ak kingo kagong'em bororiosiek tisab eng' emetab Kanan, kogochi ichek emeng'wai koek borotet, eng' olo bo kenyisiek bogol ang'wan ak konam.
\v 20 Ak kingobata tuguchu, kogochi ichek kiruogik agoi Samuel maotiot.
\v 21 Ak kingobata kosom laitoriat: ak kiigochi Jehovah ichek Saul weritab Kis eng' kenyisiek artam, chito ne bo oretab Benjamin.
\v 22 Ak kingo kagoisto inendet, kong'eetyi Daudi koek laitoriandeng'wai; ne kibaorianji agine kole, Kaanyoru Daudi weritab Jesii, chito ne iboiboi muguleldanyu, ne tun yaei magutikyu tugul.
\p
\v 23 Ak kiimutyi Jehovah Israel Yetindet, Jeiso, eng' keswekab chichito, ko u arorutiet.
\v 24 Ye kiga sib koamji Johana bik tugul che bo Israel, kabatisanet ne bo sigunet, ye kitomo konyo inendet.
\v 25 Ak ki legit koges Johana bandanyi, komwa kole, Olen ai ng'o? Ma i inendet. Ago ogeer anyun, isubwa age, ne manyoljina atiakyi kweonikab kelyekyi.
\p
\v 26 Che kitupche, lagokab keswek che bo Abraham, ak alak che mi kwenung'wong' che iywei Jehovah, kagiyokwech achek ng'olyondoni bo yetunet.
\v 27 Ichek che menyei Jerusalem, koboto bounikwai, amu kima nai inendet, anan kutuswekab maotik che kisomani eng' sabato age tugul, kosuldae kutuswechoto kiruoget ne kiiruokyi inendet.
\v 28 Ak nganda kimanyor eng' inendet ng'olyot ne igochin kome, ago kisom ichek Pilato kole, kebar inendet.
\v 29 Ak ye kingo kagoges tuguk tugul che kiga kisir agobo inendet eng' ketit, ak konde kererit.
\v 30 Ago kiing'et Jehovah inendet komong' eng' che kibek:
\v 31 Ak kigeer inendet eng' betusiek che chang' ichek che kitogosu koboto inendet kobunu Galili kobkoni Jerusalem, che nguno ko baorinik eng' bik.
\v 32 Ak kiibwok logoiywek che miach che bo arorutiet, ne kigigochi kwanisiekyo,
\v 33 ko u ye kigosuldochi Jehovah lagokyo noto, amu kiing'eet Jesu; ko u ye sirat eng' Tiendab Kalosunet ne bo aeng', kole, I Werinnyu, kaasichin rani.
\p
\v 34 Ak ko ye kiing'eet inendet eng' che kibek, ma koweekyingei anyun inendet kogeny nunet, kimwa ko u ni, kole, Tun agonin kaberuroik che tililen, ak ko bo iman, che bo Daudi.
\v 35 Amu kimwa agine eng' Tiendo age kole, Matun igochini neng'ung' Ne Tilil kogeer nunet.
\v 36 Amu ye kingo kagoboisiechi Daudi kiruogutikab Jehovah eng' ibindanyi, konuuch, ak kigitub koboto kwanisiekyi, ak kogeer nunet.
\v 37 Ago mager nunet inendet ne kiing'eet Jehovah.
\p
\v 38 Ingonaak anyun eng' akwek, che kitupche, kele, kimwawok eng' chichi nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 39 Ak kiityin imanda eng' inendet age tugul ne iyani, eng' tuguk tugul, che koma komuchi koiityok imanda Ng'atutietab Musa.
\v 40 Oripge anyun si manyonjok ne kigimwa eng' maotik; kele,
\q
\v 41 Ogeer anyun, akwek sasik, okwong'ie, ak olusye; Amu ayae boisiet eng' betusiekwok, Boisiet ne magoi oyan matiny, agot ngo mwawok chi.
\p
\v 42 Ak kingota komandoi ichek, kosom kole, tun ko ta koamji ichek ng'alechoto eng' ne nyonei.
\v 43 Ak kingo kagomanda tuiyet eng' sunagogit, kosub Paulo ak Barnaba che chang' che bo Yahudik ak che konyiti Jehovah che kiwalak kobunji Yahudik: ye kingong'alaljin ichek, kogiil kole koba tai eng' mieindab Jehovah.
\p
\v 44 Ak eng' sabato ne isubi noto, koyumgei nganaset che legit tugul kole kogas ng'olyotab Jehovah.
\v 45 Ago ye kingogeer Yahudik tuiyosiek, koam ng'et kong', ak koesio eng' kimnatet ng'alek che kimwaei Paulo, ak komwa ng'alek che yaachen kochubis.
\v 46 Kong'alal anyun Paulo ak Barnaba eng' nyiganatet, kolen, Konyolu kemwawok korok ng'olyotab Jehovah. Amu ogirindoi, ak oruokyinige akwege ole manyolu onyoru sobondab koigeny, ogeer anyun, kagibe oldab Bororiosiek.
\v 47 Amu king'atech Kiptaiyat ko u noto, kole, Kaandein iegu lapkeiyet ne bo Bororiosiek, Si kobiit iegu yetunet agoi tabandab ng'weny.
\p
\v 48 Ak kingogas Bororiosiek ng'olyondonito, koboiboitu, ak kogonyit ng'olyotab Jehovah; ak koyan tugul che kiga kelewenji sobondab koigeny.
\v 49 Ak kiyom ng'olyotab Kiptaiyat koronoto tugul.
\p
\v 50 Ago kiinde Yahudik ng'alekab chaamset che konyiti Jehovah ak ko toogunotin, ak bik che eechen eng' nganaset, ak kong'eet usisiet kous Paulo ak Barnaba ak koon komanda eng' kiwotosiekwai.
\v 51 Ago kilelekyi ichek temburek che mi kelyekwai, ak kiit ikonio.
\v 52 Ak kinyi alamalyet boiboindo ak Tamirmiriet ne Tilil.
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak ye kimi Ikonio, koba tuwai agoi sunagogitab Yahudik, ak kong'alal kot koyan tuiyet ne o ne bo Yahudik ak Yunanik.
\v 2 Ago kiim Yahudik che ki bistoik sobonwekab Bororiosiek kot kogochi kowech tupchosiek.
\v 3 Kitebe oloto anyun betusiek che chang' ak kong'alali eng' nyiganatet agobo Kiptaiyat, ne kibaorianji ng'olyotab mieindanyi, ak kogochin koyaak kaborunoik ak kwong'utik eng' eunekwai.
\p
\v 4 Ago kipcheigei tuiyet ne bo nganaset; ak kinamgei alage ak Yahudik, konamgei alage ak che kiyoktoi.
\v 5 Ak ye kimachei Bororiosiek ak Yahudik koboto bounikwai kobokyi ichek, kole koyachi ne ya, ak kolach eng' koik,
\v 6 kosib konai, ak kimwechi Lustra ak Derbe, nganasok che bo Lukaonia, ak korotinwek che legiite oloto,
\v 7 ak kiamda logoiywek che miach eng' oloto.
\p
\v 8 Ak kitepche chito age eng' Lustra, ne kima ko kimen kelyekyi, ne ki solomwo konge'te komi moetab kamet, ne kitomo kowendot.
\v 9 Kigas chichoto Paulo kong'alali: ak kingochiilji kong' inendet chichoto, ak kogeer kole tinyei kayanet ne kimuchi kisoob.
\v 10 Komwa eng' kutit ne o kole, Tonon komie eng' kelyeguk. Ak kitoromben ak kowendot.
\p
\v 11 Ak kingogeer tuiyosiek kit ne kayai Paulo, kobolyo eng' ng'alekab Lukaonia, kole, Kachorjech ge cheptalelisiek eng' kergeindab bik.
\v 12 Ak kiguure Barnaba, Seu; koguure Paulo, Henne, amu ki ng'alalindet ne o inendet.
\v 13 Ak kiget tisiindetab Seu ne kimi hekalunnyi taitab nganaset, tuga ak sinendoik kobwa kurgotik, ak kimachei inendet koboto tuiyosiek kogoito tiseiywot.
\p
\v 14 Ago kingogas agobo noto che kiyoktoi Barnaba ak Paulo, kogerer ngoroikwai, ak koruai koba kenutab tuiyet, koboldos,
\v 15 kolen, Mureju, kalya si oyai tuguchu? Ki bik agachek, che kergei ak akwek, ak kagiibkwok logoiywek che miach, si kobiit oweige omete tuguchu matilei kiy ak obwanji Jehovah ne sobei, inendet ne kiyaei kipsengwet ak ng'weny ak nyanjet, ak tugul che mi oloto:
\v 16 Kibagakyi inendet bororiosiek tugul eng' ibinwek che kigosiirto, kobendat eng' ortinwekwai.
\v 17 Ago kima tebi buch inendet ama tinyei baoria, amu kiyai ne mie, ak kogonok ropta ne bunu kipsengwet ak betusiekab ruratet, kogochin kobiyong'so mugulelwekwok eng' amitwogik ak kagasetab ge.
\v 18 Ak ki legit kotemene koger tuiyosiek eng' ng'alechu si mata kogochi tiseiywot.
\p
\v 19 Ago kibwa Yahudik che kibunu Antiokia ak Ikonia: ak kingo kagolom tuiyosiek, kolach Paulo eng' koik, ak kochuut komanda eng' nganaset, kolen kagome.
\v 20 Ago ye kitonondos alamalyet ko kaimut inendet, kong'eet, ak kwo nganaset: ak eng' betut ne kiisubi noto koba Derbe ak Barnaba.
\v 21 Ak ye kingo kagoamji logoiywek che miach nganasanato, ak ko kagoyai che chang' koek alamalyet, koweektagei koba Lustra, ak Ikonia, agoi Antiokia.
\v 22 Kogimitoti sobonwekab alamalyet, kogiili koba tai eng' kayanet, ak koleji, kanyol keit bounatetab Jehovah eng' nyalilwogik che chang'.
\v 23 Ak kingo kagolewenji ichek boisiek eng' kaniset age tugul, ak kosa eng' karugutetab ge, konde ichek eutab Kiptaiyat, ne kiga koyan.
\p
\v 24 Ak kibun Pisida, koit Pampulia.
\v 25 Ak kingo kagoamda ng'olyot eng' Perga, kochortagei Attalia.
\v 26 Ak kibun melit eng' oloto agoi Antiokia, oloto ole kigindae mieindab Jehovah agobo boisiet ne kiga koyai kosulda.
\v 27 Ak kingo kagobwa, koyum kaniset komugul, komwachi tuguk tugul che kiga koyai Jehovah eng' ichek, ak ko u ye kiga koyatyi Bororiosiek kurget ne bo kayanet.
\v 28 Ak kitebi betusiek che chang' koboto alamalyet.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak kichorgei bik alak che kibunu Judea ak konet tupchosiek, kole, Ngot ko magimuratanak ko u biteetab Musa, ko momuchi onyoru sorunet.
\v 2 Ak ye kingo kagotiiyo Paulo ak Barnaba mising' ak koteebegei mising' koboto ichek, kolewen tupchosiek Paulo ak Barnaba, ak alak eng' ichek, kotogosta koba Jerusalem ole mi che kiyoktoi ak boisiek agobo ng'olyondonito.
\p
\v 3 Ak kingo kagoyomis anyun ichek kaniset eng' bandang'wai, kobun Poinike ak Samaria, komwaitaati agobo che kigowalogis koyan Jehovah eng' Bororiosiek: ak kiigochi ng'olyondonoto tupchosiek tugul boiboiyet ne o.
\v 4 Ak kingo kagoit Jerusalem, kotaach ichek kaniset ak che kiyoktoi ak boisiek, ak komwachi ichek tuguk tugul che kiga koyai Jehovah koboto icheget.
\p
\v 5 Ago kitononso alak eng' kasubikab Parisaik che iyanotin, kole, Kanyol kimuratan ichek, ak keng'at ichek korib Ng'atutietab Musa.
\p
\v 6 Ak kiiyumgei che kiyoktoi ak boisiek si kobiit kogeer ole teptoi ng'olyondonito.
\v 7 7Ak kingo kagoteebegei mising', kotonon Petero ak komwachi ichek, kole,
\v 8 Che kitupche, ongen akwek ole kigolewen Jehovah eng' kwenung'wong' kong'ete ye bo ui, kole, kogas.
\v 9 Bororiosiek ng'olyot ne bo logoiywek che miach eng' kutinnyu, ak koyan; ak kima ibesiech ak icheget, ye kiitilili mugulelwekwai eng' kayanet.
\v 10 Kalya nguno anyun si otiem Jehovah kot onde chogit kaatitab alamalyet, ne kima imuch koib kwanisiekyo anan achek?
\v 11 Ago kiyani kele kisoruech eng' mieindab Kiptaiyat Jeiso, ko u ye kisoru agichek.
\p
\v 12 Kosisyo anyun tuiyet komugul; ak koepchi it Barnaba ak Paulo kotetyin ichek kaborunoik ak kwong'utik che kiga koyai Jehovah eng' ichek eng' kwenutab Bororiosiek.
\p
\v 13 Ak kingo kagosisyo, kowol Jakobo, kole, Che kitupche, Ogaso.
\v 14 Kagomwa Simion ko u ye kirutochi Jehovah Bororiosiek eng' tai, si kobiit kolewenji kainennyi bik eng' ichek.
\v 15 Ak kanamge nito ak ng'alekab maotik; ko ye sirat, kole,
\q
\v 16 Ye ibata tuguchu aweege, Ak ateech kogeny gotab Daudi, ne kigolul; Ak ateech kogeny komoswek che kigolulyo, Ak alum kotonon,
\v 17 Si kocheng' Kiptaiyat bik che ng'etunotin, Ak Bororiosiek tugul che kiguurtoe kainennyu.
\v 18 Mwaei Kiptaiyat, ne yaei tuguchu si konaak kong'ete taunetab ng'weny.
\p
\v 19 Noto anyun, atile kiruoget ko u ni ale, amata kinyalil achek che bo Bororiosiek che bwanjin Jehovah.
\v 20 Ago ongesirji ichek, keleji kotabanegei muruonindab kanamonik, ak sokset, ak ne bo tuguk che kagiget, ak korotik.
\v 21 Amu kitinyei Musa kong'ete ibinwek che bo keny eng' nganasok tugul, icheget che amdoi agobo inendet, che kisomani eng' sunagogisiek eng' sabato age tugul.
\p
\v 22 Kogeer anyun che kiyoktoi ak boisiek, koboto kaniset komugul, kole mie kolewen bik alak eng' ichek, ak koyokto koba Antiokia koboto Paulo ak Barnaba, ak Sila, bik che eechen eng' tupchosiek.
\v 23 Ak kisir ko u ni ak koyoktoe ichek, Kisirjini achek che kiyoktoi ak tupchosiek che boisiek, tupchosiek che bo Bororiosiek che mi Antiokia ak Suria ak Kilikia, kigatok:
\v 24 Amu kigegas kele, inyalilok eng' ng'alek bik alak che kibunei kwenunnyo, kong'emei sobonwekwok; bik che kima king'at ko u noto.
\v 25 Kagigeer kele mie eng' achek, che kagechamyechi, kelewen bik ak kiyokwok koboto chamanikyo Barnaba ak Paulo,
\v 26 bik che kigogoito sobonwekwai amu kainetab Kiptaiyandennyo Jeiso Kristo.
\v 27 Kagiyogu anyun Juda ak Sila, si komwawok icheget agichek tuguchuto eng' kutuswekwai.
\v 28 Amu kigeere kele mie eng' Tamirmiriet ne Tilil, ak eng' achek kele, magigesenjok milet ne nyigis kosiir tuguchu nyolu:
\q1
\v 29 kele otabenege tuguk che kieng'jin kanamonik, ak korotik, ak banyekab che kagiget, ak sokset; ngotabanege choto, komietu eng' akwek. Saisere.
\p
\v 30 Ye kingo kagiyokto koba anyun, kochortagei koba Antiokia; ak kingo kagoyum tuiyet, kogochi baruet.
\v 31 Ak kingo kagosoman koboiboitu agobo kagaigaet.
\v 32 Ak kiigiil Juda ak Sila, tupchosiek eng' ng'alek che chang', ak kogimit amu ki maotik agichek.
\p
\v 33 Ak kingo kagotebe oloto betusiek alak, kounda tupchosiek ichek eng' kalyet koba ole mi ichek che kiiyogu.
\v 34 Ago kicham Sila kota kotebe oloto.
\v 35 Ago kitebe Paulo ak sila Antiokia, koneti ak koamdoi ng'olyotab Kiptaiyat, koboto bik alak che chang' agichek.
\p
\v 36 Ak kingobata betusiek alak koleji Paulo Barnaba, ingeweege nguno kerutochi tupchosiek eng' nganaset age tugul ole kigeamdae ng'olyotab Kiptaiyat, ak kegeer ole teptoi.
\v 37 Ak kimachei Barnaba mising' komut Johana, ne kigiguure Mariko, koba tugul.
\v 38 Ago kiibwat Paulo kole, ma mie kimut inendet ne kiga kobagkta ichek eng' Pampulia, ama cham koba boisiet koboto ichek.
\v 39 Ak king'etyo ng'alek che koromen, kot kopcheigei ichegei, ak kiimut Barnaba Mariko, ak kobun melit agoi Kupro; ago kilewen Paulo Sila.
\v 40 Ak koba, ko kagonde tupchosiek ichek mieindab Kiptaiyat.
\v 41 Ak kobun Suria ak Kilikia, kogimitoi kanisosiek.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kinyo agine Derbe ak Lustra: ak ogeer anyun, kimi age ne bo alamalyet oloto, ne kigiguure Timoteo, weritab chebyahudiot ne kiiyani; ago ki Yunanindet kwandanyi.
\v 2 Kibaorinjin inendet tupchosiek che kimi Lustra ak Ikonio kole mie.
\v 3 Kimache Paulo chichito koba tuwai; ak kiimut inendet ak komuratan amu Yahudik che kimi komoswechoto: amu kiingen tugul kole Yunanindet kwandanyi.
\p
\v 4 Ak ye kibendi bandang'wai kobunoti nganasok kogochi ichek ng'atutik, che kiga ng'at che kiyoktoi ak boisiek che kimi Jerusalem, si korib.
\p
\v 5 Kigigimit anyun kanisosiek eng' kayanet, ak kotesak koiteng'wai betut age tugul.
\p
\v 6 Kiba anyun kobun koret ne bo Prugia ak Galatia, ko kagoete ichek Tamirmiriet ne Tilil komwaita ng'olyot eng' Asia.
\v 7 Ak ye kingotorjigei Musia, kotiem koba Bitinia; ago machamji ichek Tamirmirietab Jeiso.
\v 8 Ak kingosiir Musia kochortagei Troa.
\v 9 Kinyonji anyun ng'atutiet Paulo kemoi; kimi chitab Makedonia ne kitononi, kogoigoi inendet, kolen, Long'u Makedonia, nyo toretech.
\v 10 Ak ye kingo kagogeer ng'atutiet, eng' sainato kemach kebe Makedonia ko kagenai kele kogoguurech Jehovah si kobiit keamji ichek logoiywek che miach.
\p
\v 11 Kigibun anyun melit kebunu Troa, kitorjige Samotrake, ak betut ne kiisubi noto keit Neapoli.
\v 12 Ak keng'eetye oloto kebe Pilipi, ne nganasetab Makedonia, ne ki toogunot eng' emonoto, ne kiuchi Romanik: ak kigitebe nganasanato betusiek alak.
\p
\v 13 Ak eng' betutab sabato kemandae ormarichet kebe ole legite ainet, ole kigilen oldab saet; ak kigiteb ng'weny ak kenga'lalji chebiosok che kiga tuiyo.
\v 14 Ak kigasech chebioset age, ne kigiguure Ludia, aldaindetab ngoroik che arusen ne birir, ne bo nganaset ne kiguure Tuatera, ne kiilosu Jehovah: ne kiyat Kiptaiyat muguleldanyi, si koepchi it tuguk che kimwaei Paulo.
\v 15 Ak ye kiga kibatisan inendet, ak bikab gonnyi, kogaigaech, kole, Ngo kaogeer ole ayani Kiptaiyat, obka gonnyu, ak otebi. Ak kibirjech kebe.
\p
\v 16 Ak ye kigibendi oldab saet, kotuiyenech chepto ne kitinyei tamirmiriet ne ng'orsei ne kiipchi kiptainikyi tuguk che chang' amu ng'orset.
\v 17 Kiisubot Paulo kebendi tugul, ak komwaei eng' kutit ne o, kolen, Bichu ko otwogikab Jehovah ne Toror Mising', che mwawok oretab yetunet.
\p
\v 18 Ak kiyai inendet ko u noto eng' betusiek che chang'. Ago kiarogen Paulo mising', ak kowelelgei ak koleji tamirmirionoto, kang'atin eng' kainetab Jeiso Kristo ale, mong'u eng' inendet. Ak kimong'u eng' sainato.
\v 19 Ago kingogeer kiptainikyi kole, kagobet kamang'unetab keljineng'wai, konam Paulo ak Sila, ak kochuut koba taitab bounik eng' oldab aldaisiet.
\v 20 Ak kingo kagomut ichek taitab kiruogik, komwa kole, Inyalili bichu nganasennyo mising', ago icheget ko Yahudik.
\v 21 Ak ineti bitonwek che ma chamdaat eng' ng'atutik ketaach, anan kisub, amu achek ko ki Romanik.
\v 22 Ak king'eet tuiyet kibagenge kobogokyi ichek: ak kogerer kiruogik ngoroikab bichoto, ak kong'at kebir eng' kirokwek.
\v 23 Ak kingo kagobir ichek mising' kotoorji korgoret, ak kong'at ribindetab korgoret korib komie.
\v 24 Ak kingo kagonyor ng'atutiet ne u noto, kotoorji ichek got ne bo orit, ak koratyi kelyekwai temeleiywek.
\p
\v 25 Ago kisaei Paulo ak Sila ak kotienjin Jehovah tienwogik olo bo kemoi kwen, ak kiepchin it ichek kimonjoronik.
\v 26 Ak kibotan emet mising' eng' sainato, kot kotumdumgei lumeiywekab korgoret: ak eng' sainato koyatogis kurgotik tugul; ak kiitiagogis tuguk che kigirate chi tugul.
\v 27 Ak kingosiir eng' ruondo ribindetab korgoret, ak kogeer kurgotikab korgoret ko yatotin, kong'us rotwennyi bo chok, ak ki legit ko kobargei, kolen, kagochililyo kimonjorinik.
\v 28 Ago kimwa Paulo eng' kutit ne o, kole, Ameyachige kiy ne ya: amu kimi yu achek tugul.
\v 29 Ak kiguur keib taisiek, ak kotoromben kwo orit, ak kiibutyi kelyekab Paulo ak Sila kobotananu eng' kaiyweisiet,
\v 30 ak kiimut komong' sang', ak kole, Kiptainichu, ayai nee si kesorua?
\v 31 Koleji, Iyan Kiptaiyat Jeiso si kesorun, inye ak gong'ung'.
\p
\v 32 Ak kimwachi inendet ng'olyotab Kiptaiyat, koboto tugul che kimi gonnyi.
\v 33 Ak kiimut ichek sainato bo kemoi, ak kounji birutikwai; ak kigibatisan inendet ak bikyi eng' sainato.
\v 34 Ak kiimut koba gonnyi ak kogochi amitwogik, ak kiboiboitu mising', koboto gonnyi tugul, amu kagoyan Jehovah.
\p
\v 35 Ak ye kingoech, koyokto kiruogik kiptainikab askarik, kole, Ounde bicho koba.
\p
\v 36 Ak kimwachi ribindetab korgoret Paulo ng'alechato, kole, Kagoyok kiruogik kole keundak obe: omong'u anyun, ak obe eng' kalyet.
\p
\v 37 Ago kileji Paulo ichek, Kagobirech eng' taitab bik, ama kiruokwech, achek bik che ki Romanik, ak kogotoorjech korgoret; ak nguno komachei koonech eng' ung'ot? achicha, mau noto; ago ingobwa icheget komutech kemande.
\v 38 Ak kimwachi kiptainikab askarik ng'alechuto kiruogik: ak kiiywei, kingogas kole icheget ko Romanik.
\v 39 Ak kibwa kogaigai ichek; ak kngo kagomut ichek kobwa sang', kosom, koleji, Oba eng' nganaset.
\v 40 Ak kimanda eng' korgoret, ak kiba agoi gotab Ludia: ak kingo kagogeer tupchosiek, kogaigai ichek, ak koba.
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 Ak kingo kagobun Ampipoli ak Apolonia, koit Tesalonike, ole kimi sunagogitab Yahudik:
\v 2 Ak kiwa Paulo ole mi ichek, ko u ye kicham koyaei, ak kong'alal koboto bichoto eng' sabatosiek somok eng' sirutik.
\v 3 Kong'ang'jin ak koborjin komie kole kiga nyolji Kristo konyalil, ak kong'eet kogeny eng' che kibek; ak kole Jeiso nito aamwok, ko Kristo.
\v 4 Kiiyan anyun alage eng' ichek, ak konamgei ak Paulo ak Sila; ak tuiyet ne o ne bo Yunanik che kigonyiti Jehovah, ak che chang' eng' chebiosok che toogunotin.
\p
\v 5 Ago ye kingoam ng'etkonda Yahudik, konamgei ak bik che yaachen che matilei kiy, ak kiiyum tuiyet, ak kong'eet ichek bolatet eng' nganaset; ak kibut gotab Jason, komachei kole komut ichek sang' koba ole mi bik.
\v 6 Ak ye kimata konyor, kochuut Jason ak tupchosiek alak koba taitab kiruogikab nganaset, koboldos, kolen, Kagobwa oli kogeny bichu kogowal ng'weny.
\v 7 Bik che kagotaach Jason: ak yaei bichuto tugul, tuguk che etei ng'atutikab Kaisari, komwaei kolen mitei laitoriat age, ne inendet Jeiso.
\v 8 Ak ye kingogas tuguchuto, koiim tuiyet ak kiruogikab nganaset.
\v 9 Ak kingo kagoname Jason ak bik alak, tuguk, kounda koba.
\p
\v 10 Ak ne matianit koyokto tupchosiek Paulo ak Sila kemoi koba Berea: ak kingoit oloto, koba sunagogitab Yahudik.
\v 11 Ak ki miachen bichu kosiir choto bo Tesalonike, amu kitaach ng'olyot ak kocham mising', kosiachi sirutik betut age tugul, si kobiit konai ngo iman tuguchu.
\v 12 Kiiyan anyun che chang' eng' icheget; ak chebiosok che bo Yunanik che toogunotin, ak murenik che chang'.
\p
\v 13 Ago kingonai Yahudik che bo Tesalonike kole, amdoi Paulo ng'olyotab Jehovah eng' Berea agine, koba oloto agine, ak kowas ak konyalil tuiyosiek.
\v 14 Koyokto anyun ngunoto tupchosiek Paulo kot koit nyanjet: ak kita kotebi eng' oloto Sila ak Timoteo.
\v 15 Ago icheget che kiimuti Paulo ko kiimut agoi Atene: ak kingotaach ng'atutiet koipchi Sila ak Timoteo kole kobwa ole mi inendet kochok, koba anyun.
\p
\v 16 Ak kingota kogenyi Paulo ichek eng' Atene, koiimak tamirmiriennyi eng' orinnyi, ye kingogeer nganaset ko nyiitat kanamonik.
\v 17 Kong'alal anyun eng' sunagogit koboto Yahudik ak bik che konyiti Jehovah, ak eng' oldab aldaisiet eng' betut age tugul koboto che kituitos ak inendet.
\p
\v 18 Ak kituiyo koboto inendet alak che bo ng'omotikab Epikurio ak Stoiko. Ak kole alak, Mwaei nee kipchang'alaini ne bo cheptalelisiek che ter: amu kiamdoi Jeiso ak ng'eetyet.
\p
\v 19 Ak konam inendet, ak komut kwo Areopago, kole, Tos kimuchi kenai kele nee konetisioni leel, imwae?
\v 20 Amu keipchi itikyok tuguk alak che leelach: noto anyun kimache kenai kit ne iboru tuguchoto.
\v 21 Ak kima kotinyei bik tugul che bo Atene, ak toek che kimi oloto, boroindo ne bo kiy age kobate komwa anan kogas ng'al che too.
\p
\v 22 Ak kitonon Paulo eng' kwenutab Areopago, ak kole, Akwek bikab Atene, kaageer ale eng' tuguk tugul ogiilige mising' eng' sautik.
\v 23 Amu ye kiasiirtoi, ak ageer tuguk che osae, anyoru agine kapkorosut ne tinyei sirutichu, BO CHEPTALELIT NE MANAEI CHI. Noto anyun ne osae amongen, aboruok anyun nito.
\p
\v 24 Mamenyei hekalusiek che kigiyae eunek Jehovah ne kiyai ng'weny ak tuguk tugul che mitei oloto, amu inendet ko Kiptaiyatab kipsengwet ak ng'weny.
\v 25 Ama kiboisiechin eng' eunekab bik, ko u ne banani kiy, amu inendet ne igochin tugul sobondo, ak kabuset, ak tuguk tugul;
\p
\v 26 Ak kiyai eng' chito agenge bororiet age tugul ne bo bik si komeny ng'weny komugul, ko kagoborji kenyisiek che kiging'at, ak kiwotosiekab meng'oteng'wai;
\v 27 si kobiit kocheng' Jehovah, komang'u kole tamangab kotamdamat, ak konyor inendet, nganda ma loo eng' age tugul eng' achek:
\v 28 Amu kisoptosi eng' inendet, ak kebendoti, ak kemi; ko u ye kigomwa alage eng' sirikwok che bo ng'alek che kergei ak tienwogikab kalosunet, kole, Amu ki lagokyik ak achek.
\p
\v 29 Ngo ki lagokab Jehovah anyun, ko manyoljech kibwat kele kergei Jehovah ak tahabu, anan feda, anan koita, che kigiyai eng' musoknatet ak eng' ng'omnatetab bik.
\v 30 Kima mage kiy anyun Jehovah betusiek che kima komi naet; ago kang'at nguno kole kosik bik tugul eng' komosta age tugul:
\v 31 Amu kigochob betut, ne tun iruokyine ng'weny eng' imanda eng' chichoto kigonde; ak kigoborji komie bik tugul agobo noto, amu kiing'et inendet komong' eng' che kibek.
\p
\v 32 Ye kingogas anyun agobo ng'etyeetab che kibek, kochombil alage; ago kile alak, Ta kegasun nito betut age.
\v 33 Kimanda anyun Paulo eng' kwenung'wai.
\v 34 Ago kinamgei bik alak ak inendet, ak koyan; ki age eng' icheget Dionusio Areopagindet, ak chebioset ne kiguure Damaris, ak alak che kimi koboto icheget.
\c 18
\cl Kurget 18
\p
\v 1 Kingobata tuguchu kwo Paulo eng' Atene, ak koit Korinto.
\v 2 Ak kinyor Yahudiot age ne kiguure Akula, chito ne bo Ponto, ne kita kobunu Italia, koboto osotiondennyi Prisila, amu kiga ng'at Klaudio kole koba Yahudik tugul eng' Rom. Ak kinyo ole mi ichek;
\v 3 amu kikergei boisiennyi ak neng'wai, kotebi anyun koboto ichek, ak kobois tugul, amu ki nabik che bo emaisiek icheget.
\v 4 Ak king'alali eng' sunagogit sabato age tugul, ak kochuutu Yahudik ak Yunanik.
\p
\v 5 Ago ye kingochorgei Sila ak Timoteo kobunu Makedonia, konyonji Paulo kachirjiret ne bo ng'olyot, kobaorianjin Yahudik kole Jeiso ko Kristo.
\v 6 Ak ye kingogirindagei ak inendet, ak komwa ng'alek kochubis, koleglekta ngoriennyi, ak koleji, Ingotebi korotikwok eng' merowekwok; ai tilil ane: kong'ete nguno ko kawe oldab Bororiosiek.
\v 7 Ak kiwa eng' oloto, ak kwo gotab chito age ne kiguure Tito Justo, chito ne kiilosu Jehovah, ne kinamegei gonnyi ak sunagogit.
\v 8 Ak kiiyan Krispo Kiptaiyat, ne ki bounindetab sunagogit, koboto gonnyi tugul; ak kingogas che chang' che bo Korintoek, koyan, ak kigibatisan.
\p
\v 9 Ak kileji Kiptaiyat Paulo kemoi eng' ng'ang'utiet, Ameiywei, ago ng'alal inye, amat isis.
\v 10 Amu ami koboten, ama mi chi ne twain koyaun ne ya: amu atinye bik che chang' eng' nganasani.
\v 11 Ak kimeny oloto kenyit agenge ak arawek lo, koneti ng'olyotab Jehovah eng' kwenung'wai.
\p
\v 12 Ago ye kingo kiruogindetab Akayo Gallo, kong'eetyi Yahudik Paulo eng' maget agenge, ak komut inendet kwo taitab ng'echeretab kiruoget,
\v 13 kole, Ichuuti chichi bik kole kolos Jehovah eng' oret ne etei Ng'atutiet.
\p
\v 14 Ago ye kimache Pulo kotwek, koleji Galio Yahudik, Akwek Yahudichu, nda bo yaitio ng'alechu iman, anan ko bo chalwok ne ya, ta nyolu agaswok.
\v 15 Ago nda teebutik agobo ng'alek ak kainaik ak ng'atutieng'wong' akweget, oyai akwege. mamache aek kiruogindetab ng'alechuto.
\v 16 Ak kion ichek koba eng' oldab ng'echeretab kiruoget.
\v 17 Ak kinam tugul Sostene, bounindetab sunagogit, ak kobir inendet eng' taitab ng'echeranoto bo kiruoget. Ak kima mage kiy Galio ng'alechoto tugul.
\p
\v 18 Ak kingobata ni, ak ko kagotebi Paulo betusiek che chang', kobagakta inendet tupchosiek kobun melit kwo Suria, koboto Prisila ak Akula; ye kiga kocher metit eng' Kenkrea: amu kiga koarorta kiy eng' kayosiet.
\v 19 Ak kiit Epeso, ak kobagakta ichek eng' oloto: ago kiwa inendet sunagogit, ak kong'alal ak Yahudik.
\v 20 Ak kingomwachi kole, kota kotebi ak ichek, koma kocham.
\v 21 Ago kingobagaktoi ichek, komwa kole, Aweekyinoge kogeny ngo cham Jehovah. Ak kibun melit kwo Epeso.
\p
\v 22 Ak ye kingo kagolanda Kaisaria, kotogosta kwo kogat kaniset, ak kochortagei kwo Antiokia.
\p
\v 23 Ak kingo kagotebi eng' oloto betusiek alak, kwo kobunot koret ne bo Galatia ak ne bo Prugia, ko u ye rubegei, kogimitoti alamalaik tugul.
\p
\v 24 Ak kinyo Epeso Yahudiot age ne keguure Apolo, ne bo Aleksandria, chito ne ng'om; ak ki kim eng' sirutik.
\v 25 Kiga kinet chichito oretab Kiptaiyat; ak amu kitinye kagiiletab ge eng' tamirmiriennyi, kong'alal ak konet komie ng'alek agobo Jeiso, kongen kabatisanetab Johana kityo.
\v 26 Ak kitoi kong'alal eng' nyiganatet eng' sunagogit. Ago ye kingogas Prisila ak Akula, komut inendet kwo oldang'wai, ak koborji inendet oretab Jehovah komie kosiir.
\p
\v 27 Ak ye kimache kolanda kwo Akaya, kogimit tupchosiek inendet, ak kosirji alamalyet kole kotaach inendet ichek mising' che kiga koyan eng' mieindo.
\v 28 Amu kiiguiyechi Yahudik komie eng' kimnatet, eng' taitab bik, koborjin eng' sirutik kole Jeiso ko Kristo.
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Ak ye kita komi Apolo Korinto, ko kagobun Paulo emet kwen, koit Epeso, ak konyor alamalyet.
\v 2 Ak kileji ichek, Tos kiotaach Tamirmiriet ne Tilil ye kingoyan? Koleji, Achicha, tomo agot kegas ngo mitei Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 3 Ak kileji, Kigibatisanjok nee anyun? Ak kile, Kigibatisanjech kabatisanetab Johana.
\p
\v 4 Kole, Paulo, Kiibatisanis Johana eng' kabatisanetab sigunet, koleji bik kanyol koyan inendet ne isubu inendet, noto ko Jeiso.
\v 5 Ak ye kingogas nito, kibatisan eng' kainetab Kiptaiyat Jeiso.
\v 6 Ak ye kingo kagogonoor Paulo eunekyi icheget, konyonji anyun Tamirmiriet ne Tilil ichek; ak king'alal eng' kutuswek che terotin, ak koamda.
\v 7 Ak ki olo bo taman ak aeng' bichoto tugul.
\p
\v 8 Ak kiwa eng' sunagogit orit ak kong'alal eng' nyiganatet eng' arawek somok, kong'alali ak kolomei agobo tuguk che bo bounatetab Jehovah.
\v 9 Ago ye kingo uuegitu mugulelwekab alak ak kobistoe, ak komwaei ne ya agobo Oranato eng' taitab tuiyet, kwo eng' ole mi, ak kotaban alamalyet, kong'alaljin betut age tugul eng' skulitab Turano.
\v 10 Kiyaak ko u noto eng' betusiek aeng'; kot kogas ng'olyotab Kiptaiyat tugul che kimenyei Asia, Yahudik koboto Yunanik.
\p
\v 11 Ak kiyai Jehovah boisionikab kimnatet che ter eng' eunekab Paulo:
\v 12 kot keipchi che miandos kitambaok ak angok che kiga kotiiny bortanyi, ak kiistogei mianwek eng' bichoto, ak kimanda tamirmirik che yaachen eng' ichek.
\p
\v 13 Ak kitoi Yahudik alage che kiombenoti, che kilen koon oik, komwa kainetab Kiptaiyat Jeiso eng' icheget che kitinyei tamirmirik che yaachen, kolen, Ayosiewok eng' Jesu ne amdoi Paulo.
\v 14 Ak kimi werik tisabu che bo Skeba, inendet Yahudiot, tisiindet ne o che kiyai ng'olyondonoto.
\p
\v 15 Ak kiwolji tamirmiriet ne ya ichek, koleji, Angen Jeiso, ak angen Paulo; ago akwek ko o ng'o?
\v 16 Ak kitorombenji chichoto ne kitinyei tamirmiriet ne ya ichek, ak konenet ichek, ak koterter, kot komwei komanda eng' goyoto ach ngor ko kagiguoten.
\v 17 Ak kinaak nito eng' tugul, Yahudik, che kimenyei Epeso; ak kinyor kaiyweisiet ichek tugul, ak kinyor teegisto kainetab Kiptaiyat Jeiso.
\p
\v 18 Kibka agichek che chang' che kiiyan, kong'anyei, ak kobortoi boisionikwai.
\v 19 Ak kiib bukuisiekwai bik che chang eng' ichek che kiyaei ng'orset, ak kobeel eng' taitab bichoto tugul: ak kiit kamanutieng'wai, konyor kole kiitei fedaisiek elfusiek konam.
\p
\v 20 Kotesak ko u noto anyun ng'olyotab Kiptaiyat eng' kimnatet ak koterter.
\p
\v 21 Kingobata anyun tuguchoto, komach Paulo eng' tamirmiriennyi kwo Jerusalem, ko kagobun Makedonia ak Akaya, kolen, Ye kaawe oloto, ko kanyol ageer Rom agine.
\v 22 Ye kingo kagoyokto aeng' eng' ichek che kiboisiechin inendet koba Makedonia, Timoteo ak Erasto, kota kotebi inendet eng' Asia ne matia.
\p
\v 23 Ak king'et bolatet ne o eng' betusiechoto agobo Oranoto.
\v 24 Amu chito age ne kiguure Demetrio, kitang'indet ne bo feda, ne kiitanyi kanamonik che bo feda che bo Artemi, ne kiipchin tuguk che chang' kitang'ik.
\p
\v 25 Che kiiyum kibagenge koboto bik che kitinyei boisiet ne u noto, ak koleji, Mureju, ongen akwe ole, bunu magomatennyo boisioni.
\v 26 Ak ogeere ak ogase ole, ma eng' Epeso kityo, ago legit Asia tugul, kagochuut bik che chang' Paulo-inito, ak koweechi, kolejin, choto kagiyae eunek ko ma cheptalelisiek.
\v 27 Ak ma kele kityo biitu bichiindab sasisiet ne kisasei boisiennyo; ago kiiti kele makiy hekalutab cheptalelit ne o ne chebioset Artemi, ak keistoe inendet teegistannyi, ne koilosu Asia tugul koboto ng'weny.
\p
\v 28 Ak ye kingogas nito, konerekso inne, ak kobolyo, kole, O Artemi ne bo Episoek.
\v 29 Ak konyi anyun nganaset bolatet: ak koruai kibagenge oldab ureriet, ko kagonam Gaio ak Aristarko, bikab Makedonia, che kibendoti ak Paulo.
\v 30 Ak ye kimachei kwo Paulo orit ole mi bik, ko ma kochamji alamalyet.
\v 31 Ak kiiyokto ng'olyot bik alage che eechen che bo Asia, amu ki choronokyi, si mat kogoitogei kwo oldab ureriet orit.
\p
\v 32 Kiboldos anyun alage, komwaei ni, komwaei alage kit age: amu kibiit bolatet eng' tuiyet; ak kima kongen che chang' kit ne kiigochi kotuiyo.
\v 33 Ak kiimut Aleksandro komong' eng' tuiyet, kogoito Yahudik inendet. Ak kiiborji Aleksandro bichoto eng' eut, ak kimachei kosorgei eng' bichoto.
\v 34 Ago ye kingonai kole inendet ko Yahudiot, kobolyo tugul eng' kutit agenge, eng' olo bo saisiek aeng', kolen, O Artemi ne bo Epesoek.
\p
\v 35 Ak kingo kagomwachi sirindetab nganaset tuiyet kosisyo, kole, Akwek bikab Epeso, tos mi ng'o ne maingen kole nganasetab Epesoek ko ribindetab hekalutab Artemi ne o, ak kanamwet ne kiibut kobunu barak?
\v 36 Ak ngo magimuchi ketiiyo agobo tuguchu, ko kanyol osisye, amat osartae ng'olyo.
\v 37 Amu kaomutu bichu, che ma rebikab hekalusiek ama chubei cheptalelinnyo ne kwondo.
\v 38 Ngo tinyei anyun Demetrio ak musogik che mi koboto inendet ng'olyo agobo chi, ko yatotin kapkiruogik, ak mitei bounik: ingoruokyin anyun ichegei.
\v 39 Ago ngocheng'e akwe ng'olyo agobo tuguk alak, ko tun kilititi eng' tuiyet ne cham komi.
\v 40 Amu mi bichiindo ne tos kiruokwech agobo bolatet ne bo rani, amu mami kito ne bo: ak magimuchi ketetu kiy agobo tuiyoni. Ak kingo kagomwa ko u noto, komwachi tuiyet koba.
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Ak kingobata bolatet, ko kagoyokto Paulo alamalyet kobwa ak kogimit ichek, koyomisge, si kwo Makedonia.
\v 2 Ak kingo kagobun komoswechoto, ko kagogimit ichek eng' ng'alek che cheng', koit emetab Yunanik.
\v 3 Ak kingo kagotebe oloto arawek somok, kochob Yahudik ng'alek eng' ung'ot agobo inendet, ye kimachei kobun melit kwo Suria, komachei kole koweegegei oretab Makedonia.
\v 4 Ak kiba koboto inendet agoi Asia Sopatro ne Berea, ne bo gab Puro; ak che bo Tesalonikek Aristarko ak Sekundo; ak Gaio ne bo Derbe, ak Timoteo; ak Tukiko ak Tropimo che bo Asia.
\v 5 Ago kiga kondo chuto, ak kiigenech eng' Troa.
\v 6 Ak kigibun melit eng' Pilipi ko kagobata betusiekab makatiat ne ma kinde mermerek, ak keit ole mi ichek eng' Troa eng' betusiek mut; ole kigitebe eng' betusiek tisab.
\p
\v 7 Ak eng' betutab tai ne bo wigit ye kiga kiyumge si kebutul makatiat, koamji Paulo ichek, ye kimachei kwo eng' betut nebo aeng'; kong'alal koek keny agoi kemoi kwen.
\v 8 Ak kimi taisiek che chang' eng' got ne bo barak, ole kiga kiyumjige.
\v 9 Ak kitebe tirisiet neranet age ne kigiguure Eutuko ak kibirto met eng' ruondo; ak kita koamji Paulo, koek keny, ak kingobirto met, kotururtogei kong'eete got ne bo somok, ak kigisut ko kagome,
\v 10 Ak kichortagei Paulo, ak koitaegei inendet, ak kosuube eunekyi, komwa kole, Moiimge; amu ta kosobei.
\v 11 Ak kingotogosta, ak kobutul makatiat ak koam, ak kong'alal keny koboto ichek, agoi koech, kwo anyun.
\v 12 Ak kiimut nerananato ko kagosob, ak kinyor kagaigaet ne o.
\p
\v 13 Ago kigindoi achek kebe melit, kebe Asos, amu kigimache kimut Paulo eng' oloto: amu kiga kong'at inendet ko u noto, komach inendet kole kobun keldo.
\v 14 Ak ye kingetuiye ak inendet eng' Asos, kimut inendet konyo melit, ak keit Mitulene.
\v 15 Ak kigibe eng' oloto kebun melit, keit Kio eng' betut ne bo tai; ak betut ne bo aeng' keit Samo; ak betut ne bo somok keit Mileto.
\v 16 Amu kiga kobegechi Paulo kwo kosiirtoe Epeso eng' melit, si maigagei eng' Asia; amu kiigirgiri, kole tamangab koit Jerusalem eng' betutab Pentekost.
\p
\v 17 Ak kiiyokto eng' Mileto keguur boisiekab kaniset eng' Epeso.
\p
\v 18 Ak ye kingobwa ole mi inendet, koleji, Ongen okweget kong'ete betut ne bo tai ye kingatau atiech Asia, ole kiateptoi kobotok tugul,
\v 19 aboisiechini Kiptaiyat eng' kamining'etab ge tugul, ak eng' beekab kong', ak eng' tiemisiosiek che kibwanja eng' chobutik che bo ung'ot che bo Yahudik.
\v 20 Ko u ye kima ariny amwawok kiy age tugul ne imuchi kotoretok, ak anetak eng' taitab bik, ak ang'eete got age agoi got age,
\v 21 abaorinjini Yahudik koboto Yunanik sigunet eng' taitab Jehovah ak kayanet eng' Kiptaiyandannyo Jeiso Kristo.
\p
\v 22 Ak ogeer anyun, nguno, awendi Jerusalem korata tamirmiriet, amangen tuguk che bwanjina eng' oloto:
\v 23 kobate kityo baorianjina Tamirmiriet ne Tilil eng' nganaset age tugul, kolen, igena ratisiosiek ak nyalilwogik.
\v 24 Ago maiiti sobondanyu ale kiy ne achame kot, si kobiit ages bandanyu, ak boisiet ne kiataach eng' Kiptaiyat Jeiso, abaorianji logoiywek che miach che bo mieindab Jehovah.
\v 25 Ak nguno anyun, ogeero, angen ale akwek tugul che kiaamdate bounatetab Jehovah kwenung'wong', koma ogeere togennyu kogeny.
\v 26 Abaoriani anyun eng' taing'wong', betuni, ale, ai tilil eng' korotikab bik tugul.
\v 28 Oripge anyun akweget, koboto akwet tugul, ne kigonok Tamirmiriet ne Tilil oegu ribik, obai kanisetab Jehovah, ne kiale korotikyi.
\v 29 Angen ale ye kaawe komong'jok suik che koromen, ama rire akwet.
\v 30 Ak tun ng'eetos alage eng' kwenung'wong' komwaei ng'alek che imaasi bich, si kochuut alamalyet kosub ichek.
\v 31 Oripse anyun ak obwat ole ma abagakte atigon chi age tugul eng' beekab kong' eng' kenyisiek somok kemoi ak bet.
\p
\v 32 Ara anyun, kabagakyok nguno eutab Jehovah, ak ng'olyotab mieindanyi, ne imuchi koteechak, ak kogonok borotet koboto ichek tugul che kitilili.
\p
\v 33 Ma aamjo ng'et kong' feda anan tahabu anan ngoroik che bo chi age tugul.
\v 34 Ongen akwek ole kiabois eunechu agobo tuguk che kianyalili, ak agobo ichek che kimi kobota.
\v 35 Kiagonok kaborunet eng' tuguk tugul, ale ye oboisiei ko nyolu otoret che matinyei kimnatet, ak obwati ng'alekab Kiptaiyat Jeiso, ko u ye kimwa inendet kole, Tinyei boiboiyet kagoitoet kosir taaget.
\p
\v 36 Ak kingo kagomwa ko u noto, kogutuny, kosa koboto ichek tugul.
\v 37 A kiririo ichek tugul mising' ak kosuub kaatitab Paulo, ak kong'utut inendet.
\v 38 Koarogendos kosiir agobo ng'olyot ne kiga komwa, kole matun kogeerei togennyi kogeny. Ak kiiyomis inendet kowendi kolanyei melit.
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ak ye kingo kagebesie ak icheget, ak ketau kebe eng' melit, kilitit banda ak kitorjige Kos, ak betut ne kiisubi noto keit Rodo, kebe eng' oloto agoi keit Patara:
\v 2 ak ye kingenyoru melit ne landoi kowendi Poinike, kelany, ak kebe.
\v 3 A ye kiga kegeer Kupro, kesiirtoe komi eut ne bo katam, kebe agoi Suria, ak kechoruge eng' melit eng' Turo: amu yoto ye kinemune tugukab melit.
\p
\v 4 Ak ye kiga kenyoru alamalyet, ketebi eng' oloto betusiek tisab: ak kimwachi ichek Paulo eng' Tamirmiriet koleji, amat kotiech Jerusalem.
\v 5 Ak ye kingo kagigesu betusiechoto, kebe bandanyo; ak kiiyomisech ichek tugul koboto osotik ak lagok, agoi kemande eng' nganaset: ak kegutung'se eng' tabandab araraita, kesa,
\v 6 ak kigochige saisere; kelany anyun melit, koweek ichek koba ga.
\p
\v 7 Ak ye kiga kigesu banda ne bo melit kebunu Turo, keit Ptolemai; ak kigat tupchosiek, ak ketebi koboto ichek betut agenge.
\v 8 Ak eng' betut ne bo aeng' kebe, agoi keit Kaisaria: ak kebe gotab Pilipu amdoindet ne bo logoiywek che miach, inendet ko agenge eng' bik tisab, ak kigitebi ak inendet.
\v 9 Kitinyei chichoto tibik ang'wan, bergeinik, che kimaoteni.
\p
\v 10 Ak ye kingo kagetebe oloto betusiek che chang', kochorgei maotiot age ne kigiguure Agabo kobunu Judea.
\v 11 Ak kingo kagoit ole kimi, konam birenetab Paulo, ak korate kelyekyi ak eunekyi, ak kole, Mwaei Tamirmiriet ne Tilil u ni kole, Ratei ko u nito Yahudik che mi Jerusalem chitab koba birenoni, ak tun indoi inendet eunekab Bororiosiek.
\p
\v 12 Ak kingegas ng'alechuto, kesaisai anyun inendet acheget koboto bikab oloto si matogosta Jerusalem.
\p
\v 13 Ago kiwol Paulo kole, Amu nee si orirtosi ak onyarati muguleldanyu? amu ane achobot ma kerata kityo ago ame eng' Jerusalem agobo kainetab Kiptaiyat Jeiso.
\p
\v 14 Ak ye kimatagocham kogasech kesisye ak kemwa kele ng'oyaak magetab Kiptaiyat.
\p
\v 15 Ak kingobata betusiechoto kenam tugukyok ketogoste Jerusalem.
\v 16 Ak kigibe koboto alamalyet che kibunu Kaisaria, komutu Mnason ne bo Kupro, ne agenge ne bo alamalyet ne bo keny, ne kigibendi ketebe gonnyi.
\p
\v 17 Ak kingeit Jerusalem, kotaachech tupchosiek eng' boiboiyet.
\v 18 Ak betut ne kiisubi betunoto kebe achek ak Paulo gab Jakobo; ak kimi boisiek tugul.
\v 19 Ak kingo kagogat ichek, kotetyi tuguk tugul agenge agenge che kiga koyai Jehovah eng' boisiennyi eng' Bororiosiek.
\v 20 Ak kingogas ichek ng'olyondonoto, kogonyit Jehovah; ak koleji ichek inendet, Igeere anyun, ne kitupche, ole te elfusiek ng'isiat eng' kwenutab Yahudik che kigoyan; ak tinyei tugul kagiiletab ge agobo Ng'atutiet.
\v 21 Ak kigiborji ichek agobo inye, kele, ineti Yahudik tugul che mi oldab Bororiosiek kobagakta Musa, ilejini amat komuratan, anan kosub bitonwek.
\v 22 Nee anyun nguno? magogas ichek iman kole kaiitu.
\v 23 Yai anyun ni kimwaun: Kitinye bik ang'wan che kigoarorta kiy eng' kayosiet.
\v 24 Imut anyun bichu, ak ianyinyge koboto ichek, ak igamanji feda, si kobiit kicherji metonwek: si konai tugul kole mami imanit eng' ruguchoto kigiborji agobo inye; ago inye iwendoti komie, iribe Ng'atutiet.
\v 25 Ago eng' Bororiosiek che kigoyan, ko kigesir ketil kiruoget kele, kotabanegei tuguk che kieng'jin kanamonik, ak korotik, ak banyek che bo che kagiget, ak sokset.
\v 26 Komut anyun Paulo murenjoto, ak eng' betut ne bo aeng' koanyinygei koboto icheget ak kwo hekalut orit, kobortoi kasuldaetab betusiek che bo kaanyinyet, agoi kigoito kagochinet ne bo age tugul eng' ichek.
\p
\v 27 Ak ye kimachei kogesgei betusiek tisabu, kowas tuiyet Yahudik che kibunu Asia, ye kingogeer inendet komi hekalut, ak konam inendet.
\v 28 Koboldos, kolen, Akwek Israel, otoretech! Chichito ne ineti bik tugul eng' komosta age tugul kowech bik, ak Ng'atutiet, ak yuto: ak koboto noto koimut Yunanik agichek kobwa hekalut, ak kagong'wanit yuto tilil.
\v 29 Amu kiga kogeer Tropimo Epesoindet komi koboto inendet eng' nganaset, ne kilen kiimutu Paulo konyo hekalut.
\v 30 Kowasgei anyun nganaset komugul, ak kiruai bik kibagenge: ak konam Paulo, ak kochuut komong' eng' hekalut: ak kigiger kurgotik eng' sainato.
\p
\v 31 Ak ye kicheng'ei kobar inendet, koityi ng'alek kiptaiyat ne o ne bo murenikab luget kole, mitei chemarget Jerusalem komugul.
\v 32 Komut ngunoto askarik ak kiptainikab bogolwogik koruai kochortagei ole mi ichek; ak kingogeer ichek kiptaiyat ne o ak askarik, kobagakta biret ne kibirei Paulo.
\p
\v 33 Konyo anyun kiptaiyat ne o korik, ak konam inendet, ak kong'at kole, kerat inendet eng' sirimwek aeng'; ak koteebe kole, ng'o nito? ak kayai nee?
\v 34 Ak kobolyo alak eng' tuiyet komwaei kit age, komwaei alage kit age: ak ye kimaimuch konai komie kit ne bo bolatet, kong'at kole kimut inendet kwo irimet.
\v 35 Ak kingoit long'eiywot, koganab askarik inendet amu koromnatetab tuiyet.
\v 36 Amu kiisubi tuiyet ne bo bik, koboldos, kolen, Oiste inendet.
\p
\v 37 Ak ye kigimachei kimut Paulo kwo irimet, koleji kiptaiyat ne o, Ichamwa amwaun Koleji, Tos ingen kutitab Yunanik?
\v 38 Tos ma i Misrindet ne kiing'et lomset yaginye ak komut bik elfusiek ang'wan koba ong'atet, bik che kiguure Rumik? ng'olyo?
\p
\v 39 Ago kile Paulo, A Yahudiot, ne bo Tarso eng' Kilikia, a bo nganaset ne ma nyerat: ak asomin ale, chamwa ang'alalji bik.
\v 40 Ak kingo kagochamji, kotonon Paulo long'eiywot, ak koborji bik eng' eut kosisyo, ak ye kingo kagosisyo inne, kong'alalji ichek eng' kutitab Hebranik, kole.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Che kitupche ak kwanisiekyok, ogas ng'alek che amwae nguno eng' taing'wong' che asorunege.
\v 2 Ak kingogas kole ng'alaljin ichek eng' kutitab Hebranik, kosisyo mising'; ak kile,
\v 3 Ai Yahudiot kigisikya Tarso ne bo Kilikia, ago kianerji nganasani, ak kiineta Gamaliel, ak kigineta komie ko u ole teptoi Ng'atutietab kwanisiekyo, ak kiatinye kagiletab ge eng' Jehovah, ko u ole oteptoi akwek tugul rani.
\v 4 Ak kiausausi Orani agoi meet, ak arate ak atoorjini korgoret murenik ak chebiosok.
\v 5 Ko u ye baorinjina tisiindet ne o, ak kapkiruoget tugul ne bo boisiek: che kianyorune baronok, che kiaibe koba oldab tupchosiek, ak kiawe Damasko, ale amut ichek che kimi oloto kobka Jerusalem ko ratotin, si kobiit kebir.
\p
\v 6 Ak ye kiawendi, ko karikyi Damasko, ko katonon asis, kokweny eng' sainoto lapkeiyet ne o ne kibunu kipsengwet kolilja komoswek tugul.
\v 7 Ak kiabutyi ng'weny, ak agas kutit kolenja, Saul, amu nee si iusa?
\p
\v 8 Ak kiabutyi ng'weny, ak agas kutit kolenja, Saul, Saul, amu nee si iusa? Ak kiawolu ale, I ng'o inye, Kiptaiyandanni? Ak kilenja, Ai Jeiso ne bo Nasaret ne iuse.
\p
\v 9 Ak kigeer lapkeiyet iman che kimi kobota, ago kima kas kutitab inendet ne king'alalwa.
\v 10 Ale, Ayai nee anyun, Kiptaiyandani? Kolenja Kiptaiyat, Ng'eet, ui Damasko; si kemwaun eng' oloto tuguk che kigeng'at iyai.
\v 11 Ak kima kota amuchi ageer kiy amu liletab lapkeiyonoto, ait Damasko, konamota eut ichek che kimi kobota.
\v 12 Ak kinyo ole ami, chito age ne keguure Anania, chito ne bo iman eng' ribetab Ng'atutiet, ne kibaorinjin Yahudik tugul che kimenyei oloto kole mie.
\v 13 Ak ye kitononi eng' ye legitena, kolenja, Ne kitpche Saul, keerte. Ak eng' sainoto ageer inendet.
\v 14 Ak kile, kogolewenin Jehovah ne bo kwanisiekyo si kobiit inai magennyi, ak igeer inendet ne bo imanda, ak igas ng'olyot ne bunu kutinnyi.
\v 15 Amu iegu baoriandennyi eng' bik tugul agobo tugul che koigeer ak che koigas.
\v 16 Ta igeni nee anyun nguno? ng'eet kibatisanin, ak kiundo tengekwogiguk iguure kainennyi.
\p
\v 17 Ak kingo kaaweektege Jerusalem, ak kingota asae eng' hakalut, kobutya kit ne u ruon.
\v 18 Ageer inendet kolejina, Igirgir, chakte, mande eng' Jerusalem: amu mataachei baornatet eng' inye agobo ane.
\v 19 Ak kiale, Kiptaiyandani, Ingen icheget kole kiarate ak abire eng' sunagogit age tugul ichek che kiiyanin.
\v 20 Ak ye kingetumdoi korotikab Stepano baoriandeng'ung', ko, kiatononi agane eng' yoto, ak achame, ak aribe ngoroikab icheget che kibarei inendet.
\v 21 Ak kileja inendet, Ui: amu ayoktin iwe ole loo agoi oldab Bororiosiek.
\p
\v 22 Koepchi it anyun inendet agoi ng'olyondonito; yeityo komwa eng' kutit ne o, kole, Oiste chito ne u nito kwo eng' ng'weny: amu manyolu kosob.
\p
\v 23 Ak kita koboldos, ak kowirtoi ngoroikwai, ak kowastoi temburek koba barak.
\v 24 Kong'at kiptaiyat ne o kole kimut inendet kwo irimet, kong'at kole, Ogine eng' biret ne bo kipcharitisiek, si konai inendet kit ne kabolji ichek ko u noto agobo inendet.
\p
\v 25 Ak ye kingo kagorate inendet anok, koleji Paulo kiptaiyatab bogol ne kitononi eng' yoto, Tos chamdoi ng'atutik eng' akwek obir chi ne Romanindet, ama kiruokyi?
\p
\v 26 Ak kingogas kiptaiyandanoto bo bogol noto, kwo ole mi kiptaiyat ne o, ak komwachi inendet koleji, Imache iyai nee nguno? amu Romanindet chichi.
\p
\v 27 Konyo anyun kiptaiyat ne o, ak koleji inendet, Mwawa, tos i Romanin? Ak kile, Ee.
\p
\v 28 Kowol kiptaiyat ne o kole, Kiaegu chitab bororioni eng' alyet ne o. Ak kile Paulo, Kigiskya bororionito.
\v 29 Koba anyun eng' sainoto ichek che kimachei kogine inendet: ak kiiywei agine kiptaiyat ne o, ye kingonai kole kaga Romanindet inendet, ak amu kiga korat inendet.
\p
\v 30 Ago ye kimachei konai komie eng' betut ne bo aeng', kit ne koitaame Yahudik, kotiach inendet, ak kong'at tisiik che eechen ak kapkiruoget tugul kotuiyo, ak komut Paulo kochorgei, ak konde inendet taing'wai.
\c 23
\cl Kurget 23
\p
\v 1 Ak kingogeer Paulo kapkiruogonoto komie, komwa kole, Che kitupche, kiatebe kotugul kabwatet ne mie eng' taitab Jehovah agoi rani.
\v 2 Kong'at Anania, tisiindet ne o, ichek che kitonondos eng' yoto kole, korabach kutinnyi.
\p
\v 3 Koleji anyun Paulo inendet, Tun birin Jehovah, inye inatut ne kigisal koleelit: itebye ak iruokwa ko u ye mwaei Ng'atutiet, ak ing'ate kebira ama chamdoi Ng'atutiet?
\p
\v 4 Komwa ichek che kitonondos eng' yoto kole, Ichube tisiindet ne o ne bo Jehovah?
\p
\v 5 Kole anyun Paulo, Kama anai, che kitupche, ale inendet ko tisiindet ne o: amu kigisir kele, Amemwa ne ya agobo bounindetab biguk.
\p
\v 6 Ago ye kingonai Paulo kole, Sadukaik alage, ko Parisaik alage, komwa eng' kutit ne o eng' kapkiruok kole, Che kitupche, ai Parisaindet, weritab Parisaik: kagiruokwa agobo kamang'unet ak ng'eetyet ne bo che kigobek.
\v 7 Ak kingo kagomwa ko u noto, kong'eet anyun toiyet eng' Parisaik ak Sadukaik: ak kipcheak tuiyet.
\v 8 Amu mwaei Sadukaik kole, mami ng'eetyet eng' che kibek, anan malaika, anan tamirmiriet: ago iyani tugul Parisaik.
\p
\v 9 Kong'eet anyun bolatet ne o: ak kitononso sirik alak che bo Parisaik, ak koborio kolen, Ma kinyoru yaitio eng' chichi: ak tos nee eng' akwek ngot ko kang'alal ak inendet tamirmiriet, anan malaika?
\v 10 Ak ye kingong'eet toiyet ne o, koiywei kiptaiyat ne o kole, abere togot kotonaton bichu Paulo, kong'at anyun askarik kochortagei ak komut inendet eng' kimnatet eng' kwenung'wai, ak komut konyo irimet.
\p
\v 11 Ak kemout ne kiisubi noto kotonon Kiptaiyat eng' ye legite inendet ak koleji, Nyiganitu Paulo: amu ko u ye kiibaoriania eng' Jerusalem, ko u noto kanyol ibaorian eng' Rom agine.
\p
\v 12 Ak kingoech koyumgei Yahudik, ak korategei kayosiet, kole magiame kiy ama kiee agoi kebar Paulo.
\v 13 Ak kiisirei artam icheget che kiiyosio.
\v 14 Ak kibwa ole mi tisiik che eechen ak boisiek, ak koleji, Kageratge eng' kayosiet ne o kele, magichamjami kiy agoi kebar Paulo.
\v 15 Obotji anyun akwek ak boisiek kiptaiyat ne o komut inendet kochorgei konyo ole omi, ko u ne omache ogin komie ng'alekyik: ak ki chobotin achek kebar inendet agot kotom korikyech.
\p
\v 16 Ago kigas weritab chepkametab Paulo agobo setyineng'wai, ak kinyo kwo irimet ak komwachi Paulo.
\v 17 Koguur anyun Paulo age eng' kiptainikab bogolwogik, ak koleji, Imut murenoni kwo ole mi kiptaiyat ne o: amu tinyei ng'olyo ne machei komwachi inendet.
\v 18 Komut anyun inendet kwo ole mi kiptaiyat ne o, ak koleji, kaguura Paulo, kimonjororiot, awa ole mi inendet, ak komwawa amutun murenoni konyo ole imi, tinyei ng'olyo ne machei komwaun.
\v 19 Konam anyun kiptaiyat ne o eutab weroto, ak komut taban, ak koteebe eng' ung'ot kole, Nee noto imache imwawa?
\v 20 Kole, kagochamnyechi Yahudik kole, kosomin imutu Paulo kochorgei mutai konyo kapkiruok, ko u ne imache iteepse inendet komie.
\v 21 Ameyanji anyun: amu mitei eng' ichek che siirei artam che setyin inendet, che kagoratgei eng murtoet, kole maamei kiy anan koee agoi kobar inendet: ak chobotin ichek nguno kogeni ng'atutiet ne bunun.
\v 22 Kounda anyun kiptaiyat ne o murenonoto kwo, ak kong'at inendet koleji, Amemwachi chi agot agenge ileji, Kaimwa tuguchu.
\p
\v 23 Ak kiguur kiptainik aeng' che bo bogolwogik koba ole mi inendet, ak koleji, Ochob askarik bogol aeng' koba agoi Kaisaria, ak askarik tamanwogik tisab che lanyei mbartanyisiek, ak murenikab ng'orwek bogol aeng', eng' sait somok ne bo kemoi:
\v 24 ak kimwachi kochob mbartanyisiek, si kobiit komute ichek Paulo, ak komut kot koit ole mi Peliki bounindet kochamegei.
\v 25 Ak kisir baruet ko u ni:
\v 26 Ane Klaudio Lusia, agatin inye bounindet Peliki, ne i toogunot.
\v 27 Kanam Yahudik chichi, ak ki legit kobar ichek inendet, awe anyun ak askarik ole mi ichek, ak asoru inendet, ko kaanai ale kaga Romanin inendet.
\v 28 Ak ye kiamache anai kit ne kiitaame ichek inendet, amutu anyun kochorgei kapkiruogeng'wai.
\v 29 Ageer ale, kigitaam inendet agobo ng'alekab ng'atutikwai, ago mami ng'olyo ne kigiityi inendet ne nyolji meet anan ratutik.
\v 30 Ak ye kongiborua kele kogechob ng'alek eng' ung'ot agobo inendet, ayogu inendet konyo olong'ung' achogune, ak ang'at che kataamikyi si komwa ng'alek eng' taing'ung', che itaame inendet.
\p
\v 31 Komut anyun askarik Paulo, ko u ye kaga king'at, ak komut kemoi kwo Antipatris.
\v 32 Ago mutai kobagakta murenik che kilanyei mbartanyisiek koba koboto inendet, ak kowektagei koba irimet:
\v 33 ak kingo kagoit Kaisaria, ak kogochi bounindet baruet, konde Paulo agine tainnyi.
\p
\v 34 Ak ye kiga kosoman baruet, koteebe ichek koleji, Ano emetab chichi? ak kingogas kele, bo inendet Kilikia,
\p
\v 35 kole, Tun agasun ng'aleguk ko kait bik che kiitaamin: ak king'at kerib inendet eng' gotab kiruoget ne bo Herod.
\c 24
\cl Kurget 24
\p
\v 1 Ak kingobata betusiek mutu, kochorgei Anania tisiindet ne o ak boisiek alak, ak ng'alalindet age, ne kiguure Tertulo; ak koborji bounindet ng'alek che kogitaame Paulo.
\v 2 Ak kingo kageguur, kotoi Tertulo kotaam inendet kole, Amu kiboiboitune kalyet ne o eng' inye, ak kiistoi yaitwogik eng' bororioni amu ng'omnateng'ung',
\v 3 kitaache anyun eng' ortinwek tugul ak eng' komoswek tugul, koboto kongoi tugul, ee inye ne i toogunot, Peliki.
\v 4 Ago si mata again mising', asomin ale igasech eng' ng'alek che ng'ering' eng' mieindangung'.
\v 5 Amu kigegeer chichi kele inendet ko chine itoitos bich, ne ing'eeti chemereret eng' Yahudik tugul eng' ng'weny tugul, ak kandoindet ne bo kasubikab Nasaretik.
\v 6 Ak kogeny ko kigotiem kong'wanit hekalut: ak kiginam inendet; ak kigimache kiruokyi inendet ko u ng'atutikyo.
\v 7 Ago kinyo ole kimi Lusia kiptaiyat ne o ne bo askarik, ak korebenech inendet eng' eunekyo eng' kimnatet ne o.
\v 8 Imuchi inai tuguchu tugul eng' inendet ye igine inyendet agobo tuguchoto kogitaame.
\v 9 Ak kiiyomechegei Yahudik kataamsonoto, kogimit kole, u noto ng'alechuto.
\p
\v 10 Ak kingo kagoborjine bounindet Paulo eut, kole kong'alal, kowol Paulo kole, Angen ale, i kiruogindet ne bo bororioni eng' kenyisiek che chang', amu noto asoruge eng' boiboindo:
\v 11 Amu imuchi inai ile, tom kosiir betusiek taman ak aeng' kong'ete ngab atogoste Jerusalem awe asa:
\v 12 Ama nyorua ichek eng', hekalut kibelige ak chi age tugul, anan awase tuiyet, anan eng' sunagogisiek, anan eng' nganaset.
\v 13 Amaimuchi ichek koborun komie tuguk che itaamena.
\v 14 Ago kang'ang'un nito, eng' Oranoto kuure ichek biteet age, aote Jehovah ne bo kwanisiekyo ak ayani tuguk ko u ye mwaei Ng'atutiet, ak che kigisir eng' maotik.
\v 15 Atinye kamang'unet eng' Jehovah, ne cheng'ei bichu agichek, ale, tatun komi ng'eetyetab che bo imanda ak che ma bo imanda.
\v 16 Ak achobege anyun agane eng' ngolyondoni atebe kotugul kabwatet ne matinyei kanagut eng' taitab Jehovah ak bik.
\v 17 Ak kingobata kenyisiek che chang' anyo aipchi bikab bororiennyu kagochinoik ak tuguk che kigoitoi.
\v 18 Ak kinyorua kitilila eng' hekalut, ama mi tuiyet anan bolatet: ago kimi Yahudik alak che kibunu Asia.
\v 19 Mie nda kami yu ichek eng' taing'ung' si komwaitaa ngo ting'ena ichek ng'olyo.
\v 20 Anan ingomwa bichu icheget boisiet ne ya ne kinyor, ye kingatonon eng' taitab kapkiruoget,
\v 21 Kobate twegunet agenge ne kiarirji atononi eng' kwenung'wai, ale, Kagiruokwa rani eng' taing'wong' agobo ng'etyeetab che kigobek.
\p
\v 22 Amu kiingen Peliki komie agobo Oranoto, koleji, Ogen, ye tun kochortagei kiptaiyat ne o Lusia, atil anyun ng'alekwok.
\v 23 Ak kong'at kiptaiyatab bogol kole kerib inendet, ak kigochin boroindo; amat koete age tugul eng' choronokyi koboisiechi inendet.
\p
\v 24 Ago kingobata betusiek alage, koit Peliki, koboto Drusila osotiondennyi, ne ki Chebyahudio, ak koyokto Paulo konyo, ak kigas eng' inendet agobo kayanet eng' Kristo Jeiso.
\v 25 Ak ye kita kong'alali agobo imanda, ak ribetab ge, ak kiruoget ne nyonei, koiyweis Peliki, ak kowol kole, Ui korok; ak ye tun anyoru boroindo ne mie, aguurin.
\v 26 Kiimang'u kole, togot kogochi Paulo siling'isiek: kiguur anyun inendet konyil che chang', ak kong'alal koboto inendet.
\p
\v 27 Ago kingogesgei kenyisiek aeng'u, konam Porkio Pesto boisietab Peliki; ak amu kimachei Peliki kobaibai Yahudik, kobagakta Paulo ko ratat.
\c 25
\cl Kurget 25
\p
\v 1 Ak ye kingoit Festo koronoto, kotogosta Jerusalem kobunei Kaisaria, ko kagobata betusiek somogu.
\v 2 Ak kimwachi tisiik che eechen ak bik che toogunotin che bo Yahudik ng'alek che kiting'e Paulo; ak kosaisai ichek inendet,
\v 3 kosom chamdaet agobo inendet, kole koyokto inendet kimut konyo Jerusalem; si kobiit korat oret kobar inendet.
\v 4 Ago kiwol Festo kole kerib Paulo eng' Kaisaria, ak kole, Legit si awa anendet oloto.
\v 5 Ak kole inendet, Ongechortege ak che eechen eng' akwek, ngo mi ng'olyo age tugul ne ya eng' chichito, komwa ichek.
\p
\v 6 Ak kingo kagotebi eng' kwenung'wai koboto ichek eng' betusiek che masiirei sisiit anan ko taman, kochortagei Kaisaria; ak mutai kotebe ng'echeretab kiruoget, ak kong'at kole, kimut Paulo.
\v 7 Ak kingo kagoit, komuut inendet Yahudik che kabunu Jerusalem, koibu ng'alek che chang' che koromen che kiitaame inendet, che kima imuch kobor komie kit ne inet.
\p
\v 8 Ago kimwa Paulo eng' ng'alek che kisorunegei, kole, Tom ayai tengek agot kitigin agobo Ng'atutietab Yahudik, anan agobo hekalut, anan agobo Kaisari.
\p
\v 9 Ago ye kimachei Festo kobaibai Yahudik, kowolji Paulo, koleji, Tos imache itogoste Jerusalem, si kiruogun eng' oloto agobo tuguchu eng' tainnyu?
\p
\v 10 Ago kile Paulo, Atononi eng' taitab ng'echeretab kiruoget ne bo Kaisari, ole kanyol kiruogena: tom ayachi kiy ne ya Yahudik, ko u ye ingen inye aginye komie.
\v 11 Ngo ai kiptengekyo, ak ngot ko koayai kiy ne nyoljin meet, ko maesioi ame: ago ngot ko ma bo iman tuguchuto, che itaamjina bichu, ko mami chi ne imuchi kondea eunekwai. Arirjini Kaisari.
\p
\v 12 Ak kingo kagong'alal anyun Festo ak bikab kapkiruok, kowol kole, Kairirji Kaisari: ara anyun, iwendi gab Kaisari.
\p
\v 13 Ak kingo kagosiirto betusiek alage, koit laitoriat Agripa ak Bernike Kaisaria, si kogat Festo.
\v 14 Ak ye kita kobeni betusiek che chang', koborji Festo laitoriat ng'alekab Paulo koleji, Mitei chi age ne kibagakta Peliki ko ratat.
\v 15 Ne kimwawa ng'alekyi tisiik che eechen ak boisiekab Yahudik ye kiami Jerusalem, kisomei ng'alek che kigikyine inendet.
\v 16 Ak kiawolji ichek aleji, ma biteetab Romanik kogoito chi kotomo kogeergei kimni chito ne kitaami ak che itaamsei, ak konyor boroindo ne sorunegei eng' ng'alek che kigitaamjine.
\v 17 Ye kingoyumgei anyun eng' yu, ko mata agaege, ago eng' betut ne bo aeng' atebe ng'echeretab kiruoget, ak ang'at kimut chichoto.
\v 18 Ak kingotononso icheget che kitaami inendet, ko ma koib ng'olyo ne ya ne bo kagikyino agobo inendet ko ye kiabwati.
\v 19 Ago kiting'e inendet teebutik agobo kayaneng'wai, ak agobo chi ne kilen Jeiso, ne kigome, ne igiiljingei Paulo kole, sobei.
\v 20 Ago kialen agin ole teptoi ng'alechu kotemena, ateebe ngo machei kwo Jerusalem, si kiruokyi eng' olindo agobo ng'alechuto.
\v 21 Ago kingorirji Paulo kotebi kole si kotil kiruoget bounindet ne o, ang'at ale kerib agoi tun ayokte kwo gab Kaisari.
\v 22 Ak kileji Agripa Festo, Amache agas agane ng'alekab chichito. Koleji, Igase mutai.
\p
\v 23 Ak mutai ko kagoit Agripa, koboto Bernike, eng' etunatet ne o, ak ko kagoba got ne kigase ng'alek, koboto kiptainik che eechen, ak bik che toogunotin che bo nganaset, kimut Paulo eng' ng'atutietab Festo.
\v 24 Komwa Festo anyun, kole, Laitoriat Agripa, ak bik tugul che kimi yu tugul, ogeere chichi, kigorirja tuiyet tugul ne bo Yahudik agobo inendet, eng' Jerusalem ak eng' olito, koboldos, kolen, manyol kota kosob.
\v 25 Ago kiageer ale ma yai kiy ne nyoljin meet: ak ko u ye kirirji inendet bounindet ne o, acham anyun ayokto inendet.
\v 26 Matinye ng'olyo ne bo iman ne asirjini kiptaiyandennyu agobo inendet. Noto anyun kamutu inendet konyo taing'wong', ak ne siirei, ko konyo taing'ung', inye, laitoriat Agripa, si ye kageteepse, asich ng'olyot ne asire.
\v 27 Amu ageere ale, ma nyolu kiyokto kimonjororio, ama kibor tuguk che kigitaamjin.
\c 26
\cl Kurget 26
\p
\v 1 Koleji anyun Agripa Paulo, Kagichamun iwolu ng'aleguk. Kochuul anyun Paulo eunnyi, ak komwa ng'alek che sorunegei, kole.
\v 2 Abwati ale abaibai, ee laitoriat Agripa, amu amuchi asorge rani eng' taing'ung' agobo tuguk tugul che koitaamja Yahudik,
\v 3 ne siirei ko amu ingen komie bitonwek tugul ak teebutik tugul che tinyei Yahudik: noto anyun, kasomin ale igasa eng' muitaet.
\p
\v 4 Ingen Yahudik tugul ateptab sobennyu, kong'ete ko a mining', ne kiatinye kong'ete ko kabiitu eng' bororiennyu, ak eng' Jerusalem.
\v 5 Ak kongena ichek kong'ete eng' tai, nda chamei ichek kobaorian, ko u ye kia Parisaindet ne isubi biteet ne koroom ne bo kayanennyo.
\p
\v 6 Ak katonon nguno eng' yu si kiruokwa agobo kamang'unet ne bo arorutiet ne kichopchi Jehovah kwanisiekyo.
\v 7 Noto ne imang'u ortinwekyo tamanu ak aeng' kole nyoru, koboisiechin Jehovah eng' kagiiletab ge bet ak kemoi. Kagogikya Yahudik agobo kamang'unonito, ee, laitoriandani!.
\v 8 Amu nee si kibwat kele maiyanaksei eng' akwek kele, ing'eeti Jehovah che kigobek?
\p
\v 9 Kiabwati anendet iman ale kanyol ayai tuguk che chang' che kirindoi kainetab Jeiso ne bo Nasaret.
\v 10 Ak kiayai nito agine eng' Jerusalem: ak atoorji korgorosiek bik che chang' eng' che tililen, ko kagogono kimnatet tisiik che eechen, ak kiachame ye kigibarei ichek.
\v 11 Ak kiabirote konyil che chang' eng' sunagogisiek tugul, abirjini kochubis ak ye kiga konyita ichek mising', ausote agoi nganasok che bo toek.
\p
\v 12 Ak ye kingawendi Damasko atinye kimnatet ak kayokyoet ne bo tisiik che eechen,
\v 13 ageer lapkeiyet ne kibunu kipsengwet, ne siirei kaluunetab asista, kolilja komoswek tugul koboto che kigibendi tugul, eng' oret bet kwen, ee, laitoriandani.
\v 14 Ak kingo kagibutyi ng'weny tugul, agas kutit ne lejina eng' kutitab Hebranik, Saul, amu nee si iusa? bichii eng' inye itiar kiplitwet.
\p
\v 15 Ak kiale, I ng'o inye, Kiptaiyandani? Kole Kiptaiyat, Ai Jeiso ne iuse.
\v 16 Ago ng'eet, tonon eng' kelyeguk: kang'ang'unge amu ni, ale andein iegu kiboitiot ak baoriatab tuguchu kaigeer agobo ane ak tuguk che tun ang'ang'unenenge;
\v 17 asorun eng' bik ak eng' Bororiosiek, ole tun ayoktin iwe,
\v 18 si kobiit ing'any konyekwai, ak koweek eng' mesundeito kobwanji lapkeiyet, ak eng' kimnatetab Setani kobwanji Jehovah, si konyor ichek nyoetab kaat ne bo tengekwogik ak borotet ne mi eng' ane.
\p
\v 19 Noto anyun, ee, laitoriandani Agripa, ma abistoe kaborunet ne bo kipsengwet;
\v 20 ago kiaborji che mi Damasko korok, ak eng' Jerusalem, ak eng' emet komugul ne bo Judea, ak eng' Bororiosiek agichek, si kosik ak koyan Jehovah, koyaei boisionik che nyoljin sigunet.
\p
\v 21 Kinama anyun Yahudik eng' hekalut amu nito, ak kotiem kobara.
\v 22 Ye kinganyoru toretet ne bunu Jehovah, atonon agoi rani abaorianjini che mengech ak che eechen, amamwae kiy age kobate che kimwa maotik ak Musa, kole tun bwanei;
\v 23 kole kanyol konyalil Kristo, ak kole komwaita korok eng' ng'eetyetab che kibek, lapkeiyet, komwachi bik ak Bororiosiek.
\p
\v 24 Ak ye kita kosorugei ko u noto, komwa Festo eng' kutit ne o, kole, Paulo, i kibiywa; kagogonin iywek kanetetab ge ne o.
\v 25 Ago kile Paulo, Ma ai kibiywa, ee Festo ne i toogunot: ago amwae ng'alek che bo iman ak che bo ng'omnatet.
\v 26 Amu ingen laitoriat ng'alechuto, inendet ne ang'alaljini eng' nyiganatet: amu angen komie ale ma ung'otin ng'alechu eng' inendet agot agenge amu mayaak ng'olyondonito eng' taban.
\v 27 Laitoriat Agripa, tos iyani inye maotik? Angen ale iyani.
\v 28 Ak kileji Agripa Paulo, ka legit igaigaa eng' ng'alek che ng'ering aek Kristianindet.
\p
\v 29 Kole Paulo, Achame ko u noto eng' Jehovah, ale ngo eng' che ng'ering anan eng' che chang', ma inye kityo, ago tugul agichek che kasa rani, ale kotebi ko u ane, ago ama eng' ratutichu.
\v 30 Kong'eet anyun laitoriat, ak bounindet ak Bemike, koboto ichek che kimi tugul;
\v 31 ak kingo kagoba, kong'alaljigei ichegei, kole, Ma yai chichi kiy ne nyoljin meet anan ratisiosiek.
\p
\v 32 Koleji anyun Agripa Festo, kota kitiachi chichi, nda kima rirji Kaisari.
\c 27
\cl Kurget 27
\p
\v 1 Ak kingo kagetil ng'alek kele kebun melit kebe Italia, Kigigochi Julia kiptaiyatab bogol, ne bo lugetab Augusto, Paulo ak kimonjororinik alak.
\v 2 Kelany anyun melit ne bo Adramutio, ne kimache kwo komoswek alak che mi ngengutab Asia, ak kebe nyanjet ak Aristarko Makedonianindet ne bo Tesalonike.
\v 3 Ak eng' betut ne bo aeng' keit Sidon: ak kirire Julio Paulo, ak kochamji kwo ole mi choronokyi si konyor toretet.
\v 4 Ak kigibun melit eng' oloto ak kigitektaege Kupro, amu kigirindaech usonet.
\v 5 Ak ye kiga kebun melit kelande eng' nyanjet ne bo Kilikia ak Pampulia, keit Mura, nganaset ne bo Lukia.
\v 6 Ak kinyorji oloto kiptaiyatab bogol melit ne bo Aleksandria, ne wendi Italia; kondeech melit anyun.
\v 7 Ak ye kiga kebe mutyo eng' melit eng' betusiek che chang', agoi keit Kanido eng' bichiindo, koranyech usonet, kebe ketektaege Krete, ne itorjingei Salmone.
\v 8 Ak kigibun tabanda eng' bichiindo agoi keit komosta age ne kiguure Luukwek che Miach; ole legite nganasetab Lasea.
\p
\v 9 Ak kingo kagosirto betusiek che chang', ak kobichiit bandab nyanjet, amu kiga kosiirto betusiekab Karugutetab ge, koteechi Paulo ichek,
\v 10 koleji, Mureju, kaageer ale mitei ng'olyondit ak luset eng' banito bo nyanjet, ma ne bo melit kityo ak tuguk che mi orit, ago ne bo sobonwekyo agichek.
\v 11 Ago kigas kiptaiyatab bogol ng'alekab bounindet ak chitab kobo melit, kosiir ng'alek che kamwaei Paulo.
\v 12 Amu kima ko luita ne kararan ketebe eng' betusiekab kaititiet, komwa che chang' kole, Mie kota kinaakte eng' olito, tamangab keit Poinike, si ketebe oloto eng' betusiekab kaititiet; noto ko ki luitab Krete, ne kitokyigei murot ne bo katam kitigin ak murot ne bo tai kitigin.
\v 13 Ak kingous mutyo usonet ne bunu komostab tai, kolen ichek kagonyor kit ne kamachei, konem nanget ak kobun tabandab Krete, ye legite nyanjet kut.
\v 14 Ak ne matenit kous chebwibwichet, ne kiguure Eurakulo.
\v 15 Ak ye kingenam melit, ak mata komuch kotab usonet, keistochige, ak koonech.
\v 16 Ak kingeruai ketektaatege emet ne kiikwen beek ne kiguure Kauda, kimuch eng' bichiindo keganab moinget ne mining'.
\v 17 Ak kingo kagotogosune moingonoto, koboisie tuguk che kitorete, koratune melit orit; ak kingoiywei ichek kole si magiwirji Surti, kochoor angok, ak kion usonet koba.
\v 18 Ak ye kita koboisiei mising' eng' kagiiletab ge, ketabe usonoto o, ketau eng' betut ne bo aeng' kewirte tuguk che mi melit.
\v 19 Ak eng' betutab somok kowirta icheget eng' eunekwai tuguk che kiboisie eng' melit.
\v 20 Ak ye kimata koluuchech asista anan kecheik eng' etusiek che chang', ak kogiichech usonet ne o, kogesgei anyun kamang'unet ne kigilen, tos kisoruech.
\p
\v 21 Ak ye kiga kotar betusiek che chang' ama amis, kotonon Paulo eng' kwenung'wai, ak kole, Mureju, kita mie nda kigogasa, ak kita mie nda kima obwa eng' Krete, ak onyoru nyalili ak lusoni.
\v 22 Amwawok nguno ale onyiganitu amu mami chi ne meei eng' akwe, kobate melit.
\v 23 Amu kotonon malaikaiyatab Jehovah eng' ye legitena kemouni, ne ai nenyi, ak ne aote,
\v 24 Kole, Ameiyweisie, Paulo; kanyol itonon eng' taitab Kaisari: ak keero, kagogonin Jehovah tugul che obendi tugul eng' melit.
\v 25 Ara anyun, mureju, onyiganitu amu ayani Jehovah, ale yaaksei ko u ye kogomwawa.
\v 26 Ago kanyol kewirjech emet ne kiikwen beek.
\p
\v 27 Ak ye kingoit kemoutab taman ak ang'wan, ye kita kowirjech usonet komosi ak komosi eng' nyanjet ne kiguure Adria, ko kiibwati bikab melit olo bo kemoi kwen kolen kagorikta emet age.
\v 28 Ak kiirooch beek kit ne kikwaise, ak konyor kakwautik artam: ak kita koba kitigin korooch beek kogeny kioto, konyor kakwautik sosom.
\v 29 Ak kingoiywei ichek kole abere togot kewirjech bitet ne mi ruandosiek, kounda nangasiek ang'wan eng' melit olo bo let kosom kole nda kaech.
\v 30 Ak ye kimachei bikab melit komwei kobagakta melit, ko kagochoorta moinget kwo nyanjet, kolen si kobwat bik kole wirtoi ichek nangasiek eng' olo bo melit tai.
\v 31 Koleji Paulo kiptaiyatab bogol ak askarik, Ngot ko matebi bichu eng' melit, ko momuchi osopche.
\v 32 Kotil anyun askarik rogoosiek che bo moinget, ak kobagakta kobut.
\p
\v 33 Ak ye kimachei koech, kogaigai Paulo ichek tugul koamis, kolejini, Rani ko betutab taman ak ang'wan ogeni ak ko ta orugutige, ak tom oam kiy.
\v 34 Noto anyun asomok ale oamisie: amu nito sobeng'wong'; amu mabetei sumeiyot agot agenge eng' metitab chi age tugul eng' akwek.
\v 35 Ak ye kingo kagomwa ko u noto, ak konam makatiat, kogochi Jehovah kongoi eng' taitab tugul: ak kiton, ak kotoi koamis.
\v 36 Konyiganitu anyun ichek tugul, ak koamis.
\v 37 Ak achek tugul ko kigiite bik bogol aeng' ak tamanwogik tisab ak lo eng' melit.
\v 38 Ak kingo kagobiyong'so, kowirji nyanjet nganok si kowisisit melit.
\p
\v 39 Ak kingo kagoeech, ko ma konai emonoto: kigeer luita age ne tinyei ng'aniek, ne kiibwati kole, ngomugak kokweri melit kwo oloto.
\v 40 Kotiach anyun nangaisiek, ak kobagakta eng nyanjet, ak kotiach rogoosiek che kigirate baonik che kindochine melit; ak ye kingo kagonamji barak anget ne mi olin bo tai kotokyi usonet, koba tabandab nyanjet.
\v 41 Ago kingoit ye tuiyechin nyanjosiek aeng'u, kochunda ichek melit korieb ng'abiek; ak kinamak melit ole bo tai kot ko ma kotwau, ago kitoi melit kong'asur eng' ole bo let eng' kimnatetab mildaetab ge ne bo beek.
\p
\v 42 Ak ng'olyot ne kitinye askarik ko kobar kimonjoronik, kole si mabir beek alage eng' ichek, kochililyo.
\v 43 Ago amu kimache kiptaiyatab bogol kosor Paulo, koeete ichek si mayai kit ne kamachei; ak kong'at ichek che kiimuchi kobirot beek kole, kowirjigei nyanjet, si kosib koit tabandab nyanjet.
\v 44 Ak kibun alage baonik, kobun alage tuguk alak che bo melit. Kolong'ji anyun tugul emet kochamegei.
\c 28
\cl Kurget 28
\p
\v 1 Ak ye kingo kagesopche, kenai anyun kele kigiguure emonoto kiikwen beek Melita.
\v 2 Ak ye kiyaiywech ne mie mising' bikab emonoto: amu kiilaal mat, ak kotaachech achek tugul, amu kimi ropta ak kaititiet.
\v 3 Ago ye kingo kagoyum Paulo ratutiet ne bo kwenik, ak konde ma, komong' anyun erenet amu mat, ak kotaachigei eunnyi.
\v 4 Ak kingogeer bikab emonoto erenet kosoginini eng' eut, kolejigei, Rumin chichi iman, agot nga kagosorgei eng' nyanjet, ko machamjin inendet Imanda kosob.
\v 5 Ago kilelekta tionyoto kwo ma, ama am kiy Paulo.
\v 6 Ago kilen ichek abere tos ibwa, anan kobut ak kome ngunoto: ak ye kiga kogenis keny, ama kogeer kiy ne ya konyonji inendet, kowal kabwatutikwai ak komwa kole, inendet ko cheptalelit.
\p
\v 7 Kimi anyun eng' ole legite yoto, korotinwekab chito ne o ne bo emonoto kiikwen beek, ne kigiguure Publio; ne kitaachech eng' chamyet, ak koyaech keegu toekyi eng' betusiek somok.
\v 8 Ak kimiani kwandab Publio koamei eset ak miandab moet ne bendi korotik: ak kiwa Paulo gotab chichoto, ak kosa, ak kogonoor eunekyi inendet ak kosoob.
\v 9 Ak kingo kagoyaak nito kobwa agichek che kimiandos eng' kakwembeiyonoto, ak kigisoob.
\v 10 ak kigonyitech eng' teegisto ne o; ak ye kingebe eng' melit, kondewech melit tuguk che te che kigimakyinige.
\p
\v 11 Ak kingobata arawek somogu ketau banda eng' melit ne bo Aleksandria, ne kiga tebe kakwembeiyondonoto eng' betusiekab kaititiet, ne kaborunennyi ko ki Saramek che Muren.
\v 12 Ak kingeit Surakusa, ketebe yoto betusiek somok.
\v 13 Ak keng'eetye eng' oloto kebe keiyiematege, kot keit Regio. Ak kingobata betut agenge kous usonetab murot ne bo tai, ak eng' betut ne bo aeng' keit Puteoli.
\v 14 Ole kiginyorji tupchosiek, ak kiigaigaech ketebi ak icheget betusiek tisab: keit anyun Rom.
\p
\v 15 Ak kingogas tupchosiek agobo achek eng' oloto, kobwa kotorokwech kot koit Siret ne bo Apio, ak Gorik Somok che bo Toek: che kingogeer Paulo, komwachi Jehovah kongoi, ak konyiganit.
\v 16 Ak kingeit Rom kechamji Paulo kotebi inegei koboto askarindet ne kiribei inendet.
\p
\v 17 Ak kingo kagosiirto betusiek somogu koguur bik che eechen che bo Yahudik kotuiyo: ak kingo kagoyumgei, koleji ichek, Che kitupche, agot ngo mayai ane kiy ne ya eng' bik, anan eng' bitonwekab kwanisiekyo, ko kigindea eunekab Romanik eng' Jerusalem, ko ai kimonjororio.
\v 18 Ak kimache kotiacha ichek, ko kagogin ng'alekyu, amu kima komi kiy eng' ane ne nyoljin meet.
\v 19 9Ago ye kingogirinda Yahudik ng'olyondonoto, ageer ale kanyol arirji Kaisari; ma kele kiatinye kiy ne ang'andoe bororiennyu.
\v 20 Amu nito anyun kasomok obwa kegeerge ak keng'alal tugul: amu ai ratat eng' sirimi agobo kamang'unetab Israel.
\p
\v 21 Ak kileji inendet, Tomo kenyoru baronok che bunu Judea agobo inye, anan konyo oli age eng' tupchosiek ak koboruech anan komwa kiy ne ya agobo inye.
\v 22 Ago kimache kegasenen kiy ne ibwati: amu kigonaak eng' achek kele kimwaoti ne ya agobo bitonito eng' komosta age tugul.
\p
\v 23 Ak ye kingo kagochob betut, kobwanji inendet che chang' eng' got ne kimenyei; ak kiiborsechi komie, kobaoriani agobo bounatetab Jehovah, ak kogiiljigei koneti ichek agobo Jeiso eng' Ng'atutiet ne bo Musa, ak eng' maotik, konge'te karon agoi koimen.
\v 24 Ak kiiyan alak tuguk che kigimwaei, ko ma iyan alak.
\v 25 Ak ye kimata kogasyin ichegei, koba, ko kagomwa Paulo ng'olyot agenge, kole, Kimwachi komie Tamirmiriet ne Tilil kwanisiekyo eng' maotiot Isaia,
\q
\v 26 Kole, Ui oldab bichu, ak imwa ile, Eng' kaset ogase, ago moguitosi agot kitigin; Ak eng' keeret ogeere, ago mobestosi agot kitigin:
\v 27 Amu kwolilenotin mugulelwekab bichu, Ak magastoi komie itikwai, Ak kiger icheget konyekwai; Si mageer eng' konyekwai, Anan kogas eng' itikwai, Anan koguiyo eng' mugulelwekwai, si koweek kogeny, Ak asoob ichek.
\p
\v 28 Ingonaak anyun eng' akwek, ole kiyokyin yetunoni bo Jehovah Bororiosiek: kasei agichek.
\v 29 Ak ye kingo kagomwa ng'alechu, koba Yahudik, koteebategei ichegei mising'.
\p
\v 30 Ak kimeny eng' kenyisiek aeng' gonnyi ne kialei meng'et, ak kitaach tugul che kibwanjin inendet.
\v 31 Koamdoi agobo bounatetab Jehovah, ak koneti tuguk agobo Kiptaiyat Jeiso Kristo eng' nyiganatet tugul, ama ete chi.

572
46-ROM.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,572 @@
\id ROM
\ide UTF-8
\h Romanik
\toc1 Romanik
\toc2 Romanik
\toc3 rom
\mt Romanik
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, otwogindetab Jeiso Kristo, ne kigiguur koek ne kiyoktoi, ne kigitabanji logoiywek che miach che bo Jehovah.
\v 2 Che kisib ko oror eng' maotikyik eng' sirutik che tililen,
\v 3 ago werinyi Jeiso Kristo Kiptaiyandenyo ne kigisich eng' kesuegab Daudi eng' borto.
\v 4 Kigimwaita kele weritab Jehovah eng' kimnatet, ko u Tamirmiriet ne bo tililindo, eng' ng'etyetab che kibegu; Jeiso Kristo ne kiptaiyandenyo.
\v 5 Kigitaach eng' inendet mieindo ak kayoktoet, agoi kasetab it ne bo kayanet eng' bororiosiek tugul ama kainenyi.
\v 6 Kigiguurok ak okwe omong'une icheget ak obunji Jeiso kristo.
\v 7 Eng' akwe tugul che omite Rom, chamanikab Jehovah che kiguguur koek che tililen, ngotebi kobotok mieindo ak kalyet ne bunu Jehovah ak kiptayandenyo Jeiso kristo.
\p
\v 8 Ne bo tai, amwachini Jehovah nenyu kongoi eng' Jeiso Kristo agobo akwe tugul, amu kayaneng'wong' ne kimng'oitoi eng' ng'weny komugul.
\v 9 Amu Jehovah baoriandenyu ne aote eng' tamirmirienyu eng' logoiywek che kororon che bo werinyi, ale masise agoi ak ko amwae agobo akwe kotugul eng' sautikchu.
\v 10 Ak asome ale tamangab kobiitwa boroindo ra ko legit si achonjok eng' magetab Jehovah.
\v 11 Amu atinye emosto agerok, si agonok konunet age ne bo tamirmiriet, si kobit kigimitok.
\v 12 Noto ko si kobit kigaigaige akwe ak ane, chi tugul eng' kayanet ne bo age eng' kwenung'wong', ne neng'wong' ak nenyu.
\v 13 Ak mamache oegu che monget anyun che kitupche, ale kiamach konyil che chang' achonjok ( ak kigeranya agoi kora), si kobiit anyor logoek alak eng' akwe ak eng' bororiosiek chun alak agiche.
\v 14 Ai ne kiyaache eng' yunanik ak che ma yunanik, tuwai che ng'omen ak che berberen.
\v 15 Noto anyun, ko u eng' ane, ko achobot aamwok logoiywek che kororon ak akwe che omite Rom.
\p
\v 16 Amu malilanjini logoiywek che kororon, amu choto ko kimnatetab Jehovah agoi yetunet eng' age tugul ne iyani, eng' Yahudiot korok, ak Yunanindet agine.
\v 17 Amu king'anye eng' choto imandab Jehovah, eng' kayanet agoi kayanet, ko u yo sirat kole, "ago sobe ne bo imanda eng' kayanet."
\p
\v 18 Amu kigeng'any neregekab Jehovah kobun kipsengwet agobo ngelelnatet ak yaitiet age tugul ne bo biko, che borie imanit eng' yaitiet.
\p
\v 19 Amu tugukab Jehovah che nootin, kotogunotin eng' icheget, amu kigong'anyji Jehovah icheget.
\v 20 Amu kong'ete yaetab ng'weny, kegere komie tugukchi che matoogu, che nookse eng' tuguk che yootin, agot kimnatenyi ne bo koigeny, ak inendet iman ko Jehovah. Si maek icheget che tinye kole kimanai.
\v 21 Amu, ye kingo kagonai Jehovah koma kolos nda kogochi kongoi ko u Jehovah ago kiberberitu eng' kabkatutikwai, ak kotuekitu mugulelwekwai koek che matinyei naet.
\v 22 Kindenoge koek che ng'omen, ago berberen.
\v 23 Ak kowal torotnatetab Jehovah ne ma ng'emaksei kogergeit ak itondab chito ne ng'emaksei, ak ne bo taritik, ak tiong'ik che bo kelyek ang'wan ak che ichuteegei ng'weny.
\p
\v 24 Noto anyun ko kibogokchi Jehovah icheget magutikab mugulelwekwai korub muruonindo si kotewer borwekwai ichegei eng' ichegei.
\v 25 Amu kiwal imanitab Jehovah ak kowale lembechta, ak kolos ak koot kit ne kigiyai kosiir yaindet, ne iberurot koigeny. Amen
\p
\v 26 Amu nito anyun, ko kibagakchi Jehovah icheget magutik che bo tewernatet, amu kiwal kwonyikwai biteet ne nyolu koek ne manyolu.
\v 27 Ko u noto, agiche murenik kobagakta biteet ne nyolu ne bo kwonyik ak kobutyi maget ne lale koyajinigei ichegei murenik eng' murenik noto ma nyolu. Ak taachei ichegei melekto ne yamegei ak yaitiengwai.
\p
\v 28 Ak ko u ye kitai kotebe Jehovah eng' naeng'wai, kobagagchi icheget kabwatutik che king'emagis, si koyai tuguchuto manyolu.
\v 29 Choto ko nyitotin tuguk tugul che ma bo iman, sogornatet, kasetab miat, yaitiet, nyitatet, ngetkongda, rumisiet, boriet ak kenisiet. Icheget ko chamik,
\v 30 che bo chemererosiek, che wechei Jehovah, che kolgolen, che menotik, che ichaugei, taunikab tuguk che yaachen, che magase it sigik.
\v 31 Che tae kaguiyet, che bute kayomisutik, che matinye chamnyet, che matinye rirenetabge.
\v 32 Che nganda inget ng'atutietab Jehovah ne len nyoljini meet icheget che yae tuguchuto, kotese tai koyae tuguchuto ak kochamnyechini koboto alak agiche che yae.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Noto anyun, ee chi age tugul ne iruochi, metinye amune, amu noto iruokchini age, iruokchinige akinye amu iyae akinye tuguchoto.
\v 2 Ak kinget kele kiruogetab Jehovah konamegei ak imanit agobo icheget che yae tuguk che u choto.
\v 3 Ee inye chi, tos itile ichilile kiruogetab Jehovah, inye ne iruokchini icheget che yae tuguk che u choto, ak iyae aginye choto?
\v 4 Nda isase magornatosiek che bo mieindanyi, muitaenyi ak tolosienyi, ago ma inai ile imutyini sigunet mieindab Jehovah?
\v 5 Ago eng' uindab muguleldang'ung' ne matinye sigunet, igonorjinige nerekek, kobunji betutab nerekek, ak ng'ang'utietab kiruoget ne bo imanda ne bo Jehovah.
\p
\v 6 Ne tun igochini chi age tugul ko u boisionikchi:
\v 7 Amu igochini sobondab koigeny icheget che cheng'e eng'muitaet ak eng' boisionik che kororon, torornatet ak tegisto ak sobondab koigeny ne ma ng'emaksei.
\v 8 Ago eng' icheget che ng'elelik, che makase it imanit ago kase it ne ma bo imanda, koegu nyitatet ak nereknatet.
\v 9 Nyalilda ak bichiindo eng' sobondab chi age tugul ne yae yaitio ne bo Yahudiot korok, ak ne bo Yunanindet agine.
\v 10 Ago torornatet ak teegisto ak kalyet eng' chi age tugul ne yae ne kararan, ne bo Yahudiot korok ak Yunanindet agine.
\v 11 Amu matinye Jehovah kalotunet.
\p
\v 12 Amu eng' tugul che kiyai tengek komi eng' ng'atutiet ko tun kiruokyini eng' ng'atutiet.
\v 13 Ma amu icheget che kase ng'atutiet, kobo imanda eng' taitab Jehovah, ago icheget che yae ng'atutiet kiityini imanda.
\v 14 Amu ko u ye yae bororiosiek che matinye ng'atutiet eng' biteengwai tuguk che bo ng'atutiet, ak koyae ko u ng'atutiet, koregu ngatutiet ichegei.
\v 15 Ak ibortoi eng' noto boisietab ng'atutiet ne sirat eng' mugulewekwai ak kobaorionjini yautikwai, komwoitogei ichegei eng' ichegei eng' kabwotutikwai nda ko saruge
\v 16 eng' betut ne tun iruokchini Jehovah, ko u logoiwekchi che kororon eng' Jeiso Kristo, che kiuny biko.
\p
\v 17 Ogeero ngot kegurenen Yahudiot, ak itiege ng'atutiet, ak ichounege Jehovah,
\v 18 ak inget magenyi ak ichame komie tuguk che kororon kosiir, amu kiginetin ng'atutiet,
\v 19 ak iiti kole ii kandoindet ne bo che koriotin, ak lapkeiyet eng' icheget che mi tuindo,
\v 20 kotigonindet ne bo che beberen, kanetindet ne bo kiptaigutinik, ne itinye eng' ng'atutiet kergeindab naet ak imanit?
\v 21 Inyendet anyun ne menetige ko tos ineti age? inye ne iamdoi ile ama tichorse ko tos ichorsei inye?
\v 22 Inye ne imwoe ile amat oipge ko tos iyae inye choto? inye ne iweche kanamonik ko tos onamege ak che mi gorikab kanamonik?
\v 23 Inye ne ichaunege ng'atutiet, ko tos iteweri Jehovah eng' chalwoktang'ung' ne bo ng'atutiet?
\v 24 Amu kichube kainetab Jehovah eng' kwenutab bororiosiek ko u yo kigisir agobo akwe.
\p
\v 25 Amu toreti iman kamuratanet ngot ii yaindetab ng'atutiet, ago ngot ii butindetab ng'atutiet ko kagoek kamurataneng'ung' ne ma kamuratano.
\v 26 Ngot, ko anyun, riibe tetutikab ng'atutik inendet ne ma kimuratan, ko tos magiiti ne ma kimuratan kele imuratanat?
\v 27 Ak tos ma tun koruokun inendet ne ma kimuratan eng' atebenyi, ngot ko yae ng'atutiet kosulda? Ago inyendet ne ii butindetab ng'atutiet, nganda itinye ng'atutiet che sirat ak kamuratanet!
\v 28 Amu ine ko ma Yahudiot inegei eng' borto barak; ama kamuratanet noto bo borto barak.
\v 29 Ago Yahudiot inendet eng' orit, ak kamuratanet ne noto bo muguleldo ne mi eng' Tamirmiriet, ma eng' siret. Kalosunet ne bo chi ne u no ko ma bo chi age tugul kobate bunu Jehovah.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Tinye borot nee anyun Yahudiot? Nda toreti nee kamuratanet?
\v 2 Eng' oret age tugul. Ko Yahudik che kigigochi koek che bo tai kotononji ng'angutiet ne bunu Jehovah.
\v 3 Amu egu nee ngot ko matinye alak kayanet? Tos kayaneng'wai ne mami ko wale imandab Jehovah koek buch?
\v 4 Olo, bo iman Jehovah, agot ngoek kiplembechwa chi age tugul, ko u ye sirat kole: "Si kobiit kindenen imanda eng' ng'aleguk, ak imuch ibelisie ye kiruogun."
\p
\v 5 Ago ngot ko atebenyo ne ma bo imanda kogonyiti imandab Jehovah, ko ta kemwoe nee anyun? Tos ma bo imanda Jehovah ne nyoni eng' neregek?
\v 6 Olo, ma u noto! Amu nda u noto koruogundoi ano Jehovah ng'weny?
\v 7 Ngot ko eng' lembechtanyu ko kitesak imanitab Jehovah agoi torornatenyi, ko amu nee si kota kiruokwo ko u kiptengekcho?
\v 8 Ak amu nee, si ma kiyai ne ya si kobka che kororon, Ko u ye mwaitaenech biko alak eng' mwaet kole, "bo iman kiruogeng'wai."
\p
\v 9 Ne anyun? Tos ki i che kororon kosiir icheget? Ololo, ma u noto agot kitigin amu kiga kisib kiityi Yahudik ak Yunanik kele, mi icheget tugul eng' bounatetab tengekto.
\v 10 Ak ko u yo sirat kole, "mami ne bo imanda, olo mami agot agenge;
\v 11 mami ne iguisot, mami ne cheng'e Jehovah.
\p
\v 12 Kigomasta tugul ak kigoek tugul che matile kiy. Mami ne yae ne kararan, olo ma mi mbo agenge."
\q
\v 13 Mokwekwai ko kererit ne yatat, amu boisiee kenisiet eng' ng'elyebwekwai, ago mi ng'wonetab erenok kutuswekwai orit.
\q
\v 14 Che nyitat kutuswekwai chubisiet ak ng'wanindo."
\q
\v 15 "Chepchepen kelyekwai kotumda korotik.
\q
\v 16 Mi ortinwekwai ng'emisiet ak nyalilda.
\q
\v 17 Ama nae oretab kalyet.
\q
\v 18 Ama mami kaiyweisiet ne iywei Jehovah eng' taitab konyekwai."
\p
\v 19 Kinget kele tuguk tugul che mwoe ng'atutiet, ko mwachini icheget che mito eng' bounatetab ng'atutiet, si kobiit keger kutit age tugul ne cheng'e kalotunet, ak si kimutyi ng'weny komugul kiruogetab Jehovah.
\v 20 Amu mami chi ne kiityini imanda eng' tainyi eng' boisionikab ng'atutiet, amu bunu naetab tengekto ng'atutiet.
\p
\v 21 Ago ra ko kagong'ang'ak imandab Jehovah ama eng' ng'atutiet amu bunu naetab tengekto ng'atutiet ak maotik,
\v 22 agot eng' imandab Jehovah ne mi eng' kayanet eng' Jeiso Kristo ko nganda baoriani ng'atutiet ak maotik,
\v 23 amu kigoyai tugul tengek ago ma koityini torornatetab Jehovah,
\v 24 che ra kiityini imanda buch eng' mieindanyi amu katiaget ne mi eng' Kristo.
\v 25 Amu kigonde Jehovah Jeiso Kristo koek kaptisisio eng' kayanet ak eng' korotikchi, si kobarta imandanyi, amu kachundaetab tengekwogik che kisib keyai eng' muitaetab Jehovah.
\v 26 Amu kabartaetab imandanyi eng' betusiechoto, ko si kobiit koek inendet ne bo imanda, ak koek ne iityini imanda ne tinye kayanet eng' Jeiso.
\p
\v 27 Mi ano anyun kachaunetabge? Ki ke kerji sang'. Eng' ng'atutiet ne u nee? Tos ne bo boisionik? Olo ago eng' ng'atutietab kayanet.
\v 28 Kiiti anyun kele kiityini chi imanda eng' kayanet ama eng' boisionikab ng'atutik.
\v 29 Tos inendet ko Jehovah ne bo Yahudik kityo? Nda Jehovah ne bo bororiosiek agiche? Eee bo Bororiosiek agiche.
\v 30 Ko, u ye, agenge Jehovah, ak koityini imanda eng' kayanet icheget che kigimuratan, ak kora koityni imanda eng' kayanet che ma kimuratan.
\v 31 Tos kiiste ng'atutiet ak keyai koek ne matilei kiy amu kayanet? Olo ma u noto, ago kigimitii ng'atutiet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Kimwae nee anyun agobo Abraham, kwandanyo, tos kinyor nee eng' atebetab borto?
\v 2 Amu nda kiga ki ityi Abraham imanda eng' boisionik, ko ta tinye anyun inendet kito ne ilosunegei, ago ma eng' taitab Jehovah.
\v 3 Mwoe nee sirutik? Kiiyan Abraham Jehovah ak ki kiityi anyun inendet imanda."
\v 4 Eng' inendet ne boisiei ko ma kiityini melekto kele bo mieindo, ago bo besendo.
\v 5 Ago eng' inendet ne ma boisiei, ago ting'e kayanet inendet Jehovah ne iityini imanda (nyochin kaat) chi ne ya, ki iti kayanenyi kele bo imanda.
\v 6 Agot ko u ye kimwa Daudi agine agobo kaberuretab chito ne iityini Jehovah imanda ama eng' boisionik.
\q
\v 7 Kole, "boiboen icheget che ki ngenyochi kaat tengekwogikwai, ak che ki ketuch tengekwogikwai.
\v 8 Baibai ne matun iityini kiptayat tengekto. "
\p
\v 9 Tos kimwoe kaberuroni agobo che kigimuratan, nda agobo che ma kimuratan agiche? Amu mng'aat kele kiityi Abraham kayanenyi kobunji imanda.
\v 10 "Kigiityindo ano anyun? Ye kingo kagimuratan nda ye kitomo kimuratan? Ma ye kingo kagimuratan, ago ye kitomo kimuratan!
\v 11 Kitaach anyun kabarunetab kamuratanetab kamuratanet, ne ng'okset ne bo imandab kayanet ne kitinye ye kitomo kimuratan si kobiit koek kwandab icheget tugul che iyani, mbo ngo kitomo kimuratan, si kobiit kiityi iche imanda.
\v 12 Ak koek kwandab che imuratonotin eng' icheget che ma bo kamuratanet kityo, ago che bendote agiche tiegutikab kayanonoto bo kwandanyo Abraham ne kitinye ye kitomo kimuratan.
\p
\v 13 Amu kima kigochi Abraham ak kewechi arorutiet eng' oretab ng'atutiet kele kobunji ng'weny, ago kigigochi eng' imanda ne bo kayanet.
\v 14 Amu ngot koek icheget che bo ng'atutiet che name tuguk, ko kagoek buch kayanet, ak kageyai arorutiet koek ne matile kiy.
\v 15 Amu ibu ng'atutiet neregek, ago ole mi ng'atutiet, ko mami chalwok.
\v 16 Amu eng' ni ko eng' kayanet, si mawalak arorutiet eng' iyotet tugul, si kobit koek ne bo mieindo, ago ma choto bo arorutiet kityo, ago choto agiche che bo kayanetab Abraham. Inendet ko kwandanyo ache tugul,
\v 17 ak ko u ye sirat kole, kayain iegu kwandab bororiosiek che chang' eng' taitab ne kigoyan inendet, noto ko Jehovah ne isobi che kigobek, ak ko guure tuguk che ma mi ko u che mi.
\v 18 Kiiyan eng' kamang'unet yo ki ma ko mi kiy ne kimang'u si kobiit kwandab bororiosiek che chang', ko u ye kiga kiarorji kele tenitu choto iyoteng'ung'.
\v 19 Ak ki ma nyalul eng' kayanet ye kibwati agobo bortanyi ne u ne kigome (ye kigakotar kenyisiek olo bo bogol ) ak Sara ne kiga kosiirto betusiekab iyotet.
\v 20 Ee ki ma sage eng' chalwok Abraham. Kobate, ye kiibwoti arorutietab Jehovah, ago kitesak ak kogimit eng kayanet, kotorori Jehovah.
\v 21 Ak kingen komie kole kit ne ki ka koaror inendet komuchi koyai kosulda.
\v 22 Eng' noto anyun ko, "ki kiityi inendet imanda."
\p
\v 23 Ago ki ma ki sir agobo inendet inegei, kele ki kiityi inendet kityo.
\v 24 Ago amu ache che tun kiityinech agiche che iyani inendet ne king'et Jeiso kiptaiyandenyo komong' eng' che ki kobek.
\v 25 Ne kigigoito amu cholwogikcho, ak kiging'et si kobit kiityech imanda.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Noto anyun, kitinye kalyet ak Jehovah eng' Kiptayandenyo Jeiso Kristo amu kigiityech imanda eng' kayanet.
\v 2 Ak kigenyor eng' inendet agine kemongji eng' kayanet mieindonoto kitonone, ak ongeboiboitu eng' kamang'unet ne bo torornatetab Jehovah.
\v 3 Ak ma u noto kityo, ago kiwoligei eng' nyalilwogikcho agiche, kinget kele ibu nyalilda muitaet.
\v 4 Ak ibu muitaet tiemisiet, ak ibu tiemisiet kamang'unet,
\v 5 ak magonu kamang'unet kelilan, amu kigerong'ji chamnyetab Jehovah mugulelwekcho eng' Tamirmiriet ne Tilil ne kigegonech.
\p
\v 6 Amu ye kita ke nyalulyotin, kome Kristo agobo che yaachen eng' betut ne kiga kelewen.
\v 7 Amu korom kome chi agobo chi ne kararan ago imuchi kogany chito age kome agobo chi ne kararan.
\v 8 Ago iboruwech ache Jehovah chamnyenyi, amu ye kita ke ii kiptengeginik kome Kristo agobo ache.
\v 9 Ak ne siirei mising' anyun, ko kigiityech imanda eng' korotikchi, ak ko saruech inendet eng' neregekab Jehovah.
\v 10 Amu yo ki ka keegu bunik ko kigituiyech ak Jehovah eng' meetab werinyi, ak ne sire mising' anyun, ko ka kituiyech, ak kesoruech eng' sobondanyi.
\v 11 Ak ma u noto kityo, ago kiboiboen agiche eng' Jehovah ak eng' kiptaiyandenyo Jeiso Kristo amu kigenyoru eng' inendet katuiyet.
\p
\v 12 Noto anyun, ko u ye kimang'ji ng'weny tengek eng' chito agenge ak meet amu tengek, ko kiityi anyun meet biko tugul amu kiyai tugul tengek.
\v 13 Ak amu kimi ng'weny tengek kong'ete agoi koit ng'atutik, ago kima kiityi tengek ye kimami ng'atutiet.
\v 14 Ago kiboi meet kong'ete Adam agoi Musa, mbo eng' icheget che kima yae tengekto ne kerge ak cholwoktab Adam, ne ki itondab ne kitun kocho.
\v 15 Ago ma u cholwokto konunetab chamnyet. Amu ngo kibegu che chang' eng' cholwoktab agenge, ko kitesak mising' kosiir che chang', eng' mieindab Jehovah ak konunet eng' mieindab chito agenge, nito Jeiso Kristo!
\v 16 Ak ma kergei kito ne bitune konunet ak kito ne kibiitune tengektab chito agenge, amu kinyo kiruoget eng' agenge agoi kagikchinet, ago kinyo konunetab imanda eng' cholwogik che chang' agoi kaityinetab imanda.
\v 17 Amu ngo kiboi meet eng' cholwoktab agenge, ko ne sire mising' anyun ko bou eng' sobondo icheget che tache chang'indab mieindo ak konunet ne bo imanda eng' agenge, noto Jeiso Kristo.
\p
\v 18 Noto anyun, ko u ye kinyonji biko tugul kiruoget agoi kagikchinet eng' chalwoktab agenge, ko u noto, kinyonji agine biko tugul konunet ne kigoitoi buch agoi kaityinetab imanda ne bo sobondo eng' boisiet agenge ne bo imanda.
\v 19 Amu ko u ye che chang' kiptengekinik eng' cholwoktab chito agenge ko u noto, kiyae agiche che chang' kobunji imanda eng' kasetab it ne bo agenge.
\v 20 Ak kicho ng'atutiet si kobiit kotesak cholwokto ago ye kitesak tengekto, ko kitesak agine mieindo mising' kosir.
\v 21 Si ko u ye kibou tengekto eng' meet, ko u noto bou agine mieindo eng' imanda agoi sobondab koigeny eng' Jeiso Kristo Kiptaiyandenyo.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Kimwa nee anyun? Kitestai eng' tengek si kobiit kotesak mieindo?
\v 2 Olo ma u noto, ache che kigimeiye eng' tengek ko ta kesoptei ano eng' tengek?
\v 3 Mbo monai ole ache che kigibatisanjech Jeiso Kristo ko kigibatisanjech meenyi?
\v 4 Eng' noto anyun ko kigetubech koboto inendet eng' kabatisanet agoi meet, si ko u ye kiging'eet Kristo eng' che kimeiyo eng' torornatetab Kwanda, ko u noto kebendoti agiche eng' sobondo ne leel.
\v 5 Amu ngo ki ketuiyech ak inendet eng' kerkeindab meenyi ko u noto agiche eng' kergeindab ng'etienyi.
\v 6 Kingen ni kele kigigartat chinyo ne bo keny koboto inendet (Jeiso), si kong'emwok bortab tengek, ak si mata koratech tengekto kogeny.
\v 7 Amu inendet ne ki kome kotiagat eng' tengek.
\v 8 Ago ngo kigebegu koboto Kristo, kiyani kora kele kisapsoti koboto inendet.
\v 9 Ak ko u ye kiging'eet Kristo komong' eng' che kimomeiyo, ko ma komeei kogeny; ak ma kotinyei meet bounties eng' inendet kogeny.
\v 10 Amu meet ne kime, ko kimechi tengek konyil agenge ak koem, ago sobet ne sobe inendet kosobe eng' Jehovah.
\v 11 Ko u noto, oityige ak akwe kole kiobekchi tengek, ago osopsoti eng' Jehovah eng' Jeiso Kristo.
\v 12 Noto anyun amochamji tengek koboi borwekwok che begu, si ogas it magutikwai.
\v 13 Ama ogochi tengek kebeberwekab borwekwok koek karik che ma bo iman, ago ogochige Jehovah ko u biko che sopsot che kamong'une che kikobek, ak ogochi Jehovah kebeberwekab borwekwok koek karikab imanda.
\v 14 Amu matindoi tengek bounatet eng' akwe, ko u ye ma omi eng' ng'atutik ago eng' mieindo.
\p
\v 15 Nee anyun? kiyai tengek amu maa ke mi eng' ng'atutik ago eng' mieindo? Olo, ma u noto.
\v 16 Tos monget ole inendet ne ogochinige koboiywok oegu otwogik agoi kasetab it? Ko oi otwogikab inendet ne ogase it, ngo bo tengekto agoi meet, nda ngo bo kasetab it agoi imanda?
\v 17 Ago kimwachini Jehovah kongoi amu akwe che kioi otwogikab tengekto, ago kiogas it eng' muguleldo ne u ne kigegonok akwe.
\v 18 Ak ye kingitiachak eng' tengekto oegu otwogikab imanda.
\v 19 Ang'alali ko u bitetab biko amu nyalulet ne bo borwekwok, amu ko u ye kiogoite kebeberwekab borwekwok koek otwogikab muruonindo ak tengek agoi tengek, ko u noto anyun, kanyoljok ogoite kebeberwekab borwekwok koek otwogikab imanda agoi tililindo.
\v 20 Amu ye kita kooi otwogikab tengekto ko kiotiogotin eng' imanda.
\v 21 Tos kiotinye logoek nee eng' betusiechoto eng' tuguk che yaiyok ojistegee ra? Amu kagesunetab tuguchoto ko meet.
\v 22 Ago ra ko kagitiachak eng' tengekto ak kooegu otwogikab Jehovah, otinye logoekwok agoi tililindo, ak kagesunet ko sobondab koigeny.
\v 23 Amu melektab tengek ko meet, ago konunetab chamnyetab Jehovah ko sobondab koigeny eng' Kristo Jeiso Kiptaiyandennyo.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Nda mongen akwe, che kitupche (amu ang'alaljini biko che ingen ng'atutiet), ole tinye ng'atutiet bounatet eng' chito eng' betusiek tugul che bo sobenyi?
\v 2 Amu kwondo ne tinye maning'otiot koratei ng'atutik eng' maning'otiot eng' betusiek tugul che bo sobenyi, ago ngo me maning'otiot kotiagak anyun eng' ng'atutietab maning'otiot.
\v 3 Noto anyun, ye ta kosobei maning'otiot, ak konamge ak chito age, kegure inendet chebaigeiyat, ago ngo ka kome maning'otiot kotiagak eng' ng'atutiet, ak amu noto anyun ko ma keguure chebaigeiya, mbo ngo tun chito age.
\v 4 Noto anyun che kitupche, kigeyaak obegu eng' ng'atutiet eng' bortab Kristo, si kobiit obunji chito age, noto ko inendet ne kiging'eet komong'une che kimeiyo, si keichi Jehovah logoek.
\v 5 Amu yo kingo ta kemi eng' borto ko kiboisie magutikab tengek eng' kebeberwekab borwekcho, che kimi amu ng'atutiet si koiiyo logoek che ityini meet.
\v 6 Ago ra ko kigitiachech eng' ng'atutiet, noto anyun ko kagebekchi noto ne ki karatech si kobiit keotisie eng' lelindab Tamirmiriet, ma eng' osindab ng'atutik che sirotin.
\p
\v 7 Kimwa nee anyun? Tos tengek ng'atutiet? Olo, ma u noto. Ago kima ta anae tengek nda kima ko eng' ng'atutiet, amu kima kota anae kasetab miat nda kima mwa ng'atutiet kole ame sare chi tugukchi.
\v 8 Ago kinyor anyun tengek boroindo eng' ng'atutiet koyai eng' ane kasetab miat age tugul, amu ye mami ng'atutiet ko meat tengekto.
\v 9 Ak kiasobe eng' tai ye ki ma komi ng'atutiet, ago ye ki ngocho ng'atutiet kosob kogeny tengekto
\v 10 ak ameei anyun. Ak kiageer ale kibunji meet ng'atutiet ne ki ta ibu sobondo.
\v 11 Amu kinyor tengek boroindo eng' ng'atutiet kokena ak kobara eng' noto.
\v 12 Noto anyun tilil ng'atutiet ak ko tilil kayomiset, ak ko bo imanda ak ko kararan.
\p
\v 13 Tos kiek noto kararan anyun meet eng' ane? Olo ma u noto. Ago si koborgei tengekto kele tengekto ko kiyai meet eng' ane noto kararan si kobiit koek tengekto komie eng' ng'atutiet.
\p
\v 14 Amu kingen kele bo ng'atutiet Tamirmiriet ago ane ko ai chitab borto ne kigealdochi tengek.
\v 15 Amu noto anyun, mangen ne ayae, ama ne amache ayai ne ayae, ago ne asase ko noto ne ayae.
\v 16 Ngot ayai noto mamache, ko ka yan anyun ale kararan ng'atutiet.
\v 17 Ak amu noto anyun ko ma ko ane ne ayae, kobate tengekto ne menyo.
\v 18 Amu anget ale eng' bortanyu ko mamenye kiy ne kararan, amu mi maket ayai ne kararan, ago mayae.
\v 19 Amu kito ne kararan ne amache ayai ko mayae, ago yaitiet ne mamache ko noto ne cham ayae.
\v 20 Ngot ko anyun ayae ne mamache, ko ma ane ne yaei ago tengekto ne menyo.
\v 21 Ageere anyun ng'atutiet ake eng' ane, yo kata ayae ne kararan, komi yaitiet koboto.
\v 22 Amu abaibai eng' ng'atutietab Jehovah eng' chito ne bo orit.
\v 23 Ago ageere ng'atutiet ne ter eng' kebeberwekab bortanyu, ak koyaa aek lulenetab ng'atutiet ne bo tengekto ne mito kebeberwekab bortanyu.
\v 24 Ee ane ne ai chito ne mi eng' nyalilda! Ng'o anyun ne itiacho eng' bori bo meiya?
\v 25 Ago amwachini kongoi Jehovah eng' Jeiso Kristo Kiptaiyandenyo, ne noto aote eng' ng'omnatenyu. Ago anyun eng' bortanyu aote ng'atutietab tengekto.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Noto anyun, ma komi kiruoget eng' icheget che mi eng' Kristo Jeiso.
\v 2 Amu kigotiacha ane ng'atutietab Tamirmirietab sobon eng' Kristo Jeiso amang'une anyun ng'atutietab tengek ak meet.
\v 3 Amu kit ne kima imuch ng'atutiet koyai, amu nyaluletab borto, koyok Jehovah werinyi eng' kergeindab bortab tengek, si koek kagochinet ne tise tengekto ak kogikchi tengekto eng' borto.
\v 4 Ak kobiit kosulda kayomisetab ng'atutiet eng' ache che ma kirube borto, ago kirube Tamirmiriet.
\v 5 Amu icheget che rube borto kogereri met agobo tugukab borto, ago icheget che rube Tamirmiriet kogereri met agobo tugukab Tamirimiriet.
\v 6 Amu kererwekab met che bo borto ko meet, ago kererwekab met che bo Tamirmiriet ko sobonda ak kalyet.
\v 7 Amu bunyondit eng' Jehovah kererwekab met che bo borto, amu magase it ng'atutietab Jehovah, amaimuchi.
\v 8 Ak kora icheget che mi eng' borto kotemenene kobaibai Jehovah.
\v 9 Ago ma omi eng' borto ago eng' Tamirmiriet, ngot ko iman menyok Tamirmirietab Jehovah. Ago ngo matinye chi Tamirmirietab Kristo ko ma nenyi.
\v 10 Ak ngo mi Kristo eng' akwe ko kikome borto amu tengekto, ago tamirmiriet ko sobei amu imanda.
\v 11 Ago ngo menyok Tamirmirietab inendet ne king'eet Jeiso komong'une che kibek, ko inendet ne king'et Kristo Jeiso ne isoobi borwekwok che begu eng' Tamirmirienyi, ne menye eng' akwe.
\p
\v 12 Noto anyun, che kitupche, ki che kiyaache, ma eng' borto kele si kerub borto.
\v 13 Amu ngo subii borto obegu ne matiny, ago ngobar eng' Tamirmiriet boisionikab borto osopsoti.
\p
\v 14 Amu tugul che indochini Tamirmirietab Jehovah, ko choto werikab Jehovah.
\v 15 Amu ki ma otaach Tamirmirietab otwoknot kogeny ne konok oiyweisie, ago kiotaach Tamirmiriet ne kigi yaenak oegu leguk, eng' noto anyun kerire kele "Abba, kwanda."
\v 16 Baoriani inendet Tamirmiriet koboto tamirmiraikcho kole ki i legukab Jehovah.
\v 17 Ak ngot ke i leguk anyun, ko ki i che bunjinech tuguk che choto bunjini tugukab Jehovah, ago bunjinech tuguk koboto Kristo, kobate ngot kenyalilsoti koboto inendet ko si ketororech koboto inendet.
\p
\v 18 Amu aiti ale nyalilwogik che bo betusiechu ko ma nyalu kerkeite torornatet ne tun king'ang'wech.
\v 19 Ma igenyi mising ak konganye yaet komugul ng'ang'et ne bo weritab Jehovah.
\v 20 Amu kigigochi yaet komugul kogas it kioto matilei kiy, ma amu ko u ye kimachei, ago amu eng' kamang'unetab inendet ne kiigochi kogas it ko u noto,
\v 21 si kobiit kitiach yaet komugul agine eng' otwoknatetab ng'emisiet agoi katiaget ne bo torornatetab legukab Jehovah.
\v 22 Amu kingen kele agoi ra kotigeni ak kogase ng'wonindo yaet komugul kobotech.
\v 23 Ak ma u noto kityo, mbo ache che kitinye tangoanikab Tamirmiriet ketigensoti agache eng' orit, kiganyi katiagetab borwekcho ak ka yaech keegu leguk ko u noto.
\v 24 Amu kigesaruech eng' kamang'unet, ama kamang'unet ne kigeere, amu ng'o ne imang'u noto geere?
\v 25 Ago ngimaang'u noto magigere kiganyi noto eng' muitaet.
\p
\v 26 Ak toreti agine Tamirmiriet nyalulenyo ko u noto, amu magingen kesa ko u ye nyolu, ago saiywech Tamirmiriet inendet eng' tigenoik che magimuchi kemwa.
\v 27 Amu inendet ne isiachi mugulelwek kongen kito ne ibwati Tamirmiriet amu sae agobo biko che tililen ko u magetab Jehovah.
\p
\v 28 Ak kingen kele icheget che chame Jehovah kotuisot tuguk tugul si kobois koreu che kororon, agobo icheget che kigeguur ko u magenyi.
\v 29 Amu Jehovah ko inendet ne kisib konai icheget, ak kisib kolewen icheget si ko gergeit ak itondab werinyi ne noto ko si koek ne bo tai eng' che tupcho che chang'.
\v 30 Ak icheget che kisib kolewen ko choto che kiguur, ak choto kiguur ko choto che kiityi imanda, ak choto kiityi imanda ko choto kitoror.
\p
\v 31 Kimwoe nee anyun eng' tuguchu? Ngomi Jehovah komostanyo ko ng'o ne borienech?
\v 32 Ngot ko inendet ne ki ma rire werinyi, ago kigon inendet agobo ache tugul, ko tos magonech tuguk tugul eng' aiyebindo koboto inendet?
\v 33 Ng'o ne itaami che kilewen Jehovah? Ago Jehovah ne ityini imanda.
\v 34 Ng'o inendet ne igikchini? Ago Kristo Jeiso ne kime_ inendet ne kiking'eet komong'une che kikomeiyo_ne mi eutab tai ne bo Jehovah, ko saiywech agine.
\v 35 Ibesiech ng'o eng' chamnyetab Kristo? ngo nyalilda nda bichiindo, nda usisiet, nda rubet, nda ach ngor, nda ng'oiyondit, nda rotwob chok?
\v 36 Ak ko u ye sirat kole, "kibarech betut komugul agobo inye. Kigiitech ko u kechirek che bo eng'set."
\v 37 Ago ki i katerterik kot kosiir eng' tuguchu tugul eng' inendet ne kichamech.
\v 38 Aamu angen komie ale, memuchi kobesiech meet, nda sobondo, nda malaikaisiek, nda bounatosiek, nda tuguk che mito, nda tuguk che bwanii, nda kimnatosiek,
\v 39 nda tororindo, nda ko loindo kochu ngweny, nda kiy age tugul ne kigiyai eng' chamnyetab Jehovah, ne mi eng' Kristo Jeiso Kiptaiyandenyo.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Amwoe imanda eng' Kristo, ak ma mwoe lembech, baoriani kabwatutikchu koboto Tamirimiriet ne Tilil,
\v 2 ale atinye arogenet ne o ak ng'wonindo ne maigesuge eng' muguleldanyu.
\v 3 Amu kataamache anendet king'wanita eng' Kristo agobo tupchosiekchu, che bikchu eng' borto.
\v 4 Icheget ko Israelik. Che kigiyai koek leguk che neng'wai torornatet, ak kayamisutik ak kagoitoetab ng'atutiet, ak otetab Jehovah, ak arorutik.
\v 5 Ne chekwai kwanisiek, ak neng'wai kristo eng' atebetab borto. Iberurot koigeny Jehovah ne bo u tugul. Amen
\p
\v 6 Ago amu ma kele kogoek buch ng'olyotab Jehovah. Amu Israelik ko ma icheget tugul che solu Israel.
\v 7 Ama kele icheget tugul ko leguk amu keswekab Abraham, ago Isak ne keguurtoe kesuwondeng'ung'.
\v 8 Noto anyun, icheget che legukab borto, ko ma legukab Jehovah, ago legukab arorutiet che kiiti koek kesuwot.
\v 9 Nito anyun ng'olyotab arorutiet, ne mwaei kole: "Anyone tun ko te ni ( Kap kora) eng' kenyit ne chonii, ak kosich Sarah werit."
\v 10 Ak ma u noto kityo, ago ye kingo kagomanach Rebeka agine eng' agenge, noto kwandanyo Isak_
\v 11 amu yo kingo tomo kesich leguk, koyai kito age tugul ne kararan nda ko ne ya, si kobiit kotonon magetab Jehovah ko u lewenetab boisionik, agobo inendet ne kuurse,
\v 12 kigileji inendet anyun ote ne o ne mining'.
\v 13 Mbo ko u ye sirat kole: Kiacham Jakobo ago kiasas Esau."
\p
\v 14 Kimwa nee anyun? Tos mi ne ma bo imanda eng' Jehovah? Olo ma u noto.
\v 15 Amu kimwachi inendet Musa koleji, "arire inendet ne amache ariree, ak atinye rirge eng' inendet ne amache asiche rirgei."
\v 16 Ara anyun, ma bo inendet ne mache, nda inendet ne labati, ago amu Jehovah, ne tinye rirenetabge.
\v 17 Amu kigimwachine siret Parao keleji, "kang'eetin amu ng'olyondonito ale abortoenen kamuktaenyu, si keamdat kainenyu eng' ng'weny komugul.
\v 18 Noto anyun, inendet ne mache korire, korire, ak ne mache kouuit muguleldo, kouit.
\p
\v 19 Tos ilejo anyun kora, "amu nee si ko ta ko cheng'e lelutiet? Amu ng'o ne kiringdoi magenyi?"
\v 20 Olo ee inye ne ii chito, ii ng'o ne tos iwolji Jehovah kiy? Tos mwachini kiy ne kigimimini mimiindet koleji amu nee si yai ko u noto?
\v 21 Nda tos mating'e cheptereniot kimnatet eng' menet, koyai eng' kebebertab menonoto teret ne bo tegisto ak age ne ma bo tegisto?
\v 22 Tos nee anyun, ngo mache Jehovah kobarta nereknatenyi ak kong'any kimnatenyi, ne kigomuita eng' talasiet ne o agobo terenik che bo neregek che nyoljini ng'emisiet?
\v 23 Ak si kobiit kobarta magornatosiekab toronatennyi eng' terenik che bo rirenetabge, che kiga sib kochopchi torornatet?
\v 24 Agot ache che kiguurech, ma eng' Yahudik kityo tos ma eng' Bororiosiek agiche?
\v 25 Ko u ye mwe agine eng' Hosea kole: Aguure bikchi, icheget che ki ma ko bikchu, ak aguure chamanet ne ki ma ko chamanet.
\p
\v 26 Ak kimwa Isaia agine eng' kutit ne o agobo Israel kole, mbo ngo koitetab legukab Israel kote, kipshiaietab nyanjet kesoru che king'et.
\p
\v 27 Ak kimwa Isaia agine eng' kutit ne o agobo Israel kole, "Ngot ngo koitetab legukab Israel ko te kipshiaietab nyanjet kesoru che king'et.
\v 28 Amu yae Kiptaiyat ng'olyondenyi kogesu eng' ng'weny kotil konuagit eng' imanda."
\p
\v 29 Ko u ye kigasib komwa Isaia kole; "Nda ki ma bagakwech Kiptaiyatab lugosiek kesuiyo nda ki ka kegergeitu ak sodom, ak nda ki ka keyaech kekerkeitu ak Gomora."
\p
\v 30 Kimwa nee anyun? kimwa kele kigonyor bororiosiek imanda che kima korube imanda, noto ko imanda ne bo kayanet.
\v 31 Ago Israel ye kingorub ng'atutietab imanda, ko maityi ng'atutienoto.
\v 32 Amu nee? ko amu ki ma cheng' eng' kayanet, ago ko u eng' boisionik. Kiriich iche anyun koita ne riiche bich,
\v 33 ko u yo sirat kole, "ogeero, kandene Sion koita ne riche bich ak ruandet ne inachi bich. Ak inendet ne iyani ko magigochini kolilan."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Che kitupche, magetab muguleldanyu ak somenyu eng' Jehovah agobo Israel, ko ale kesor icheget.
\v 2 Amu abaoriani agobo icheget ale tinyei kagiiletabge agobo Jehovah, ago maityi eng' naet.
\v 3 ak ye ki ma nai imandab Jehovah, ak kicheng' icheget kogimit neng'wai, ama kogas it imandab Jehovah.
\v 4 Amu Kristo kagesunetab ng'atutiet agoi imanda eng' age tugul ne iyani.
\p
\v 5 Amu kiibor Musa kole, chi ne yae imanda ne bunu ng'atutiet ko sobe eng' noto.
\v 6 Ago mwoe imanda noto bo kayanet ko u ni kole: "Amemwa eng' muguleldang'ung' ile ng'o ne lanye Kipsengwet, (noto ko komut Kristo kochorgei.)
\v 7 Nda ng'o ne chortoige kebenet ne loo? (Noto ko komut Kristo kotogos eng' che kikomeiyo.)
\v 8 Ago mwoe nee nito? Legiten ng'olyot, mi kuting'ung, ak mi muguleldang'ung', noto ko ng'olyotab kayanet ne kiamdai.
\v 9 Amu nging'any eng' kuting'ung' ile Jeiso ko Kiptaiyat, ak iyan eng' muguleldang'ung' ile king'eet Jehovah, inendet komong'une che kikomeiyo kesorun.
\v 10 Amu iyani chi eng' muguleldo agoi imanda, ak ng'anye eng' kutit agoi yetunet.
\v 11 Amu mwoe sirutik kole, age tugul ne iyani inendet ko makigochini kolilan.
\v 12 Amu mami kabesiet eng' Yahudiot ak Yunanindet, amu Kiptaiyandanoto ko Kiptaiyatab tugul, ago magoriot eng' icheget tugul che guure inendet.
\v 13 Amu age tugul ne guure kainetab Kiptaiyat kesoru.
\p
\v 14 Guurtoi ano anyun inendet iche che tomo koyan? ak iyondoi ano icheget inendet che tomo kogas agobo inendet? ak kastoi ano ama amdoindet?
\v 15 Ak amdoitoi ano ngo ma kiyokto? ak u ye sirat kole, "kororon ne tia kelyekab icheget che ibu logoiywek che kororon!"
\v 16 Ago ki ma kas it icheget tugul logoiywek che kororon. Amu mwoe Isaia kole: "Kiptayandani, kigoyan ng'o logoiwekcho?"
\v 17 Nyoni anyun kayanet eng' kaset, ak nyone kaset eng' ng'olyotab Kristo.
\p
\v 18 Ago amwoe ale, "tos kas?" Ee iman. "Kiwo tugeng'wai komut emet komugul, ak kiba ng'alekwai agoi tabanwekab ng'weny."
\p
\v 19 Ago amwoe ale, "tos ki ma nai Israel?" Ago kisib komwa Musa kole, "andenok ng'etkong'da eng' noto ma bororiet. Atochok osich neregek eng' bororiet che matinye naet."
\p
\v 20 Ak nyigan mising' Isaiah ne kimwa kole: "ki nyoruo icheget che ki ma cheng'a, ak kiatoogu eng' icheget che ki ma teba."
\p
\v 21 Ago mwoe agobo Israel kole "kiatokchi icheget eunekchu eng' betut komugul, biko che magase it che ng'elelik."
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Amwoe anyun ale, kitorta Jehovah bikchi? Olo ma u noto. Amu ai Israelindet ak ane ne bo kesuekab Abraham, ak aboe oretab Benjamen.
\v 2 Ki ma torta Jehovah bikchi, che kisub konai. Nda tos monai ne mwoe sirutiet agobo Elija, ko u ye ki ng'andoi inendet Israelik eng' taitab Jehovah, kole,
\v 3 "Kiptaiyandani, ki kobar maotiguk, ak kigoluul ole kitisisie ak kang'etu anege ago cheng'e sobondanyu."
\v 4 Ago kileji wolunetab Jehovah inendet? "Katukchige murenik elfusiek tisab che ma kutung'ji Baal."
\v 5 Mbo ko u noto agine eng' mbo kora ko mito che ng'etunotin ko u lewenet ne bo mieindo.
\v 6 Ago ngot ko bo mieindo, koboru kole ma bo boisionik amu ngo ma u noto ko ma ta koek mieindo mieindo.
\p
\v 7 Tos nee anyun? Kimanyor Israel tugul noto kicheng'e, ago kinyor lewenik ak ki ki uit chun alak.
\v 8 Ak ko u ye sirat kole, "ki kegochi Jehovah icheget Tamirmirietab ruondo ne nyigis ak konyek che ma geere kiy, ak itik che ma kase kiy agoi betuni."
\v 9 Ak mwoe Daudi kole: "Ngoek meseng'wai mestet ak rigeito, ak kanagutiet, ak yaaktaet eng' icheget.
\q
\v 10 Ngoimenitu konyekwai si mageer kiy ak iyai batoikwai kong'uruch kotugul."
\p
\v 11 Amwoe anyun ale, "tos kiterteriot agoi kobutyo?" Olo ma u noto, ago kichonji yetunet bororiosiek alak eng' kabuteng'wai, si kobiit koamji icheget ng'etkongda.
\v 12 Ngot koegu anyun kabuteng'wai magornatosiekab ng'weny, ak koek luseng'wai magornatosiekab bororiosiek, kosiire ne tia anyun nyiiengwai?
\p
\v 13 Ago ang'alalwok anyun akwe che o boe bororiosiek. Ko u ye ai ne kiyoktoi ne bo bororiosiek, amu atorori boisienyu.
\v 14 Si koamji ng'etkongda eng' or age tugul icheget che ki borto agenge, ak kesoru alak eng' icheget.
\v 15 Amu ngo tortaeng'wai ko katuiyetab ng'weny, ko tos nee anyun taagengwai, ma kobate sobondo ne mang'une che ki ko meiyo.
\v 16 Ak ngo tilil tongoaniat, kotilil agine kit komugul, ak ngo tilil tigitiot, ko tililen agiche kipsagatinik.
\p
\v 17 Ago ngot ko kigiiri kipsagatinik alak, ak inye, ne i emditab kertit, ko kinamnyenen icheget eng' kwenung'wai, ak kioemte koboto icheget tigityot ak akwaiyetab emdit,
\v 18 ko melasge ile isiire kipsagatinik, amu ngot ilasegei ko ma inye ne igeseni tigitiot, ago tigitiot ne kesenin.
\v 19 Ak imwoe anyun ile, "kigiiri kipsagatinik si kinamyeno."
\v 20 Ak ile kararan. Ak kigiiri icheget amu ng'elelnateng'wai, ak itononi eng'kayaneng'ung'. Amelasgei anyun ago iyweisie.
\v 21 Amu ngo ki ma rire Jehovah kipsagatinik che bo ketoto atkinye tai, ko marirenen ak inye.
\p
\v 22 Geer, anyun, o mieindo ak koromnatetab Jehovah: Eng' icheget che kiibutyo ko koromnatet, ago inye ko mieindab Jehovah, ngitebi eng' mieindanyi, ak ngo ma u noto ketilin aginye.
\v 23 Ak ngo matebi icheget eng' bistoeng'wai, kinamsot, amu imuchi Jehovah konamnyo icheget kogeny.
\v 24 Amu ngo kigetilin eng' biteetab emdit ne bo kertit, ak kinamnyenin emdit ne kararan ne ki ma bo kertit eng' bitenyi, kosiirei anyun ne tia kinamnye kipsagatinik che ki bo atkinya emding'wai?
\p
\v 25 Amu che kitupche, mamache oegu che mongen ung'otioni, si motyigei ole o ng'omen eng' luseng'wong' bo ge amu kachonji eng' kebeber uuindo Israel, agoi konyo nyiiet ne bo bororiosiek.
\v 26 Ak ko u noto ko tun kisoru Israel tugul, ko u yo sirat kole: "Tun mong'une Sion katiagindet, ak koistoe Jakobo chalwok,
\p
\v 27 ak mi ararutienyu eng' icheget, ye tun aiste tengekwogikwai."
\p
\v 28 Ago bunik icheget Yahudik eng' akwe amu logoiywek che kororon, ago eng' ng'olyotab lewenet, ko chamanik icheget amu kwanisiekwai.
\v 29 Amu matinye ndara konunoikab Jehovah ak kursenyi.
\v 30 Amu ko u ye ki ko ng'elelji Jehovah eng' betusiek che ki kosiirto, ago ra ko ka konyoru rirenetabge eng' chalwoktang'wng.
\v 31 Ko u noto, agiche Yahudik che ki ko chalwogen. Si konyor agiche rirenetabge eng' rirenetabge ne kigiboruok.
\v 32 Amu Jehovah ne ki ko ratyi icheget tugul eng' chalwok, si kobiit korire tugul.
\p
\v 33 Ee tianitu anyun oindo ne bo magornatosiekab ng'omnatet ak naetab Jehovah! ak kiruogutikchi che mesiogoksei, ak ortinwekchi che ma cheng'okse.
\v 34 "Amu ng'o ne kigonai kabwatutikab Kiptaiyat?, nda ng'o ne kigoek konetindenyi?
\v 35 Nda ng'o ne kisub kogochi kiy si kobiit koyaakchi inendet kogeny?"
\p
\v 36 Amu bo inendet, ago bunu inendet ak kowekchinige inendet tuguk tugul. Bunjini inendet torornatet koigeny. Amen.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Noto anyun, che kitupche, asomok mising' eng' rirenosiekab Jehovah, ale ogoite borwekwok koek tiseiywot ne sobe, ne tilil, ne taachokse eng' Jehovah. Noto ko boisieng'wong' ne nyolu.
\v 2 Amo kergeitege atebetab betusiechu, ago ngowalak eng' kalelitetab kabkatutikwok, ak kobiit onai komie maget ne kararan, ne taachokse ak kogesunotgei ne bo Jehovah.
\p
\v 3 Amu amwachini chi age tugul eng' mieindo ne kigegona ale amat kobwatge chi ne mi kwenung'wong' kole toror kosiir ne te ne nyolu kobwat, ago ingobwat ne yame ko u ye kiigochi Jehovah chi age tugul karagutiet ab kayanet.
\v 4 Amu ko u yo kitinye kebeberwek che chang' eng' borto agenge, ama tinye kebeberwek tugul boisiet agenge.
\v 5 Ko u noto eng' ache che ki chang', ki i borto agenge eng' Kristo, ak ki i kebeberta age tugul ne bo age.
\v 6 Ak ketinye konunoik che terotin ko u mieindo ne kigegonech, ngo maoinatet ko ongeamde ko u ole te kayanenyo.
\v 7 Nda otisiet, ongigojige boisienyo, nda ngo inendet ne inetisie kochulchige kanetisienyi.
\v 8 Inendet ne iteitoi kochulchigei kateitaenyi nda inendet ne igoitoi kogoito eng' aiyebindo, inendet ne bou, kochuljigei ak inendet ne tinye rirgei kobarta rirge eng' boiboiyet.
\p
\v 9 Ngoek chamnyet ne matinye kenisiet, sas mising' noto ya; onam noto ne kararan.
\v 10 Ochamnye eng' chamnyet ne u ne bo tupchosiek. Ak ngoiit chito age kosiir inendet eng' teegisto.
\v 11 Ak eng' kagiiletab ge, amoegu chemeatin. Ak eng' tamirmiriet, ogilgei. Ak eng' Jehoveh, oote Kiptaiyat.
\v 12 Oboiboitu eng' kamang'unet, omuitoi eng' nyalilda ak ogiiljige kotugul saet.
\v 13 Otoret che tililen eng' tuguk che bononi ak oaiyebitu eng' toek.
\v 14 Oberur che usok, oberur amochup.
\v 15 Oboiboitu koboto che iboiboi, ak oririe koboto che rirsot.
\v 16 Oegu che tinye kabwatet agenge akwege eng' akwege. Among'ijige tuguk che tororen, ago onamge ak che imininegei. Amoityigei kole o ng'omen eng' laskeitang'wong' bo ge.
\v 17 Amoyakchi chi yaitio eng' yaitio. Ago ibwat tuguk che o tegisto eng' taitab biko tugul.
\v 18 Ak ngomugaksei eng' akwe, otebi ak biko tugul eng' kalyet.
\p
\v 19 Chamanichu, amoyakte mogetut, ago ogochi boroindo neregek amu sirat kole, "'nenyu yaaktaetab mugetut, ayooktoi,' mwoe Kiptaiyat."
\v 20 Ago, "ngo ame rubet bunyondeng'ung', ibai. Ngo ame melel, ikoji ko ee, amu ye iyae ko u noto, ko kerurukchi ng'osotiot metinyi."
\v 21 Amekany koterterin yaitiet ago iterter yaitiet eng' ne mie.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ngogas iit chi tugul bounatosiek che echen, amu mami bounato kobate ne bunu Jehovah, ak choto mito ko kindenoi Jehovah.
\v 2 Amu inendet ne kirindoi bounated ko istoi ng'atutietab Jehovah ak icheget che istoe kocheng'jinigei kirwoget.
\v 3 Amu ma bo kamuiset bounik eng' boisionik che kororon ago eng' che yaachen. Tos meiywei inye bounatet? Yai anyun ne kararan si nyoru kalasunet eng' noto.
\v 4 Amu inendet ko kiboitiotab Jehovah eng' inye ne iyae ne kararan. Ago ngi yae ne ya iywei; amu inendet ko kiboitiotab Jehovah ama iboti rotwetab chok buch, ago yaktaindetab mugetut agobo neregek eng' inendet ne yae yaitio.
\v 5 Noto anyun kanyol ogas it, ma amu neregek kityo, ago amu kabwatet agine.
\v 6 Amu ng'olyondonito anyun, ogoite aisurut agine, amu icheget ko kiboitinikab boisietab Jehovah che igiljinigei kotugul agobo kioto.
\v 7 Ogochi tuguk tugul eng' kiy tugul ne nyoljini icheget: Aisurut eng' inendet ne nyoljini aisurut, kaiyweisiet eng' inendet ne nyoljin kaiyweisiet, ak teegisto eng' inendet ne nyoljini teegisto.
\p
\v 8 Amobesen kiy eng' chi age tugul, ago ochamnye, amu inendet ne chame chitab kokwenyi ko kakoyai ng'atutiet kosulda.
\v 9 Amu eng' mng'aanato kimwoe kele, amoipge, amerumisie, amechorse, amaamchin ng'etkong' kiy ne bo chi, ak ngot ko mi ng'atutiet age, kituiysot tugul eng' ng'olyondonito kele, "Cham chitab kokweng'ung' ko u ole ichomdoige."
\v 10 Amu mayachini chamnyet kiy ne ya chitab kokwenyi ko u noto anyun chamnyet ko kasuldaetab ng'atutiet.
\p
\v 11 Ak anyun, ole kagoit sait ne kanyol ogasu eng' ruondo, ongen betusiek. Amu kagorikyech ra yetunet kosiir ye kigiyani eng' tai.
\v 12 Legit kosiirto kemout, ak karik betut, noto anyun ongereegu boisionikab mesundeito ak ongilaach karikab lapkeiyet.
\v 13 Ongebendoti ko u ye nyolu, ak ko u bet, ma eng' wasang'natet, nda bogitet, ma eng' sokset nda maget ne ya, ma eng' boriet ak ng'etkong'.
\v 14 Ago olaach Kiptaiyat Jeiso Kristo, amochopchi borto boroindo, si oyai magutikchi.
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ago otaach inendet ne nyalulat eng' kayanet, ago ma si oruokchi eng' ng'usetabge.
\v 2 Amu tinye chito age kayanet koam tuguk tugul, age inendet ne nyalulat kwame ngwek ichegei.
\v 3 Ama to sas ne ma ame ne amei, ak ama to koruokchi ne ma ame inendet ne ame. Amu kagotaach Jehovah inendet.
\v 4 Ii ng'o inye ne iruokchini otwogindetab chito age? Ngo tononi nda ngo buti eng' Kiptaiyandenyi. Ee kiname kotonon, amu imuchi Kiptaiyat konam inendet kotonon.
\p
\v 5 Bo komonut betut age kosiir age eng' chito age. Koiti chito age betusiek tugul kogergeit. Ago ngoguiyo komie chi age tugul eng' ng'omnatenyi.
\v 6 Inendet ne ribe betut, koripchini Kiptaiyat; ak inendet ne ma ribe betut eng' Kiptaiyat ko ma ribe betut inendet ne amisie ko amisie eng' Kiptaiyat amu mwachini Jehovah kongoi. Ak inendet ne ma amisie ko ma amisie eng' Kiptaiyat; ak ko mwachini Jehovah kongoi kora.
\v 7 Amu mami age tugul eng' ache ne sobe agobo ge, ama mi ne mee agobo ge.
\v 8 Amu ngesopsoti, kesopsoti eng' Kiptaiyat, ak ngemeiye kemeisoti eng' Kiptaiyat. Noto anyun ngesopsoti nda kemeiye keboe Kiptaiyat.
\v 9 Amu kime Kristo agobo nito ak kisob, si koek Kiptaiyat ne bo che kikomeiyo ak che sopsot.
\p
\v 10 Amu nee anyun inye, si iruokchi ne otupche? Ak kogeny, ko amu nee si iit ne otupche koek buch? Amu tun kotononi chi tugul eng' taitab ng'echeretab kiruoget ne bo Jehovah.
\v 11 Amu kigisir kele, mwoe Kiptaiyat kole, "koteno ko ta asobe, tun ko kutung'jino kutungdo age tugul, ak kolos ng'elyepta age tugul Jehovah."
\p
\v 12 Noto anyun, tun tetyini chi age tugul Jehovah atebenyi.
\p
\v 13 Noto anyun ama ta ko ta kiruokchige kogeny achege eng' achege, ago kaigai oruoch ko u ni, kele ama ta konde chi kanagut oretab ne tupcho, nda ko kiy ne igochini kobut.
\v 14 Angen ak kwanai komie eng' Kiptaiyat Jeiso ale mamito kiy ne ng'wanitu inegei. Kobate eng' inendet ne iiti kioto ng'wan ko ng'wanitu eng' inendet.
\v 15 Amu ngo chol ne otupche amu amitwogikuk, ko ma iwendoti eng' chamnyet. Amebar inendet ne kimechi Kristo eng' amitwogikuk.
\v 16 Ama ta kemwaitae mieindang'wong yaitio.
\v 17 Amu bounatetab Jehovah, ko ma amisiet ak eeiset, ago imanda ak kalyet ak boiboiyet eng' Tamirmiriet ne Tilil.
\v 18 Amu inendet ne mi eng' tuguchuto ko ote Kristo koboiboi Jehovah, ak kayanjinet eng' biko.
\p
\v 19 Noto anyun ongerub tuguk che yae kalyet, ak tuguk che kiteege ge achegei eng' achegei.
\v 20 Amowechaweche amitwogik boisietab Jehovah. Tililen tuguk tugul iman, ago yachen eng' chichoto ame eng' kanagut.
\v 21 Kararan ngot ko magiam banyek nda kee divaik, nda keyai kiy age tugul ne inachi ne otupche, nda koyai inendet konyalul nda koteerteren.
\v 22 Itinye kayanet? tepte inyegei eng' taitab Jehovah. Baibai inendet ne matinye kioto iruokchininegei kokakoyanjige inegei.
\v 23 Ago kigikchini inendet ne tinye saget ngot kwam, amu maam eng' kayanet, ak kito age tugul ne ma bo kayanet ko tengek.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ache anyun che ki kimen ko konyoljech kegesen nyalulnatetab che ma kimen, ama kibaibaigei achegei.
\v 2 Ngobaibai age tugul eng' ache chitab kokwenyi eng' noto ne kararan si koteegak.
\v 3 Amu ki ma ibaibaige Kristo inegei, ko u ye sirat kole, "Kokoityoo agane churisietab icheget che kichurin."
\v 4 Amu tuguk alak tugul che kigisir keny, ko kigisir si kinetegei, ak kenyoru kamang'unet eng' muitaet ak eng' kagaigaet ne bo sirutik.
\p
\v 5 Noto anyun ngogonok Jehovah ne bo muitaet ak kakaigaet oegu che otinye kabwatet agenge akwegei eng' akwegei ko u ye mache Kristo Jeiso.
\v 6 Si kobiit otoror Jehovah inendet ne Kwandab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo eng' maget agenge ak eng' kutit agenge.
\p
\v 7 Noto anyun otaachge akwegei ko u yo kitaachak Kristo agine, eng' torornatetab Jehovah.
\v 8 Amu amwoe anyun ale kigeyai Kristo koek kiboitiotab kamuratanet agobo imanitab Jehovah, si kobiit kogimit arorutik che kigigochi kwanisiek.
\v 9 Ak si kotoror bororiosiek Jehovah amu rirenenyi ko u yo sirat kole: "Noto anyun alosun eng' kwenutab Bororiosiek ak atienji kaineng'ung'."
\v 10 Ak kimwa kogeny kole, "Oboiboitu akwe Bororiosiek koboto bikchi."
\v 11 Ak kogeny, "Olosu Kiptaiyat akwe bororiosiek tugul, ak ngolos biko tugul inendet."
\v 12 Ak kogeny mwoe Isaia kole, "Tun biitu tigityotab Jesii, ak inendet ne tun ing'eeti Bororiosiek kotun imang'u inendet bororiosiek."
\p
\v 13 Noto anyun, ngonyiitak Jehovah ne bo kamang'unet boiboiyet tugul, ak kalyet eng' kayanet, si kobiit otesage eng' kamang'unet ne mi eng' kamuktaetab Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 14 Ak anendet agine ne kwanai agobo akwe, che kitupche. Ale onyitotin eng' mieindo, ak onyitotin eng' naet tugul ak kogeny omuchi otikongei akwegei.
\v 15 Ago asirwok agobo ng'alek alak eng' nyiganatet ne siire ko u ye abwotwok kogeny, amu mieindo ne kigona Jehovah.
\v 16 Ale aek kiboitiotab Kristo Jeiso eng' Bororiosiek, aboisiechini logoiywek che kororon che bo Jehovah, si kobiit koek kagoitoetab bororiosiek ne tachakse, ko kagitaban eng' Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 17 Noto anyun, atinye kalosunenyu bo ge eng' Kristo Jeiso eng' tuguk che takchinige Jehovah.
\v 18 Amu maganye ang'alal agobo tuguk alak tugul, kobate choto che kigoyai eng' Kristo eng' ane, noto ko kasetab iit ne bo Bororiosiek, eng' ng'olyot ak yaet,
\v 19 kobun kamuget ne bo kaborunoik ak kwong'utik eng' kamuktaetab Tamirmiriet ne bo Jehovah. Noto anyun kong'ete Jesrusalem ak komoswekchi agoi Iluriko, ko kiamdate komie logoiywek che kororon che bo Kristo.
\v 20 Ee kiayai noto, koek kito ne atoorjinige ale aamda logoiywek che kororon eng' ole kemwoe kainetab Kristo, si mateech eng' lumeiywotab chito age.
\v 21 Ago ko u yo sirat kole: "Icheget che ki ma bkanji logoiywekchi ko tun geere, ak tun naei icheget che tomo kogas."
\p
\v 22 Ki keranya anyun konyil che chang si manyonjok.
\v 23 Ak ko u yo metinye oldo age eng' olito, atinye anyun eng' kenyisiechu chang' emosto ale achonjok.
\v 24 Eng ui tugul ye tun awendi Spania, amang'u ageerok eng' bandanyu, si oyamiso ak kagoyama emosto ak atebet ne kigetebi tugul ak akwe.
\v 25 Ago ra awendi Jerusalem awa aboisiechini biko che tililen.
\v 26 Amu kichamnyechi Makedonia ak Akaia mising' kole kobasyi tugun bik che banansot eng' kwenutab che tililen che mi Jerusalem.
\v 27 Ee kichamnyechi icheget mising' ng'olyondonito ak koek icheget che keyaache. Amu ngot ko kigeyai bororiosiek koek yamdoikab tugukwai che bo tamirmiriet, ko kanyol agiche koyaakta kora eng' boisiet ne boisechini eng' tuguk che bo borto.
\v 28 Ye kaagesu anyun nito ak agochi icheget logoechu (kayumanik) acho abunu oldang'wong' awendi Spania.
\v 29 Ak anget ale ye achonjok, achoni eng' nyietab kaberuretab Kristo.
\p
\v 30 Asomok mising' anyun, che kitupche, eng' Kiptaiyandenyo Jeiso kristo, ak chamnyetab Tamirmiriet, ale ogilge kobotoo eng' sautikwok che osae Jehovah agobo ane.
\v 32 Si amuch achonjok eng' boiboiyet eng' magetab Jehovah, ak anyoru, koboto akwe, kamung'et.
\v 33 Ngotebi Jehovah ne bo kalyet kobotok akwe tugul, Amen.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Kandene eunekwok cheboitiot Poibe ne kitupche, ne boisiechini kaniset ne mi Kenkrea,
\v 2 Ale otaach inendet eng' Kiptaiyat ko u yo nyoljini che tililen ak otoret inendet eng' kiy age tugul ne magenok, amu ki koek inendet agine toretindet ne bo che chang' che boto agine.
\p
\v 3 Ogat Priska ak Akula che ki kiboitinik tugul eng' Kristo Jeiso,
\v 4 che ki chobotin agiche kogoito sobonwekwai agobo sobondanyu. Amamwachini kongoi agiche, ago ma anegei, ago koboto kanisosiek che bo Bororiosiek tugul.
\v 5 Ak ogat kaniset ne mi gong'wai. Ogat Epeneto ne ochame mising', ne tangoaniat ne bo Kristo eng' emetab Asia
\v 6 ogat Maria ne kiboisiewech eng' boisiet ne o.
\v 7 Ogat Androniko ak Junia, che bo orinyo ak che ki kimonjororinik kobotoo. Che toogunotin eng' che kiyyoktoi che kimi eng' Kristo eng' tai kotomo ayan.
\v 8 Ogat Ampliato ne achame mising' eng' Kiptaiyat.
\v 9 ogat Urbano kiboitiondenyo ne kiboisiei tugul eng' Kristo, ak Stako ne achame.
\v 10 Ogat Apele ne chamat eng' Kristo. Ak ogat icheget che bo gotab Aristobulo.
\v 11 Ogat Herodion ne bo orenyu. Ak ogat icheget che bo gotab Narkiso, che mi eng' Kiptaiyat.
\v 12 Ogat Trupena ak Truposa che boisie eng' Kiptaiyat. Ak ogat Persis chamanet ne kibois mising' eng' Kiptaiyat.
\v 13 Ogat Rupo ne lewenot eng' Kiptaiyat, koboto kamenyi ne kamenyu agane.
\v 14 Ogat Asukrito, ak Plegon, ak Herme ak Patroba ak Herma, ak tupchosiek che mi koboto icheget.
\v 15 Ogat Plologo ak Julia, ak Nereo ak Julia, ak chepto ne kitupche ak Olumpa ak che tililen tugul che mi koboto icheget.
\v 16 Ogatgei eng' ng'ututet ne tilil. Igotok kanisosiek tugul che bo Kristo.
\p
\v 17 Kasomok anyun che kitupche ale ogeer ak onai icheget che ing'eeti kabesiosiek ak kanagutik, konetisiet ne manamegei ak ne kionetgei ak oistoege icheget.
\v 18 Amu icheget che u choto, ko maote Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, ago ote mootinwekwai, ak kong'ale mugulelwekab che libkoben eng' ng'alekwai che tangusen ak kobi mugulelwekab chemwaikutnatet.
\v 19 Amu kigogasak eng biko tugul kaseng'wong' bo it. Eng' noto anyun ko abaibai eng' akwe, ago amache ong'omegitu eng' noto kararan, ak oegu che berberen eng' noto bo yaityo.
\v 20 Ak tun tue Jehovah ne bo kalyet chesawil eng' kelyekwok ko legit. Ngotebi kobotok mieindab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo
\p
\v 21 Igatok Timoteo ne kiboitiot koboto, ak Lukio ak Jaso ak Sosipatro ne bo orenyu.
\v 22 Ane Tertio ne kaasire baruani, agatok eng' Kiptaiyat.
\v 23 Igatok Gaio ne ami gonyi ak kaniset Komugul. Igatok Erasto, ribindetab tugukab nganaset ak Kuarto ne tupcho.
\v 24 Ngotebi kobotok tugul mieindab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, Amen
\p
\v 25 Ra eng' inendet ne imuchi kogimitok ko u logoiywekchu che kororon ak amdaetab Jeiso Kristo, ko u ng'ang'utiet ne bo ung'ot ne ki ka kiuny kosis kong'ete taunetab ng'weny.
\v 26 Ago kagong'ang'ak ra, ak eng' sirutik che bo maotik ko u ng'atutietab Jehovah ne bo koigeny, ko kagiborji bororiosiek tugul agoi kasetab it ne bo kayanet.
\v 27 Bo Jehovah inegei ng'omnatet ak torornatet koigeny, eng' Jeiso Kristo. Amen.

580
47-1CO.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,580 @@
\id 1CO
\ide UTF-8
\h 1 Korintoek
\toc1 1 Korintoek
\toc2 1 Korintoek
\toc3 1co
\mt 1 Korintoek
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo ne kikikuur koek ne kiyoktoi ne bo Jeiso Kristo eng magetab Jehovah ak tupchenyo Sostena.
\v 2 eng kanisetab Jehovah ne mi korintoek eng icheket che kikitilil eng Kristo Jeiso ak kekuurji lewenisiek si eng Kristo, Kiptayandenywa ak nenyor.
\p
\v 3 Ngoteb miendo kobotok ak kaiyet ne bune Jehovah .
\p
\v 4 Amwachini Jehovah kongoi kotugui akobo okwek, amu miendab Jehovah ne kikonok Jeiso Kristo.
\v 5 Si eng tuguk tukul komokornonok indendet eng twekunet ak n'gomnatet,
\v 6 akot ye tooku baornatetab Kristo eng okwek.
\v 7 Si mororuok konunotiot ake tugul kekanyi nyonunetab kiptayandenyo Jeiso Kristo.
\v 8 Ne tesatai kokimitouk akoi kakesonet asi oeku che ititootin eng betutab kiptayandenyo Jeiso Kristo.
\v 9 Iyanat Jehovah, ne kikuurchok yamdaetab werinyi Jeiso Kristo kiptayandenyo.
\p
\v 10 Osomok anyun nguno topchosiek eng kainetab kiptayandenyo Jeiso Kristo, ale onyalak kit akenge, si maiit besiasiek eng kwenunywon'g, ako si oeka che ikesunotingei eng kibakenge eng kabbwatet akenge ak kiruoget akenge.
\v 11 Amu kikemwowa akobo okwek, tupchosiekechu, icheket che bo ketab Kloe kole mi ngusetabge kwenungwong.
\v 12 Lin alak eng okwek abo Paulo, Kolin alak abo Apolos, kolin alak abo Kepas anan Kristo.
\v 13 Tos pcheat Kristo? Kikirtaat Paulo akobo akwek? ana kikbatisanah eng kainetab Paulo?
\v 14 Aisu Jehovah amu mami ne kiabatisan eng okwek kobate kris.
\v 15 Si ma le chi kabatisan eng kainenyu.
\v 16 Ak kiabatisan kotab Stepanas akiche mobwoti ngo kiabatisan che chi age kokeny.
\v 17 Kiyokwo Kristo aamda iogoiywek che miach ma abatisanis, ma eng ngomnatetab n'galek si maech buch kimurtoryotab kimurtoiyotab.
\p
\v 18 Amu berberiet amdaetab kimurtoyot eng che lustos, ako kimnatetab Jehovah eng che siku.
\v 19 Amu kikisir kere, ak amg'me ng'mnatetab che ng'omen ak aesioi kauiyetab ichege the che iguitos.
\p
\v 20 Mi ano ne n'gom? Mi ano sirindet? Mi ano Kipsuriotiotab n'gonyuni? Tos mayai Jehovah n'gomnatetab n'gonyuni koek berberiet?
\v 21 Amu eng n'gomnatetab Jehovah ko ma-nai ngony Jehovah eng n'gomnaett, kicham Jehovah ihosor icheket che iyoni, eng berberindo ne bi ng'oiyot ne kiamdoi.
\v 22 amu machei youtik koborunoik kochen'gei yunanik n'gomnatet.
\v 23 Ako kiamdoi kristo ne kikikarta ne kanakut eng yahutik ako berberindo eng yunanik.
\v 24 Ako eng ichek che kikikuur, yahutik ak yunanik Kristo Ko kimatet ak n'gmnatetab Jehovah.
\v 25 Amu berberietab Jehovah ko n'gom kosiir bik ako n'gaivinatenyi ko kim kosiir.
\p
\v 26 Okeero Kuursenywon'g topchosiek, ma kikuur che chang che n'gomen eng atebtab borto ma chechang che kimen ama che chang che tookunotin.
\v 27 Ako kiiewen Jehovah tukug che berber che bo n'gong si kokooch kalilanet che n'gomen, ak kileewen che tuguk che n'goluiyotin. Che bo n'gong si kokoch kalitanet che kimen.
\v 28 Aki tukug che mi ngweny cho bo n'gony ak tukug che sosotin si kowal koek buch tukug che mi.
\v 29 Asi metororke chi tainyi.
\v 30 Kionyoru anyun Jeiso kobun inendet ne kikiyai eng Jehovah koek n'gomnatet ak imand ak tililindo ak kataknatet.
\v 31 Asi ko u ye kikisir, indenet ne itororekei kootororkei eng kiptayat.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ako kinganyonchok tupchosiek, ko ki ma anyo eng anyinyindab n'galek anan ne bo n'gomnotet, amwoiyutok baornatetab Jehovah.
\v 2 Amu kiatil ale ko manai kiy ake tugul eng kwenungwony kobate Jeiso Kristo ne kikikartuat.
\v 3 Ak kikimi kibakenge eng n'gaiuinatet, ak eng kaiyweisiet ak eng botanet neo.
\v 4 Ako n'gomnaetab chi ako eng koborunet eng tamirmiriet ak kimnaet.
\v 5 Asimatelele kayanenyong n'gomnatetabbik ako eng Jehovah.
\p
\v 6 Ako kimwae n'gomnaet eng kwenutab che itititotin ama eng n'gomnatetab n'gonyuni anan ne bo bouinikab n'gonyuni che eku buch.
\v 7 Ako kin'galale n'gomnatetab Jehovah eng kwong'gutiet, akot n'gomnaet ne ungat ne kisib kon'gat Jehovah kotom kobiit n'gony amu torornatenyo.
\v 8 Ne kimanai ake tugul eng bounikab n'gonyuni, amu nda kikanai nda kimokokorloti kiptayat ne bo ter0rnatet.
\v 9 Ako ko u ye siraat, mami kong ne kikokeer anan it ne kikokas, ana kochut mugulel ne bo chi tuguch che kikochobchi Jehovah icheket che chamei indendet.
\p
\v 10 Ako kikonyanywech Jehovah achek eng tamirmir-ienyi, amu isiachi tamirmriet tuguk tugul akot tuguk che un'gotin che bo Jehovah.
\v 11 Tos n'go ne ingen tugukab chi kobate tamirmirietab chichoto, u noto, tukukab Jehovah ko mengen chi kobate tamirmirietab Jehovah.
\v 12 Nguno anyun ko makitaach tamirmirietab n'gony, ako tamirmirietab Jehovah, asi kekuiye
\v 13 Tuguk che kimwae, ko ma n'galek che ineti n'gomnatetab chi, ako che inteli tamirmiriet togukab ne tilil, kiroke tugukab tamirmiriet.
\v 14 Ako matachei, chito ne mi eng borto tuguk che bo tamirmirietab Jehovah, amu berberiet eng inendet amemuchi kokuiyo amu kikuitos eng tamirmiriet.
\v 15 inendet ne mi eng tamirmiriet koruokchin tuguk tugul, ameruokchini chi indendet.
\v 16 Amu n'go ne kigonai kabwatutikab kiptayat, Si kobiit konet indendet? ago kitinye ochek kabwatutikab Kristo.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ako anyun tupchosiek mon'gololwok ko u bik che mi eng tamirmiriet ako che mi eng borto ako laguk eng Kristo.
\v 2 Kiakuenek cheko mabaenak omitwokik che ileen amu akot ngumo kotom omuch oam.
\v 3 Akot nguni ko tomi eng borto, amu tokomi n'gekonda ak bariosiek and kabesiosiek, tos momi eng borto ak obendoti kou bik alak.
\v 4 Amu lin alak obo Paulo, kolen alak obo Apolos, tos momi eng borto?
\p
\v 5 Paulo kon'go anyun, ko Apolos kon'go, kiboitinik che oyani ko u ye kiikoch kiptayat chi ake tugul.
\v 6 Kiakoole, kobisi Apolo ak kobiit Jehovah.
\v 7 Noto anyun makig koliindet ama kiy kobisindet ako Jehovah ne ibiiti.
\v 8 inendet ne koolei ak neibisi ko akenge ako tun nyoru chitugul kokochinet korupke ak boisienyi.
\v 9 Amu kii kiboitinikab Jehovah mbarenyi ak teksenyi.
\p
\v 10 Kosupke ak miendaab Jehovah ne kikikona, kou teekindet neo ak ko n'gom, ako ngom. Ko kialumte lumeiywot ne kiteekse barakunyi, ako ngo keer ake tugul ole katektaita barakunji.
\v 11 Amu momi lumeiywot ne imuchi kolumitachi kobate noto kikelumta Jeiso Kristo.
\v 12 Ak ngo teekse chi lumeiywondoni goid, silra, koik che bo komonut, ketiik, suswek ak mobek.
\v 13 Tun kotoku boisietab chi ake tugul, amu tun komwoitoi betut, amu kin'ganyei eng mat ak ketieme mat si kotook ole u.
\v 14 Ngo nget boisietab chi ake tugul che kikateeke barakunyi, konyoru anyun meleko.
\v 15 Ngo loiyo boisionikab chi, kowendi asen, ako kisoru indendet eng mat.
\p
\v 16 Tos mongen akwek ole oi hekalut ne bo Jehovah, ako menyok tamirmirietab Jehovah?
\v 17 Ngo muraon chi hekalutab Jehovah, kon'gemei Jehovah amuu tilil hekalutab Jehovah ne nuto ko okwek.
\p
\v 18 Amakenke chi, ngo mi chi kwenun'g wong'g ne tooku kn'gom eng n'gonyuni ngo nkoek ne berber asi koek ne n'go.
\v 19 Amu n'gomatetab n'gonyuni ko berberiet eng Jehovah. Amu sirat kele, indent ko namei che n'gomen eng n'gaisenywai.
\m
\v 20 Ingen kiptayat kabwatutikab n'gamotik kokeny kole buch.
\p
\v 21 Noto anyun mat kotoroke chi eng bik amu chekwok tuguk tugul.
\v 22 Ngo Paulo, ana Apolos, anan n'gong anan sobondo anan meet, anan tuguk che mi, anan tuguk che bwani. Tugul ko chekwok.
\v 23 Ak obo Kristo ak Kristo ko bo Jehovah
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ngoitech chi kole ki kiboitinikab Kristo ak ribikab ungutikab jehovah.
\v 2 Noto anyun makat ribindet ake tugul koek ne kiyoni.
\v 3 Eng ane ko kiy kitikin ngo kina okwek, anan koruokwo chi, ee mokinegei aneei.
\v 4 Amu mongen ke ane, ako mo ii ne ikesunotgei ako inendet ne ingeeno ko Jehovah.
\v 5 Ara anyun amerruokchi kiy kotom koit kasarta kot konyo kiptayat, ne ibu kobwa lapkeiyet tukug che ungotin che bo mesundeito, ak koboor n'galekab muguleido asi konyor chi tugul kolosunetab Jehovah.
\p
\v 6 Eng noto anyun che kitupche, kaayai tuguchu koek kayaniet eng ane ak Apolo ayobo okwek, si kobiit onetge eng achek si masiir tuguk che sirotin, si mame negei chi agobo chi age, kotii let chito age.
\v 7 Kayain n'go iteritu eng ake? ak nee ne itinye inye ne kima iitach, ayo ngo kiitache ko amu nee si ilosuke, ko u ye kima itaacha?
\p
\v 8 Nguno anyun onyitotin, nguno ko kiomokornon kiobounisie ko u laitorinik koma, kamacha anyun obou si kebounisie kobotok eng Jehovah.
\v 9 Abwati ale kiteb Jehovah keeku achek che kigoktoi che bo let, ko u bik che kiketetchi meet amu keerech n'gongy, malaikaisiek ak bik.
\v 10 Ki che berber amu Kristo, kin'goluiyotin, ookimen, okonyitotin ko motekisech.
\v 11 Akoi nguno koamech rubet ak melelda, kimi ach ngor ak ketortatech ama kitinye menyotet.
\v 12 Ako kibirtoige keboisie eunekchok, ngechosech keberur, ngeusech kemuitoi.
\v 13 Ye kimwoitoenech yoito, kigoigoi, kiyaech ko u che muruonindab n'gong che kibuktoi ak kelakte akoi nguno.
\p
\v 14 Mosire tuguchi asi ollonie ako ako kou werkchu che achame ateechin.
\v 15 Akot ndotinye ribik elfu tamah eng Kristo, ko motinye kwanisiek che chang. Amu kiosichok eng Kristo Jeiso kobun lokoiywek che miach.
\v 16 Noto anyun osomok oeku kosubikichu.
\v 17 Noto amu nee asi oyokun Timotas, ne werinyu ne achame ne kiyoni eng Kristo, ne nyokobwatok ortinwekchu eng Kristo, ye onetisioti eng ui tuguk eng kanisosiek tugul.
\p
\v 18 Mendos alak ayun kolin abere manyonjinok.
\v 19 Lekit anyonchok, ngo cham Jehovah, ako momche anai twekunetab menotik kimnatet.
\v 20 Amu bounatetab Jehovah ko ma eng n'gayot ako kimnatet.
\v 21 Nee ne omache anyun? anyonchok ak Kirokto n'getabge.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Kosunot Komie kele mi kwenungwony ibetabge missing kosiir okot ole u eng bororiosiek, kot koit koibge ohi ak osotiotab Kwanit.
\v 2 Ak omendosi amoarokenye kele inendet ne kayai youtionikeistoeng kwenunyo.
\v 3 Eng iman ko momi eng borto, ako omi eng tamirmiriet, ko korukchi inendet ne koyai youtionoto kou yo kwomite.
\v 4 Eng kainetab kiptayandenyo Jeso Kristo, yo kotuiye kibakenge ak tamimirienyu eng kamuketab kiptayandenyo Jeiso Kristo.
\v 5 Okochi Oindet Chito ne u noto si ken'gem borto, asi kesor tamirmiriet eng betutab kiptayat Jesu.
\p
\v 6 Ma mie kolosunenywony. Tos Mongen ole Mermerek tukitin kokutu kererutiet nomugul.
\v 7 Oiste anyun mermerek che osen asi oekel kererotiet ne nee leel, amu momimermerek eng okwek, amu Kristone. Pasaka ko korosiotnyo.
\v 8 Noto anyun, ongerib ikoorto, ma eng mermerek che bo keny anan ko che bo yaitiet ak tengekto, ako eng makatiakt ne momi mermerek ne motinyei kenisiket aklembeita.
\p
\v 9 Kioserwok eng baruenyu ale amonamge ak che soksei.
\v 10 Akot che yaei ibetabge ne bo ngony anan kiprigetkonyinik anan, soikab kanamonik amu nda u noto nda kenyoichok omande eng ngony.
\v 11 Ako kosirwak anyun ale amonamge ak chi ake tugul ne kikoore tupchet ako yaei sokset anan kipngetkongia anan kosoei kanamonik anan ko ne chubisiei anan ko kibokityot anan rebindet. Amoamisie ak chito ne u noto.
\v 12 Amake nee orwokchi ichek che mi sang? Tos moruokchini okwek ichek che mitei ko?
\v 13 Ako ichek che motinyei Jehovah kervokchinchoto. Ara anyun oiste koloitunenok sikorananato eng kwenungwong.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Tos mi chi kwenun`gwon`g ne ngotinyeike n`goiyo ak chitab kokwet komuti kapkiruok eng taitab che mo bo imanda? Ama eng taitab che tililen.
\v 2 Tos mongel ole iruokchini che tililen n`gon`g? Ako ngot oruokchini anyun n`gon`g ko to man`golu oruakchi tukuk che mengech?
\v 3 Tos mongel ole tun keruokchini malaikaisiek? Siirei anyun ne tia tuguk che bo soboni?
\v 4 Ngot omuchi oruokchi tuguk che tinyekei ak soboni, ko to oiiti ole kiruukig ichek che ma kiiti kele kiy eng kuniset.
\v 5 Amwowol anyun ale si kobiit olilonse …. momi chi ne n`gom kwenun`gwon`g akot akenge ne imichi kotil ngalek eng kwenutab tupchosiek?
\v 6 Ako imuti tupchet kapkirook tupchet ake eng taitab che megonotin
\p
\v 7 Achicha. Kakoek nguno lelut eng okwek, amu onwokchinike okwege. Amu nee si mochamtege kinyaliluk? Kaiya si mochamtege kerebenak tuguk?
\v 8 Achicha akweket che oyae ne ya ak oribisiei akot eng tupchosiek.
\p
\v 9 Tos mongen ole mochutei che mo bi iman bounotetab Jehovah? Among kekenak. Akot che yari sokset anan soikab kanamonik anan che yaei ibetabge anan chemuikwonyik, anan chemokorkoinik.
\v 10 Anan choric anan kiprigetkonginik anan kibokitinik anan chubik anan rebik che chutei bounatetab Jehovah.
\v 11 Ako ki u choto alak eng okwek ako kikeunok ak ketililok ak keityok imanda eng kainetab kiptayat Jesu ak eng tamirmiretab Jehovah
\p
\v 12 Chomtootin tukuk tugul eng ane, ama tukuk tugul che nyolu, chomtootin tuktuk tugul eng ane ama boiywo ake tugul eng choto
\v 13 Bo omitwokik moet, ak bo moet omitwokik ako ngemei Jehovah choto tugul. Nguno anyun mobo borto sokset ako bo kiptayat ako bo kiptayat borto.
\v 14 Kingeet Jehovah kiptayat ak tun ingeetech ak achek eng kimnatenyi.
\p
\v 15 Tos mongen ole borwekwok ko kebebertab Kristo! ara anyun aiste kabeberwekab Kristo, ak ayai koek kebebertab chepkukoniot? Olo mo u noto.
\v 16 Anan to mongen ole indendet ne nameke ak chepkulhoniot ko borto akenge. Amu mwaat kele eku tuwai borto akenge.
\v 17 Ako indendet ne kituisot ak kiptayat koeku tamirmiriet akenge.
\p
\v 18 Omwee anyun kosket, tengekwokik alak komi sangutab borto, ako inendet ne yaei sokset koyachin bortanyi tengekto
\v 19 Anan tos mongen ole borwekwok ko hekalutab tamirmiriet ne mitok, ne otinye eng Jehovah? Amo bo ge akwekei.
\v 20 Amo kikialenak komonutiet, ara otoror Jehovah eng borwekwok.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Nguno anyun akobo tukuk che kioserwo ko mie ko motiny mureno kwon'g.
\v 2 Akot kora, si keistoege sokset ko ngotebichi ake tugul ak osotiondenyi ak kotebi kotebi kwon'g ake tugul ak maninotiondenyi.
\v 3 Ingokochi maningotiot osotiondenyi ko u ye nyoijin ak ko u noto agine osotiot eng manin'gotiot.
\v 4 Matinyei kamuket osotiot eng bortanyi ngot ko ma manin'gotiot, ko u noto akine maninygotriot kele motinyei kamuket eng bortanyi ngot ko ma osotiot.
\v 5 Ameeteke okwekei, kobate yo kochamnyechi asi onyoru osa ak orukutge ak otuiyeke koken'g si mayomak oindet amu motinye ribetabge.
\p
\v 6 Ako amwae ni amu chamjinet ma n'gatutiet.
\v 7 Ndo ko sikchine ndo komoche kekerkeitu ak murenik tukul, ako tinyei chi tugul konu notionyi ne bunu Jehovahvakevkoo u ni, ko ake ko uno.
\p
\v 8 Amachini icheket che tom kotunis ak musokik alechini, mieltu eng ichek ngotebi ko u ane.
\v 9 Ako ngo mosikchini kotebi, kotunis, amu kaikai kotunis kosiir maket ne lalei.
\p
\v 10 Angate che kikotunge ma ane ako kiptayat ale mameto osotiot manin'gotiondenyi.
\v 11 Ako ngot kometo, ko ngotebi komakitun ana kowekchike mani'gotiot osortiondenyi.
\p
\v 12 Amwachini bik alak, ma kiptayat ale ngo tinyei tupchet kwondo ne maiyaunat ak koboibochi kotebi tuwai. Kotebi ma yon.
\v 13 Ako kwondo ne tinyei maningotiot ne meyanat ak koboibochi komengis tuwai ko mat kometo maningotiondenyi.
\v 14 Amu maningotion ne maiyanat ketilile ak osotiot ne meyanat ketilile maningotiot, nda ma u noto ta ma tililen lagokwok: ago tililen ichek nguno.
\p
\v 15 Ak ngwo ne meyanat, ko ngwo, momi tupchet ne muren anan kwony ne ratat eng ngalek che u choto- Ako kikuurchech Jehokv ah achek tugul kaiyet.
\v 16 Ako inae nee anyun inye osotiondoni ngo tos isoru maningotiot? Anan Inae nee inyhe m, aningotiondoni ngo toks isoru osotiot.
\p
\v 17 Ako ko u ye kikopchechi kiptayat chi ake tugul, ko u ye kikokuur Jehovah ake tugul, ingootebni ko u noto, ak angate anyun ko u noto eng kanisosiek tugul.
\v 18 Tos kikikuur chi age tugul ko kakimuratan? Amat koige ne makimuratan, Tos. Kikikuur chi ake tugul kotom kemuratan.
\v 19 Ma kiy kamuratanet, ako ngo makimurtatan ko ma kiy, ako kerib ngatutikab Jehovah.
\v 20 Ngo teb chi ake tugul ko u ye kiu ye kingekuurei.
\v 21 Tos kikikuurin li atwokin? Meimchike, ako ngot komukoskei ketchachin iboisie.
\v 22 Amu inendet ne kikuur ko otwokin. Kotyaket eng kiptayut, ko u noto, inendet ne kikikuur kotyakat ko otwokindetab Kristo.
\v 23 Kikealak eng kamanutiket, amat otoeku otwokikab bik.
\v 24 Tupchosiek ngoteb ake togul eng Jehovah ko u ye kiteptoi ye kingekuurei.
\p
\v 25 Nguno anyun ale, motinye ngatut eng kiptayat akobo berkeinik, ako akonu kereenyu ko u chi ne kikonyor rirenetab kiptayat aek ne kiyani.
\v 26 Abwathi anyun ale, mie nito amu kaimetagbe ne mi nguno ale ngotebi chi tugul kou ole teptoi nguno.
\v 27 Tos kikeratyin osotiot mecheng anyun ketyachin Tos Hiagat eng osotiot amecheng anyun osotiot.
\v 28 Ako ngot ituniksie ko maiyai tengek, ak ngetun berkeiya ko maiyai tengek, ako nyoru che u choto nyaliida eng borwek amamache soimge.
\p
\v 29 Ako anwowok tupchosiek ale nwach kasarta ne ngetunot, ngotebi che tinyei o; sotik ko u ye motinyei.
\v 30 Ak Icheket che rirtos kot kou ne morirsot, ak icheket che boiboi kot kou che moboiboi ak che alisiei kot kou ye motinyei kiy.
\v 31 Ak ak ichellet che boisie ngony komoboisie missing, amu siirtoi Hondab ngong.
\p
\v 32 Ako momoche oeku che iimotinge. Inendet ne moitunis kochirchirenjin tuguk che bo kiptayat, ole imuchi kobaibaita kiptayat.
\v 33 Ako inendet ne kikotuniso kochirchirenjin tuguk che mi ngong ole muchi kobaibaita osotiondenyi.
\v 34 Mi teerchinet kokeny eng osotiot ak berkeiyat, kwong ne moitunot kochirchirengini tuguk, che bo kiptayat, asi koek ne tilil eng berto ak eng tamirmiriet: ko inendet ne Itunot kochirchirjini tuguk che mi ngong, ole muuktoi kobaiba maningotiondenyi.
\v 35 Amwowok nito akobo kujinenywong, melin kele katorchok mesmet, Asi oboisiechi: kiptayat eng oret ne chamat ma eng kaiimetab ke.
\p
\v 36 Ako ngobwati chi ake tugus kole mayachin berkeiyandenyi ne nyolu, ak ngo kakosiirto kororonindab miningnatenyi, ak ngo mi kiy ne ngoichin, koiyhai ko u ye machei. Mayai tengek ingotungei.
\v 37 Ako inendet ne lumdaat eng moguleldanyi komuchi koboi mokutikchi ako kakotil eng muguleidonyi koriib berkeinatenyi ko kayhai ne mie.
\v 38 Inendet ne ikoitoi berkeiyandenyi ketun ko yaei ne mie, ak inendet ne mekoito berkeiyundenyi kitun koyuei ne missing.
\p
\v 39 Ratate ngatutiet osotiot kote kotoko sobei maningotiot, ako ye kakome kotiakat kotun chi ko u chamenyi eng kiptayat kityo.
\v 40 Ako baibai kosiir ngo teb ko u ye konye, ko u ye abwati: ak alin otinye tamirmirietab Jehovah.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Noto anyun akobo tuguk ale kakinem koek korosekab kanmonik kingen tugul kete kitinye naet, menei naet ak kongomioti chamnyet.
\v 2 Ngot kobwatyi chi kole ingenkiy, ko mengen ko u ye makakt kongen.
\v 3 Ako ngo chamei chi ake tugul Jehovah ko naat chichoto eng inendet.
\p
\v 4 Akobo ametab tuguk che kakienchi kanamonik koek korosek, kingen kele ma kiy konomuet eng ngong, ama mi komuktoindet ake kobate akenge.
\v 5 Akot ndo mi che keguure cheptailelisiek, ngo kipsengwet anan ngong (kou ye mi ) cheptailelisiek che chang ak kiptainik che chang.
\v 6 Ako engo achek ko kamuktaindet ko akenge. Inendet kwanda ne bunu tuguk tukul, ak kemi eng inendet, ak kiptayat akenge, Jesu Kristo, ne mi tuguk tugul amu inendet, ak achek eng inendet.
\p
\v 7 Ako momi neonate eng bik tugul, amu kikonaita akoi nguno eng kabwatotik wai koamei tuguk che kakibelchi koek korosek konomuet ak komuruoni kobwoto likavai che ngolulyotin.
\v 8 Ako amitwokik ko ma kit ne imutech kerikechi Jehovah anan ngo magiamisie, ko mararuech kiy anan ngeamisie ko matesak kiy.
\v 9 Ako oribke asi monach che to ko ngalulyo tin eng kalyaknatengwong.
\v 10 Ak ngot koreerin chi inye ne tinye naet iamisiei eng hekalutab kanamonik, kotoi manyikanit inendet ne ngalulat koam tuguk che kakienchin kanamonik:
\v 11 Ak lusei inenda ne ngalulat amu namengong ako kimechi kristo.
\v 12 Ak ngoyachi tangek topcholsiek ak ochir kobwotutikwai ahe ngalutiptin, ko koyachi Kristo tengek.
\v 13 Noto anyun ngot ke ngaam bendo, ko kanach tupchenyu, ko kaikai komaam beny si manach tupchenyu.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Tas Mei ne kiyoktoi? Tos matyathat tos tom aro kiptayandenyo Jeso Kristo: Tos moi akwez boisienyu eng kiptayat?
\v 2 Ngot ko moi ne kiyoktoi eng alak, ke motinye saket oii eng okwek amu ngoketab ko okwek eng kiptayat.
\p
\v 3 Osoruneke nito eng lahek ohe kino.
\v 4 Tos makitinye kimnatet keesie ak keamisie?
\v 5 Tos katilinye kimnatet kemutatechepkamet, osotio koy alak che kiyoktoi ak tupchosiek ahe bo kiptayat ak kepa?
\v 6 Anan achekei kityo ak barnaba ohe makitinye kimnatet kebakakte boisiet?
\v 7 Ngo ne wendi luget ak koboisie tukukchi? ngo ne kolei kabingut ama amei lokoieb? Anan ngo ne iyoki okwet ama lu chekab kiakich oto?
\p
\v 8 Tos amwae tokuchu ko u biteetab bik? Anan mwaei ngatutiet akine?
\v 9 Amu sirat eng ngatutietab Musa kole, mat irat kutitab eito ye tiechei bek koborei. Tos ibwati Jehovah missing akobo eik?
\v 10 Anan mwaei kityo amu achek? Momi mosmuset sirat nito kole inendet ne ibotislei kobotis eng komongunet, ak inendet ne borei kobor komongu kole sille kiy.
\v 11 Ngot ko kikikoichok tukukab tumirmiriet, ko tos kiy ne o ngot kekei tukukwok ole bo borto?
\v 12 Ngot kenyor alak yamdaoni bo kimnotoni kosiirok kesire achek, ako makiboisie achek kimnotonoto ak kimoitoi eng tokuk tugul si makikerte letaetab lokoiywek che miach che bo Kristo.
\v 13 Mongen ole icheket che boisiechini tuyok che tililen che ikonyisiei eng kaptisisiet, Kenyon ilebebertanywa koboto koptisisiet,
\v 14 Kou noto ole kingatita Jehovah kole icheket ohe amdoi lokoiywek che miach.
\p
\v 15 Momi kiy eng ohuto che kioboisi. Amelin kasere ole si keyoilwo. Kaikai ame kosiir koyai chi torornatenyu koek boch.
\v 16 Akot ngoomdoi lokoiywek che miach ko momi kiy natororeke. Amu makat missing nito eng ane, ako bwa eng ane ngot ko maainde lokoiywek che miach.
\v 17 Am, u ye ayai eng makenyu anekei otinye malekto, ako ngo ma bo magenyu anekei atinye ripest ne kigiyanwa.
\v 18 Nee melektanyu? Noto ko ni, ye omdoi lokoiyuee che miach ayae koek che motinyei melekto. Si moboisie kimnatenyu missing eng lokoiyez che miach.
\p
\v 19 Akot ngatiakat eng bik togul, ko kiaeku otwokim etab togul, asi anyor ilajinet kosiir.
\v 20 Eng yahutish, ko kioeku yahutiot, si kobiit anyor yahutik, eng ichek che mieng ngatutiet ichek che mi eng ngatutiet.
\v 21 Eng icheket che momi eng ngatutiet ko kiotebi ko u yo momi eng ngatutiet(ma kue ami eng ngatutik engJehovah ako ami eng ngatutik eng Kristo. Si anyor ichek che momi eng ngatutik.
\v 22 Kotebi kou ne ngalulat eng che ngaluliotin asi anyor che, ngolulyotin, kiayayuke tugul tugul eng bik tugul asi amuch osor alak eng oe ake togul.
\v 23 Ayae nito anyun amu amdaetab iokoiywek che miach asi anyor yamdaet eng chuto ak okwek.
\p
\v 24 Tos mongen ole icheket che rwaei eng labatet ko chang, ako nyoru melektoakenge? Ara orwai asi onyoru.
\v 25 Ak chi ake tugul ne ikilegei eng ureriosek koribege eng tuguk tugul, yaei anyun ko u noto asi ihonyor kutwet ne ngemaksei ako achek ko ne mongemoksei.
\v 26 Aloboti anyun ma ko u chi ne tinyei saket. Ak abarsoti ma ko u chi ne birei. Olo buch.
\v 27 Ako obire bortanyu ak obou, asi matikin ko ye koomchi alak koma kimeto
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Momoche anyun, chi kitupche, ale oegu chi monget, ole kimito kwanisiekyo tugul ng'wenyutab boldet, akkibun tugul araraita.
\v 2 ak kibatisanji tugul Musa ing' boldet ak araraita.
\v 3 ak kiam tugul amdit agenge ni bo tamirmiriet,
\v 4 ak kiee tuguleet agenge ni bo tamirmiriet. amu kiee tugul ing' ruandet ni bo tamirmiriet ni kirub iche, ak ruandanoto ko ki Kristo.
\v 5 Ago kima baibaichi mising Jehovah chi chang' ing iche; amu kigiserta ing' ong'atet.
\p
\v 6 Kiek tuguchu anyun kaborunoikyo, si magimakyi tuguk chi yaachen, ko u yo kimakyige iche mising'.
\v 7 Amoegu chi sae kanamok, ko u alak ing' iche, ko u yo kigisiir kele, kitebi ng'weny biko koamis ak koee, ak kong'eeetyo kourerensot.
\v 8 Amata kisogse, ko u yo kiae alak ing' iche, ak kiibutyo ing' betut agenge elufusiek tuptemu ak somok.
\v 9 Nda ketiem kiptaiyat, ko uyo kitiem alak ing' iche, ak kibar erenok.
\v 10 Amato ng'unyng'ungye ko u yo kiing'unyng'unyo alak ing' iche, ak kibok ing' ng'emindet.
\p
\v 11 Kiaak anyun tuguchuto ing' iche si koek kaborunet; ak kigisir agobo kateunennyo, ache chi kagochonjet kagesunetab kenyisiek
\v 12 nyoto anyun ngoripge si ma tebut, inendet ni ibwoti kole tononi.
\v 13 Kima namak yomset kobate nyoto ni imuchi komuitae chi tugul; ago bo iman Jehovah ni machomdook keyomak kosiir ni te ni imuchi; ago koboto yomsonoto aei agine oret ni ochilile, si kobiitomuch omuite.
\p
\v 14 Nyoto anyun, chamanikyu oyestae biteetab kanamonik.
\v 15 Ang'ololiko u yo ang'alaljini biko chi ng'omen; obesie kito no mwoe.
\v 16 Kikombet ni bo kaberuret ni kiberuri, ko tos ma amdaet ni kibutuli ko tos ma amdaet ni bo bortab Kristo?
\v 17 Amu ache chi ki biko chi chang'; ko ki makatiat agenge, borto agenge; amu kiame ache tugul makatiat agenge.
\p
\v 18 Ogeer Israel -o ing' atebtab borto: tos matinye amdaet ak kaptisisiet iche chi ame tiseiwyek?
\v 19 Amwoe nee anyun? amwa ale kiyni ne kieng'jin kanamonik nda tos kiy kanamwet?
\v 20 Ago tuguk chi igoitoi Bororosiek koeng'jini oik, ago ma Jehovah: amamoche oae amdaet ak oik,
\v 21 Momuchi oee kikombetab kiptaiyat, ak kikombetab oik. momuchi oam ing' mesetab kiptaiyat, ak mesetab oik.
\v 22 Nda kitoche kiptaiyat konyor ng'tkong? Tos kikimen kosiir inendet?
\p
\v 23 chamdaat tuguk tugul; ago ma rugut tugul chi nyolu. Chamdaat tuguk tugul; ago ma tuguk tugul chi teeksei.
\v 24 Ama tocheng'jige chi chechi inegei, ago chi bo chitab kokwennyi.
\v 25 Kiy age tugul ni kioldoi ing' kabany, oam, amoteeb kiy amu kabwatet;
\v 26 amu bo kiptaiyat ng'weny, ak chi nyiitat ng'weny.
\v 27 Ngo kuurok age ing iche chi moiyoyni kole kobaak, ak omoche obe; ko kiy age tugul anyun ni kagindeno taing'wong' oam ama to teebi amu kabwatet.
\v 28 Ago ngo lenok chi age tugul, kagigoitoi kii koek tiseiywot, ko moam, amu inendet ni kagoborun, ak amu kabwatet.
\v 29 Kabwatet ni amwoe ko ma ningung', ago bo age; amu kalya si koruokyi katiagennyu kabwatet age?
\v 30 ngo atooche ing' kongoi ko amu nee si kemwataena yaitio ing' kito ni koagoite kongoi ?
\p
\v 31 Nyoto anyun ngoame, nda ngoee nda mbo ing' kiy agge tugul ni oae, oaei tugul otorori Jehovah.
\v 32 Amonach Yaudik nda yunanik, nda kanisetab Jehovah;
\v 33 mbo ko u yo oboiboien biko tugul ing' tuguk tugul, mocheng'e kelunennyu agine, ago kelunet ni bo chi chang', si kobiit kesor.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Oegu kosupikchu ko inye osupi kristo.
\p
\v 2 ALoswok anyun tupchosiek, amu abkato eng'tuguk tugul ak oribe ng'atitik ko u ye kaineta.
\v 3 Onai anyun nyi ole metitab chi age tugul ko Kristo, ago metitab kwanda ko muren ago metitab Kristo ko Jehovah.
\v 4 Muren age tugul nyi maoteni an an kosa kotukot metinyi ko maknyit metinyi .
\v 31 Amu Ngot kitigonike acheget, ko tun kimakiruokwech.
\v 32 Ago yo kiruokwech Kiptaiyat, si ma tun kiruokwech ak ng'wony.
\v 7 Monyolu kotuche met mureno amu inendet kerkeindo ak torornatetab Jehovah, ago kwondo ko torornatetab muren.
\v 8 Amu no bo merenet kwondo, ago bo kwondo merenet.
\v 9 Amele kikichopchini muren, kwony ago kikichopchi kwony muren eng' kaptisisiet.
\v 10 Makat anyun kwony kotinye baunatet eng' metinyi amu malaikaisiek.
\p
\v 11 Agot kora ko momi mureno ngo momi kwony, ama mi kwony ngo mami mureno eng' Kiptaiyat.
\v 12 Ko u ye kibunu kwony muren, ko u nyoto agine kosiche kwony muren ako tuguk tugul ko bo Jehovah.
\v 13 Oruokchike kira, tos nyolu kwony kosa koatukot metinyi?
\v 14 Tos ma inetok bitet olu u? Kele ngo tinye mureno sumek chi koen ko kalilanet eng' one?
\v 15 Ago ngot kotinye kwony sumek che koen, ko torornatenyi nyoto, amu kikikochi sumeechoto ask kotukekei.
\v 16 Ngot ko mi chi nyi tiysot, ko makitinye biitet nyi u nyoto ama mi kora eng kanisetab Jehovah.
\p
\v 17 Amwowok anyun nyi ale melon oloswok amu tuiyosiek chi a name amu otuisoti ma eng' chi miach ago eng' chi yaach.
\v 18 Nyi tai anyun, ogase ole ye otuiye eng' hekalut komi besiet kwenung'wong'.
\v 19 Amu mi besiosiek kwenung'wong' nyi matiny si kotook iche chi bo iman eng' kwenung'wong'.
\v 20 Yo kotuiyechi komasta agenge ko mosikchine oak meseetab Kiptaiyat.
\v 21 Amu eng'omisieng'wong' kosib konemu age ak ame age rubet kodokiti age.
\v 22 N ee? Tos motinye koroo chi kiamisie ak chi kiesie? Anan koreny kanisetab Jehovah? Ak okochi kilolonso iche chi motinye. Amwowok new anyun? Tos oloswok eng' nyito? Olo maloswok.
\p
\v 23 Kianyorune Kiptaiyat nyoto kiakonok akwee ko u ye kinaam makatiat Kiptaiyat Jeiso eng' kemounoto kiging'wektoi inendet.
\v 24 Ak ye kingo kakomng'a kongoi, kobutul akole konam ak aam, nyi ko bortanyu nyi kibutuli amu okwe. Oyai nyito komugul obkaatena.
\v 25 Ko u nyoto kora, ko kiib kigombet ak komuus ak kole, nyi ko arorutiet nyi level eng' korotichu oyae nyito si obkatena.
\v 26 Komugul anyun ye oame makatiat ak oe kikombet, obortoi meetab Kiptaiyat agoi Kongo.
\p
\v 27 Ara anyun ale tugul nyi ame makatiandani akmko eekikombani ama nyoljini, koipchige kiruoget nyi bo borto ak korotikab Kiptaiyat.
\v 28 Ago ngosiachge chi age tugul kotom koam makatiat ak Joe kigombet.
\v 29 Amu inendet nyi ame ak koee ama nyoljini, koamchnike, koechinike kiruokamu moikuiyo bortab Kiptaiyat.
\v 30 Nyoto amu nee si konyoluliotin ak komiandos chi chang eng' okwe ak ko ruisot chi chang'.
\v 31 Amu Ngot kitigonike acheget, ko tun kimakiruokwech.
\v 32 Ago yo kiruokwech Kiptaiyat, si ma tun kiruokwech ak ng'wony.
\p
\v 33 Nyoto anyun, tupchosiekchu, yo kotuiye aomisie, okanyke.
\v 34 Ak ngu ame chi rubet, koamis eng'kaa kotom kocho si moruokchike eng' eng' kotuiyeng'wong. Ak ng'alek alak che kiosir, anyone achobe.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Momoche oeku che mongen tupchosiek nguno akobo.
\v 2 konunotoikab tamirmiriet ongen ole kikii bororiosiek che kikitorchech cheptailelisiek che motweku kou ye kikakinoisewech.
\v 3 Noto anyun amache oguiye ole momi chi ne ngalali eng kandoisetab tamirmiriet ne tililne lin chubot jeiso amami chi ne lin jeiso ko kiptaiyat kobate eng tamirmiriet ne tilil.
\p
\v 4 Ng'uno komi teerchinet eng konunotoik ako tamirmiriet ko agenge.
\v 5 Ako mi ribsosiek che terotin ako kiptaiyat ko agenge.
\v 6 Ako mitei boisionik che terotin ako jehova ko akenge ne boisiei eng tugul.
\p
\v 7 Ako kaborunetab tamirmiriet ko kikikoch chi tugul si kotoretekei.
\v 8 Ake ko kikikoch tamirmiriet ng'olyotab ng'omnated eng ake kikikoch tamirmirietab ngolyotab kokuiyet.
\v 9 Ake ko kayanet eng tamirmirionoto eng ake ko konunotiotab kanyoiset eng tamirmirionoto.
\v 10 Eng ake koyaei kwong'utik ko eng ake maionetet, eng ake kokuitos tamirmirik, eng kutuswek che terotin, eng ake ko waletab kutuswek che terotin.
\v 11 Ako boisie chuto tugul tugul tamirmiriet ne noto akenge, kopchechin age tugul ko u ye makyini.
\p
\v 12 Ku u ye akenge borto, ako tinyei kebeberwek chang, Ako kebeberwek che chang, che bo boroto akot nda chang ko borto akenge ko u noto kristo.
\v 13 Amu eng tamirmiriet akenge, ko kikebatisanech eng borto akeng, nge ii yahudik anan bororiosiek, ngerototin anan ketiokotin, ko kikeyaech eng tamirmiriet akenge
\p
\v 14 Amu borto koma kebeberta akenge ako chang,
\v 15 Ngot kole keldo, amu moi eut, komobo borto, ko tos mo bo borto?
\v 16 Ak ngot kole itit, amu moii konda, ko mobo borto, ko tos mo bo borto?
\v 17 Ngot ko borto komugul ko konda, ko nda miano kastaet? Nda tugul ko kastaet nda miano konguiset ?
\v 18 Ago nguno ko kigonde Jehovah kebeberwek, ake tugul eng icheki, eng borto, ko u ye kicham indendet.
\v 19 Ako nda ki tugul ko kebeberta, nda miano borto?
\v 20 Akot nguno nganda tinyei kebeberwek che chang, ko borto akenge.
\v 21 Ama lechini konda eut, mamochin. anan kolech metit kelyek mamochok.
\v 22 Ako ne siirei mising, ko kebeberwekab borto che tooku konyolulyotin, ko choto che mokotin mising.
\v 23 Ako kebeberwechoto bo borto che kiiti kele motekisotin, ko choto che ketekisi mising, ak kebeberwekchok che motinyei kororonindo ko choto che tinyei kororonindo mising.
\v 24 Amu kebeberwekchok che tinyei kororonindo ko mamochei kiy, ako kiituiyo jehova borto, ak kokoch kondit ne o kebeberta ne kirorchini.
\v 25 Si mobit kabesiet eng borto, ako si koribke kibakenge.
\v 26 Ako ngot nyalil kebeberta akenge, konyalisot kebeberwek tugul, anan ngekonyit kebeberta akenge, koboiboitu kebeberwek tugul.
\p
\v 27 Nguno oi bortab kristo, ak oi kebeberwekab boroto ake tugul eng ake.
\v 28 Amu kikoyai jehova alak eng hekalut, ne tai chekiyoktoi, ne bo aeng maotik ne bo somok konetik ne rubei noto kwong'utik, korub konunotiotab kosobet, toretisiet, bounisiet ak kutuswek che terotin.
\v 29 Tos chekiyoktoi tugul? tos maotik tugul? tos konetik tugul? tos yaikab kwong'utik tugul?
\v 30 Tinyei tugul konunotiotab kosobet? ng'alalsot tugul eng kutuswek che terotin? woldoi tugul kutuswek che terotin?
\v 31 Ako omach mising konunotoik che eechen asi aborwok ne mie kosiir.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Akot ngan'ngalale kutuswekab bik ak malaikaisiek ama tinye chamnyet ko koeku sukunwet ne cheei anan sanitab sukunwet ne cheei.
\v 2 Akot ngotinye konunotiotab maoinotet ak okuisoti un'gotik tugul ak naet tugul, ak akot ngotinye kayanet tugul, ne omuchi oisto tulonok, ama tinye chamnyet ko ai buch.
\v 3 Akot ngoneme tukuchu kebae bononik, akot ngoneme bortangu kebeel, ama tinye chamyet komokelwo
\p
\v 4 Chamyet ko muitoi, ako tala, ama menei.
\v 5 Ama yaei ne ma nyolu, mochengchingei chechik, ama iiti tokisiet ama iiti yoitio.
\v 6 Moboibochini ne mo bo imande, ako baibai eng imanda.
\v 7 Sisei eng tuguk tugul, iyani tuguk tugul, iman'yu tuguk tugul, muitoi eng tugguk tugul.
\p
\v 8 Mororu chamnyet akoi, ako ngot ko mi maoinatet koitei let, ngo mi kutuswek che terotin ko itei kosisio, ngo mi naet koitei kokesgei.
\v 9 Amu kingen eng kebeberta ak keamdoi eng kebeberta.
\v 10 Amu Tun nanyo anyun indenet ne ikesunotgei koit let ne bo kebeberta.
\v 11 Ki ngoii lakwa ko kiang'alali ko u lakwa ak akuiye ko u lakwa, kiabwat ko u lakwa, ako king'aeku muren alakte tukukab lakwandit.
\v 12 Amu nguno kekere eng kioit eng tamirmiron ako tun kekere tokoch eng tokoch, nguno ongen eng kebeberta, ako tun onae ko ye kikenaa.
\v 13 Ako tebyei nguno kayanet, kamang'unet, ak chomyet chuto somok, ako ne o eng chuto ko chamyet.
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Osub chamyet, ak omach mising konunotoikab tamirmiriet, ako ne siirei ko amdaet.
\v 2 Amu inendet ne ng'alale kutuswek che terotin komong'ololchini bik ako jehova, amu momuchi ne ikuitos, amu mwaei ung'otike eng tamirmiriet.
\v 3 Amu inendet ne amdoi kong'alalnchini bik ng'alekab teekset, ak kakimitet ak kakaikaet.
\v 4 Inendet ne ng'alale kutuswek che terotin kotecheike, ako inendet ne amdoi koteechei kaniset.
\p
\v 5 Onkotomache ole ong'alal tugul eng kutuswek che terotin, ako ne siirei ko oamde ako inendet ne amdoi kosiir ne ng'alale ktuswek che terootin, anan koweech asi kobiit koteech kaniset.
\p
\v 6 Nguno anyun, ngot anyonchok ong'ololi eng kutuswek che terotin, ko koeku kelchin nee eng akwek? ngot ko mong'ololwok eng ng'ang'utiet anan eng naet, ananeng amdaet anan eng konetisiet?
\v 7 Ako akot tuguk che tinye tuuget chi mo sobtos, ngo nderutet anan kibugandet, kenooitoi ano nyi kiguute anan nyi kibute.
\v 8 Amu ngo chei iriaket eng' tuuget nyi mo kikuitos ko ng'o anyun nyi chobchinge boret.
\v 9 Ko ou nyoto anyun, ngot komong'alale ng'alek chi kimuchi keguiyo eng nyumnyumindo, kenoitoi ano tukche kakimng'a, amu ing'alalchini oldo buch.
\v 10 Imuchi komi tukosiek chi terotin eng' ng'ony amu momi nyi tinye komonut ake tugul eng' chuto.
\v 11 Ara ngot ko mongen anyun komonutietab tuuget, aeku too eng' inendet nyi ng'alali ak inendet nyi ng'alali koeku too eng' ane.
\v 12 Ou nyoto ak okwek ko u ye omahe mising' konunotiatab tamirmiriet ocheng' eng' kagiiletab ge tuguk chi ikochini kaniset koteekat.
\p
\v 13 Ara ngot anyun ngosa ine nyi ng'olole kutuswek che terotin asi komuch kowalda.
\v 14 Amu ngot asae kutit nyi makikuitos ' kosae tamirmriiennyu, ako eng' kokoienyu ko momi lokoek.
\v 15 Ara kile nee? Asae eng' tamirmiriet, ak asae engng'omnatet agine, atieni eng' tamirmiriet, ak atieni eng' ng'omnatet agine.
\v 16 Amu ngo mau nyoto, ko ngiberuri eng' tamirmiriet, ak komwaitai ano amen ye igoitoi kongoi, inendet nyi tebe ole mi che ma inetge amu manae kit nyi mng, ae.
\v 17 Amu ikoitoi iman kongoi komie ako manyor ake tugul kit nyi imuchi koteech.
\v 18 Olosu Jehovah ong'alale kutuswek chi terotin kosiirok okwe tugul.
\v 19 Ago eng' kanisa okoikoi ang'alal ng'alek mut che ikuitos, asi eng' tugenyu, amuch aneet alak akichek kosiir ng'alek elfusiek taman eng' kutuswek chi maiguitos.
\p
\v 20 Tupchosiek amoeku lekuk eng' kaguiyeng'wong ako oeku lekuk chi nyerotin eng' yaityo oeku leguk chi kaoekitu eng' ng'omnatet.
\v 21 Kikisir eng sirutik kele ong'ololchini bichu eng' biik chi bo kutuswek alak, ak eng kutuswek ab toek, ak agot ngo u nyoto ko maakasa, mng'ae kiptaiyat.
\p
\v 22 Ara anyun kutuswek ko bo koborunoik ma eng' iche che iyoni ako eng' iche che meyoni, akoamdaet ko bo kabarunet ma eng' che maiyoni ako eng' iche che iyoni.
\v 23 Nyoto anyun ngotuiyo kaniset tukul ak kong'alal eng' kutuswek che makikase, ak ngo maiyonotin, ak ko bka ku bich che ma inetge anan ko che maiyonotin ko tos komg'ae kole oi chebion?
\v 24 Ako ngot koamda tugul ak kochut chi nyi maiyanat anan ko ne mainetge, komuchi anyun tugul.
\v 25 Ak keng'any ing'otikab muguleldannyi, ak kobutyi ng'wony anyun. kong'uruk kolos Jehovah komng'ae kolin mi Jehovah kwenung'ong iman.
\p
\v 26 Uitu nee anyun tupchosiek yo kobwa kibagenge kotinye chi tugul tiendab, oyai tuguk tugul kolosunet, ak konetisiet, kutuswek, ng'ang'utiet, waletab kutuswek che terotin ' oyai tuguk tugul oteeche.
\v 27 Ngot kong'ale chi kutuswek che makikuitos, kong'alal aeng' anan ko somok, korupge ako ngobiit ake ne imuchi kowalda
\v 28 Ngot ko momi weekindetab ng'alek, ko siis anyun eng' kaniset ak ngo ng'alchike ak koong'alalchi Jehovah.
\p
\v 29 Ak ngong'alalyo maotik aeng' anan ko somok ak ngokoiyo chito.
\v 30 Ako ngeng'angchi ng'olyo age nyi tebye eng' yoto ko ingosis nyi bo tai.
\v 31 Ago omuchi oamde agenge agenge asi konetge ugul ak kekaikai tugul.
\v 32 Ak kas iit tamirmirikab maotik.
\v 33 Amu Jehovah ko ma Jehovah nyi bo bolatet ako bo kalyet. Ko u eng'kanisosiek tugul che bo che tililen.
\v 34 Ngososio chepyosok eng' kanisosiek amu machamat kong'alalyo ako ko u ye mng'ae ng'atutik.
\v 35 Ak ngomache iche konetge kiy, kotebe maning'otoikwai eng korokwai. Amu kaalilanet ngo ngalal chepyosok eng kaniset
\v 36 Nee anyun? tos okwek che kimongunenok ngolyotab Jehovah? Anan kibwanjok okwek?
\v 37 Ngot kobwati chi kole tuguk che osirwok ko ngotutikab Jehovah
\v 38 Ako ngo maingen chi ake tugul kiy ko ingonget komoingen
\p
\v 39 Noto anyun che ocheng mising oamde amat oesie ken'galele kutoswek che terotin
\v 40 Ako ingoyoyokik tuguk tugul ko u ye nyoiu ak eng chobet ne mie
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Oboruok anyun tupchosiek ale, lokoiwek che miach che kismwok, choto kotaach ko choto chotonone
\v 2 Kisorunenok choto korar eng ng'alek che kiaamwok, ngot onam komie, ngot ko kima oyan kityo.
\p
\v 3 Amu kiagook eng tai noto kiataach akane, ale kime kristo akobo tengekwokikyok, kou ye sirat
\v 4 ak kikitub ak kon'geet eng betutab somok ko u ye sirat .
\v 5 ak kimongich kepa, ye ibata komongchi taman ak aeng.
\v 6 yeibata komonchi tupchosiek che siirei bokol mut komi tugul, che ta komi alak eng ichek rani, ko kikoruiyo alak
\v 7 yeibata komonchi Jkobo yeityo komonchi che kiyoktoi tugul.
\v 8 Ak eng let komongich anendet ko u ye kokas.
\v 9 Amu a mining eng che kiyoktoi, monyolu akot aek ne kiyoktoi ama kiaus kanisetab Jehovah.
\v 10 Amu miendab Jehovah a u ki ne au: ak mieindanyi ne kigigona ko maek buch; ago kiaboisie mising' asiir ichek tugul. Ago ma ane, ago mieindab Jehovah ne kimito.
\v 11 Ngo ane anyun ana ngo ichek, keamdoi ui tugul ak u noto kioyan ak okwek.
\p
\v 12 ara anyun, ngeamdoi kristo kele kikin'geet eng che kibet, ko teptoi ano si komwaei alak eng okwek kile momi n'geetyet?
\v 13 Ako ngot ko momi ngeetyet ko kaka ma kingeet kristo akine.
\v 14 Ak ngo kima kineet kristo, ko buch anyun amdaenyo, ko buch akine kayanengwong
\v 15 Ee ak kakenyoruech kei baorinikab lembch chebo Jehovah, amu kikebaorian akobo Jehovah kele kingeet kristo ne kaka makingeet ngot ko ka makingeeti che beku.
\v 16 Amu ngo ko makingeeti che beku, ko kima 'geet kristo akine.
\v 17 Ako ngo kima n'geet kristo ko buch kayanengwong, kotomi eng tengekwokikwok.
\v 18 Nyot angun icheget che kikoruiyo ing kristo ko kikolusyo
\v 19 Ngot ko eng soboni kemong kristo kityo, kei che orokenyotin eng bik tugul.
\p
\v 20 Ako kikingeet anyun kristo komong eng chekibek, tangoaniat ne bo icheget che ruitos.
\v 21 Amu kibunu chi meet, ko u noto bunu chi akine ngetyeetab che beku.
\v 22 Amu ko u ye begu tugl eng Adam, kou noto tun kisoobi tugul eng kristo.
\v 23 Ako chi tugul eng komostanyi, kristo ko tangoaniat yeityo ko ichek che bo kristo eng ngonunennyi
\v 24 Ye ibata kok let ak kokoch Jehovah bounatet inendet kwanda ye tun kakowong bounatet tugul ak kimnatet tugul ak kamuktaet,
\v 25 Amu kayol kolaitoran inendet ne motiny, akoi konde bunikyik tugul keldebesikab kelyekyik
\v 26 Bunyot ne bo let ne tun king'emei ko meet.
\v 27 Amu, kigonde tuguk tugul kureretab kelyekyik kogas it inendet. Ago ye mwaei kole kondoi tuguk tugul kogas it inendet, kotoogu kele maboto inendet ne kiinde tuguk tul kogas it.
\v 28 Ak ye tun kaginde tuguk tugul kogas it inendet si koek Jehovah tugul eng tugul.
\p
\v 29 Tos yai nee anyun che kikebotisonchi che kikobek? ngot ko kaka makingeeti iman che beku? ko amu nee si kebatisan choto akobp ichek.
\v 30 Amu nee si kemi ngoyondit soit ake tugul anyun?
\v 31 abaoriani eng kolosunonoto mi eng okwek, che kitupche, ne atinye eng Kristo Jeiso Kiptaiyatndennyo ale, amee betut age tugul
\v 32 Ngo kigiborgei ak tiong'ik eng' Epeso ko u biteetab bik, atinye borot nee anyun? Ngo kaga maging'eeti kibegu mutai.
\v 33 Among' kiberberak: Ng'emei choronok che yaach atepto ne mie.
\v 34 ogosu eng' imanda, amat oyai tengek; amu maingen alak Jehovah: amwae ni si agonok olilan.
\p
\v 35 Ako mi che lin kingeetitoi ano che kikobek? ak bwondoi ano eng borto?
\v 36 Inye ne berber noto ni ikole, ko mosobei ngo mame.
\v 37 Ak noto ne igole, ko megole borto ne tun biitu, ago keswot buch, abere biitune nganok anan tuguk alak;
\v 38 ago igochin Jehovah borto ko u iboiboi inendet, ak kogochin keswot age tugul bortanyi inegei
\v 39 Banyek tugul ko ma agenge: ago mi alak chebo bik ak alak che bo tiong. ik ak alak chebo taritik, ak alak chebo njirenik.
\v 40 Mi borek che bo kipsengwet ak che bo ng'owny ako terchin terunatet ne bo choto bo ng'wony
\v 41 mi lilindab asista ako mi ne bo arawet, ak lilindo ne bo kecheik amu terchin kecheigat ake eng lilindo.
\p
\v 42 U noto anyun ngetyeet kikole eng ngemisiet, kingeeti ko ma komi ng'emisiet,
\v 43 ko kikolei kimomi teegisto ak tun king'eeti eng telunatet: kogolei eng nyalulet; ak tun king'eeti eng kamuktaet
\v 44 Kigolei bortone kigisiktoi; kig'eeti borto ne bo tamirmiriet. Ngo mi borto ne kigisiktoi, komi agine ne bo tamirmiriet .
\p
\v 45 Ko u noto agine, kigisir kele,, kiek chit ne bo tai, Adam, chito ne sobei. Kiek Adam ne bo let tamirmiriet ne igoitoi sobondo
\v 46 Ako maindoi noto bo tamirmiriet, ako noto bo borto ye ibata ko noto bo tamirmiriet .
\v 47 Chito ne bo tai ko bo ng'ony bo ng'ung'unyek: chito ne bo aeng ko bo kipsengwet,
\v 48 Ko u ole teptoi ne bo ng'ung'unyek u choto agichek che bo ng'ung'unyek; ak ko u ole teptoi ne bo kipsengwet, u choto agichek che bo kipsengwet.
\v 49 Ak ko u yekigiib itondab chitab ny'ung'unyek, keibei ko u itondab kipsengwet agine
\p
\v 50 Amwae ni anyun tupchosiechu, ale maimuchi banyek ak korotik konyor bounatetab Jehovah; amaimuchi ne nunei konyor ne manunei,
\v 51 Ogeero, amwowok ung'otiet, magiruitosi achek tugul, ago kiwalech achek tugul.
\v 52 Eng ne matia eng' kamismisetab konda, eng' iriaget ne bo let; amu cheei iriaget, si king'eet che kigobek ko ma kotinyei nunet, a kewalech.
\v 53 Amu kanyol kolaach ne nunei ne manunei, ak kanyol kolaach nito meei ne mameei
\v 54 Amu tun kagolaach nito nunei, ne manunei ak kolaach nito meei ne mameei ne mo meei, kosulda anyun mwaet ne kisir kele, kagelugui meet eng' kabelisiet,
\q1
\v 55 ee, meet, mi ano kabelisieng'ung? Ee, meet mi ano ng'wanindang'ung?
\p
\v 56 Ng'wonditab meet ko tengek; ak kimnatet ko ng'atutik:
\v 57 ago kigochin Jehovah kongoi, ni konech kabelisiet ing' kiptaiyandennyo Jeiso kristo
\p
\v 58 Nyoto anyun, chikituoche che achame ogimegitu, ama tigiwechak oae otese kotugul boisietab kiptaiyat, amu onget ole maboboch boisiengwok ni weei ing kiptaiyat
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Nguno anyun agoo kayumanik agobo bik che tililen, ko u ye king'at kanisosiek che bo Galatia, oyai ak okwek ko u noto
\v 2 Ingogonor chi age tuguleng' okwek eng' betut ne bo tai ne bo wigit, ko u che te che kanyor, simabiit kayumisiet ye tun anyo.
\v 3 Ak ye tun aitu, ayokte alak tugul che kiolewen koto baronok, koib tuguk che bo aiyebindang'wong' koba Jerusalem
\v 4 Ak ngot ko nyolu sikichin awa agage, kebe tugul.
\p
\v 5 Ako anyonjinok, ye kaabunote Makedonia; amu abunoti Makedonia.
\v 6 ako abere anyone ketebi ak okwek eng' betusiekab kaititiet, si kobiit omonorseiwa okwek eng' bandanyu eng' komosta age tugul ole awendi.
\v 7 Amu momache arooak nguno asiirtoi ing' oret; amu amang'u ale atepche kobotok nematia, ngo cham Kiptaiyat
\v 8 Ago to atebe Epeso agoi betutab Pentekost;
\v 9 amu kogiyatwa kuret ne o ne nyoljin boisionik, ak mi bunik che chang'
\p
\v 10 Ngoto anyun kocho Timoteo, ko ingoteb kobotok ama ing' kaiyweisiet; amu boisie inendet ing' boisietab Kiptaiyat, ko u yo aei agane..
\v 11 amatosas chi inendet anyun. Ago omonorsechi inendet ing' bandanyi ing' kalyet si konyo ole ami: amu ageni inendet koboto che kitupche
\p
\v 12 Ago ing' ng'alekab Apolo ne kitupche, kiasom inendet mising' ale konyonchok koboto tupchosiek; akkima ko magennyi mbo kitigin konyo nguno; ago ta konyonei yetun nyor boroindo
\p
\v 13 Oripse, olumdege mising' eng kayanet, otebi ko u murenik, ogimegitu
\v 14 Ingoyaak eng chamnyet tugul che oyae
\p
\v 15 Asomok anyun mising' che kitupche ongen che bo gotab Stepana, ole icheget tonngoanik che bo Akaya, ak kichuljige koboisiechi che tililen,
\v 16 ale ogas it okwek che u chu ak chi age tugul ne toreti ing' boisiet ak ne birtoegei bosiet.
\v 17 Ak abaibai ing' nyonunetab Stepana ak Portunato ak Akaiko: amu kiiyiitwa iche nyoto ni rarunot ing' komostang'wong'
\v 18 Amu kimuung'ji tamirmiriennyu ak neng'wong'. Onai anyu komie iche chi u choto.
\p
\v 19 igotok kanisosiekab Asia. igotok Akula ak Priska mising' ing' kiptaiyat koboto kaniset ne mi gongwai.
\v 20 Igotok tupchosiek tugul ogatge ing' ng'ututet ne titil.
\p
\v 21 Kagatennyu nito ane Paulo ing' eunnyu.
\v 22 Ngo tomachome chi age tugul Kiptaiyat ko ngoek ne chubot Maran-atha.
\v 23 Ngotebi kobotok miendab Kiptaiya Jeiso Kristo!
\v 24 Ngoteb chamnyennyi kobotok tugul ing' Kristo Jeiso. Amen.

348
48-2CO.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,348 @@
\id 2CO
\ide UTF-8
\h 2 Korindoek
\toc1 2 Korindoek
\toc2 2 Korindoek
\toc3 2co
\mt 2 Korindoek
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, ne kiyoktoi ne bo Kristo Jeiso eng magetab Jehovah, ak Timoteo tupchenyo, kisirjini kanisetab Jehovah ne mi Korindo, koboto che tililen tugul che mi Akaya komugul.
\v 2 Ngotebi kobotok miendo ak kalyet ne bunu Jehovah Kwandanyo ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\p
\v 3 Iberurot Jehovah ne Kwandab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, Kwanda ne bo rirenosiek ak Jehovah ne bo kagaigaet tugul.
\v 4 Ne igoigoech eng bichiindanyo tugul, si komuch kegaigai icheket che mi bichiin age tugul eng kagaigaet ne igoigoenech Jehovah.
\v 5 Kou ye katesak eng ache nyalilwogik che bo Kristo, ko u noto katesak kagaigaenyo eng Kristo.
\v 6 Ago nginyalilech, ko agobo kagaigaen'gwong ak yetuneng'wong; nda ngigoigoech, ko agobo kagaigaeng'wong' ne boisie eng muitaet yo omuitoi eng nyalilwogichoto kinyalili agiche.
\v 7 Ak lumdaat kamang'unenyo agobo akwe, kinget kele, ko u yo oi yomdoik che bo nyalilwogik, ko u noto oi yamdoik che bo kagaigaet.
\p
\v 8 Che kitupche, magimache oegu che monget, agobo bichiindo ne kikinyoru eng Asia, ale kisiebech mising kosir kamugenyo, kot ko ki maketinye kamang'unetab sobet.
\v 9 Ee, kigitinye acheket kiruogetab meet eng oritinyo, si mata kimang'uge ago si kimang'u Jehovah ne ing'eeti che begu.
\v 10 Kisoruech inendet eng' meet ne o ne teno ni, ago ta kosaruech; inendet ne kima'ngu kele, ta ko saruech kogeny.
\v 11 Yae nito, yo otoretech ak akwe eng saengwong, si kobiit kogoito kongoi biko che chang agobo ache, amu konunet ne kigigonech eng' sautikab che chang.
\p
\v 12 Amu kalosunenyo ko ni: baornatetab kabwatenyo kele, kigiteptoi tililindo ak atepto ne matinye kenisiet, ne bo Jehovah,
\v 13 eng ngweny, ma eng ng'omnatetab borto ago eng miendab Jehovah, ak ne siirei mising ko eng komostangwong.'
\v 14 Mbo ko u yo kionaech ngatigin, ole ache ko kii kalosuneng'wong, mbo ko u yo oii kalosunenyo ak akwe, eng betutab Kiptaiyandenyo Jeiso.
\p
\v 15 Ak eng kayananito, ko kiabwati isib anyonjok, si kobiit onyoru miendo ne bo aeng.
\v 16 Ak abunu olong'ngwong awendi Makedonia anyoni, si omonorseiwa eng bandanyu awendi Judea.
\v 17 Kingabwati ko u noto, ko tos kiabireni? Nda tos atete tuguk korupge ak borto, si ale, "ee, ee," ak "olo, olo," eng kasarta agenge?
\v 18 Ago ko u yo bo iman Jehovah, ng'olyondenyo eng akwe ko ma "ee" ak "olo."
\v 19 Amu weritab Jehovah, Jeiso Kristo, ne kigiamde ane ak silpano ak Timoteo eng kwenungwong, ko kima ko ee ak olo, ago eng inendet ko wei.
\v 20 Amu mbo ngo tia kayamisutikab Jehovah, eng inendet, ko "wei"ak kogeny eng inendet, ko "Amen" agoi torornatetab Jehovah.
\v 21 Ago raa anyun, inendet ne igimitech koboto akwe eng Kristo, ak ne kiilech, ko Jehovah,
\v 22 Ak king'ochech, ak kogonech Tamirmiriet eng mugulelwekyo koek tongoaniatab tugul che bwanii.
\p
\v 23 Ago aguure Jehovah koek baoriat eng sobondanyu, ale, si machoo Korinto, ko kiarirenak.
\v 24 Ma kele si kebou kayaneng'wong: amu otononjinige eng kayaneng'wong, ako kii kiboitinik kobotok si oboiboiitu.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 1Ago kiatil ni ale, ma anyonjinok kogeny eng arogenet.
\v 2 Amu ngot agonok oarogenye, ko ng'o anyun ne iboiboa, kobate inendet ne kaagochi koarogen?
\v 3 Ak kiasirwak ng'olyondonito, si ma ngachoo, ko mamea mugulei eng icheget che kanyoljnoo agasege; atinye kamang'unet eng akwe tugul, ale boiboiyenyu ko neng'wong akwe tugul.
\v 4 Amu kiasirwak eng bichiindo ne o ak ng' wanindab muguleldo koboto beekab kong che chang, ma si oarogenye, ago si kobiit onai chamnyet ne atinyenok mising kosiir.
\p
\v 5 Ago ngot ko koing'eet chii arogenet, ko koing'eet arogenet, ma eng ane anege ago eng kebeber eng akwe tugul si magonok ane nyigisindo ne siirei.
\v 6 Eme chito ne u nito kagikyinoni kitilji biko che chang.
\v 7 Ago kaigai onyochi kaat inendet ak ogaigai, si malugui eng oret age tugul, chito ne u noto arogenenyi ne sirtoot.
\p
\v 8 Noto anyun asomok ale ogimit chamnyeng'wong eng inendet.
\v 9 Amu kiasir agobo ng'olyondonito, ale anaak komie ng'ogase iit eng tuguk tugul.
\v 10 Ago inendet ne onyochini kaat anyochini agine. Amu noto ne kianyochi kaat agine, -ngo kianyochi kaat eng kiy age tugul- ko kianyochi kaat agobo akwe eng taitab Kristo.
\v 11 Si manyor Chesawil kito ne iterterenech: amu ma kele makinget chobutikyi.
\p
\v 12 Ak kinganyo Troa amu logoiywek che miach che bo Kristo, ye king'oyoitwa Kurget Kiptaiyat.
\v 13 Kimanyoru kamuung'et eng tamirmirienyu, amu kima nyoru Tito ne kitupche. Ago kiabagakte icheget ak awe Makedonia.
\v 14 Ago kongoi eng' Jehovah, ne indoiywech kotugul kebelisie eng' Kristo, ak kobortoi nyamdutietab naenyi eng' ache eng olo tugul.
\v 15 Amu ki nyamdutiet ne anyiny ne bo Kristo eng' Jehovah, eng' icheget che kisoru, ak eng' icheget che betsot.
\v 16 Eng alak ko ki nyamdutiet ne bo meet agoi meet. Eng alak ko ki nyamdutiet ne bo sobondo agoi sobondo. Ak tos ng'o ne emege ak tuguchu?
\v 17 Amu ache ko ma ki u che chang' che boisie ng'olyotab Jehovah eng' borateng'wai. Ago kii che boisie eng' oret ne tiliil ne tagunot, ago kibo Jehovah, ak eng' taitab Jehovah keng'alali eng' Kristo.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ara anyun, kagitau kogeny kilosuge? nda kimache kou ole maktoi biko alak, baronok che bo mwaitaetab ge che bwanjinok an che bunwok?
\v 2 Oii baruenyo ne sirat eng mugulelwekyo, ne naat ak kosomoni biko tugul.
\v 3 Obortoige ole oii baruet ne bo Kristo, boisienyo ne kigiyai, ne kigisir amo eng winek, ago eng Tamirmiriet ne bo Jehovah ne sobei. Ma eng koik che lebelen, ago eng koik che Mugulelwek che bo borwek.
\p
\v 4 Ak ketinye nyiganatet ne u noto eng Kristo, nebunu Jehovah.
\v 5 Ma kele kitinye kiy achege ne emege ak kiy, kele mi kiy ne bunwech, ago bunu Jehovah kamugenyo.
\v 6 Ne kiyaech keegu kiboitinik che bo arorutiet ne leel. Ma che bo ngatutiet, ago bo Tamirmiriet. Amu barisie ngatutiet, ago Tamirmiriet ne igoitoi sobondo.
\p
\v 7 Ago ngo kibwa koboto torornatet boisietab meet, ne kigisir, ak kewachi koik barak, kot ko kimata komuch bikab Israel kogeer toget ne bo Musa komie amu lilindab togenyi; kinito tornatetab lilindab togenyi ne kiigesugei.
\v 8 Tos matesat kosiir boisietab Tamirmiriet eng torornatet?
\v 9 Amu ngo boisietab kiruoget ko kotinye torornatet, ko ma siirtoot mising boisietab imanda eng torornatet!
\v 10 Amu iman, noto ne kigitoror, ko kima kigochi torornatet agobo nito, amu torornatet ne siirtoot.
\v 11 Amu ngo kimi noto, siirtoi koboto torornatet, komi anyun eng torornatet ne tia noto ne mi koigeny!
\p
\v 12 Noto anyun, amu kitinye kamang'unet ne u ni, Ketinye nyiganatet.
\v 13 Ama ki u Musa, ne kituge togenyi anget, si mageer legukab Israel komie kagesunet ne bo noto kigesuge:
\v 14 Ago kiwiegitu kabwatutikwai: amu agoi betuni, eng somanetab arorutiet ne go keny, ko ta komi anganato bo toget, tomo keisto, amu eng Kristo kityo keistoi.
\v 15 Ago agoi betuni, ko eng betut age tugul yo kisomani Musa, ko ta komi anganato mugulelwekwai.
\v 16 Ago ngo weekyige chi kiptaiyat, keistoi anganoto.
\v 17 Kiptaiyat ko Tamirmiriet. ak ole mi Tamirmirietab Kiptaiyat komi katiagnatet.
\v 18 Ago ache tugul, kebortoi torornatetab Kiptaiyat ko u kioit eng togochikyo che ma tugotin, kewalech eng itonoto kobunu torornatet agoi torornatet, ko u yo bunu Kiptaiyat ne tamirmiriet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Noto anyun, amu kitinye boisioni, ko u yo kigenyoru rirenetab ge, ko mameech mugulel.
\v 2 Ago kigitai tuguk che ung'otin che bo kalilanet, ama kibendoti eng ng'alset, nda keboisie ng'olyotab Jehova eng kenisiet, ago eng kabartaetab imanda, keborjinige kabwatetab chi age tugul eng taitab Jehovah.
\v 3 Ago ngo tugotin logoiwekyo che kororon, ko tugotin eng icheget che betsot.
\v 4 Eng icheget che katuch cheptailelitab ngenyuni kabwatutikab che maiyani, si kochorji icheget lapkeiyetab logoiwek che miach che bo torornatetab Kristo, ne inendet ko itondab Jehovah.
\v 5 Amu magiamdoti agobo ge, ago Kristo Jeiso ne Kiptaiyat, ak acheget ke ii otwogikwok amu Jeiso.
\v 6 Amu Jehovah ne kimwa kole, "tun joruu lapkeiyet Komung'une tuindo inendet ne kijorji mugulelwekyo, si kogon lapkeiyet ne bo naetab torornatetab Jehovah togetab jeiso Kristo.
\p
\v 7 Ago kitinye konoruani eng terenik che bo ny'ungunyek, si kobiit kobunji Jehovah oindo ne sirtoot mising ne bo kamuktaet, ago ma ache;
\v 8 Kinyalilech eng komosta age tugul, ago magigiichech; kitobtobeni, ago mabetwech kamangunet.
\v 9 Kionwech, ago magibagaktech, kiwirjinech ngweny ago magingemech;
\v 10 Kiiboti kotugul eng borto meetab Jeiso, si kobiit Kong'ang'ak agine sobondab Jeiso eng' borwekyo.
\v 11 Amu acheget che kisapsoti, kemutyinech meet kotugul amu Jeiso, si kobiit kong'ang'ak agine sobondab Jeiso eng' borwekcho che begu.
\v 12 Noto anyun boisie meet eng' ache, ago sobondo eng' akwe.
\p
\v 13 Ago amu kitinye tamirmiriet noto bo kayanet, ko u yo kigisir kele: "Kiayan, noto anyun ang'alali, kiyani agiche ak keng'alali amu noto,
\v 14 Kingen kele inendet ne kiing'eet Kiptaiyat Jeiso, ko tun kong'etech agiche koboto Jeiso ak kobartech kobotok.
\v 15 Amu tuguk tugul ko agobo akwe, si ngo tesak mieindo eng' che chang', koyai kagoitoetab kongoi kotesak eng' katororetab Jehovah.
\p
\v 16 Noto anyun mameech mugulel. Ago mbo ngo ng'emak
\v 17 chinyo ne bo barak, kewale ne bo orit keleeliti betut age tugul. Amu bichiindonyo ne nyumnyum, ne matebyei, koyaiywech torornatetab ne o ne bo koigeny, ne tesoksei mising' kosiir.
\v 18 Amu magigere tuguk che toogu, ago tuguk che ma toogu ko bo koigeny.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Amu kinget kele, ngobutok got ne bo ng'wenyuni ne borwekyo, keetinye teekset ne bunu Jehovah, got ne kima kiteech eng eunek, bo koigeny, eng Kipseng'wet.
\v 2 Amu iman kitigensoti eng' ni, kemache mising' kelaakwech meng'otenyo ne bunu Kipsengwet:
\v 3 Tun kagilaakwech ko ma kemi ach ingor.
\p
\v 4 Amu ta kemi eng' borito, ketigensoti, kitinye laiset; Ma kele kimache kereegunenech, ago kimache kelakwech si kobiit kolugui sobondo noto mee.
\v 5 Ara anyun, ne kiyaech agobo nito, ko Jehovah ne kigonech Tamirmiriet, koek tongoaniatab tuguk che bkani.
\p
\v 6 Eng' noto anyun oegu che nyigonen kotugul, ak kinget kele, kaigai kemande eng borto, ngo magimi koboto Kiptaiyat.
\v 7 Amu kibendoti eng kayanet, ma eng keeret;
\v 8 Amwae ale, ki nyigonen, ak kemache kele, kaigai kemande eng borto, ak ketebi koboto Kiptaiyat.
\v 9 Noto anyun ko kit ne kitokyinige, ngemi eng' bori, nda ngo magimi, keegu che iboiboi inendet.
\v 10 Amu kanyol kebartech ache tugul eng' taitab ng' echeretab kiruoget ne bo Kristo; si kobiit kotaach chi age tugul tuguk che te che kiyai eng' borto, ngo kororon nda ko yaachen.
\p
\v 11 Amu kinget anyun kaiyweisietab Kiptaiyat, kesaisai biko, ago kiborteech eng' taitab Jehovah; ak amang'u ale kiborteech eng' taitab kabkateng'wong'.
\v 12 Magimwauge kogeny eng' taitang'wong' ago kigonok boroindo si kobiit olosuge amu ache, si kobiit onyoru kit ne owoljini icheget che ilosuge eng' tuguk che toogu, ama eng' muguleldo.
\v 13 Mbo ngo kogobetech met, ko eng' Jehovah; nda ngo kararan ng'omnatenyo, ko amu akwe.
\v 14 Amu boiywech chamnyetab Kristo; amu kigeere ko u ni, kele kimechi chito agenge tugul, noto anyun kibek tugul;
\v 15 Ak kimechi inendet tugul, si magosapsot agobo ge, icheget che sapsot, ago agobo inendet ne kimechi ak kong'et kogeny.
\p
\v 16 Noto anyun, kong'ete ra ak kwo tai, ko magenget chi age tugul eng' borto: mbo ngo kiginget Kristo eng' borto, ko maginget inendet ra kunoto kogeny.
\v 17 Noto anyun, ngo mi chi age tugul eng' Kristo, ko kigeyai inendet koek chito ne leel: kagosiirto tuguk che bo keny; ogeero, kagoek che leelach.
\v 18 Amu bo Jehovah tuguk tugul. Ne kituiyech ache eng' Kristo, ak kigonech ache boisietab katuiyet.
\v 19 amu kimi Jehovah eng' Kristo kotuisot ng'weny ak inendet, ko maityini icheget yaitwogikwai, ko kagogonech ngolyotab katuiyet.
\v 20 Noto anyun kii tononjinik agobo Kristo, ko u yo igoigook Jehovah eng' ache, kigoigook agobo Kristo, kele "otuiyege ak Jehovah!"
\v 21 Inendet ne kima konget tengek amu ache; si kobiit keegu imanda ne bo Jehovah eng' inendet.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Keboisie tugul ak inendet, kesomok kora kele, amotaach miendab Jehovah buch.
\v 2 Amu mwae kole, "Eng' betut ne bo chamjinet, ko kiagasin, ak eng' betut ne bo sarunet ko kiatoretin." Ogeer, raa, ko betut ne bo chamjinet; ogeero, raa ko betut ne bo yetunet.
\p
\v 3 Ama kiyae kiy age tugul ne bo kanagut, ama ki ndeni temelyet taitab chi age tugul, si ma kimwaitae boisienyo yaityo.
\v 4 Ago eng' tuguk tugul kebortoige, ko u kiboitinik ab Jehovah, eng muitaet ne o, eng' bichiinwek, eng kagigosiek, eng uinwek,
\v 5 Eng birutik, eng' ratisiosiek, eng' chemargosiek, eng' boisionik che nyigisen, eng' ripsosiek, eng' rubeet;
\v 6 Eng' tililindo, eng' naet, eng' mutyonet, eng' talasiet, eng' Tamirmiriet ne Tilil, eng' chamnyet ne matinye kenisiet,
\v 7 Eng' ng'olyotab imanda, eng' kamuktaetab Jehovah; eng' karikab imanda, eng' eutab tai ak eng' eutab katam.
\v 8 Kiboisiei eng torornatet ak tewernatet, eng ng'alek che yaachen che kimng'oitoenech, ak eng ng'alek che miachen, che kiitech ko u chepkileonik ago ki bo iman.
\v 9 Kiboisiei ko u che ma nootin, ago kingetech komie; ko u che nyoru kerkong'yet ako makibarech.
\v 10 Ko u che arogensot, ago che boiboen betusiek tugul, ko u che banansot, ago kimogornoni che chang, ko u che matinye kiy ago kitinye tuguk tugul.
\p
\v 11 Kagemwawok imanda tugul, ee korindoechu, an kabaraitu mugulelwekcho.
\v 12 Ma ogiikotin eng ache, ago ogiigotin eng mugulelwekwok.
\v 13 Ak eng kageeret ne te ne kigigonok- ang'alali ko u yo ang'alaljini legukyu- ngobaraitu mugulelwekwok ak akwe.
\p
\v 14 Amat oratge ak che ma iyoni. Amu tinye yamdao ne imanda ak tengekto? Nda tinye yamdao ne lapkeiyet ak tuindo?
\v 15 Nda kasyinsot eng nee ne iyanat ak ne ma iyanat?
\v 16 Ak ting'ege ne hakalut ne bo Jehovah ak kanamonik? Amu kii hekalut ne bo Jehovah ne sobei, ko u ye kimwa Jehovah kole: "amenye eng kwenungwai ak aboisiei koboto icheget. Aegu Jehovah nengwai, ak ko egu icheget biikyu.
\p
\v 17 Ara anyun, Omong'u eng kwenungwai, ak otabange, mwae Kiptaiyat. "Amatonam kiy age tugul ne ma tilil; si ataachak.
\v 18 Ak aegu Kwanda eng akwe, ak oegu werik ak tibiik eng ane," mwae Kiptaiyat ne bo Kamuktaet.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Chamanichu, amu kitinye kayamisutichu anyun, ongetililge, keiste simdo tugul ne bo borto ak ne bo tamirmiriet, si keityi tililindo eng' kaiweisietab Jehovah.
\p
\v 2 Oyatwech mugulelwekwok: makiyachi chi age tugul kiy ne ya, making'em chi age tugul, ma kiibe kiy chi age tugul eng' ng'alset
\v 3 Mamwae nito ale si aruokwok: amu kisib amwa, ale omi eng' mugulelwekcho, kebegu tugul, ak kesopche tugul.
\v 4 Ating'enok kamang'unet neo mising, oi kagasenyu bo ge: kanyiia kagaigaet, kanyiia boiboiyet kot kongirtage eng bichiinwekyo tugul.
\p
\v 5 Kingebwa Makedonia, ko memung'yo borwekcho, ago kiginyalilech eng komosta age tugul, kimi boryosiek eng sang ak kaiyweisiosiek eng orit.
\v 6 Ago Jehovah, ne igoigoi che nyarotin, ko kiigaigaech kingoit Tito.
\v 7 Ki ma eng itunenyi kityo ne kiyai kogaigaech Jehovah, ago eng kagaigaet ne kiogaigai inendet, ye kingomwawech emostongwong, ak rirekwok ak kagiileng'wong bo ge agobo ane, kotabaibaitu mising kosir.
\p
\v 8 Amu mbo nda kiimak baruenyu, ko ma geer ko ya, nganda kita ageer koya, kingageer ale kiyaak baruanato oimge, nganda ki bo kasarta ne matia.
\v 9 Abaibai raa, ma amu kioimge, ago abaibai amu kiyaak baruanoto oarogenye kot osigu. Amu kigiyaak oarogenye eng arogenet ne tokyinige Jehovah, si mabetwok kiy age tugul amu ache.
\v 10 Amu arogenet ne tokyinige Jehovah koibu sigunet ne isuldoi yetunet, ne matinye ndara. Ago arogenet ne bo ng'wenyuni koibu meet.
\v 11 Amu ogeero, kagiletabge netia ne kiib kiyweet ne tokyinige Jehovah eng akwe. Ki o netia maget ne kimi eng akwe oboru ole kioberege. Ee, nereknatet, ee kaiweisiet, ee emosto, ee kagiiletab ge, ee yaaktaetab mugetut! Eng' kiy age tugul, ko kiobartege ole o tililen eng ng'olyontonito.
\v 12 Nga'nda kiasirwak, ko kimasirwak kityo agobo, ngo'lyondetab inendet ne kiyai ne ya, nda amu ng'olyondetab inendet ne kigiyachi ne ya, ago si kong'ang'ak eng akwe kagiileng'wong bo ge agobo ache eng taitab Jehovah.
\v 13 Noto anyun, kigigaigaech: Ak eng kagaigaenyo ko kigiboiboitu mising kosiir, amu boiboiyet ab Tito, amu kioyai akwe tugul muguleldanyi komuny.
\v 14 Amu ngo kiamwaji inendet kiy age tugul agasenokei akwe, ko ki mogonoo alilan; ago ko u yo kimwawok tuguk tugul eng iman, ko u noto kalosunenyo agine, kiy age tugul ne kiamwa eng taitab Tito agobo akwe ko kiek iman.
\v 15 Ak o mising' ne sirtoot chamnyenyi ne bo orit agobo akwe, kobwati kaseng'wong bo it tugul, ko u yo kiotaach inendet eng kaiyweisiet ak botanet.
\v 16 Abaibai amu atinyenok kamang'unet ne o mising.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Kimache anyun onai, tupchosiechu agobo miendab Jehovah ne kigikochi kanisosiekab Makedonia.
\v 2 Kingetiem icheket eng nyalilda ne o mising, ko kiib oindaab boiboiyengwai ak bananda ne siirtoot mogornatosiekab ayebindangwai.
\v 3 Amu abaoriani ale, kigonech tuguk che chang kosubge ak kamugeng'wai, ak kigonech mbo kosiir kamugengwai, ak eng chamengwai.
\v 4 Kisomech eng kagaigaet ne o agobo mieini ak yamdaet eng boisiet ne kiboisiechini bikab Jehovah che tililen.
\v 5 Ak ma ko u ole kigimang'undoi, ago kisib kogochige icheget Kiptaiyat, ak kigonechge eng magetab Jehovah.
\v 6 Ara Kigigiil anyun Tito, ne kikagotoi boisioni, kotar ak kosulda boisioni bo mieindo.
\v 7 Ago otinye eng' chang'indo tuguk tugul- kayanet, ng'alalet, naet, kagiletabge tugul, ak chamiengwong eng' ache. Ara ogeer anyun ole kanyiak ak kosulda boisioni bo miendo.
\p
\v 8 Mamwae nito kou ng'atutiet, ago atieme eng kagiiletab ge ne bo alak, ngo bo iman chamnyeng'wong.
\v 9 Amu onget miendab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo ole, nganda ki magorio, ko Kiek kibanania agobo akwe, si kobiit oegu magorek eng banandanyi.
\v 10 Ak eng nito atigonok amu nyolu nito eng akwe, che kisib otau eng kenyit agenge ne kogosiirto, ma kityo oyai, ago amu kiochame kora.
\v 11 Ago owong'u anyun raa boisiet; amu ko u yo kio chobotin ak kiochame oyai noto ko u noto, owong'u anyun kou kamungeng'wong.
\v 12 Amu ngo chobot chi koyai boisioni, ko kararan ako taachaksei eng tuguk che tinye chi, ma eng che matinye.
\v 13 Amu ma ale si kinyumnyumji alak, ak kenyalilak akwe: Ago si koaechin.
\v 14 Toreti anyun raa changindang'wong terterindangwai, si kotoret changindangwai terteindangwong; si kobiit kogergeit:
\v 15 Ko u yo kigisir kele, "inendet ne kiiyum che chang' ko mang'etyi kiy, ak inendet ne kiiyum che ngering ko mararji kiy."
\p
\v 16 Ago kongoi eng Jehovah, ne kinde muguleldab Tito kagiiletabge ne bo ribset agobo akwe ko u yo ating'enok.
\v 17 Amu kitaach iman kagiilenyo, ago amu igiilege mising. Kogonyo anyun ole omi eng magenyi inegei.
\v 18 Ak kogiyokte tupchet age koboto inendet ne toogunot kalosunenyi agobo logoiywek che miach eng kanisosiek tugul;
\v 19 Ago ma noto kityo, ago kilewen kanisosiek inendet kebendate tugul agobo mieni, ne kiyae ache agobo torornatetab Kiptaiyat; ak keboru chobenyo bo ge ne kitinye.
\p
\v 20 Kiistoege ng' olyondonito, kele si kobiit mamwaitaenech chi age tugul kiy ne ya agobo aiyebini kiyae.
\v 21 Amu kibwati tuguk che bo teegisto, ma eng taitab Kiptaiyat kityo, ago eng taitab biko agiche.
\v 22 Ak kogiyokte koboto iche tupchenyo, ne kigegeer konyil che chang kele igiilige eng' tuguk che chang, ago igilige raa kosiir, amu kamang'unet ne ting'enok mising.
\v 23 Tito ko kiboitiot ne kimi tuwai keboisiei agobo akwe. Ago Tupchosiekcho cho alak, icheget ko che kiyogu kanisosiek, choto ko torornatetab Kristo.
\v 24 Noto anyun oborji icheget eng taitab kanisosiek kito ne iboru chamnyeng'wong ak kachaunenyo bo ge agobo akwe.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ago akobo boisiet ne kiboisechini bikab Jehovah che tililen, ko matilei kiy ko ta asirwak.
\v 2 Anget agobo makeng'wong, ne kialosunege agobo akwe eng' iche che bo Makedonia, ale kichopge Akaya kong'ete kenyit agenge ne kigosiirto; ak kikocheer kagiileng'wong bo ge che chang mising eng iche kot komuch kobois.
\v 3 Ago kaoyogu che kitupche, si maek buch kagasenyo bo ge agobo akwe eng' ngolyondonito; si kobiit ochopge, ko u ye kiamwa.
\v 4 Si nga kakibwa ak alak che bo Makedonia, ak kenyoruok kotomo ochoboge, ko magililan eng kamang'unoni- mamwae kiy agobo akwe- amu kiayanak kosiir.
\v 5 Kiabwat anyun ale kikanyol akimkim che kitupche, si kobiit kobwa olo omi, si kochob tuguk che bo ayebindangwong che kigosib oaror, si kobiit kochobokis tuguchoto, koek tuguk che bo aiyebindo, ma kit ne kakisar.
\p
\v 6 Ago ng'olyot ne amwae ko ni: inendet ne kole che ng'ering kokese che ng'ering, ak inendet ne kole eng' aiyebindo kokese agine che bo aiyebindo.
\v 7 Ingogoito chi age tugul ko u yo kigochob eng muguleldanyi, ma eng' suiyondit anan torjinet, amu chamei Jehovah ne igoitoi eng boiboiyet.
\v 8 Ak komuchi Jehovah kogonok miendo tugul kotesak mising, si otinye akwe tuguk tugul kotugul che emok eng kito age tugul, si otunen eng boisiet age tugul ne mie.
\v 9 Ko u ole kigisir kele, "kigoserser, kigogochi kibananok. Tebyei tililindanyi koigeny."
\p
\v 10 Ak inendet ne igochini kesuwek kolindet ak amitwogik che kiamei, kogonok ak kotesei kesuwekwok che ogole. Tesei rurutikwok che bo tililindang'wong
\v 11 Kigonok magornatet eng kiy age tugul eng' aiyebindo tugul, ne igochini Jehovah kongoi kobunwech ache.
\p
\v 12 Amu yaetab boisioni maityini kityo magutik che bo bikab Jehovah, ago ing'irtoige kora kotokyige boisionik che bo kaweekyinoik che chang che bo kongoi che kiweekyini Jehovah.
\v 13 Amu tiemet ak kaborunet ne bo kamugeng'wong eng boisioni, otorori Jehovah amu kasetab iit ne bo ng'angeng'wong eng logoiywek che miach che bo Kristo, ak ayebindab kagoitoieng'wong eng iche, ak eng tugul.
\v 14 Kasei ndakigerok, ak go saiwok, yae nito amu miendab Jehovah ne tesat mising eng akwe.
\v 15 Kongoi eng Jehovah amu konunenyi ne ma mwaaksei.
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Asomok anyun ane Paulo eng talasiet ak mutyonetab Kristo, ane ne atalaa yo ami kobotok eng kwenung'wong, ago ngo mami kobotok atinye nyiganatet.
\v 2 Asomok ale, si manyiganitu yo ami kobotok, eng' kamang'unet ne kona aek nyigan ak akergong alak, che iitech kole kibendoti eng atebetab borto.
\v 3 Amu mbo nda kibendoti eng borto, ko magiyae luget eng atebetab borto.
\v 4 Amu karikab lugenyo ko ma bo borto, ago tinye kimnatet neo eng taitab Jehovah koluul irimoisiek. Ibu tiiyosyek che ibeti koek buch.
\v 5 Kiluuli kabwatutik, ak kiy age tugul ne toror ne ieetege kole kogirinda naetab Jehovah, kiluli kabwatet age tugul ageibu si kobiit kogas it Kristo.
\v 6 Ak kechobotin keyaakyi mugetut chalwok age tugul, tun kesulda kaseng'wong bo it.
\p
\v 7 Tos Ogeere kityo tuguk che mi taitab konyekwok? Ngo kobwati chi age tugul ak kom'onguge kole bo Kristo, ko ngonachige kole amu mi eng Kristo inendet ko kimi agiche eng Kristo.
\v 8 Amu mbo ndalosuge mising ngatigin agobo kimnatenyo ne kigonech Kiptaiyat si kobiit ketechenak ma si kobutok, ko malilani.
\v 9 Ma mache ale si kotok ko u yo amache amuenok baronokyu.
\v 10 Amu mwae alak kole, "Baronokyi ko nyigisen ak ko kimen, ago nyalulat inendet ko mi eng borto. Ama eme mbo kekasyi ng'alekyi."
\v 11 Ngonai che ibkoti kunoto kole, kit ne ki u eng ng'alekab baronokcho yo ma kimi, keue noto agine eng boisiet yo kimi.
\p
\v 12 Amu ma ki nyigonen keityige nda kekergeitege alak eng icheket che ilosuge koyaniege ge ichegei, ak kokergeitege ge ichegei eng ichegei ak koek kaberberitu.
\v 13 Ago makilasege mising kosiir ole te karogondech ne kigonech Jehovah. Ago ko u kityo ne kikichamwech, karogendoet ne kiroge neitwok ak akwe.
\v 14 Amu making'iige mising kosiir, ku yo magiitwak, amu kigebka agoi ole omi keibuu logoiywek che kororon che bo Kristo.
\p
\v 15 Ama kilasuge kosiir ne eme agobo boisionikab biko alak. Ago, kimang'u kele ko u yo tesetai koetu kayaneng'wong, koboroitu ak koetu boisienyo eng' akwe.
\v 16 Si kobiit keamde logoiywek che kororon mbo eng komoswek che mi komosin eng' olong'wong, ama kilosunege boisietab chi age ne kigeyai eng' komosta age.
\v 17 "Ago inendet ne ilosuge, ko ngo losge eng Kiptaiyat."
\p
\v 18 Amu ma inendet ne ilosuge ne kiyoni, ago inendet ne leweni Kiptaiyat.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ee, katagaigai ndomuchi omuitawa eng berberindo ngatigin, ee omuitawa iman!
\v 2 Amu amo nget'gong agobo akwe, ngetkongta ne bo Jehovah, amu kiachamwok obunji boiyot agenge, si kobiit amutyok Kristo ko u bergeiyat ne tiliil.
\v 3 Ago aiywei ale, si mang'emogis eng' or age tugul kabkatutikwok eng' lititindo ak tililindo ne tokyinige Kristo. ko u yo kiiberber erenet Awa eng' kenisiet.
\v 4 Amu inendet ne choni, ngo amda Jeiso age, ne kima kiamde ache, nda kotaach tamirmiriet age, ne kimo taach akwe, nda ko logoiywek che ter, che kimo yan, ko kaga anyun omuitajini inendet komie.
\v 5 Amu aiitige ale mami let eng' kiy age tugul eng' che eechen mising eng' che kiyoktoi.
\v 6 Mbo nda u ngalalenyu ne bo chi ne ma inetge, ko ma u noto eng' naet, ako, kigibartech ache eng' akwe eng' kiy age tugul eng' kwenutab biko tugul.
\p
\v 7 Tos kiayai tengek kingamininge si kobiit kitororok akwe, amu kiamwowok logoiywek che kororon che bo Jehovah amo eng' melekto?
\v 8 Kiasare kanisosiek alak, aibe melekto eng' icheget si kobiit aboisieunenok.
\v 9 Ak kingami kobotok, ak abanani, ko kimagochi chi age tugul nyigisindo, amu kingoit tupchosiekyo kobunu Makedonia, kogona che kiabanani. Kianetge eng' kiy age tugul komaegu nyigisindo eng' akwe, ak ta aribege.
\v 10 Ko u yo mi imandab Kristo eng' ane, mami chi ne kertoo eng' kakasetab ge eng' komoswekab Akaya.
\v 11 Amu nee? Tos amu machamok? Inget Jehovah.
\p
\v 12 Ago kit ne ayae, atesetai ayae, si kobiit akertae boroindo icheget che mache boroindo, si kobiit kogergeit ak ache eng' tuguk che ichaunegei.
\v 13 Amu biko che u choto ko che kiyoktoi che bo lembech, kiboitinikab kenisiet, che walege koek che kiyoktoi che bo Kristo.
\v 14 Ama kwang'et nito, amu mbo chesawil kowalege koaege inendet kou malaikayatab lapkeiyet.
\v 15 Ma kiy ne o mising ngo aege otwogikchi kogergeit ge ak kiboitinikab imanda, ne kagesuneg'wai konamege ak boisionikwai.
\p
\v 16 Amwae kogeny ale: Mangotebye chi kobkwati kole aberber. Ago ngobkwat ko u noto, otacha ko u ne berber, si agasge agine kitigin.
\v 17 Noto amwae eng' lasgeita, mangalali ko u yo katangalali Kiptaiyat. Amwae ko u ne berber.
\v 18 Amu ilosuge che chang eng' borto, alosuge agine.
\v 19 Amu omuitochini che berberen eng' boiboiyet, amu ong'omen!
\v 20 Amu omuitochini chito, ngo yaak oegu otwogik, ngo amaak, ngo namak, ngo tororge nda korabachak togoch.
\v 21 Amwae eng sasetabge ale kiginyalulyotin mising mbo keyai ko u noto. Ago ngo nyigan chi-angalali ko u ne berber-aii nyigan agine.
\v 22 Tos Hebranik iche? Ai noto agine. Tos Israelik icheget? Ai noto agine. Tos kesuwekab Abraham icheget? Ai noto agine.
\v 23 Tos kiboitinikab Kristo icheget? (Ang'alali ko u chito ne ame iywek.) Asiirtoot: eng' birtaosiekab ge che sirtoot, eng' korgorosiek mising, eng' birutik che siirtootin, eng' meosiek konyil che chang.
\v 24 Eng Yahudik ko kianyoru konyil mut "birutik artam, kibet agenge.
\v 25 Kigibireno kirokonik konyil somok, kigiwira eng koik konyil agenge, king'emok melit ne kiami konyil somok, kiatebe araraita betut agenge ak kemout agenge.
\v 26 Kiawendote eng banwek konyil che chang, ng'oiyonditab ainosiek, ng'oiyondit ne bunu rebik, ng'oiyondit ne bunu bikab bororienyu, ng'oiyondit ne bunu bororiosiek, ng'oiyondit eng' nganaset, ng'oiyondit eng' ong'atet, ng'oiyondit eng' araraita ng'oiyondit eng' kwenutab tupchosiek che bo lembech.
\v 27 Kiaboisie eng birtoetab ge ak nyalilda, kemousiek che chang che mami ruondo, eng rubet ak melelda, eng karugutetab ge konyil che chang, eng kaititiet ak eng ach ingor.
\v 28 Koboto chu ak kiy age tugul, komi kaimetab ge ne abwoti akobo tononjinetab kanisosiek tugul.
\v 29 Ng'o ne nyalulat, ama nyalulat ane? Ng'o ne kigenach, ama, ama agas agine kongwan?
\p
\v 30 Ngot ko nyolu alosge, alosuge agobo tugukab nyalulenyu.
\v 31 Jehovah ago Kwandab Kiptaiyat Jeiso, inendet ne iberurot koigeny, ko ne inget kole magenu.
\p
\v 32 Kiripso eng Damasko bounindet ne kimi ngweny ne bo Laitoriat Areta, kole si konama.
\v 33 Ago kigichoortaena kiyondet eng tirisiet ne bo irimet, ak kiachilile eunekyi.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Kanyol anyun alosge, nga nda ma tesu kiy. Ago aityini keersosiek ak ng'ang'utik che bo Kiptaiyat.
\v 2 Anget chito eng Kristo, ne eng kenyisiek taman ak angwan che kigosirto, (ngo eng borto ko manget, anan ngo kiga komanda eng borto, ko manget, inget Jehovah), ale kigimut inendet kotogosta agoi Kipsengwet ne bo somok.
\v 3 Ak anget ale chichoto, ngo kimi eng borto anan kima ta komi eng borto, ko manget; inget Jehovah.
\v 4 Ale kigimut kotogosta agoi Paratiso, ak kigas ng'alek che ma mwaoksei, che ma chamdaat komwa chi.
\v 5 Alosuge anyun agobo chichoto: Ako malosuge akobo ane kobate kityo alosge agobo nyalulnatosiekyu.
\v 6 Amu ngot amache alosge, ko maberberitu amu amwae iman. Ako aribege si malosuge, si ma iito chi age tugul kosiir ne te ne keerjino, anan ne kasena.
\v 7 Ak eng oindo ne sirtoot ne bo ng'angutik si ma kitorora mising, ko kigigona katet eng borto, ne otwogindet ne bo Setani kobiro, si ma kitorora mising.
\v 8 Kiasom Kiptaiyat mising konyil somok agobo nito, ale koistoiwo.
\v 9 Ak kilejo, "emin miendanyu, amu kiyae kamugenyu koek ne igesunotge eng nyalulet. Ara alosuge anyun eng boiboiyet mising kosiir amu nyalulnatosiekyu, si kobiit kotebeno kamugetab Kristo.
\v 10 Ara anyun, abaibai eng nyalulnatosiek, eng' ng'woningwek, eng' kagigosiek, eng usisiosiek, eng' tiritinwek, agobo Kristo: Amu nganyalulat, ko yoto ole atindoi kimnatet.
\p
\v 11 Kaaberberitu! kiobircho nito; amu kota nyolu oloswo akwe. Amu kima rartaat eng' kiy age tugul eng' che kiguree che kiyoktoi che eechen kosir, mbo nda ma i kiy.
\v 12 Kiyaagis kaborunoik che bo iman che bo ne kiyoktoi eng' kwenung'wong eng' muitaosiek tugul, koboto kaborunoik ak kwang'utik.
\v 13 Amu ara tos mi nee ne kiyaak oegu akwe che nyarotin kosir kanisosiek alak, kobate kityo kima aegu nyigisin eng akwe? Onyoiywo kaat lelutionito.
\p
\v 14 Ogeer, nito ko ne bo somok achoboksei si anyonjok. Ak manyoegu nyigisindo eng akwe: Amu macheng'e tugukwok. Akwe che amache. Amu ma magonorjini leguk sigiik tuguk, ago nyolu kogonorji sigiik leguk.
\v 15 Ak abaibaitu mising aboisie chechu ak keboisieno kora agobo sobonwekwok. Nganda nga achamok mising kosiir, ko kichomo ngatigin.
\p
\v 16 Ago ole toku ko u, ko kima konok nyigisindo. Ago amu atinye ng'omnatet, ko ane ne kianamak eng' mestet.
\v 17 Tos kiasigenok keljin eng' chi age tugul eng' icheget che kioyokwok?
\v 18 Kiatechi Tito, ak kiayokte ne kitupche koba tuwai. Tos kiibenok kiy Tito? Tos kima kibendoti eng Tamirmiriet agenge? Tos ma kibendate eng tiegutik che kerge?
\p
\v 19 Obwati ole agoi raa olen kisaruge eng' taing'wong? Eng' taitab Jehovah keng'alali eng' Kristo, ago kiyae tugul ko si kegimitok, chamanichu.
\v 20 Amu aiywei, ale tun kanyo, ko manyoruok eng' or age tugul ko u ye momeche, si mabiit eng' or age tugul boriosiek, ng'etgonda, neregek, suriosiek, ngaksosiek, chaamsosiek, menotosiek ak bolatosiek.
\v 21 Aiywei ale, nga wechge ko maiming'ino Jehovah nenyu eng' taingwong. Aiwei kora ale tos arir amu che chang eng' cho kigoyai tengekwogik kongetege yoto, ama sik eng' simdo an sokset ak maget he ya agobo tuguk che yaachen che che kiyai.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ni ko bandanyu ne bo somok anyonjinok, kigimiti nyolyot age tugul eng' kutuswekab baorinik aeng nda ko somok.
\v 2 Kisib amwoji icheget chekiyai tengekto eng' tai ak kiamwachi chun alak tugul kingomi oloto eng' bandanyu ne bo aeng, ak amwae kogeny: Nga nyo kogeny, ko ma rire icheget.
\v 3 Amwowok ni, amu ocheng'e kaborunet ole ng'alali Jeiso eng' ane. Manyalulat eng akwe, ago kim eng' akwe.
\v 4 Amu kigigartat eng nyalulet, ago sobei eng kamuktaetab Jehovah. Amu kinyalulyotin akiche eng' inendet, ago kisapsoti ak inendet kobun kimnatetab Jehovah nemi eng' akwe.
\p
\v 5 Osiachge akwege, si oger ngo tomii eng kayanet. Otiemge akwege. Tos monae nito agobo akwe ole mi Jeiso Kristo eng akwe? -aye anyun ngoto kiobutie eng tiemisiet.
\v 6 Ago amang'u ale onget ole magibutii amu tiemutik.
\v 7 Kisae anyun Jehovah kele si moyai kiy neya. Masoe ni ale si ketogu ko u yo kige siir eng' tiemutik. Ako, asae ale si oyai kito ne nyolu, nga nda kimuchi ketogu ko u yo kigebutie eng tiemutik.
\v 8 Amu magimuchi keyai kiy ne kirindoi imanda, ago agobo imanda.
\v 9 Amu kiboiboen yo kinyoluliotin, ago okimen akwe. Kisae kora kele, oegu che igesunotge.
\v 10 Asirwok ng'alechu ko ma mi, si tun ngami kobotok komaboisie koromnatet eng' akwe, ko u ole te bounatet ne kigona Kiptaiyat si amuch atechak, ama butok.
\p
\v 11 Ne bo let anyun, saisere. che kitupche, oboiboitu! Ogiljigei kagesunetabge. Asomok oegu chetinye kabwatet agenge, ak otebi eng' kalyet, si kotebi Jehovah ne bo chamnyet ak kalyet kobotok.
\v 12 Ogatge eng' ng'ututet ne tilil. Igatok biko tugul che Tililen.
\v 13 Ingotebi ak akwe miendab Kiptaiyat Jeiso Kristo, ak chamnyetab Jehovah, ak amdaetab Tamirmiriet ne Tilil.

198
49-GAL.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,198 @@
\id GAL
\ide UTF-8
\h Galatiek
\toc1 Galatiek
\toc2 Galatiek
\toc3 gal
\mt Galatiek
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, ne kiyoktoi- ma nebo bik, ama kiyok eng' chi, ago eng' Jeiso Kristo ak Jehovah Kwanda ne kiing'et inendet komong eng' che kibek Kimeiyo -
\v 2 ak tupchosiek tugul che mi kobotoo, asirjini kanisosiek chebo Galatiek.
\v 3 Ingotebi kobotok mieindo ak kalyet che bunu Jehovah kwanda ak Kiptaiyandennyo Jeiso Kristo,
\v 4 ne kikoitogei agobo tengekwogikyoo si kobiit kosorwech eng' betusiechu yaachen ko u magetab Jehovah nennyo ak ko Kwandannyo.
\v 5 Nenyi torornatet koigeny ak koigeny, Amen.
\p
\v 6 Akwong'e amu oistoigee ochoktoi eng' inendet ne kiguurok eng' mieindab kristo, obe oldab logoiwek alak che ter che wolotin,
\v 7 che ma ter, kobate mi alak che iimok ak komachei kowal logoiwek che miach chebo Kristo.
\v 8 Agot ng'o achee anan malaikaiyat ne bunu kipsengwet ne tos mwowok logoiwek alak tugul che miach che ter eng' choto che kigemwowok ko ingoek ne chubot inendet.
\v 9 Ko u ye kiga kemwa eng tai, "amwaei nguno kogeny" ko u noto ale, ngot keamwok chi age tugul logoiwek alak che miach che ter eng' choto kiotaach ko ingoek ne chubot inendet.
\v 10 Tos abaibai ra biko anan Jehovah?, anan acheng'ei abaibai biko ngo ko ta abaibai biko? komoii otwogindetab Kristo.
\p
\v 11 Amu aboruok anyun che kitupche agobo logoiwek che miach che kiamdoii ale mabunu chii.
\v 12 Amu kima ataach chi amakineta ago eng' ng'atutietab Jeiso Kristo.
\p
\v 13 Amu kiogas agobo atebennyu eng' betusiek che kigosirto eng' kayanetab Yahudik ko u ye kianyalili kanisetab Jehovah kot kosir ak kiang'emang'emi.
\v 14 Ak kiatese tai eng' kayanetab Yahudik kosiir siritoikyu che chang eng' bikab emennyu, agiiligei mising kosiir agobo bitonwekab kwanisiekyu.
\v 15 Ago ye kingocham Jehovah, ne kiitabana, koboch moetab kamennyu, ak koguura eng' mieindanyi,
\v 16 si kong'any werinnyi eng' ane, si kobiit aamda inendet eng' bororiosiek kima king'alal anyun ak chi eng' sainato.
\v 17 ama togoste Jerusalem ole mi ichek che kisib koek che kiyoktoi eng' ane: ago kiawe Arabia ak kiaweege agoi Damasko.
\v 18 Kingatar anyun kenyisiek somok atogoste awe Jerusalem si aborjige Kepas ak abeni kaitanyii betusiek taman ak mut.
\v 19 Ago ma ageer alak eng' che kiyoktoi, kobate Jakobo ne tupcho ak Kiptaiyat.
\v 20 Ara anyun eng' che asirwok, ogeero eng' taitab Jehovah ko mamwae lembech.
\v 21 Yeityo anyun korotinwekab Syria ak Cicilia.
\v 22 Ak kitomo kogeero togoch kanisiosiekab Judea che kimi eng' Kristo.
\v 23 Ago kigas komwaei kityo kele, inendet ne kiusech eng' betusiek alak koamdoi rani kayananoto king'emang'emi,
\v 24 ak kiitoror icheket Jehovah eng' ane.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Kingobata anyun kenyisiek tamanu ak ang'wan atogoste kogeny awe Jerusalem koboto Barnaba, amutii Tito agine.
\v 2 Ak kiatogoste eng ' ng'ang'utiet ak kiatetyi ichek logoiywek che miach che aamdooti eng' kwenutab bororiosiek, ago eng' ung'ot eng' icheget che tookunotin, si maegu eng' anan age tugul, ne alabati buch anan kialabat buch.
\v 3 Ago ma kibirji Tito, ne Yunanindet ne kimi kobotoo, kele kimuratan,
\v 4 amu tupchosiek che bo lembech che kigimut kobwa orit eng' ung'ot, che kimong eng' ung'ot kosegei katiagennyo ne kitinye eng' Kristo Jeiso si kobiit kondenech otwognatet
\v 5 eng' icheget che kima kigas agot eng' sait agenge, si kobiit kotebi imanitab logoiywek che miach kobotok.
\v 6 Ago icheget che kigiiti kele toogunotin (ngo u ole teptoi ichek, ko ma kiy eng' ane: matiytiii Jehovah chi)- amwae ale ma teswa kiy icheget cho toogunotin.
\v 7 Ago ye kingogeer ichek kole kigigona arip logoiwek che miach agobo icheget che makimuratani, ko u Petero agine eng' che kimuratani.
\v 8 amu inendet ne kiimuktochi Petero koek ne kiyoktoi eng' che kimuratani, ko kiimuktawa agane ko u noto agobo bororiosiek.
\v 9 Ak ye kingonai Jakobo ak Kepa ak Johana icheget che kigiit kele toloiwek, kokuiyo mieindo ne kigigona, ak kenteno Barnaba eutab tai nebo yamdaet, si kobiit kebe oldab bororiosiek, koba ichek oldab che kimuratani.
\v 10 Kobate kimakwech ichek kibwat kibananok, kioto ne kiatinye kagiiletab gei agane ale ayai.
\p
\v 11 Ago ye kingonyo Kepa Antikia, agirinde inendet kimni, amu kinyoljin inendet kiruoget.
\v 12 Amu ye kitom kobwa alage che kibunu kap Jakobo, ko kiamisiei ak bororiosiek: ago ye kingobwa koweektagei let kotabangei, koiywei icheget che bo kamuratanet.
\v 13 Ak kiiberberisiei Yahudik alage agichek koboto inendet, kot kotito Barnaba agine eng' kaberberisiengwai.
\v 14 Ak ye kingageer ale mabendoti eng' lititindo ko u imanitab logoiywek che miach, amwachi Kepa eng' taingwai tugul, alenji, ngot ko inye ne i Yahudiot, itebche ko u bororiosiek, ak ma ko u Yahudik ibirjindoi ano bororiosiek koigei Yahudik.
\v 15 Achee che ki Yahudik eng siget ama ki kiptengeginik che bo bororiosiek,
\v 16 ago kingen kele magiityin chi imanda eng' boisionikab ng'atutik, ago eng' kayanet eng' Jeiso Kristo, kigiyan agichek eng' Kristo Jeiso, si kobiit kiityech imanda eng' kayanet eng kristo Jeiso, ama eng' boisionikab ng'atutiet: amu magiityin chi imanda eng' boisionikab ng'atutiet.
\v 17 Ago ye kita kecheng'e kiityech imanda eng' Kristo, kenyoruech ak achek kele ki kiptengekinik, tos Kristo ko kiboitiotab tengek? Achicha, ma u noto.
\p
\v 18 Amu ngot ateech kogeny tuguchoto che kiga abut, ko kabartege ale a bistoindet.
\v 19 Amu ane, ko kiamei eng' ng'atutiet si kobiit asob eng' Kamuktaindet. Kikekartata ak Kristo.
\v 20 Kigigartata koboto Kristo ago asobe, ago ma ko ane, ago sobei Kristo eng' ane: ak sobondo ne asobe ra eng' borto asobe eng' kayanet ne mitei eng' weritab Jehovah, ne kichama, ak kigoitogei agobo ane.
\v 21 Mawale mieindab Jehovah koek buch amu nda bunu imanda ng'atutiet ko kime Kristo eng' buch!
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ee Galatie chu berberen, ng'o ne kibanak akwee che kiginde Jeiso Kristo taitab konyekwok kotook kele kigigartat?
\v 2 Ni kityo ne amache anetanagee, kiotaach Tamirmiriet eng' boisionikab ng'atutiet, anan eng' kaset nebo kayanet?
\v 3 Tos kagaa o berberen ko u noto? Ngo kiotau eng Tamiririet, omache nguno oegu che ogesunotingei eng borto?
\v 4 Tos kionyalilse eng' tuguk che chang buch? ngot ko buch iman.
\v 5 Tos inendet anyun ne konok Tamirmiriet, ak koyaei kwong'utik eng' kwenung'wong ko tos yaei eng' boisionikab ng'atutiet anan eng' kaset ne bo kayanet?
\p
\v 6 Agot ko u ye kiiyan Abraham Jehovah, ak kigiityi inendet kobunji imanda.
\v 7 Ongen anyun ole icheget che bo kayanet, ko werikab Abraham choto.
\v 8 Ak kisib kogeer sirutiet kole iityin Jehovah imanda bororiosiek eng' kayanet ko kisib koamji logoiwek che miach Abraham, kolenji kiberuri bororiosiek tugul eng' inye.
\v 9 Noto anyun, kiberuri icheget che bo kayanet koboto Abraham ne iyanat.
\v 10 Amu tugul che mi eng' boisionikab ng'atutiet, komitei eng' chubet: amu kigisir kele chubot chi age tugul ne matebchei eng' tuguk tugul che kikisir eng' bukuitab ng'atutiet, kele koyai choto.
\v 11 Toogu anyun kele, mami chi ne kiityini imanda eng' ng'atutiet eng' taitab Jehovah: amu, sobei ne bo imanda eng' kayanet,
\v 12 ak mo bo ng'atutiet kayanet, ago inendet ne yaei choto kosobei eng' choto.
\p
\v 13 Kitiachech kristo eng' chubisietab ng'atutiet ye kiek inendet chubet agobo achee: amu kigisir kele chubot chi age tugul ne kisoginini eng' ketit:
\v 14 Si konyonji bororiosiek kaberuretab Abraham eng' kristo Jeiso, si kobiit ketaach arorutietab Tamirmiriet eng' kayanet.
\p
\v 15 Che kitupche amwae ko u biteetab chi: agot ngo arorutietab chi noto, ko ye kagigimit ko mami chi ne walei koek buch, anan kotesyi.
\v 16 Kigimwachi anyun Abraham arorutichoto, ak kesuiwondennyi. mamwaei kole igochini keuwekyii, ko u ye kachangit, ago ko u agenge kole, ak kesuiwondeng'ung noto ko Kristo.
\v 17 Amwae ni anyun ale, kayomiset ne kiisib kogimit Jehovah, noto ng'atutiet ne kinyonei ko kakobata kenyisiek bogol angwan ak sosom ko mawalei koek buch, kele si koyai arorutiet koek ne matilei kiy.
\v 18 Amu ngo bunu borotet ng'atutiet, ko ma ko bo arorutiet anyun: ago kiigochi Jehovah Abraham eng' arorutiet.
\p
\v 19 Nee anyun ng'atutiet? kigites amu bistautik, agoi koit kesuiyot oldab inendet ne kiga kichopchi arorutionoto ak kiking'at eng' malaikaisiek eng' eutab katuiyoindet.
\v 20 Katuiyoindet anyun ko ma bo agenge ago Jehovah ko agenge.
\p
\v 21 Tos kirindoi ng'atutiet arorutik kab Jehovah? Olo, ma u noto: amu nda kiga kigon ng'atutiet ne imuchi kosoob, nda kubunjini imanda ng'atutiet.
\v 22 Ago kigoratyi sirutiet tuguk tugul kimnatetab tengekto, si kobiit kigochi che iyani, arorutiet eng' kayanet eng' Jeiso Kristo.
\v 23 Ago kingo tomo konyo kayanet, ko kikiribech eng' ng'atutiet. Kiga kiratech agoi koit kayanet ne kitun keng'any eng' let.
\v 24 Kiek anyun ng'atutiet konetindennyo ne imutyinech Kristo, si kobiit kiityech imanda eng' kayanet.
\v 25 Ago nguno anyun, ko kagonyo kayanet, ko ma koboiywech konetindet.
\p
\v 26 Amu akwee tugul ko oi werikab Jehovah, eng' kayanet, eng' Kristo Jeiso.
\v 27 Amu che tee eng' akwee che kigibatisanjok Kristo ko kiolaach Kristo.
\v 28 Ma imugaksei kele mi Yahudiot anan Yunanindet, ama mi otwogindet anan ne itiagat, ama mi muren anan ne tie: amu akwee tugul ko oi agenge eng' Kristo Jeiso.
\v 29 Ak ngot o bo Kristo, ko oi kesuwekab Abraham anyun che namei tuguk ko u eng' arorutiet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ago amwoe ale inendet ne name tuguk, ko eng' betusiek tugul koto ko lekwa, ko ma kibestos inendet ak otwogin, mbo nda kiptaiyatab tugul.
\v 2 Ago mito eng' eutab ng'atik ak ribiik agoi koit kenyisiek che king'atyi kwan.
\v 3 Kiu nyoto ak ache kingota ko ki leguk, ko kigirototin eng' otwoknatet eng' bitonwekab ing'weny.
\v 4 Ago kingoit betut ne bekunote, koyook Jehovah werinnyi ni kisich chepyoso, kisich eng' nga'tutiet.
\v 5 Si kobit kotiach ichek chi mimi eng' nga'tutiet, si kobiit kenyoru kenamech keegu werik.
\v 6 Amu oii werik, ko kiiyokyi Jehovah tamirmirietab weriny mugulelwekyok, ne rire kole, Aba, Kwanda.
\v 7 Eng nyoto anyun ma i otwogindet kogeny, ago ai werit; ako ngo ii werit ko ai ne name tugukab Jehovah eng' kristo.
\p
\v 8 Ago eng' betusiek che ki mong'et Jehovah, ko kigieak oeku otwagikab cheptailelisiek che eng' biteet ko kimobo iman.
\v 9 Ago raa amu kakonai Jehovah nda kakonaak Jehovah, ka i nee si oweegchigee anyun bitonwek che nyalulyotin ak kobo bananda eng' choto omoche oweekichigei otwoknatet.
\v 10 Oribe betusiek ak aroek che lelach ak oleteptoi betusiekab kenyit ak kenyisiek!
\v 11 Aiyweisiei agobo akwee si moegu ne kiayaiywak boisiet nebo buch.
\v 12 Asomok che kitupche ale otebi ko u ane amu akwek Kimo yaiywo neya.
\p
\v 13 Ago ongen ole kiaamwok logoiywek che kororon eng tai amu nyalunadetab borto. Ak kima osas tiemisiet ne kimi bortanyu
\v 14 amosasa ago kiotaacha ko u malaikaiyatab Jehovah, ko u kristo Jesio inendet.
\v 15 Mi ano kaberurenyu ra? amu abaorionjinok ale nda ki mu gaksei nda kiobalu konyekwok ak ogono.
\v 16 Ara anyun tos kaaegu bunyondeng'wong' amu kamwowok imanda?
\v 17 Cheng'ok eng' kagiiletab gei ama kobo kiy ne kararan; meche kogerjok sang si kobit ocheng' icheket.
\v 18 Ago kararan ngeecheng'ok kotugul eng' tuguk che kororon ago ma ngami kobotok kityo.
\v 19 Legukyuk che tiginen che anyorunenok ng'wonindo eng'siget kogeny agoi koyaak kristo eng' akwek.
\v 20 Katameche atebi ak awal kutinnyu amu aiimige agobo akwee.
\p
\v 21 Omwowo akwee chi omeche otebi eng' bounatetab ng'atutiet tos mogase ng' atutiet?
\v 22 Amu kigisir kele, kitinye Abraham werik aeng', age eng' chepyoset ni otwogin ak age eng' chepyoset ne itiagat.
\v 23 Ago kigisich eng' borto inendet ne bo chepyoset ne otwogin; ogo eng' arorutiet age ne go chepyoset ne itiagat.
\v 24 Kalewenet ng'alechu; amu arorutik aeng; kibunu age tulwetab Sinai ni siche leguk eng' otwoknatet. Inendet ko Hagar.
\v 25 Ak Hagar ko tulwetab Sinai eng' emetab Arabia kerge Kyoto ak Jerusalem nebo raw amu eng' otwoknatet koboto legukyik.
\v 26 Ago itiagat Jerusalem nebo Barack nyoto kamennyo.
\v 27 Amu kigisir kele baibain nyi son nyi moii; ng'any kuting'ung'ak iwaach nyi me gas ng'wonindab nyi me inegei kosir che bo nyi tinye maning'otiot.
\p
\v 28 Che kitupche, kii legukab arorutiet ko u isak.
\v 29 Ago ko u ye kius nyi kisgisich eng' borto nyi kigisich eng' Tamirmiriet ko u nyoto raa.
\v 30 Ago mwoei ne sirutik? on chepyoset nyi otwogin ak werinny; amu manyoru tukuk weritab chepyoset nyi otwogin koboto weritab chepyoset itiagat.
\v 31 Nyoto anyun chi kitupche, ma ki legugab chepyoset otwogin ago kiboe chepyoset nyi itiagat.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Kiitiachech Kristo eng' katiaget, otononie komie anyunn, amatokany keratak kogen eng' chogitab otwoknatet.
\v 2 Ogeero, amwawok ane Paulo ale ngimuratanak ko matinye keluno eng' kristo.
\v 3 Ee abaorianjini kogeny chi age tugul ne kimuratani, ale kiyaachei inendet koyai ng'atutiet komugul.
\v 4 Kaotoiye ak Kristo, akwee che omache kiityok imanda eng' ng'atutiet, kaobutye eng mieindo.
\v 5 Amu kigeni kamang'unet nebo imanda eng' tamirmirieet eng' kayanet.
\v 6 Amu eng' kristo Jeiso ko matilei kiy kamurantanet, anan ngo ma kimuratan, ago kayanet ne boisiei eng' chamnyet.
\p
\v 7 Kioruae komie, ngo ne koranyak si mogas it imanit?
\v 8 Mabunu kagaigaoni inendet ne kiguurok.
\v 9 Igutu mermerek tutigin kererutik komugul.
\v 10 Atinye kamang'unet eng akwee eng Kiptayat, ale amoegu che tinyei kabwatutik che ter: ago inendet ne inyalilok konyoru kiruokennyi, agot ngo ng'o.
\v 11 Ago ane anyun che kitupche ngot ko ta aamdooti kamuratanet, ko kalya si ko ta kenyalililo? Ko kaga kigeisto anyun kanagutietab kimurtoiyot.
\v 12 Katamache anyun ale koistogei icheget che iluilucho.
\p
\v 13 Amu akwee che kitupche ko kigiguurjok katiaget, ago moboisie katiageng'wong koek boroindo ne bo borto, ago oboisiechige akwege eng akwege eng' chamyet.
\v 14 Amu isuldoi ng'atutik tugul eng ng'olyot agenge, noto ko ni, cham chitab kokweng'ung ko u ole ichamdoige.
\v 15 Ago ngot osusege ak oamege akwege, oripge si morumge.
\p
\v 16 Amu amwae anyun ale obendate eng Tamirmiriet, si moyai magetab borto.
\v 17 Amu machei borto mising kogirinda Tamirmiriet, ak machei Tamirmiriet kogirinda borto, amu kirindogei chuto tuwai, si moyai tuguk che omache.
\v 18 Ago ngondoiywok tamirmiriet, ko momito bounatetab ng'atutiet.
\p
\v 19 Toogunotin anyun boisionik che bo borto, chotoko chu: sokset, simdo, maget ne ya agobo tuguk che yachen,
\v 20 saetab kanamonik, bonisiet, bunyondisiek, suriosiek, ng'etkonda, nereknatosiek, toiyosiek, kabesiosiek, pcheutik,
\v 21 kong' ne ya, bogitosiek ak alak che u choto: kasib ateywok agobo chu, ko u ye kisib ateeywok, ale icheget che yaei tuguk che u chuto ko manyoru baunatetab Jehovah.
\v 22 Ago logoiyatab Tamirmiriet ko chamnyet, boboiyet, kalyet, muitaet, talasiet, mieindo, atepto ne kiyani,
\v 23 kamining'etab gei, ribetab gei: mami ng'atutiet ne toei chuto.
\v 24 Ak icheget chebo Kristo Jeiso ko kigogartat borto koboto magutikyi ak kasetab maget chebo choto.
\p
\v 25 Ngot kesoptosi eng' Tamirmiriet, ko ongebendoti anyun eng' Tamirmiriet.
\v 26 Amokany kilosuge buch amokany ketachatachge, amokany koamjechgei ng'etkong'.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Che kitupche, ngot ngeyorji chi lelutiet, ko akwee che o bo Tamirmiriet, oweegu chito ne u nyoto eng' Tamirmiriet ne bo mutyonet, ak iripge si makityemin aginye.
\v 2 Oteretge eng' nyalilwogik, oyaekosulda ng'atutikab Kristo.
\v 3 Amu ngot kobwategei chi kole ai kiy, ago kaga ma kiy, koberberegei inegei.
\v 4 Ago ingotiem chi age tugul boisiennyi, si konyor anyun kito ne ilosunegei inegei, ak ma eng' chito age.
\v 5 Amu keseni chi tugul milennyi inegei.
\p
\v 6 Ago ingoyamda tuguk tugul che kororon inendet ne kineti ng'olyot, ak inendet ne inetisiei.
\v 7 Amat kegenak, magigengenie Jehovah, amu kit age tugul ne kolei chi kotun kesei nyoto agine.
\v 8 Amu inendet ne koljin bortannyi kotun kesei eng' borto ng'emisiet ago inendet ne koljin Tamirmiriet kotun kesei eng' Tamirmiriet sobondo ne bo koigeny.
\v 9 Amokany keng'etye ye kiyae boisionik che kororon: amu tun kigese ko kait betunnyi ng'o magitanuise.
\v 10 Noto anyun ko u ye kitinye kasarta, ko onge yachi bik tugul ne kararan ago ne sirei ko icheget che bo gotab kayanet.
\p
\v 11 Ogeer anyun sirutik che eechen che kaasirunenak eng' eunnyu anege.
\v 12 Tugul che te che machei kalasunet eng' borto, kobirjinok kole kimuratanak, ago si makinyalil icheket agobo kimurtoiyotab Kristo.
\v 13 Agot icheget che kimuratani, ko maribei ng'atutiet, ago machei kole kimuratanak si kolosunegei borwekwok.
\v 14 Ago ingolooit eng' ane alosge, kobate eng' kimurtoiyot ne bo Kiptaiyandennyo Jeiso Kristo ne eng' nyoto ko kigigartat ng'weny agobo ane ak ane agobo ng'weny.
\v 15 Amu ma kiy kamuratanet, anan ngo ma kimuratan, ago yautiet ne leel.
\v 16 Ak ingotebe kalyet icheket tugul che bendoti eng' ng'atutioni, ak rirenetab ge, ak eng' Israel ne bo Jehovah.
\p
\v 17 Kong'ete rani ko matata konyallila chi: amu aiboti eng' bortanyu birutikab Jeiso.
\p
\v 18 Che kitupche, ingotebi koboto tamirmirikwok mieindab Kiptaiyandennyo Jeiso Kristo. Amen.

210
50-EPH.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,210 @@
\id EPH
\ide UTF-8
\h Epesoek
\toc1 Epesoek
\toc2 Epesoek
\toc3 eph
\mt Epesoek
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, ne kiyoktoi ne bo Kristo Jeiso eng' magetab Jehovah, asirjini biko che tililen che bo Epeso koboto che bo kayanet eng' Kristo Jeiso.
\v 2 Ngotebi kororindo kobotok ak kalyet ne bunu Jehovah kwandanyo ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\p
\v 3 Iberurot Jehovah kwandab Kiptayandenyo Jeiso Kristo, inendet ne ilosunot eng' kaberuret age tugul ne bo Tamirmiriet eng' komoswekab kipseng'wet eng' Kristo.
\v 4 Ko u ye kilewenech eng' inendet ye kitomo kelumda ng'weny, si keegu che tililen che matinye lelut eng' tainyi eng' chamnyet.
\v 5 Ko u ye kigasib kolewenech kenamech keegu werik eng' Jeiso Kristo, eng' inendet, ko u chamet ne kararan ne bo magenyi.
\v 6 Agoi kolosunetab torornatetab kororindonyi ne kigonech eng' aiyebindo eng' ine ne chame.
\p
\v 7 ' Eng' Jeiso Kristo ketinye katiaget eng' korotikyi, nyoetab kaat ne bo cholwogikyo, kosupge ak morgornatet ne bo magenyi.
\v 8 Kiyai kotesak magenyi eng' ache eng' ng'omnatet tugul ak naet.
\v 9 Ko kagoboruech Jehovah ung'otiet ne bo magenyi, ko u eng chamenyi ne karan, ne kichob eng' Jeiso,
\v 10 Agoi tononjinet ne bo ripsetab betusiek che emege si koum tuguk tugul Kristo, tuguk che mi kipseng'wet ak tuguk che mi ng'weny; eng' inendet.
\v 11 Ni ko kigigonech eng' Kristo keegu boratenyi, ko kisib kolewenech ko u magetab inendet ne yae tuguk tugul ko u kabwatetab mieindanyi.
\v 12 Si kobiit keegu kalasunetab torornatennyi ache che kiga kisib kemong'u Kristo.
\v 13 Kiogas ak okwe eng' Kristo, ng'olyotab imanda, logoiywek che kororon che bo yetuneng'wong',; eng' inendet ne kingo kaoyan ko kiging'ochak eng' Tamirmiriet ne Tilil ne bo ororutiet.
\v 14 Ne tongoaniatab boratenyo, agoi katiagetab boratenyi; eng' kalosunetab torornatenyi.
\p
\v 15 Amu nito anyun kingo kaagas agobo kayanet ne mi kwenung'wong' eng' Kiptaiyat Jeiso, ak chamnyet eng' tugul che tililen,
\v 16 toma asis awekyini Jehovah kongoi agobo akwe eng sautikyu.
\v 17 Asae ale, ngo gonok Jehovah ne bo Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, Kwandab ne bo torornotet, Tamirmiriet ne bo ng'omnatet, ak ng'ang'utiet eng' naetab inendet.
\v 18 Asae ale kokwenyogis konyegab mugulelwekwok, si kobiit onai kit ne u kamang'unetab kuursenyi, ak mogoriosiekab toronatet ne bo boratenyi eng' che tililen.
\v 19 Eng' saenyu atepe onai kit ne u oindo ne sirtoot ne bo kamuktaenyi eng' ache che kiyoni ko u boisionoto bo kimntatetab kamuktaenyi.
\v 20 Nito ne kiyai eng' Kristo kingong'eet inendet komong' eng' che kibek ak kondo inendet kotebe eunyi ne bo tai eng' komoswekab kipseng'wet.
\v 21 Ne toror kosiir laitornatet tugul, ak bounatet, ak kamuktaet ak kiptainatet ak kainet age tugul ne mwaat ma kityo eng' kenyisiechu, kobate eng' choto bkoni.
\v 22 Ak kiindeno Jehovah tuguk tugul kogas it eng' kelyekab Jeiso ak kogochi inendet koek metit eng'tuguk tugul eng'kaniset.
\v 23 Kaniset ko bortanyi, inendet ne inyiiti tugul eng' tugul.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ak kigosobok akwe che kiobegunotin eng' yaitiogikwok ak tengekwogikwok.
\v 2 Che kiobendote atkinya ko u biteetab ng'wenyuni orube ne o ne bo kimnatet ne bo barak ne bo tamirmiriet boisie ra eng' werikab ng'elelnatet;
\v 3 Che kigimenye mbo ache tugul kwenung'wai eng' magutik che yaachen che bo borto, ke yae magutik che bo borto ak che bo kabwatutik ak ki kii legukab nereknatet eng' siget ko u alak.
\p
\v 4 Ago Jehovah, ne mokoriot eng' rirenetab ge eng' chamnyenyi ne o ne kichamenech.
\v 5 Mbo kigibegunotin eng'tengekwogikyo, ko kisoobech koboto Kristo,[kigesaruok eng' mieindo].
\v 6 Ak king'eetech koboto inendet, ak kogonech ketebi koboto inendet eng' komoswegab kipseng'wet eng' Kristo Jeiso.
\v 7 Si kobiit kobaarta eng' kenyisiek che bkoni magornatosiek che sirtoot che bo kororindanyi eng' tolosiet ne tokyinige eng' Kristo Jeiso;
\p
\v 8 Amu kigesaruok eng' mieindo eng' kayanet, ago mabunwok nito, ago konunetab Jehovah,
\v 9 ama bunu boisionik, si malaske chi.
\v 10 Amu ki ii boisienyi ache, ne kigiyaech eng' Kristo Jeiso agobo boisionik che kororon che kisib kochob Jehovah si kebendate eng' iche.
\p
\v 11 Noto anyun onan ole akwe che ki oi bororiosiek eng' borto atkinye, che kigigurenok che ma kimuratan eng ' icheget che kiguure kamuratanet, eng' borto ne kigiyae eunek.
\v 12 Ole kiomite taban eng' Kristo, eng' betusiechoto che ki oi kipsagarek eng' bororietab Israel ak ki oi toek eng' kayomisutik che bo arorutiet, ki motinye kamang'unet ak ki maotinye Jehovah eng' ng'wenyuni.
\v 13 Ago ra eng' Kristo Jeiso akwe che ki oloen eng' betusiek alak ko kagegonok origu eng' korotikab Kristo.
\p
\v 14 Amu inendet ko kalienyo, ne ki yaech tuwai keegu agenge, ne kibut kiteutab kwen ne bo toiyet.
\v 15 Ko kagowong' eng' bortanyi bunyondit, ng'atutietab ng'atutik ne mito eng' kayomisutik; si kobiit kotoi koyai eng' inendet biko aeng' koek chito agenge ne leel, koyae kalyet.
\v 16 Ak kotuiyo iche tuwai eng' borto agenge ak Jehovah eng' kimurtoiyot, ko kagobar bunyondit eng' noto.
\v 17 Ak kinyo koamdoiywok kalyet akwe che kio loen, ak kalyet eng' iche che ki legiten.
\v 18 Amu kiginyoru ache tuwai eng' inendet orenyo eng' Tamirmiriet agenge ni kiite ole mi Kwanda.
\p
\v 19 Noto anyun, akwe bunotik ko ma ko i toek ak kipsagarek, ago oi bikab nganaset agenge ak che tililen, ak che bo gotab Jehovah.
\v 20 Kigiteechak eng' lumdaetab che kiyoktoi ak maotik, Kristo Jeiso inendet ko koita ne o ne bo luita.
\v 21 Ne kituiyechi teekset age tugul ne kiginomnyo koek agenge, koeet koek hekalut ne tilil eng' Kiptaiyat
\v 22 Kigiteechak ak akwe oegu agenge eng' inendet, ole menye Jehovah eng' Tamirmiriet.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Amu nito ane, Paulo, kimonjororiotab Kristo Jeiso agobo akwe Bunotik.
\v 2 Ngo kiogas agobo tononjinetab mieindab Jehovah ne kigigono agobo akwe.
\v 3 Ko u yo kigiboruo eng' ng'ang'utiet ung'otietko ko u yo kiasib asir eng' tai eng' ng'alek che ng'ering'.
\v 4 Si ngosoman, omuch oguiye ng'omnotenyu eng' ung'otietab Kristo.
\v 5 Ne kima kiborji werikab biko eng' ebenwek alak ko u yo kageng'ong'ji ra che kiyoktoi chechi che tililen ak maotik eng' Tamirmiriet.
\v 6 Kele, Bororiosiek ko yomdoikab nametab tuguk ak yomdoikab kebeberwekab borto, ak yomdoikab arorutiet eng' Kristo Jeiso eng' logoiywek che miach.
\v 7 Che ki kiyaa aek kiboitiot ko u konunetab mieinda ne bo Jehovah ne kigigono ko u yo boisie kamuktaenyi.
\p
\v 8 Kigigono mieindo ane ne a tigin kosiir inendet ne tigin eng' che tililen tugul; aamji Bunotik magornatosiekab Kristo che ma isiogokse
\v 9 ak kiguiyechi biko tugul kit ne u tononjinetab ung'otiet ne kiga kiuny kong'ete kenyisiek che kigosiirto, eng' Jehovah, ne kitoi koyai tuguk tugul.
\v 10 Si kobiit konaak eng' kaniset ra ng'omnatet ne o ne bo Jehovah eng' laitornatosiek ak baunatosiek eng' komoswekab kipsengwet.
\v 11 Ko u magetab koigeny ne kisib kolewen eng' Kristo Jeiso kiptaiyandenyo;
\v 12 Kitinye eng' inendet nyiganatet ak kamang'unet ne kirikyine inendet amu kiyani inendet.
\v 13 Eng' noto anyun asomok ale amatameak mugulel amu nyalilwogikyu agobo akwe, choto ko torornateng'wong'
\p
\v 14 Amu nitoanyun agutungjini Kwanda,
\v 15 ne nyorune inendet kainenwai oret age tugul ne bo kapchi, eng' kipseng'wet ak ng'weny.
\v 16 Asae ale si kobiit kogonok ko u mogornotosiekab toronatenyi, si ogimegitu koboto Tamirmiriet, eng' chito ne bo orit.
\v 17 Asae ale si kobiit komeny Kristo mugulelwekwok eng' kayanet si kobiit olumdaagishe eng' chamnyet.
\v 18 Onyoru kimnatet oguiye koboto tugul che tililen ole teno tebeesindo, ak koindo, ak tororindo, ak loindo ne wendi ng'weny.
\v 19 Ak onai chamnyetab Kristo, ne siire naet si kobiit kenyitak nyiet tugul ne bo Jehovah.
\p
\v 20 Ngobunji anyun inendet ne imuchi ko yai mising' ine kosiir tugul che kisome nda che kinoni, ko u kamuktaet ne boisie eng' ache,
\v 21 ngobunji inendet torornatet eng' kaniset ak eng' Kristo Jeiso koityi ebenwek tugul koigeny ak koigeny. Amen.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ane, anyun, ko u kimonjororiot eng' Kiptaiyat, asomok mising' ale obendate ko u yo nyonjini kuurset ne kigegurok.
\v 2 Asomok ale omeng'isie eng' kamining'etabge tugul ak mutyonet koboto muitaet, omuitajinige eng' chemnyet.
\v 3 Oribe amdaet ne bo Tamirmiriet eng' ratutietab kalyet.
\v 4 Agenge borto, ak agenge Tamirmiriet ko u yo kigeguurok eng' kamang'unet agenge ne bo kuurseng'wong'.
\v 5 Kiptaiyat agenge, kabatisanet agenge,
\v 6 Jehovah agenge ne kwandab tugul, ak komi eng' tugul .
\p
\v 7 Ago kigigochi age tugul eng' ache mieindo ko u kakwaet ne bo konunetab Kristo.
\v 8 Mwoe eng' noto anyun kole, "kingolany kwo barak, komut luulenik che kigoluul, ak kogochi biko kagochinoik."
\p
\v 9 Nee anyun ng'olyondonito mwoe kole, " ki lany barak," kobate kele kiwool kochorjige komoswekab ng'weny orit mising?
\v 10 Inendet ne kiwaalda ko inendet ne kilaanda barak mising' kosiir kipsengwetisiek tugul, si kobiit konyiit tuguk tugul.
\v 11 Ak kiigochi alak koek che kiyoktoi, ak alak maotik; ak alak che mwoitooti logoiywek che miach, ak alak mestewek ak ko konetik.
\v 12 Si ko yai che tililen koek che igesunotinge agobo boisietab otisiet, agobo teeksetab bortab Kisto.
\v 13 agoi keit ache tugul yamdaetab kayanet ak naetab weritab Jehovah, agoi keegu biko che bekchinotin agoi kakwaet ne bo etunatetab nyietab Kristo;
\v 14 Si mata keegu leguk che kitoortoti koba komosi ak komosi ak kiiboti eng' usonet age tugul ne bo konetisiet eng' kenisietab biko eng' ng'omnatet eng' kenisiosiekab lelutiet.
\v 15 Ago king'ololi che bo iman eng' chomnyet si keechegitu eng' tuguk tugul eng' inendet, inendet ne metit, noto ko Kristo.
\v 16 Eng' inendet kerobe ak ketuisot borto tugul eng' noto ne konu kebeberta age tugul, ko u kakwoutietab boisiet ne bo kebeberta age tugul, si kotes borto eng' teekset ni teechege inege eng' chamnyet.
\p
\v 17 Amwoe anyun ni, ak abaorioni eng' Kiptaiyat ale si mata obendate ko u yo bendoti bororiosiek agiche eng' kabwotutik che bo buch,
\v 18 Che tuityinok[imenen] eng' nautikwai che kigiyae koek kipsagarek eng' sobondab Jehovah amu berberindo ne mi eng' iche amu uindab mugulelwekwai
\v 19 Che kigochige maget ne ya agobo tuguk che yaachen, amu kigobek kosopsot si ko yae sumdo tugul eng' suiyondit.
\p
\v 20 Ago ki mo netege Kristo ko u noto.
\v 21 Ngo kiogas inendet, ak kiginetak eng' inendet ko u yo mito imanda eng' Jeiso, ale ocheru chito ne bo keny,
\v 22 Noto atebeng'wong' ne bo atkinye, ne ng'emokse ko u magutik che yaachen che bo kenisiet.
\v 23 si owologisie oleelagitu eng' tamirmirietab nautikwok.
\v 24 Ak olaach chito ne leel, ne kigiae eng' Jehovah eng' imanda ak tililindo ne bo iman.
\p
\v 25 Noto anyun oiste lembechta, ong'ololjinige ne bo iman chi tugul ak chitab kokwenyi amu ki i kebeberwek age tugul ne bo age.
\v 26 Onerech amoyai tengek. Amat kororokta asis kota onereksoti.
\v 27 Amat okochi boroindo chesawil.
\v 28 Inendet ne kikochorso ko matato kochorso; Ago kaigai kobois; koyai eng' eunekyi noto kararan, si kobiit konyor kit ne igochini inendet ne banani.
\v 29 Amat ko mang'une ng'olyo age tugul ne ya kutuswekwok, ago noto ne kararan ne imuchi koteekso, ko u yo nyolu, si kobiit kogochi kororindo icheget che kase.
\v 30 Ak mo gochi cholatet Tamirmiriet ne Tilil ne bo Jehovah ne kigindaenak ng'okset agoi betutab katiaget.
\v 31 Ngoistoge eng' akwe ng'wonindo tugul, nyitatet, neregek, bolatet, ak koboto yaitiet tugul.
\v 32 Ak otebi eng' talasiet akwege eng' akwege orirege, ak onyochinige kaat, ko u yo kinyoiywok kaat Jehovah agine eng' Kristo.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Oegu anyun rubikab Jehovah, ko u leguk che kichome.
\v 2 Ak obendatee chamnyet, ko u yo kichamech Kristo agine ak kogoitoge agobo ache, koek kagochinet ak tiseiywot eng' Jehovah .
\v 3 Ago ko u yo nyoljini biko che tililen ko mat kong'alale eng' kwenung'wong' sokset, ak sumdo tugul nda ko kasetab miat.
\v 4 Nda tewernatet, nda ng'alaletab salwondit nda roriot ne bo ng'alek che yaachen, manyolu choto ago kaigai kagoitoetab kongoi.
\v 5 Amu ongen nito iman ole, mami chi ne sokse, nda chitab sumdo, nda kose miat, noto ne sae kanamonik, mami eng' chu ne nyoru boratet eng' bounatetab Kristo ak Jehovah.
\v 6 Amata kenak chi eng' ng'alek che ma namege ak kiy, amu nyonjini nereknatet ne bo Jehovah ng'elelnnatet amu tupcho.
\p
\v 7 Nyoto anyun amoyai yamdaet agenge ak iche.
\v 8 Amu ki o tuindo eng' betusiek alak, ago o lapkeiyet raa eng Kiptaiyat; obendate ko u legukab lapkeiyet.
\v 9 (Amu logoiyatab lapkeiyet ko eng' kororindo tugul ak imanda ak imanit.)
\v 10 Si onai noto toochokse eng' Kiptaiyat.
\v 11 Amo yai amdaet ak boisionikab tuindo che matinye logoek, ago kaigai oger kong'.
\v 12 Amu tuguk che yae icheget eng' ole ung'aat ko tewernat ng'elen kemwa.
\v 13 Ago tuguk tugul che kigere kong' ko ng'ang'akse eng lapkeiyet.
\v 14 Amu kiy age tugul ne kibortoi ko lapkeiyet. Noto anyun, mwoe inendet kole, " kosu inye ne irue, ak ing'eet eng'che kigobek, ak kogwenyin Kristo."
\p
\v 15 Oripge anyun mising' eng' ole oteptoi eng' banwekwok, ma ko u che ma ng'omen ago ko u che ng'omen;
\v 16 oboisie saisiek komie, amu yaachen betusiek.
\v 17 Noto anyun amo berberitu, ago oguiye kito ne u magetab Kiptaiyat.
\p
\v 18 Ama to bogitye eng' maiyek, che ibu maget ne ya, ago ngonyiak Tamirmiriet.
\v 19 Ong'ololjinige eng' tienwogikab kolosunet ak tienwogik ak tienwogikab Tamirmiriet, otieni tiendo ne rure eng' mugulelwekwok eng' Kiptaiyat;
\v 20 Ogoite kongoi kotugul agobo tuguk tugul eng' kainetab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, ogochini Jehovah inendet kwanda.
\v 21 Oming'injige eng' kaiyweisietab Kristo .
\p
\v 22 Kwonyik, ogas it boiseiekwok, ko u yo ogose it Kiptayat.
\v 23 Ak eng' boiyot ko matitach kwondang'ung', ko u Kristo agine ne metitab kaniset, inendet sarunudetab borto.
\v 24 Ago ko u yo gase it kaniset eng' Kristo ko u noto agiche kwonyik eng' boisiekwai eng' kiy age tugul.
\p
\v 25 Boisiechu, ocham chepyosokwok, ko u Kristo agine ne kicham kaniset ak kogoitoge agobo inendet.
\v 26 Si kobiit kotoben ko kagotilil eng' kaunetab beko eng' ng'olyot.
\v 27 Si kobiit komutyige kaniset noto ne bo torornatet n matinye kunenden nda siring'ut nda kiy age tugul ne u noto; ago koek ne tilil ne matinye tisia.
\v 28 Ko u noto nyaljini boisiek agiche kocham chebiosokwai ko u yo chome borwekwai ichege; inendet ne chame kwandanyi ko chamege agine.
\v 29 Amu mami chi ne sose bortanyi; ago bae ak koribe ko u kito ne yo yachini Kristo agine kaniset;
\v 30 amu ki i kebeberwek che bo bortanyi.
\v 31 Amu ng'olyondeni, kobagakto chi kwandanyi ak kamet ak konamge ak osotiondenyi; ak koek icheget tuwai borto agenge.
\p
\v 32 O ung'otioni ago ang'ololi agobo Kristo ak kaniset.
\v 33 Ago ngochom chi age tugul osotiondenyi, ko u ole chomdoge; ak ngogonyit osotiot maning'otiondenyi.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Leguchu, ogas it sigikwok eng' kiptaiyat; amu kararan nito.
\v 2 Teech kwandang'ung' ak komet (nyito ng'atutiet ne bo tai ne tinye kayomiset),
\p
\v 3 si kobiit ko kararanit eng' inye, si ko tesagis kenyisieguk eng' ng'weny.
\p
\v 4 Ak akwe, kwanisiechu, amotochatachi legukwok si ma nererkcho ago obai icheget eng' katigonet ak kateunetab Kiptayat.
\p
\v 5 Otwogichu, ogas it kiptainikwok eng' borto, kaiyweisiet ak botanet, eng' muguleldo tugul ko u yo ogase it Kristo.
\v 6 Ama eng' otwoknatet ne kerok che boiywok; ago ko u otwogikab Kristo, ak magetab Jehovah eng' muguledo.
\v 7 Oyai boisiet eng' chomnyet, ko u eng' Kiptaiyat ama eng' biko.
\v 8 Ongen ole kiy age tugul ne kararan ne yae chi tugul, kotun tooche noto kogeny eng' Kiptaiyat ngoratat nda kotiagat.
\p
\v 9 Ak akwe kiptainichu, oyachi icheget ak akwe ko u noto. Amo bolji; Ongen ole mi Kipsengwet kiptaiyandengwai ak ko neng'wong' ama mi eng' inendet kondit ne bo biko.
\p
\v 10 Ne bo let anyun, oegu che kimen eng' Kiptaiyat ak eng' kimnatetab kamugenyi.
\v 11 Olaach karikab luget komugul che bo Jehovah, si kobiit omuch ogirinde kaberberisiekab chesawil.
\v 12 Amu ma bo kabelenyo bo ge borto ak korotik, ago bo latornatosiek, ak kimnatosiek eng' baunikab ng'wenyuni che bo tuindo, eng' lugosiekab tamirmirikchi baunated eng' komoswekab kipsengwet.
\v 13 Noto anyun onam karikab luget komugul che bo Jehovah, si kobiit omuch ogerte eng' betut ne ya, ak ye kagoyai tugul otononie.
\p
\v 14 Otononie anyun komie, ko kaorat suenutikwok eng' imanda ak ko kaolaach karnetab taget ne bo imanda,
\v 15 ak, ngo kaoratyi kelyekwok bekyinet ne bo logoiywek che kororon ne bo kalyet.
\v 16 Ak onam long'etab kayanet ne omuchi okertae kotiek tugul che bo inendet ne ya .
\v 17 Ak onam kutwetab yetunet, ak rotwetab chok ne bo Tamirmiriet, noto ng'olyotab Jehovah.
\v 18 Osa betusiek tugul eng' Tamirmiriet koboto saet tugul ak kagaigaet agobo tugul che tililen.
\v 19 Ak osa agobo ane, si kobiit kegono twegunet ayat kutinyu. Ak abarta eng' nyiganatet ung'otiet ne bo logoiywek che miach.
\v 20 Amu ai tononjinindet ne bo noto eng' sirimwek; si kobiit ang'alal eng' choto eng' nyiganatet, ko u yo nyolu amwa.
\p
\v 21 Ago si kobiit onai ak akwe ng'alekyu, ole atebtoi, komwowok tuguk tugul Tukiko, chamanet ne kitupche ne kiboitiot ne kiyoni eng' Kiptaiyat.
\v 22 Kayakwak anyun inendet agobo ng'olyondonito si kobiit onai ng'alekcho, ak kogaigai inendet mugulelwekwok.
\p
\v 23 Ng'otebi kalyet koboto tupchosiek, ak chamnyet ak kayanet ne bunu Jehovah Kwanda ak kiptaiyat Jeiso Kristo.
\v 24 Ng'otebi karanindo koboto icheget tugul che chame kiptaiyandenyo Jeiso Kristo eng' atebto ne mo ng'emokse. 6

155
51-PHP.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,155 @@
\id PHP
\ide UTF-8
\h Pilipik
\toc1 Pilipik
\toc2 Pilipik
\toc3 php
\mt Pilipik
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo ak Timoteo, otwogikab Kristo Jeiso, kisirjini tugul che tililen che bo Jehovah eng Kristo Jeiso che mito Pilipi koboto ribikab kaniset ak kiboitinik.
\v 2 Kisae kele, ingotebi mieindo kobotok ak kalyet che bunu Jehovah Kwandannyo ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\p
\v 3 Awekchini Jehovah nennyu kongoi eng kabwatenyu tugul ne abwatok,
\v 4 eng sommenyu age tugul agobo akwee tugul, asome eng sautikchu eng boiboiyet kotugul,
\v 5 amu yamdaeng'wong eng logoiywek che tililen kong'ete betut ne bo tai agoi betuni.
\v 6 Angen komie ng'olyondonito, ale inendet ne kitoi boisiet ne kararan eng akwee koyaei kosulda agoi betutab Jeiso kristo.
\v 7 Kararan eng ane abwat ko u nito agobo akwee tugul, amu omi muguleldannyu. Amu eng ratatennyu, ak eng ripset ak kagimetab logoiywek che tililen, ko akwee tugul k oii yamdoik koboto eng mieindo.
\v 8 Amu Jehovah baoriandennyu, ko u ole ating'enok akwee tugul emosto eng rirenosiekab Kristo Jeiso.
\p
\v 9 Ak ni ko saennyu: ale kotesak chamnyeng'wong missing eng naet ak kaguiyet tugul.
\v 10 Si kobiit onai komie tuguk che bo kayanet koboto atebto ne mie, si kobiit oegu che matinye kenisiet, che matinye kanagut agoi betutab kristo.
\v 11 Saennyu kotugul oeku che nyitotin logoekab imanda, che bunu Jeiso Kristo, agoi torornatet ak kolosunetab Jehovah.
\p
\v 12 Ago amache che kitupche, onai ole tuguk che kibwonjo, ko kigotoret logoiwek che tililen koba tai.
\v 13 Kot kotook ratennyu agobo Kristo eng askarik tugul che bo kaplaitoriat, ak eng biko alak tugul kole aamdaii logoiywek che tililen chebo Kristo Jeiso.
\v 14 Ak tinyei che chang eng che kitupche eng Kiptaiyat nyiganatet ne o mising komwaita ng'olyotab Jehovah ama eng kaiyweisiet, amu tinyei kamang'unet agobo ratennyu.
\p
\v 15 Amdoi alak Kristo eng ng'etgonda, ak suriet koamdoi alak agiche eng kabwatutik che kororon.
\v 16 Amdoi chu alak eng chamnyet kongen kole kigindeno arib logoiywek che tililen.
\v 17 Ago chun alak koamdoi Kristo amu magutikwai, ma eng mugulelwek che leelachen, kolen teswo nyalilda eng ratatennyu.
\v 18 Nee anyun? Kobate kityo eng oret age tugul---ngo eng kenisiet anan ngo eng imanit---Keamdoi Kristo, ak abaibai eng noto. Eeh, ako ta abaibaitu,
\p
\v 19 Amu angen ale walaksei nito koegu katiagennyu kobun sautikwok ak toretet ne konu Tamirmirietab Jeiso Kristo.
\v 20 Ko u eng kaganyisiennyu ne aganyi mising ak kamang'unennyu ale magigona alillan, ago eng nyiganet tugul, ko u kotugul, ko u noto agine nguno kitorori Kristo eng bortannyu, ngo eng sobondo, anan eng meet.
\p
\v 21 Amu eng ane ngasobe ko kristo, ak ngameei ko borotet.
\v 22 Ago ngasobe eng borto, ko choto logoekab boisiennyu. Ago alewen nee anyun?
\v 23 Amu mangen. Kagigiikcho kwenutab tuguk aeng, atinnye maget awo ketebi ak Kristo, amu kararan noto mising kosiir,
\v 24 ago ngatebi eng borto ko magat mising agobo akwee.
\v 25 Ak atinye kamang'unoni, ak angen ale atebche, ee ak ko ta atebche kobotok akwee tugul, agobo tesengwong bo tai ak boiboiyet eng kayanet,
\v 26 si kobiit kotesak kalosunengwong eng Kristo Jeiso eng ane ngaitu ak ketuiye kogeny.
\p
\v 27 Ago ingoek atebeng'wong ne nyoljini logoiywek che tililen chebo Kristo, si ngot anyo ageerok anan ko ma nyoo, agas agobo atebengwong, kele otonondosi komie eng tamirmiriet agenge, eng kabwatet agenge ogilige tugul kibagenge agobo kayanetab logoiywek che tililen.
\v 28 Amat komuok bunik eng kiy age tugul. Noto ko kaborunet ne toogunot ne bo luseng'wai, ago ne bo saruneng'wong---ago bunu nito Jehovah.
\v 29 Amu kigogonok buch agobo Kristo ma oyan inendet kityo, ago onyalilye agobo inendet kora,
\v 30 otinye lugonoto kiogeere eng ane, ak ogase nguno kele mi eng ane.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ngo mito anyun cheerset age tugul eng' Kristo, ngo mito kagaigaet age tugul ne bo chamnyet, ngo mito yamdaet age tugul ne bo Tamirmiriet, ngo mito rirenetab age ak rirenet,
\v 2 onyit boiboiyennyu si otebi eng' kabwatet agenge, otinye chamnyet agenge, omi kibagenge eng tamirmiriet agenge ak katarjinet agenge.
\v 3 Amoyai kiy age tugul eng' makyinetabge anan eng' kalasunetabge. Ago eng' kamining'etabge ne bo naet ngoit chito age kole kei kei biko alak kosir inendet.
\v 4 Ama ta rib chi makutikyi kityo eng' akwee, ago magutikab biko alak kora.
\p
\v 5 Ng'otebenok ateboni ne kimi agine eng' Kristo Jesio,
\q
\v 6 Ne nga nda k i u Jehovah ko ma iit kole kito ne bo kamanut kogergeitge ak Jehovah.
\q
\v 7 Ago kiyaigei inendet koek buch ak kinam itondab otwogin ak, kesich kogergeit ak biko,
\q
\v 8 komining'itge ak kogas iit agoi meet eeh agot meet ne bo kimurtoiyot!
\q1
\v 9 Noto anyun kigotoror Jehovah inendet mising ak kogochi inendet kainet ne siire kainaik tugul,
\q
\v 10 asi kobiit kogutuny kutung'to age tugul ngogas kainetab Jeiso eng' kipsengwet ak eng ng'weny ak eng' ng'weny orit,
\q
\v 11 ak kong'any ng'elyebta age tugul kole Jeiso Kristo ko Kiptaiyat, ak koityi torornatetab Jehovah Kwanda.
\p
\v 12 Noto anyun, chamanikyu ko u yo ko ogase iit kotugul, ma yo amite kityo ago ogase iit kosir oloo mamite, ogilge oboisieji saruneng'wong kosulda eng' kaiyweisiet ak botanet.
\v 13 Amu Jehovah inendet ne boisie eng' oriting'wong si osich magetab oboisie ak oboisie agobo magennyi ne kararan.
\p
\v 14 Oyai tuguk tugul ama eng' kang'unyng'unyosiek anan eng' tiiyosiek
\v 15 si kobiit oegu che matinye tisia ago che libwoben, legukab Jehovah che matinye kunenden eng' kwenutab ebendo ne kunur ak komastaat, ne okwengtei eng' kwenung'wai ko u lapkeiyosiek eng' ng'weny.
\v 16 Onam anyun mising ng'olyotab sobondo si kobiit abaibaitu eng' betutab Kristo ale kima labat buch ak maboisie ne bo buch.
\p
\v 17 Eeh mbo nda mi kerongchino kaptisisiet agobo otisietab kayaneng'wong, abaibaitu ak agasige kobotok akwee tugul.
\v 18 Ko u noto ak akwee oboiboitu ak ogasge koboto.
\p
\v 19 Ago amang'u eng' Kiptaiyat Jeiso ale legit si ayokwok Timoteo, si kobiit kogaigaa agane ye agas agobo atebeng'wong.
\v 20 Amu matinye chi age ne kerge ak inendet, ne tinye kabwatutik ak tetutik che kororon agobo akwe.
\v 21 Amu chenge tugul tugukwai, ma tuguk che bo Jeiso kristo.
\v 22 Ago ongen kamanutiennyi komie, ole kigeboisie tuwai eng' logoiywek che tililen ko u werit ak kwan.
\v 23 Amang'u anyun ale ayokwok inendet nguno eng' sait ko kaageer ole ateptoi.
\v 24 Ago amang'u eng' Kiptaiyat ale achoni anendet agane ko negit.
\p
\v 25 Ago abwati ale kararan ayokwok Epaprodito. Inendet ko ne kitupche ak keboisiei tuwai ne askarindet koboto ago ne kiyoktoi neng'wong ak kiboitiot eng' banandanyu.
\v 26 Inendet ne tinyenok emosto, ak kitinye nyigisindo kocho ole omite, amu kiogas kele kimian inendet.
\v 27 Eeh iman kimian kot ko ki legit kome. Ago kirire Jehovah inendet, ago ma inegei kityo mbo ane si maegu ne atinye kaimutik eng' kaimutik.
\v 28 Kayogu inendet anyun kocho kochok, si ngogeer inendet kogeny obaibaitu ak si kong'ering'itu eng anendet kaimutik.
\v 29 Otaach inendet anyun, eng' Kiptaiyat koboto kagasetabge tugul. Ak ogonyit biko che u inendet.
\v 30 Amu ki agobo boiesietab Kristo si ko ki legit kome inendet. Marire sobondonyi si konyiitwa kito ne ki rartaat eng' boisieng'wong ne kioboisiewo.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ne bo let anyun, che kitupche, oboiboitu eng Kiptayat. Ma kaiimut iman eng ane asirwak tuguchuto, ago toretok akwee.
\p
\v 2 Oribgee sesenik, oribege yaikab yaitio, oribege icheket che tilegei.
\v 3 Amu ki ii kamuratanet achee- che saei eng Tamirmirietab Jehovah ak kilosuge eng Kristo Jeiso, ama kitinye kamang'unet eng borto.
\v 4 Ago ngobwati chi age tugul kolen tinyei kamang'unet eng borto, ko atinye ne sirtoot.
\p
\v 5 Kigimuratana eng betut nebo sisit, a bo keswekab Israel, aboo oretab Benjamin, Hebranindet nebo Hebranik, eng ngalekab ng'atutiet ko aii Parisaindet.
\v 6 Eng Kagiiletabge, ko kianyalilii kaniset; eng imanda ne mi eng ng'atutiet ko kimatinye lelut.
\p
\v 7 Ago tuguk che ki boratet eng anee ko kiaiit chuto koek tugun buch amu Kristo.
\v 8 Ee iman, ak aiiti tuguk tugul koek tugun che matinye komonut amu kelunatet ne bo naetab Kristo Jeiso kiptayandennyu. Kigobetyo tuguk tugul amu inendet, ak aitii ale buch tugul- si kobiit anyor Kristo,
\v 9 ak kenyoruo eng inendet, ko matinye imandannyu, noto ko ne bo ng'atutiet, ago noto ne bunu kayanet eng Kristo- imanda ne bunu Jehovah eng kayanet.
\v 10 Ago nguno amache anai inendet ak kamuktaet ne bo ng'eetiennyi ak yamdaet ne bo nyalilwokikyii ak kekerkeutu tuwai eng meenyi,
\v 11 si kobiit anyor eng oret age tugul aiityi ng'eetyetab che kibek.
\p
\v 12 Ma kele kianyoru ama kele kiaegu ne igesunotgei, ago agiljinige tai si kobiit anam noto ne kiyai Kristo Jeiso koguuro.
\v 13 Che kitupche, ama aitii ane ale kaaityi noto. Ago ayae kito agenge, autie tuguk che mi let eng ane, ayogojinige tuguk che mi tai.
\v 14 Agiiljinige tai, ait ole mito melekto ne bo kursetab barak ne bo Jehovah eng Kristo Jeiso.
\v 15 Achee tugul che kage eechegitu anyun, ongibwat ko ogebwat ko u nito; ak ngobwat kiy ne ter eng ng'olyo age tugul, ko ng'angwok Jehovah noto agine.
\v 16 Ago ne sire noto, ko ongebendate kosubge ak kanetisiet ne kigeityi.
\p
\v 17 Che kitupche, oegu che yaei tuguk che ayaei. Ak ogeer icheket che bendoti ko u kaborunet ne ogeerenech.
\v 18 Amu bendoti che chang- che kiamwowok kotugul agobo icheget, ak nguno amwawok eng rirek-ale icheget ko bunikab kimurtoiyotab Kristo.
\v 19 Ne kagesuneng'wai ko luset. Ne cheptaileling'wai ko moeng'wai, ak kotororige eng tuguk che kililandoi. Che ibwati tugukab ng'weny.
\v 20 Ago kii bikab kipsengwet, che kiganyi yetindet kowechgei, inendet Kiptaiyat Jeiso kristo.
\v 21 Ne tun walei kolelakitu borwekchoo che bo nyorotiet, si kobiit kogergeit ak bortanyi ne bo torornatet, eng kamuget noto imuchi koyai tuguk tugul kogas it inendet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Noto anyun, tupchosiekyu, chamanik che atinye emosto akwe che oii boiboiyennyu ak kutwennyu olumdegee anyun eng kiptaiyat chorondokchu.
\p
\v 2 Asome mising Euodia ak asome mising Sunuke, koek che bo kabwatet agenge eng Kiptaiyat.
\v 3 Eeh, asomin aginye kiboitiot ne bo iman kobotoo, ale toret chepyosochu amu kigiboisiei tugul eng logoiywek che tililen koboto Klementi agine ak chun alak che kii kiboitinik tugul che mi kainaikwai Bukuitab Sobondo.
\p
\v 4 Oboiboitu eng Kiptaiyat kotugul. Ak amwae kogeny ale oboiboitu.
\v 5 Ingonaak mutyoneng'wong eng biko tugul. Kagorik Kiptaiyat.
\v 6 Amogerer met eng kiy age tugul, ago eng kiy age tugul ko eng saet ak somet koboto kongoi, ingonaak somutikwok eng Jehovah,
\v 7 ak ribei kalyetab Jehovah, ne sirei kaguiyet tugul, mugulelekwok ak kabwatutikwok eng Kristo Jeiso.
\p
\v 8 Ne bo let anyun, che kitupche, tuguk alak tugul che bo imanit, alak tugul che bo tegisto, alak tugul che bo imanda, alak tugul che tililen, alak tugul che chamotin, alak tugul che kimwoitoe ne kararan, ngo mi mieindo age tugul, ak ngo mi kolosunet age tugul, obwat tuguchuto.
\v 9 Tuguk che kionetge ak che kiotaach ak che kiogas ak che kiogeer eng ane oyai tuguchuto, ak kotebi kobotok Jehovah ne bo kalyet.
\p
\v 10 Ago ki abaibaitu mising eng Kiptaiyat ale koonanaa kogeny nguno. Kicham onanoo iman agot eng tai ak kabwatanoto iman ago kimotinye boroindo.
\v 11 Mang'alali amu kele matinye kiy. Amu kianetge eng atebet age tugul yo atinye ak yo matinye ko u noto.
\v 12 Angen ole ateptoii eng bananda, ak angen ole ateptoii ye katesagis tuguk. Eng kiy age tugul, ak eng tuguk tugul ko kianetgei ung'otietab biyeng'do ak rugutet, anyor che chang ak abanan.
\v 13 Amuchi ayai tuguk tugul eng inendet ne kono kimnatet.
\v 14 Ago kioyai ne mie amu kiotinye yamdaet eng nyalildanyu.
\p
\v 15 Ak ongen akwegei akwee Philipik, ole eng taunatetab logoiwek che tililen, ye kinga mande eng Makedonia, ko mabiit kaniset ne kitinyei yamdaet kobotoo eng ngolyotab kagoitoet ak taaget, kobate akwegee kityo.
\v 16 Amu agot eng Tesalonika ko kioyokwo atkei tugul tuguk che kiabanani kosir agenge.
\v 17 Ma kele acheng'e konunet. Ago acheng'e logoek chee tesoksei eng koitoeng'wong ak kolosunoik che bunu Jehovah.
\p
\v 18 Ago atinye tuguk tugul, ak che siirtoot. Abiyong'ot amu kiataach eng Epradito tuguk che kibunwok. Tuguk che bo ng'uunet ne nyamdut, tiseiywot ne taagaksei ne iboiboii Jehovah.
\v 19 Ago inyitwok Jehovah nenyu kit age tugul ne obonani ko u magornatosiekyi eng torornatet eng Kristo Jeiso.
\v 20 Nguno anyun ngobunji Jehovah nenyo inendet Kwandannyo torornatet koigeny ak koigeny. Amen.
\p
\v 21 Ogat age tugul ne tilil eng Kristo Jeiso. Igotok tupchosiek che mi kobotoo.
\v 22 Igatok bikab Jehovah tugul che tililen, mising ko icheget che mi Kapkaisari.
\p
\v 23 Ingotebi mieindab Kiptaiyat Jeiso Kristo koboto tamirmirikwok.

136
52-COL.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,136 @@
\id COL
\ide UTF-8
\h Kolosaik
\toc1 Kolosaik
\toc2 Kolosaik
\toc3 col
\mt Kolosaik
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, ne kiyoktoi ne bo Kristo Jeiso eng magetab Jehovah ak Timoteo tupchenyo,
\v 2 kisirjini bikab Jehovah che tililen che kitupche che iyanotin eng Kristo che mi Kolosaik. Ingotebi kobotok mieindo ak kalyet che bunu Jehovah Kwandanyo.
\p
\v 3 Kiwekchini kongoi Jehovah Kwandab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, ak kesoiywok kotugul.
\v 4 Kigegas agobo kayaneng'wong eng Kristo Jeiso, ak chamnyet ne oting'e bikab Jehovah tugul che tililen,
\v 5 Amu kamangunet ne kigegonoruok eng Kipsengwet, ne kiosib ogas eng ngolyotab imanda, ne bo logoiwek che tililen,
\v 6 ne kigoitwak. Kou ole teptoi logoiwek che tililen koiyei logoek ak ko tesokse eng ngweny komugul- ko u eng akwe kongete betut ne kiogas ak onai miendab Jehovah eng iman.
\v 7 Nito ko logoiwek che tililen ko u ye kionetge eng Epapra, chamanenyo ne kiboisiei tugul, ne kiboitiot ne iyanat ne bo Kristo agobo ache.
\v 8 Kimwawech Epapra chamiengwong ne mi eng Tamirmiriet.
\p
\v 9 Amu eng chamioni anyun, ko magimete kesae agobo akwe. Kisae kele konyiiak naetab magenyi eng ng'omnatet tugul ne bo tamirmiriet ak kaguiyet.
\v 10 Si obendate ko u ole nyolu eng Kiptaiyat, ne iboiboi inendet eng oret age tugul: oiiye logoek eng boisiet age tugul ne kararan, ak otesage eng naetab Jehovah,
\v 11 kigimitok eng kamuktaet tugul, ko u kamugetab torornatenyi, agoi muitaet tugul ak kagenisiet eng boiboiyet
\v 12 owekchini kongoi Kwanda, ne kiyaech keegu che nyolchini keimte borotetab che tililen eng lapkeiyet.
\p
\v 13 Ne kisoruech kemongune kipnatetab mesundeito, ak kouutech kebe bounatetab werit ne bo chamnyenyi;
\v 14 Ne eng inendet ketinye katiagenyo, nyoetab kaat ne bo tengekwogikyo.
\v 15 Inendet itondab Jehovah ne ma toogu, inendet ne kiboretiet eng tuguk tugul che kigiyai.
\v 16 Amu kigitoi keyai tuguk tugul eng inendet, che mi Kipsengwetisiek ak che mi ngweny, tuguk che toogu ak tuguk che ma toogu. Ngo ngecherokab torornatet anan ko laitornatosiek chebo barak, nda ko bounatosiek nda ko kimnatosiek, kigiyai tuguk tugul eng inendet ak ko bo inendet.
\v 17 Ak ko bo tai inendet eng tuguk tugul, ak tonondos tuguk tugul eng inendet.
\v 18 Ak inendet metitab borto, noto kaniset. Inendet ko taunet, kiboretietab che kimong eng che kikomeyo, si kobiit koek ne bo tai eng tuguk tugul.
\v 19 Amu kiboibochi Jehovah komeny nyiienyi tugul eng werit,
\v 20 ako eng Werit kochomyo tuguk tugul eng inendet, ye kingo kagoyai kalyet eng korotigab kimurtoiyondenyi, ngo tuguk che mi ngweny nda ko tuguk che mi Kipsengwet.
\p
\v 21 Ak eng' kasarta age ko ki oii che itobonotin ak bunik eng kabwatutikwok ak eng boisionik che yaachen.
\v 22 Ako kagotuiyok inendet raa eng bortanyi ne bo banyek eng meet si kobiit kobartak oii che tililen, che motinye tisia, ako ne sire tugul komotinye kiy ne kiruokunenok eng tainyi,
\v 23 ngotestai iman eng kayanet, che olumdootin ak ko okimen, ako che ma kiistok eng kamang'unetab logoiwek chetililen che kiogas, che kigiamchi chi tugul eng yautiet ne kigiyai eng kureretab kipsengwet. Chuto ko logoiywek che tililen che kigiyaa ane Paulo amu noto aek kiboitiot.
\p
\v 24 Abaibai anyun raa eng nyalilwogikyu agobo akwe, ak anyiiti eng bortanyu noto ne rarunot agobo nyalilwogikab Kristo eng bortanyu agobo bortanyi, noto ko kaniset.
\v 25 Ak kigiyaa agobo kaniset noto aii kiboitiot, eng tononjiindoetab Jehovah ne kigigona amu akwe, si ayai kosulda ngolyotab Jehovah.
\v 26 Nito ko ung'otiet ne kigiuny kongete kenyisiek tugul che kigosiirto ak ibinwek: ago raa ko kageng'onji chechi che tililen.
\v 27 Kicham Jehovah kongangji kito ne u magornatosiekab torornatet ne bo ung'otionito eng bororiosiek, noto ko Kristo eng akwe, kamang'unetab torornatet.
\v 28 Inendet ne kimwoitei, ak kiteechini chi age tugul ak keneti chi age tugul eng ng'omnatet tugul, si kobiit kemut chi age tugul kogesunotge eng Kristo.
\v 29 Amu noto anyun, abirtochinige ak agiljinige, ko u kimnatennyi ne boisiei eng ane eng kamuktaet.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Amu amache onai ole kiacheretitege mising agobo akwe, ak icheget che mi Laodikia, ak alak tugul che tomo kogeero togoch eng borto.
\v 2 Aboisiei si kobiit kigaigai mugulelwekwai ak kemut kobwa tugul eng chamnyet ak eng magornatosiek tugul che bo nyiietab kaguiyet, si kobiit konai icheget ung'otietab Jehovah, noto ko Kristo.
\v 3 Kigiuny eng inendet konoraik tugul che bo ng'omnatet ak naet.
\v 4 Amwae nito si magenak chi age tugul eng ngalek che bo kagengenet.
\v 5 Amu mbo nda mami ane eng borto, ami kobotok eng tamirmiriet. Abaibai eng atebeng'wong ak kimnatetab kayaneng'wong eng Kristo.
\p
\v 6 Kou yo kiotaach anyun Kristo Jeiso Kiptaiyat, obendate eng inendet.
\v 7 Olumdege eng inendet, oteegogisie eng inendet, okimegitu eng kayaneng'wong ko u yo kiginetak, ak konyiiak mwaetab kongoi.
\p
\v 8 Oripge si ma iluulok chi age eng ngomnatenyi ak kaberberisiet ne bo buch, eng bitonwekab biko, eng konetisiosiek che bo tamirmirik che bo ngwenyuni, ako ma eng Kristo.
\v 9 Amu menye eng inendet eng borto nyieet tugul ne bo Jehovah.
\v 10 Ako ki oegu che nyitotin eng inendet, ne metitab bounatet ak kimnatet tugul.
\v 11 Kigimuratanak eng inendet eng kamuratanet ne kima kiyae eunek, eng istoetab bortab banyek, ako eng kamuratanetab Kristo.
\v 12 Kigitubok koboto inendet eng kabatisanet, ak kiging'etaak eng noto koboto inendet amu kayanet eng yaet ne yaei Jehovah, ne kiing'eet inendet komong eng che kibek.
\v 13 Ak akwe che kia omeiye eng yaitwogikwok ak borwekwok, che ki ma kigimuratan, kiisobok akwe koboto inendet ak konyoiwech kaat cholwogikyo tugul.
\v 14 Kibuuch siret ne bo arorutik ne kiga kogikyech koboto rangeiwekchi. Ak kigoisto kobirji kimurtoiyot.
\v 15 Kisare bounik ak kimnatosiek ak kobor kotook, koterteri icheget eng kimurtoiyot.
\p
\v 16 Noto anyun, amat koruokun chi age tugul agobo amitwogik nda ko che kieei, nda ko betutab igorta, nda ko arawet ne leel anan ko betusiekab Sabato.
\v 17 Chuto tugul ko uruetab tuguk che bwani, ago ne bo kamanut ko Kristo.
\v 18 Amat okany kosarenak chi melektong'wong eng oret ne bo kamining'etabge ak kalosunetab malaikaisiek. Chito ne u nito kogimitege tuguk che kigogeer, ak komenee kabwatutkyi che bo borto.
\v 19 Ama name metit komie. Ako bunu metit tuguk chebo borto tugul agoi koityi rotionikchi koboto maisik, ak konamatge kebeberwek tugul ak tigitik; ak koet eng etunet ne konu Jehovah.
\p
\v 20 Ngot ko kiomeye koboto Kristo ak omongune konetisiosiek che bo tai che bo oikab ngweny, ko amu nee anyun si ogas iit kogeny, ko u yo to sopsoti eng ngweny:
\v 21 "Amonam, amochamcham nda kole, amotwa?"
\v 22 Begu tuguchuto tugul ngetestai keboisie, ko u ngatutik ak konetisiosiekab biko.
\v 23 Tinyei tuguchuto kaborunet ne bo ng'omnatet, eng kayanet ne kichapchinige ak kamining'inatetabge, ak nyalilda ne kinyalili borto. Ako matoreti kiy age tugul chuto eng katerteretab magutikab borto.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ngot ko ki kong'eetak anyun Jehovah koboto Kristo, ocheng tuguk che mi barak, ole mi Kristo kotebche eng eutatab tai ne bo Jehovah.
\v 2 Obwati tuguk che mi barak, ma tuguk che mi ngweny.
\v 3 Amu kiimei, ak kigiuny sobondang'ung koboto Kristo eng Jehovah.
\v 4 Tun ngo took Kristo, ne inendet ko sobondang'ung, otoogu anyun ak akwe koboto inendet eng torornatet.
\p
\v 5 Obar anyun kebeberwekwok che mi ngweny-sokset, simdo, magutik che samisen, magutik che kimen, maget ne ya ak magetab tugun, noto ko saetab kanamonik.
\v 6 Nyonjini nerekekab Jehovah werikab ngelelnatet amu tuguchuto.
\v 7 Eng tuguchuto che kiobendote ak akwe eng tai, kingo ta omeng'isiei eng tuguchuto.
\v 8 Ago omete ak akwe tuguchuto tugul; nyitatet, neregek, yaitiet, chemereret, ak morisiet eng kutuswekwok.
\v 9 Amomwochige lembech, amu kioregu chito nebo keny koboto boisionikyi,
\v 10 ak kiolaach chito ne leel, ne kiwalei koleelit eng naet kogergeit ak itondab inendet ne kiyae inendet,
\v 11 ole ma mi Yunanindet, nda ko Yahudiot, ne imuratanat ak ne ma imuratanat, bunotio, sitiaindet, ne otwogin, ne itiagat, ago Kristo ko tugul eng tugul.
\p
\v 12 Noto anyun, amu oii che kilewen Jehovah, che tililen ak che chamotin, olaach muguleldo ne bo rirenetabge, talasiet, kamining'etabge, mutyonet ak muitaet.
\v 13 Omuitochige. Oegu che rirege akwege eng akwege. Ngo tinye chi age tugul ngolyo akobe age, ko u yo kinyoiwok kaat Kiptaiyat, oyai ko u noto ak akwe.
\v 14 Ne sirei tugul, otes eng tuguchuto tugul chamnyet, noto ratutiet ne bo kagesunetabge.
\p
\v 15 Ingoboywok kalyetab Kristo eng mugulelwekwok. Ki amu eng kalyet ko kigikurchok nito eng borto agenge. Ak omwae kongoi.
\v 16 Ingomenyok ng'olyotab Kristo eng mogornatet eng ngomnatet tugul onetige ak oteechinige eng tienwogikab kalosunet ak tienwogik ak tienwogikab tamirmiriet, otienjini Jehovah ak wektaetab kongoi eng mugulelwekwok.
\p
\v 17 Ak kito age tugul ne oyae, eng ngolyot anan ko eng boisiet, oyai tugul eng kainetab Kiptaiyat Jeiso. Owekchi Jehovah Kwanda kongoi kobun inendet.
\p
\v 18 Osotichu, ogas it manongotoikwok, ko u ye nyolu eng Kiptaiyat.
\v 19 Manongotaichu, ocham osotikwok, amogochi ng'wanindo icheget.
\p
\v 20 Legochu, ogas it sigikwok eng tuguk tugul, amu iboiboi nito mising Kiptaiyat.
\v 21 Kwanisiechu, amotachatachi legukwok, si mameiyo mugulelwekwai.
\p
\v 22 Otwogichu, ogas iit eng tuguk tugul icheget che kiptainikwok eng borwek, ama kityo yo keerok, ko u che iboiboi biko, ago eng muguleldo tugul. Oiywei Kiptaiyat.
\v 23 Kito age tugul ne oyae, oyai kobunu muguleldo, ko u yo oechini Kiptaiyat, ama ko yo oechini chi.
\v 24 Ongen ole otaache kobun Kiptaiyat melekto ne bo borotet. Oote Kiptaiyat Kristo.
\v 25 Amu inendet ne yaei ne ya, ko tun taachei agine ne bo yaitiet noto kiyai, ama mi kwelet (kalotunet).
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Kiptainichu, ogochini otwogikwok noto ne bo imanda, ak ne nyolu; ongen ole otinye ak akwe Kiptaiyat eng Kipsengwet.
\p
\v 2 Ogiilige kotugul eng saet, oripse eng noto koboto kongoi,
\v 3 osaiywech akiche kotugul, si koyatwech Jehovah kurget ne bo ng'olyot kemwaite ung'otietab Kristo; amu kigirata agobo noto.
\v 4 Osaa si amuch abarta, ko u ole nyolundoi amwa.
\p
\v 5 Obendoti eng ng'omnatet eng taitab icheget che mi sang, ak orib saisiek komie.
\v 6 Ingoek ngalekwok che nyiitat mieindo. Ngoanying munyuk, si kobiit onai ole kanyol owaljinde chi age tugul.
\p
\v 7 Ngalek tugul agobo ane, ko mwowok Tukiko, tupchet ne ingenot eng akwe. Inendet tupchet, otwogindet ne iyanat, ak keboisiei tuwai eng Kiptaiyat.
\v 8 Ne koayakwok amu ng'olyondonito, si kobiit onai atebenyo, si kogaigai mugulelwekwok.
\v 9 Koayoku koboto Onesimo, tupchet ne kiyani ak ko chamat, ne age eng akwe. Mwawok icheket tuguk tugul che kiyoogis eng olito.
\p
\v 10 Igatok Aristarko ne keratotin tuwai, koboto Mariko, ne tupchetab Barnaba, ( ne kionyoru ng'atut agobo inendet; ngo nyonjok, otaach inendet),
\v 11 ak Jeiso agine, ne kiguure Justo. Chuto ichegei che bo che imurotonotin kityo che keboisiei tugul agobo bounatetab Jehovah. Icheget che kigoek kagaigaet eng ane.
\v 12 Igatok Epapra, ne agenge eng akwe, otwogindetab Kristo Jeiso. Igiilige kotugul agobo akwe eng sautik, si kobiit otononye oii che igesunotinge ak ongen komie maget tugul ne bo Jehovah.
\v 13 Amu abaoriani agobo inendet, ale tinye kaagiletabge ne o agobo icheget che mi Laodikia, ak icheget che mi Hierapoli.
\v 14 Igatok Luka, chepkerichot ne chamanet ak Dema.
\p
\v 15 Ogat tupchosiek che mi Laodikia, ak Numpa, ak kaniset ne mi gonyi.
\v 16 Ak ngo kagesoman baruani eng kwenung'wong, ogoite kesoman agine eng kanisetab Laodikia; ak osoman akwe baruan ne bo Laodikia.
\v 17 Ak omwachi Arkipo oleji, "rib boisiet ne kiitaach eng Kiptaiyat, si kobiit iyai kosulda."
\p
\v 18 Ni ko kagatenyu ane Paulo eng eunyu. Obwat ratennyu. Ingotebi miendo kobotok.

126
53-1TH.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,126 @@
\id 1TH
\ide UTF-8
\h 1 Tesalonikek
\toc1 1 Tesalonikek
\toc2 1 Tesalonikek
\toc3 1th
\mt 1 Tesalonikek
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, ak Silbano ak Timoteo, kosirjini kanisetab Thessalonikek eng Jehovah Kwanda ak Kiptayat Jeiso Kristo; Ngotebi kobotok miendo ak kalyet.
\p
\v 2 Kimwachini Jehovah kongoi kotugul agobo akwe tugul, kenonok eng' sautikcho.
\v 3 Kibwati ne magisise, boisieng'wong' ne bo kayanet, ak boisiet ne uui ne bo chamnyet ak muitaetab kamang'unet eng' Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo.
\v 4 Che kitupche, kibwati kayaneng'wong' eng' Jehovah,
\v 5 amu ma bwanchok amdaetab logoiywechu miach eng' ng'olyot kityo, ago eng' kimnatet, eng' Tamirmiryet ne Tilil, ak eng' naet ne ongen inendet. Ko u yo ongen, ole kigii biko che u nee eng' taing'wong' agobo akwe.
\v 6 Ago kioegu kasubikcho, ak che bo Kiptaiyat ko kaotach ng'olyot eng' usisiet ne o, ak boiboiyet ne bo Tamirmiryet ni Tiliil.
\v 7 Ngot oegu kabarunoik eng' tugul che iyoni eng' Makedonia ak Akaya.
\v 8 Amu kigokasak ng'olyotab Kiptaiyat kobun olong'wong, ma eng' Makedonia ak Akaya kityo, ago kigoit olo tugul kayaneng'wong' eng' Jehovah. Kot ko makemage kiy kotakemwa kiy age tugul.
\v 9 Amu ki icheget che ibortoi agobo ache ole kigibwanunde oldong'wong', ak ko u ye kiowekchige Jehovah ak obagakte kanamonik si kobiit oboisiechi Jehovah ne sobe ago bo iman,
\v 10 ak okanye werinyi ne bunu Kipseng'wet, ne kiing'et komong' eng' che kibek, Jeiso, ne soruech eng' nereknatet ni nyoni.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Amu ongen akwe, tupchosiechu itunenyo ne kigiitu olong'wong', ole ki maek buch.
\v 2 Ago kingo kakinyalilech eng' tai ko u yo ongen, ak kitewerech eng' Pilipi, ko kiginyiganitu eng' Jehovah nenyo kemwowok logoiywek che miach che bo Jehovah eng' boriet neo.
\v 3 Amu mo bo kateunenyo lelut, nda, ko simdo, nda ko kenisiet.
\v 4 Ago, kou yo kigoyanwech Jehovah keegu che tononchini logoiywek che miach, kengololi, ma kou che iboiboi biko ako, ago Jehovah ne tieme mugulelwekcho.
\v 5 Amu ki makibwa ak ng'alekab kachaunetab ge, ko u ye ongen, nda ko ng'alekab ung'ot che bo keiyandit, baorianyo Jehovah.
\v 6 Ama kicheng'e tegisto eng' biko, nda ko akwe nda ko alak.
\v 7 Ago kigitoloen eng' kwenung'wong', ko u kamet ne iboiboi legukchi.
\v 8 Ko u noto, kigiting'enok emosto ne bo chomnyet ne o, kigimache mising' kele kegonok, ma logoiywek che miach che bo Jehovah kityo, ago sobonwekcho akiche, amu kioegu che chamatin mising' eng' ache.
\v 9 Amu ononi, tupchosiechu, boisienyo ne korom ak bichiindo keboisiei kemoi ak bet. Si ma kigochi milet chi age tugul eng' okwe keamwok logoiywek che miach che bo Jehovah.
\v 10 Oi baorinik akwe, koboto Jehovah, agobo ole kigitepte ache eng' kwenung'wong' akwe che oyoni eng' tililindo ak eng'imanda ko makitinye kiy ne kiruogunenech.
\v 11 Kou yo ongen ole kigitechindoite chi age tugul eng okwe ko u kwanda ak legukchi,
\v 12 kiteiywok ak kegilok, ak kebaoriani, si kobiit obendate ko u ole nyolu eng' Jehovah, ne kigurchok baunatenyi ak torornatenyi.
\p
\v 13 Amu nito anyun, kemwoljini Jehovah kongoi, amu kingotaach ng'olyot ne kiogasenech, o taach ma ko u ng'olyotab biko, ago ko u ye mi eng' imanit, ng'oliotab Jehovah, noto ne boisiei eng' akwe che oyoni.
\v 14 Amu okwe anyun, tupchosiechu, ko kioegu yaikab tuguk che yae kanisosiekab Jehovah che mi Judea eng' Kristo Jeiso, amu kionyoru ak akwe nyalilwogik che u choto eng'bikab emeng'wong' mbo ko u ye kinyor iche eng' Yahudik;
\v 15 Che kibar Kiptaiyat Jeiso ak maotik, ak kionech ama ibaibai Jehovah ama namege ak biko alak tugul.
\v 16 Etenech ke ng'ololchi bororiosiek si kobiit kesor; Inyiiti tengekwogikwai koitita, ago nyoljini iche nereknatet agoi let.
\p
\v 17 Ago ache anyun tupchosiechu, nga mata kegeerge ak akwe togoch eng' betusiek che ng'ering', ma eng' muguleldo, ko kigitiem mising' kele kegerok togoch amu emosto ne o.
\v 18 Amu kigimache kebwa olong'wong' mising', agot ane Paulo, ko kiamache ago ta amache; ago Kiranyech Chesawil.
\v 19 Amu tos nee kamang'unenyo, nda boiboiyenyo, nda kutwet nebo torornatet? Tos ma akwe, eng' taitab Kiptaiyantenyo Jeiso eng' nyonunenyi?
\v 20 Amu akwe torornatenyo ak boiboiyenyo.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Noto anyun, yo kingo matagemuch kemuite, kebwat kele mie kebagaktech achege eng' Atene;
\v 2 Kigiyoku Timoteo, tupchenyo ak ko kiboitiotab Jehovah eng' logoiywek che miach che bo Kristo kogimitok, ak kogaigaak agobo kayaneng'wong'.
\v 3 Asi ma itimtimok chi eng' nyalilwogichuto; amu ongen akweget ole kigilewenech amu nito.
\v 4 Amu iman, kingemi kobotok, ko kisib kemwowok kele kinyoru usisiet ko u ye kigobiit, ak ongen ak akwe.
\v 5 Amu nito, kingomatamuch amuita, ayogu kut, ale si kobiit anai agobo kayaneng'wong'; ale nda matiemak yomindet, ak koek buch boisienyo ne uui.
\p
\v 6 Ago kingonyo Timoteo kobunu olong'wong', koibwech logoiywek che bo boiboiyet che bo kayaneng'wong' ak chamnyet, ak otinye kabwatet ne mie ne obwotech kotugul, oting'enech emosto omache ogeerech, ko u yo kimache agiche kegerok,
\v 7 Amu ng'olyondonito anyun, tupchosiechu, ko kigigaigaech eng' akwe eng' bichiindonyo tugul ak nyalildanyo amu kayaneng'wong'.
\v 8 Amu kisapsoti ra, ngot olumdege eng' Kiptaiyat.
\v 9 Amu kongoi nee ne kimuchi kegochi Jehovah kogeny agobo akwe, amu boiboiyet tugul ne kiboiboitune ko amu akwe eng'taitab Jehovah nenyo;
\v 10 Kisae mising' kemoi ak bet si kobit kegeer togochikwok, ak kegesu noto ne rartaat eng'kayaneng'wong'.
\p
\v 11 Ngondochi anyun bandanyo, Jehovah nenyo ak ko kwanda inendet ak Kiptaiyandenyo Jeiso kebga oldang'wong'.
\v 12 Ngogonok Kiptaiyat otesage ak obaraitu eng' chamnyet akwege eng' akwege ko u ache eng' akwe.
\v 13 Si kobiit kogimit mugulelwekwok, ko motinye kiy ne kimuchi kiruogunenok eng' tililindo eng' taitab Jehova nenyo ak ko Kwandanyo, eng nyonunetab kiptaiyandenyo Jeiso Kristo koboto chechi che tililen tugul.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Nebo let anyun, che kitupche, kesomok mising' ak kiteiywok eng' Kiptaiyat Jeiso, ko u ye kiotach eng' ache ole kanyol obetite, ak obaibaite Jehovah mbo ko u ye obendoti si kobiit obaraitu mising'.
\v 2 Amu onget ng'atutik che kigigonok ache eng' Kiptaiyat Jeiso.
\p
\v 3 Amu nito magetab Jehovah, noto katabaneng'wong'; si kobiit oistoeke sokset.
\v 4 Si kobit konai chi tugul eng' okwe komuch koribge, korib bortanyi eng' tililindo ak teegisto,
\v 5 Ma eng' ng'etkong', (mbo ko u Bororiosiek che maingen Jehovah);
\v 6 Ama tayai chi kachililut nda koyachi ne ya tupchenyi eng' ng'olyondonito: Amu kiptaiyat yaktaindetab mugetut eng' tuguchuto tugul, ko u ye kisib kiteiywok ak kebaorian.
\v 7 Amu kimagurchech Jehovah simdo ago tililindo.
\v 8 Inendet ne toe ko ma toe chi, ago toe Jehovah, ne konok Tamirmiriet ne tiliil.
\p
\v 9 Ago ma nyolu kesirwak agobo chamnyetab tupchosiek, amu onetotin akwe eng' Jehovah si ochamnye;
\v 10 Amu oyae kunoto iman oyachini tupchosiek che mito Makedonia komugul. Ago kiteiywok tupchosiechu, kele obaraitu kosiir;
\v 11 Ak onetge otebi eng' mutyonet, ak oyai boisionikwok, ak oboisie eunekwok ko u yo kiging'atak.
\v 12 Si obendate eng' oret ne nyolu eng' taitab icheget che mi sang; si mo banan kiy age tugul.
\p
\v 13 Magimache anyun tupchosiekcho oegu che matinye naet agobo icheget che ruisot, kele amoarogense ko u biko alak che matinye kamang'unet.
\v 14 Amu ngeyoni kele, kime Jeiso ak kong'eet kogeny, ko u noto anyun eng' icheget che ruisot eng Jeiso, imutu Jehovah koboto inendet.
\v 15 Amu kimwowok ni eng' ng'olyotab Kiptaiyat kele, ache che kisapsoti che king'etunotin, ko magoi kindoe icheget che kigoruiyo.
\v 16 Amu choruge Kiptaiyat inendet eng' Kipsengwet, koboto twegunet ne o, ak kutitab Malaikayat ne o, ak iriagetab Jehovah, ak sib kong'etsot che kibek eng' Kristo:
\v 17 Ak ache anyun che kisapsoti, che king'etunotin, keganabech koboto iche eng' bolik, ketuiye ak Kiptaiyat eng' barak. Ak ketebi anyun koboto Kiptaiyat koigeny.
\v 18 Noto anyun ogaigaige akwege ing ngalechito.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ago mami amune anyun, che kitupche, kesirwak agobo betusiek ak kenyisiek.
\v 2 Amu ongen komie akweget ole nyoni betutab Kiptaiyat ku chorin ne nyoni kemoi,
\v 3 Ngo mwoe iche kolen, "kalyet ak chametab ge, " koityi anyun iche ng'emisiet, ku yo ityini ng'wonindo kwondo ne mache kosigis, ago magoi chililso.
\v 4 Ago akwe, tupchosiechu, ko momi eng' tuindo got konyonjok betunoto ko u chorin.
\v 5 Amu okwe tugul oi werikab lapkeiyet, ak werikab bet. Ma ki bo kemoi, nda ko tuindo.
\v 6 Ara anyun, matokany keruiye ko u yo ruisot biko alak, ago ongeripse ak keegu che ribege.
\v 7 Amu icheget che ruisot ko ruisot kemoi; ak icheget che bogitos ko bogitos kemoi.
\v 8 Ago ongeegu che kiribege, ache che ki bo bet, kilaachi karnetab teget ne bo kayanet ak chamnyet; ak kutwet, noto ko kamang'unet ne bo yetunet.
\p
\v 9 Amu kimalewenjech Jehovah nereknatet, ago nyorunetab yetunet eng' Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo,
\v 10 Ni kimecheech si, ngegosuu nda ke ngerusoti, kesopsoti koboto inendet.
\v 11 Noto anyun ogaigaige akwege eng' akwege, otechge okwege eng' okwege, mbo ko u yo oyae ak akwe.
\p
\v 12 Ago kisomok, che kitupche, kele onai icheget che tinye boisiet ne o eng' kwenung'wong', ak che boiywok ak ko tigonok eng' Kiptaiyat.
\v 13 Ak ogonyit icheget mising' eng' chamnyet agobo boisieng'wai. Otebi eng' kalyet akwege ing akwege.
\p
\v 14 Ak ketigonok akwe che kitupche: kele oteechi che maribege che kiging'at, ocher che nyogoren, otoret che nyolulyotin, ak oegu che tinye muitaet ak biko tugul.
\v 15 Ogeer si meyaakchi chi chito age tugul yaitio eng' yaitio; ago orub noto mie kotugul, chi age eng' age, ak eng' biko tugul.
\p
\v 16 Oboiboitu eng' betusiek tugul;
\v 17 Osae kotugul;
\v 18 Omwoe kongoi eng' tuguk tugul: Amu nito magetab Jehovah eng' Jeiso eng' akwe.
\p
\v 19 Amogirinde Tamimiriet;
\v 20 Amosas maonatosiek;
\v 21 Otiem tuguk tugul; onan mising' noto mie;
\v 22 Oistoege kiy age tugul ne ya.
\p
\v 23 Ak ngo tabanak eng' katabanet ne nyitat Jehovah ne bo kalyet, ak ngoribogis komie tamirmirikwok ak sobonwekwok ak borwekwok, ko motinye kiy ne kimuchi kiruokunenok eng' nyonunetab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo.
\v 24 Inendet ne kuurok ko inendet ne kiyoni, ne yae noto agine kosulda.
\p
\v 25 Che kitupche, osaiywech.
\v 26 Ogat tupchosiek tugul ng'ututet ne tilil.
\v 27 Ang'atok eng' Kiptaiyat ale kesomanji baruani tupchosiek tugul.
\v 28 Ngotebi mieindab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo kobotok. Amen.

77
54-2TH.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,77 @@
\id 2TH
\ide UTF-8
\h 2 Tesalonikek
\toc1 2 Tesalonikek
\toc2 2 Tesalonikek
\toc3 2th
\mt 2 Tesalonikek
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, ak Silbano, ak Timoteo, kisirjini Kanisetab Tesalonikek eng' Jehovah Kwandanyo ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\v 2 Ngotebi kobotok mieindo ak kalyet ne bunu Jehovah Kwanda ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\p
\v 3 Nyolchinech kemwochi Jehovah kongoi betusiek tugul agobo akwe, che kitupche, ko u ye nyolu amu nere kayaneng'wong' mising', ak kotesakse chamnyet ne oting'eke akwe tugul.
\v 4 Kot ko kikechaunenoge akwe Kanisosiekab Jehovah amu muitaeng'wong' ak kayanet eng' usisiosiekwok tugul, ak nyalilwogik che omuitoi.
\p
\v 5 Nito kabarunet ne togunot ne bo kiruogetab imanda ne bo Jehovah, si kobiit keitok kele onyolu eng' bounatetab Jehovah, ne onyorune agine nyalilta:
\v 6 Amu eng' iman, ko tililindo ne bo Jehovah ko yaakchi mugetut nebo nyalilda icheget che inyalilok,
\v 7 Ak kogonok kamuung'et kobotech, akwe che kiuse eng' ng'aang'etab Kiptaiyat Jeiso kobunu Kipsengwet koboto Malaikaisiekchi che echen,
\v 8 Eng' mat ne liplipeni, koyaakchi mugetut icheget che mengen Jehovah ak iche che makase it logoiywek che miach che bo Kiptaiyandenyo Jeiso.
\v 9 Che tun konyoru biret, noto ng'emisiet ne bo koigeny kugakeisto eng' taitab Kiptaiyat ak eng' torornatetab kimnatenyi.
\v 10 Tun kanyo si kitoror eng' chechi che tililen; ak ke kwongee eng' icheget tugul che kiyan Amu kigiyan baornatenyo eng' akwe eng' betunoto.
\p
\v 11 Noto anyun kisaiywok kotugul, si kobiit koitok Jehovah nenyo kole onyolu eng' kuurseng'wong', ak kosulda maget age tugul ne bo miendo ak boisiet age tugul ne bo kayanet, eng' kamuktaet;
\v 12 Si kobiit ketoror kainetab kiptaiyandenyo Jeiso eng' akwe, ak akwe eng' inendet, ko u mieindab Jehovah nenyo ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Kisomok anyun ra che kitupche, eng' nyonunetab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, ak tuiyenyo ne kiumjinige inendet,
\v 2 Kele amat kitumtumok, amokerer met nda ocholye, eng' Tamirmiriet, nda ko eng' ng'olyot nda ko kobun baruet kou ye bunwech, amu legit nyonunetab Kristo.
\v 3 Amokany kogenak chi eng' kiy age tugul. Amu manyoni betunoto, kobate indou korok kabutetab kayanet, ak kogeny chitab cholwokto ne tun king'ong'u, noto ko weritab ng'emisiet.
\v 4 Inendet ne kirindoi ago losuge kosir tugul che Kiguure Jehovah, nda che kilosu; si kotebe anyun Hekalutab Jehovah kobortoge ko u ne Jehovah inendet.
\v 5 Tos mononi, yo ki tami kobotok, ole kiamwowok ng'alechu?
\p
\v 6 Ra onget kit ne ranye inendet, asi kobiit keng'any eng' betunyi.
\v 7 Amu boisiei ra ung'otietab ng'elelnatet, ago mito ne ranye inendet, agoi koit keisto komanda eng' oret.
\v 8 Ak eng' yoto anyun keng'any ng'elelyondonoto, inendet ne tun bare Kiptaiyat eng' kambusetab kutinyi, ak kong'em eng' lilindab nyonunenyi:
\p
\v 9 Nyonunetab inendet ko namege ak boisietab chesawil koboto kimnatet tugul, ak kabarunoik, koboto kwang'utik che bo lembech,
\v 10 koboto kenisiet tugul che mo bo tililindo eng' icheget che lustos; amu kimaatach chomiet ne bo imanda, asi kobiit kesor icheget.
\v 11 Amu nito anyun, koyokyini Jehovah icheget kenisiet ne oo mising, si kobiit koyan lembeita:
\v 12 Si kobiit kiruokyi icheget che ki maiyan imanda, ago kiboibochi tuguk che ma bo tililindo.
\p
\v 13 Ago kanyol kemwochi Jehovah kongoi kotugul amu akwe, che kitupche che chamanikab Kiptaiyat, amu kilewenok Kiptaitat kong'ete eng' taunet onyoru sarunet kobun katabanet nebo Tamirmiriet ak kayanetab imanda:
\v 14 Eng choto anyun kiguurok kobun logoiywek che miach che kigiamdoiywok, si kobiit onyoru torornatetab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo.
\p
\v 15 Noto anyun che kitupche, olumtege mising' ak orib bitonwek che kiginetak, eng' ngolyot nda ko eng' baruenyo.
\p
\v 16 Ara anyun ngogaigaak Kiptaitandenyo Jeiso Kristo inandet, ak Kamuktaindet, ne Kwandanyo, ne kiichamech ak kogonech kagaigaet nebo koigeny ak kamon'unet ne mie eng' oretab mieindo,
\v 17 Ngogaigai mugulelwekwok, ak kolumtak eng' ng'olyot ak boisiet ne mie.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Nebo let anyun, che kitupche, osoiwech ak ache, si kobiit kochakta ng'olyotgab Kiptaiyandenyo, ak kitoror, mbo ko u ye u eng' akwe.
\v 2 Si kesoruech eng' biko che kolgolen ak ko yaachen: Amu ma biko tugul che tinye kayanet.
\p
\v 3 Agobo iman Kiptaiyat, ne lumdook, ak koribok eng' ne ya.
\v 4 Ak ketinye kayanet eng' Kiptaiyat agobo akwe, kele oyae ago to oyae tuguk che kiging'atak kele oyai.
\v 5 Ngondochi Kiptaiyat mugulelwekwok, eng' chamnyetab Jehovah eng' muitaet ye kigonyi Kristo.
\p
\v 6 King'atok anyun ra, che kitupche, eng' kainetab Kiptaiyandenyo Kristo Jeiso, kele oistoege tupchet age tugul ne wendoti eng' oret ne ma nyolu, amarupe atebet ne kiginetak.
\v 7 Amu ongen okwe ole, nyolu orubech amu kima kirub ache oret ne ma nyolu ye kingemi kwenung'wong'.
\v 8 Ago kima kiam, amitwogikab chi age tugul buch ago kigikilge keyoi boisiet eng' bet ak kemoi, si ma kiim chi ake tugul eng' akwe:
\v 9 Ma kele amu ki ma kitinye kimnatet, ago si kobit keegu kaborunet eng' akwe, si orubech.
\v 10 Amu mbo ye kingotagemi tugul, ko kiging'atak ko u ni kele, "chi ne mayae boisiet, ko mata amis".
\v 11 Amu kigose kele, mi alake eng' okwe che ma bendote eng' oret ne nyolu, che ma yae boisiet mbo kitigin, ago icheget ko kipyeminik che iboti ng'alek.
\p
\v 12 Ago king'ote biko che u choto ak keteechini eng' Kiptaiyat Jeiso Kristo kele kobois eng' mutyonet, ak koam amitwogikwai.
\p
\v 13 Ago akwe, che kitupche, amat ong'etye ye oyae ne mie.
\p
\v 14 Ago ngo magase it chi ng'olyondenyo ne mi baruani, ogeer, chichoto, amat oyai yamdaet age tugul ak inendet, si kolilan.
\v 15 Ago anyun, amat oit inendet ole bunyo, kobate otigon ko u tupchet.
\p
\v 16 Ra anyun, ngogonok kalyet kotugul Kiptaiyat ne bo kalyet betusiek tugul eng' oret age tugul. Ngotebi Kiptaiyat kobotok akwe tugul.
\v 17 Kagatak ane Paulo eng' eunyu, ne kaborunet eng' baruet age tugul, ee kasirwak anyun ko u noto.
\v 18 Ngotebi anyun mieindab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo kobotok akwe tugul. Amen.

162
55-1TI.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,162 @@
\id 1TI
\ide UTF-8
\h Timoteo 1
\toc1 Timoteo 1
\toc2 Timoteo 1
\toc3 1ti
\mt Timoteo 1
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo ne kiyoktoi ne bo kristo Jeiso ko u ng'atutietab Jehovah Yetitndenyo, ak Jeiso kristo ne kamang'unenyo;
\v 2 Asirjini Timoteo lekwenyu ne bo iman eng kayanet, ale ngotebi koboten mieindo, ak rirenetab ge ak kalyet che bunu Jehovah kwanda ak Kristo Jeiso Kiptayandenyo.
\p
\v 3 Ak ko u ye kiasomin ale itebe Epeso, ye kiawendi Makedonia, si kobiit ing'at bik alak amat konet konetisiet ne ter.
\v 4 Nda koepchi it atindonik ak tetutikab ebenwek che kigosiirto, che matinye ole igesunegei, che ing'eeti teebutik kosiir ripsetab boisietab Jehova ne mi eng kayanet, kasomin raa anyun kou noto.
\v 5 Ako kasultaetab ng'atutioni ko chamyet ne bunu muguleldo ne tilil ak kabkatet ne kararan ak kayanet ne matinye kenisiet.
\v 6 Ako ye kingo kagochiliil biko alak eng' tuguchuto, koyumchige ng'alalet ne bo buch.
\v 7 Chame koek konetikab ng'atutiet, mbo nda maiguitos che mwae, anan ng'alechoto mwae eng' kimnatet.
\p
\v 8 Ago kinget ache kele kararan ng'atutiet ngo boisie chi ko u ye nyolu.
\v 9 Kinget kele kima kiyai ng'atutiet agobo chi ne bo imanda, ago agobo bistoik ak ng'emik, che yaachen ak kiptengekinik, ak che matililen, ak che meywei Jehovah, ak che barei kwanisiek ak che barei kametisiek ak agobo rumik. Agobo icheget che
\v 10 soksei, ak murenik che ibegei ak murenik alak, ak che chore biko ak kiplembechonik ak che murtoi eng lembech, ak ngoto mi kiy age tugul ne ete konetisiet ne bo imanit;
\v 11 Ko u ye mwae Logoiywek che kororon che bo torornatetab Jehovah ne iberurot che kigigona atononji.
\p
\v 12 Amwachini kongoi Jeiso Kristo, inendet kiptaiyandenyo ne kiimuktawa, amu kiito kole ai chito ne kiyani ak kondena boisiet.
\v 13 Nganda kyoi chi ne ki chubisie eng tai, ak ne ki usisie ak kia kolgol, ago kianyoru rirenetab ge amu kiyayae ko mangen, ak kitoma ayan.
\v 14 Ak kitesak mieindab kiptayandenyo kobarait koboto kayanet ak chamnyet ne mi eng Kristo Jeiso.
\p
\v 15 Bo iman ngolyondoni ak nyolu koyanak komie ne mwae kole kicho Kristo Jeiso ng'weny kosor kiptegeginik, ai ne bo tai eng choto.
\v 16 Ago anyun kianyoru rirenetabge amu ngolyondoni si kobiit kobarta Jeiso Kristo muitaenyi tugul eng ane, ne ai ne bo tai, ak koek kabarunet eng icheket che tun iyani inendet agoi koigeny.
\p
\v 17 Ingobunji anyun raa Laitoriat ne bo koigeny, ne ma ng'emakse, ne ma toogu, Jehovah, ne inegei ne ng'om, tegisto ak torornatet koigeny ak koigeny Amen.
\v 18 Kang'atiin inye lekwenyu Timoteo, ko u amdaosiek che kisib kemaoten agobo inye, si kobiit imuch iyai luget ne kararan eng choto.
\v 19 Nam kayanet ak kabwatet ne kararan che kingo kagometo alage kong'emokis eng kayanengwai.
\v 20 Choto ko Humenayo ak Aleksandro, che kiagochi chesawil si kobiit kiinet ko machubisie.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ne bo tai anyun asome ale ingoyaak somutik, ak sautik, ak saisaet, ak mwaetab kongoi agobo biko tugul,
\v 2 Agobo laitorinik ak tugul che tinye baunatet; si kobiit ketebe kalyet ak mutyonet eng' kaiyweet ne kiywei Jehova ak tegisto.
\v 3 Amu kararan nito ak ko taagaskei eng' taitab Jehovah Sarunindeyo.
\v 4 Ne mache kole kesor biko tugul, konyor naet ne bo imanit.
\v 5 Amu mito Jehovah agenge ak katuiyoindet agenge eng kwenutab Jehovah ak biko, noto chito, Kristo Jeiso.
\v 6 Ne kiigoitogei koek ne kitiage tugul, ne tun kibaorianjini eng betusiekyi.
\v 7 Kikigono anyun agobo noto aek amdoindet ak ne Kiyoktoi -amwae iman, mamwae lembech-, konetindetab Bororiosiek eng' kayanet ak imanit.
\p
\v 8 Amache anyun ale kosae murenik eng' komosta age tugul, konamjin barak eunek che tililen, ko mami neregek ak tiiyeet.
\v 9 Ko u noto, ngoolachkei chepyosook eng' kalaakset ne nyolu, eng' teegisto ak ribetab ge, ma eng' kaletetab sumeek, ak taabu ak kariik nda sanaek che kororon nda ngoroik che bo kamanutiet neo.
\v 10 Ago [kou ye nyoljin chepyosok che ibortogei kole bikab Jehovah icheget], eng boisionik che kororon.
\v 11 Ingonetgei chepyosook eng' mutyonet koboto kasetab it.
\v 12 Ago machamjini chepyosook konetis anan koboi muren, ago kotebi eng' mutyonet.
\v 13 Amu kigiyai Adam korook, si keyae Awa;
\v 14 Ak kima kiken Adam, ago kingo kageken chepyoset kobutyi bistoet.
\v 15 Ago kisoru eng' sigisiet ngo tebchei icheket eng kayanet ak chamnyet ak katabanet koboto ribetab ge.
\c 3
\cl Kurget 3
\p kandoikab kaniset
\v 1 Bo iman ng'olyondoni, ngo mache chi koek ribindetab kaniset, ko kamach boisiet ne kararan
\v 2 Ribindet ko kanyolji koek ne magikeerjin ng'olyo ne machulaat, boiyotab kwondo agenge, ne ribegei, ne ng'om, ne tebche komie, ne taache toek, ne chepchep konetis.
\v 3 Ne ma kibogityoo, ne ma birisie, ago ne tala, ne machame boriot, ak ne machame silingisiek.
\v 4 Ne bou gannyi komie, ne ng'ate eng' tegisto tugul lekukyi kogas it.
\v 5 Ago ngo manai chi ole boundoi gannyi, koriptoi ano kanisetab Jehovah?
\v 6 Ama chi ne kotokoyani, si mameen ak kobutyi kiruogetab chesawil.
\v 7 Ak kogeny konyoljin kotinye baornatet ne kararan eng icheket che mi sang, si mebutyi tewernatet ak mestetab chesawil.
\p
\v 8 Ko u noto kanyol kotebi eng teegisto kiboitinikab kaniset, che masache ng'elyep ama che bogitos ama che kase miat agobo silingisiek.
\v 9 Che namee ung'otietab kayanet kabkatet ne tilil.
\v 10 Ak nyolu ketiem chuto agichek korook, si ko te koyae anyun icheket boisietab kiboitinik ngo magigeerji ngolyo ne ma chulaat
\v 11 Ko u noto, ko kanyol kotebi eng' teegisto chepyosokwai, ma che chame chemereret, che ribegei, ak che kiyani eng tuguk tugul.
\v 12 Ingoek kiboitinikab kaniset boiyootab kwondo agenge, che bou legukwai ak korikwai komie.
\v 13 Amu icheket che kigobois komie eng' boisionoto bo kiboitinik, konyoru teegisto ne kararan, ak nyikanatet ne o eng' kayanet eng Kristo Jeiso.
\p
\v 14 Kasirun tuguchuto, amang'u ale arutoun ko legit.
\v 15 Ago ngot, aen gei imuchi inai ole kanyol itepte eng' gotab Jehovah, noto kanisetab Jehovah ne sobei, toloita ak lumeiywootab imanit.
\v 16 Ak ne matiny, ko o ung'otiet ne bo kaiyweet ne kiywei Jehovah."Inendet neking'ang'ak eng' borto' Kigiityi imanda eng' tamirmiriet, Ne kigeer malaikaisiek, Ne kiamda eng' bororiosiek, Ne kiiyan che bo ng'weny, Ne kigimut kwo barak eng' torornatet."
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ago mwae Tamirmiriet kotook', kole tun eng' betusiek che bkoni koistoekei alak kayanet, ak koepchi it tamirmirik che ibeeti bich ak konetisiosiek che bo oik,
\v 2 eng chombilisietab biko che ng'alali lembech, che kigoigee kabkatutikwai che kigibeele karnet ne beele bich.
\v 3 Che ete kitunis, ak koistoegei amitwogik alak, che kiyai Jehovah kole ketaach eng' kongoi icheket che iyani ak konget imanit.
\v 4 Amu kararan yautiet age tugul ne bo Jehovah ama mi kiy ne nyolu ketai, ngetaach eng' kongoi.
\v 5 Amu kitilili eng' ng'olyotab Jehovah ak saet.
\v 6 Ngot ibkatyi tupchosiek tuguchu, iegu anyun kiboitiot ne kararan ne bo Kristo Jeiso. Amu ibaat komie eng' ng'alek che bo kayanet, ak eng' konetisiet ne mie ne kiirub inye.
\v 7 Ago tai atindonik che bo tangoita che manamegei ak oretab Jehovah, che mwae chebiosok.
\v 8 Amu boratet ne matia kagiiletab ge ne bo borto, ago borotet eng' tuguk tugul kaiyweet ne kiywei Jehovah, amu tinye kayomiset ne bo sobondo ne bo raa, ak ne chonii.
\v 9 Bo iman ng'olyondoni, ak konyolu kiyan.
\v 10 Kiyae anyun boisiet neo amu nito ak kigiilige, amu mito kamang'unenyo Jehovah ne sobe, inendet yetindetab biko tugul, ago mising eng icheket che iyani. Sobetab timoteo inegei ak konetisiosiek che ineti biko .
\v 11 Ng'at tuguhcu ak inet.
\p
\v 12 Amata sas chi mining'nateng'ung ', ago eguu kaborunet eng' icheket che iyani, eng' ng'olyot, eng' atepto, eng' chamnyet, eng' kayanet, ak eng' tililindo.
\v 13 Agoi aitu, chuuljige somanet, ak kateitaet, ak konetisiet.
\v 14 Ameleste konunotiot ne itinye, ne kigigonin eng' oretab maonatet koboto kagonoretab eunekab boisiekab kanisa.
\v 15 Rip tuguchote, mising; si kotook eng' biko tugul bandang'ung' ne bo tesetabtai.
\p
\v 16 Ripge, ak irib line tisieng'ung'. Tepte tuguchuto, amu ngiyae nito isoruge koboto icheket che kasin.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Amebolji boiyo, ago ng'alalji ko u kwanda. Ak murenik che mengeech kou weriik che otupche,
\v 2 chebyosok cheosen kou kamitisiek, ak kwonyiik che mengechen kou tibiik che otupche, eng' tililindo tugul.3. Konyit mosogik che mosogik che bo iman.
\p
\v 3 Ago ngo tinyei mosoget.
\v 4 Age tugul leguk nda mogochoronik konetgei korok kobarta kaiyweet ne kiywei Jehovah eng' bikab konngwai, ak koyaakji sigikwai toretet, amu taagakse nito eng' taitab Jehovah.
\v 5 Ak inendet ne mosoget iman, ko ne tebchei inegei kotinye kamangunenyi eng' Jehovah, ak koteptoi somutik ak sautik kemoi ak bet.
\v 6 Ago inendet ne suegei ko kagome mbo nda sobei.
\v 7 Ng'at tuguchuto, si kotebi icheket ko matinye tishia.
\v 8 Ago ngo maribe chi bikyi, ak ne siire ko che bo gonnyi, ko kagotai kayanet, ak ko ya kosiir chito ne ma iyani.
\p
\v 9 Mata kisirji ole kisirjini mosogik kwony age tugul kotom koit kenyisiek tamanwogik lo, ne ki chepyosietab chito agenge,
\v 10 Ne kimwaitoe inendet boisionik che kororon: ngo kikobai leguk, ngo kigotaach toek, ngo kigoun kelyekab che tililen, ngo kigotoret che nyalildos, ngo kigogiilgei eng' boisiet age tugul ne kararan.
\v 11 Ago tai mosogik che mengechen, amu ye kago ng'elelji Kristo, komach kitun.
\v 12 Tinye kiruoget anyun, amu kagometo kayanengwai ne ki bo tai.
\v 13 koboto noto anyun konetgei koek chorirenik, ak koiitoti gorik, ago ma chorironik kityo, ago chomiik che iboti chemererosiek, kongalalote tuguk che manyolnjini.
\v 14 Noto anyun achame ale kitun mosogik che ta ko mengechen, si kosich leguk, ak korib got, ama togochi boroindo bunyot kochuris eng' oloo tugul.
\v 15 Amu mbo raa ko kagomasta alak korup chesawil.
\p
\v 16 Ngo tinye boiyo nda ko chepyoso ne iyanat mosogik, ko ingotoret anyun icheket si manyor nyigisindo kaniset, si kotoret che mosogik chebo iman.
\p
\v 17 Ingoityi boisiek che bou komie, teegisto konyil aeng, smising ko icheket che yaei boisiet ne nyigis ne bo ng'olyot ak konetisiet.
\v 18 Amu mng'ae sirutiet kole, amerat kutitab eito ne tieche bega kobore, ak nyoljini kiboitiot melektanyi.
\p
\v 19 Ametaach kataamset agobo boiyo, kobate eng' kutuswekab baorinik aeng' nda ko somok.
\v 20 Ker kong' eng' taitab biko tugul icheket che yae tengekwogik, si kobiit koiywei chun alak agiche.
\p
\v 21 Kang'atin anyun eng' taitab Jehovah, ak Kristo Jeiso ak malaikaisiek che lewenotin ale riib tuguchuto ameyai kit eng kalotuno nda ko eng sasit, amesib itil kiruoget, amayai kiy age tugul eng' tiyiet.
\p
\v 22 Amegonoor chi age tugul eunek eng' chokjinet nda iyai yamdaet ak tengekwokikab biko alak. Rip tililindong'ung.
\v 23 Kong'eete raa, komata iee beek ichegei, ago boisie divaik tutigin amu moeng'ung' ak mianwokiguuk che bo atgai tugul.
\v 24 Toogunotin tengekwokigab biko alak, indoe icheket kobendi kiruoget, ak che bo biko alak agiche korube icheket.
\v 25 Kou noto, komito boisionik che kororon che toogunotin, ak che ma u choto ko memugaksei koung'ogis.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Otwogik Ingoityi otwogik alak tugul che ratotin kole nyoljini kiptainikwai teegisto tugul, si ma kichub kainetab Jehovah ak konetisiet.
\p
\v 2 Ak icheket che tinye kiptainik che iyani, ko ma ta sas icheket, amu icheket che nyoru melekto ko che iyani ak ko chamanik. Inet ng'alechu ak icheer. Konetisiosiet che mo bo iman Ngoneti chi
\p
\v 3 age tugul konetisio ne bo lembech, ama chame ng'alek chebo iman, ng'alekab kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, ak konetisiet ne namage ak atebet ne bo kaiyweisietab Jehovah,
\v 4 ko menot ama nae kiy, ago tinye maget ne ya ne ibu tebutik ak tiiyosiekab ng'alek che bunu ng'etkonda, suriet, chemereret, ak kabkatutik che yaachen,
\v 5 boriosiekab biko che kigong'emokis kabkatutikwai ak che kigsaree imanit, koleen kaiyweet ne kiywai Jehovah ko oret ne kiboree. Mogornatet ne bo iman
\p
\v 6 Ago kayweet ne kiywei Jehovah koboto koemech tuguk che che kitinye, ko borotet ne oo.
\v 7 Amu kima kiibu kiy kocho ngweny, ama kimuchi keib kiy komanda eng' ngweny.
\v 8 Ago ngetinye amitwogik ak ngoroik, koemech choto.
\v 9 Ago icheket che mache koek mogorek kobutyini tiemisiet ak mestet ak magutik che chang che berberen, che ibu ngwonindo, che lugui biko koba ng'emisiet ak luset.
\v 10 Amu chametab silingisiek ko tikitiot agenge ne bo yaitwogik alak tugul, che kikong'asyigei alak kot ko meto kayanet ak kigotorgei eng arogenosiek che chang'. kotigonutik che bunu paulo inegei
\p
\v 11 Ago inye, ee, chitab Jehovah, mwee tuguchuto, ak irup imanda, ak kayweet ne kiywei Jehovah, kayanet, chamyet muitaet ak mutyonet.
\v 12 Yai luget ne mie ne bo kayanet, nam sobondab koigeny, noto ne kigiguurjin ak kiing'any ng'ang'et ne kararan eng' taitab baorinik che chang'.
\p
\v 13 Kang'atin anyun eng' taitab Jehovah, ne ribe tuguk tugul kosopcho, ak eng' taitab Kristo Jeiso ne kibaorian ng'ang'et ne kararan eng' taitab Pontio Pilato,
\v 14 ale riib ng'atutiet amanyor tisia, ne makimuchi keger kong', agoi toogunetab Kiptayandenyo Jeiso kristo.
\v 15 Tun iboru Jehovah Kristo eng betusiekyi, ne inendet ne iberurot ago Kamuktaindet inegei, Laitoriatab laitorinik, ako Kiptaiyat ne bo kiptainik.
\v 16 Ne tinye inegei sobondab koigeny, ne magimuchi kerikyi, ne tomo kogeer chi, ama imuchi kogeer. Ingobunji ienendet teegisto ak kamuktaet koigeny. Amen.
\p
\v 17 Ng'at mogorek chebo betusiechu, si mamenio nda konde kamang'unengwai magornatosiek che matonondos, ago eng Jehovah inendet ne konech tuguk tugul eng aiyebindo si kobiit keboiboitune.
\v 18 Mwachi icheket koyai ne mie, si kobiit kotook mogornatengwai eng' boisionik che miach, si kochobogis kogoito, ak kotuiyogei ak bik alak.
\v 19 Si Kogonorjige lumdaet ne kim ak ko kararan, agobo betusiek che bkanii, si kobiit konam sobondaab koigeny.
\p
\v 20 Ee, Timoteo, rib anyun noto kigegonin, istoege ng'alek che manamegei ak oretab Jehovah, ak kabeletab ge ne bo naet, ne kiguure eng' lembech naet.
\v 21 Ne kigorup alak ak kigochiliil eng' kayanet. Ngotebi mieindo koboten.

120
56-2TI.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,120 @@
\id 2TI
\ide UTF-8
\h Timoteo 2
\toc1 Timoteo 2
\toc2 Timoteo 2
\toc3 2ti
\mt Timoteo 2
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Kagatet ak kongoi Paulo, ne kiyoktoi ne bo Kristo Jeiso eng' magetab Jehovah, ko u arorutiet ne bo sobondo ne mi eng Kristo Jeiso.
\v 2 Asirjini, Timoteo werinyu ne achame mising; Ngotebi koboten mieindo, rirenetabge, ak kalyet, che bun Jehovah kwanda ak Kristo Jeiso Kiptaiyandenyo.
\p
\v 3 Amwachini Jehovah kongoi, ne aote ko u ye kiyae kwanisiekchu che bo keny eng' kabkatet ne tilil ale masise kabkatet ne abkatenen eng' somutikchu, kemoi ak bet.
\v 4 Atinye emosto ageerin, abkati beeguk bo kong', si konyia boiboiyet.
\v 5 Ye kingibkatwa kayanet ne matinye kenisiet ne mi eng' inye, ne kimenye korok eng' kogong'ung' Lois, ak kameng'ung' Eunike, ak, ayani ale menyin aginye. komng'achini biko kogiilgei ak konyiganitu
\p
\v 6 Abkatun anyun amu nito ale iyuokyi konunet ne bo Jehovah, ne mi eng inye ne kinyorunee kagonooretab eunekchu.
\v 7 Amu makonech Jehovah tamirmirietab nyogoriet, ago nebo bo kamuget ak chamnyet ak ribetab ge.
\p
\v 8 Amelilanji anyun baornatetab Kiptaiyandenyo, nda ko ane kimonjororiondenyi, ago nam yamdaetab nyalilwokgik amu logoiywek che kororon ko u ye te kamuktaetab Jehovah.
\v 9 Ne kisoruech ak koguurech eng' kuurset ne tilil, ma ko u boisionikcho, ago ko u magenyi ak mieindonyi, ne kigigonech eng' Kristo Jeiso koboch taunet.
\v 10 Ago kagotook raa eng' toogunetab Yetindenyo Jeiso Kristo, ne kigoterter meet ak kong'any sobondo ak si makomii meet eng' logoiywek che miach.
\v 11 Noto anyun ko kigindenoo aek amdoindet, ak ne kiyoktoi, ak konetindetab bororiosiek.
\v 12 Anyoru anyun nyalilwogichu agichek agobo noto, ago malilani, amu anget inendet ne kiayan, ak ayani komie ale imuchi korib noto ne kiabogokchi inendet agoi betunoto.
\p
\v 13 Nam itondab ng'alek che bo iman che kiigasena, eng' kayanet ak chamyet che mi eng' Jeiso Kristo.
\v 14 Riib eng' Tamirmiriet ne Tilil ne menye eng' oritinyo ache, noto kararan ne kigigonin.
\p
\v 15 Inget inye ile' kigoistoenage tugul che mi Asia, eng' icheket ko Pugelo ak Hermogene.
\v 16 Ingogochi kiptaiyat rirenet gotab Onesiporo, amu kitoreta konyil che chang' ama ililanji monjorornatennyu.
\v 17 Ago ye kingomi Rom, kocheng'a eng' kagiiletab ge, ak kinyorua.
\v 18 Ingogochi Kiptaiyat eng' betunoto kosich rirenet: ak inget inyee komie ole te boisiet ne kiyaiwa eng' Epeso.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ara kimitu anyun, werinyu, eng' mieindo ne mito eng' Jeiso Kristo.
\v 2 Ak tuguk tugul che kiigasena eng' kwenutab baorinik che chang, iapchi choto biko che kiyani, che imuchi konet alak agiche.
\p
\v 3 Nam yamdaetab nyalilda ko u askarindet ne kararan nebo Jeiso Kristo.
\v 4 Mami askarindet, ne ngo mi luget koratyinige tuguk che bo ng'weny, si kobiit kobaibai ne kisire inendet koek askarindet.
\v 5 Ak ngot koyai chi agine kabeletab ge eng' ureriosiek, ko magigochini kutwet, ngo marup ng'atutikab kabelisiet.
\v 6 Magaat eng kabatindet ne yae boisiet ne wui, koek nebo tai konyor logoek.
\v 7 Ruchi komie kit ne amng'ae amu konin Kiptaiyat kaguiyet eng tuguchu tugul.
\v 8 Ibkat Jeiso Kristo, ne king'eet eng' che kigobek, ne kesuotab Daudi, ko u logoiywek che Kororon che aamdoi
\v 9 Ne anyorune nyalilda, kot kerata ko u chito ne yae yaitio, ago ma ratat ng'olyotab Jehovah.
\v 10 Nyoto anyun amuitoi eng' tuguchu tugul amu che kigilewen, si kobiit konyor agiche yetunet ne mi eng Jeiso Kristo koboto torornatetab koigeny.
\v 11 Bo iman ng'olyondoni: Amu ngo kigebegu koboto inendet, kesoptai koboto inendet.
\q
\v 12 Ngemuite, ko tun kibounisie koboto inendet. Ngot ketai inendet, ko tun kotaech agine.
\q
\v 13 Ngo ma ki bo iman, kong'etu inendet kobo iman amu memuchi kotaigei inendet. kiteechi biko si masikchige
\p
\v 14 Ibkatyi icheket tuguchuto, ng'at icheket eng' taitab Kiptaiyat, si mebelge agobo ng'alek' che ma kisige kiy, che ng'eme icheket che kase.
\p
\v 15 Igilge ibartege ile kigoyanun Jehovah iegu kiboitiot ne manyolu kolilan, ne boisie komie ng'olyotab iman.
\p
\v 16 Istoege ng'alek che bo buch che manamege ak oretab Jehovah amu tesokse koyaachigitu eng yaitiet kosiir.
\v 17 Ak ame ng'olyondeng'wai ko u chepsergechet. Eng' icheket ko mi Humenayo ak Pilato.
\v 18 Biko che kigochiliil imanit, che mwae kole kigosiirto ng'eetyet, ak komil kayanetab biko alak.
\v 19 Ago tononi lumeiywot ne kim nyi bo Jehovah, kotinye ng'oksoni kele, "inget Kiptaiyat icheket che chechiket", ak "ingoistoege yaitiet age tugul ne ng'anye kainetab Kiptaiyat".
\p
\v 20 Ago eng' got ne o ko mami terenikab tahabu ak fedha kityo, ago mi che bo ketik ak ng'ung'unyek agiche, ak bo alak teegisto, ko ma bo alak teegisto.
\v 21 Ngotililge chi anyun eng' tuguchuto, koegu teret ne bo teegisto, ne itabanat, ne nyoljini koboisie Kiptaiyat, ne chopot kayai boisiet age tugul ne kararan.
\v 22 Ago mwee magutikche bo neranik, ak irup imanda, chamnyet, kayanet, ak kalyet, koboto icheket che kuurei Kiptaiyat eng' mugulelwek che tililen.
\p
\v 23 Ago tai teebutik che berberen che mabunu konetisiet, inget ile iye tiiyosiek.
\v 24 Ma magaat eng kiboitiotab kiptaiyat kotiytiiyo, ago koek ne tala eng' tugul, ne chepchep konetis, ago muitoi.
\v 25 Ne kerekong' eng' mutyonet icheket che kirindoi inendet nda mangab kogochi Jehovah icheket sigunet si kosich naetab imanit;
\v 26 Ak kosorge icheket komong'une mestetab oindet, ne kigoluul icheket si koyai magenyi. Yaitwogik che ta koitu
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ago nai ni ile bkani eng' betusiek che bo let egosiek che koromeen
\v 2 Amu egu biko che chamegei ichegei, che chame silingisiek, che ichauge, che mendos, che boisie chemereret, che ing'eleljini sigikwai, che matinye kongoi, che matililen.
\v 3 Che matinye chamnyet, che matinye nyoetab kaat, che itaamse, che maribegei, che kolgolen, che machame che kororon, che machame Jehovah.
\v 4 Ng'wektoik, ng'elelik, che ilosuge, che chame talbis kosiir kocham Jehovah.
\v 5 Che tinye kergeindab kaiyweet ne kiywei Jehovah, ago tae kimnatet ne bo kaiyweenoto, istoege chuto agiche.
\v 6 Amu biitune chuto che itoti gorik, ak koluul kobogorisiek che berber che tinye chalwogik che chang, che indochini magutik che walotin.
\v 7 Che inetegei kotugul, ago memuchi koityi naetab imanit.
\v 8 Ak ko u Janne ak Jambre che kigirinda Musa, koyai chu agiche ko u noto: kirindoi imanit, biko che kigong'emogis ng'omnatosiekwai, che betyotin eng' oretab kayanet.
\v 9 Ago matese tai, amu toogu berberieng'wai eng' biko tugul, ko u nebo chagei agiche.
\p
\v 10 Ago kiirup inye konetisiennyu, atebet, kit ne atokyinige, kayanet, mutyonet, chamnyet, ak muitaet,
\v 11 Usisiosiek, nyalilwogik, tuguchuto che kibwanja eng' Antiokia, ak Ikonia, ak Lustra. Kiamuite eng' usisiosiechoto tugul, ak kisorua Kiptaiyat eng' choto tugul.
\v 12 Ee, tugul che mache kotebi eng atebet ne kararan eng'' Jeiso Kristo, konyoru usisiet.
\v 13 Ago tesoksei kiptengeginik ak keniik koyachegitu, koberberisie ak kiberberi.
\v 14 Ago tebii inye eng' tuguk che kiinetgei, ak che kigiguyeun, inget icheget che kiinetege.
\v 15 Ago kong'etee i lekwa, ko kiinget siirutik che tililen che imuchi kong'omitin si nyoru yetunet eng' kayanet ne mito eng' Kristo Jeiso.
\v 16 Bunu kambusetab Jehovah sirutiet age tugul, ak kotoreti eng' konetisiet, eng' kergong'iet, eng' kateechinet, ak kotigonet ne mi eng' imanda.
\v 17 Si kobiit koek kiboitiotab Jehovah ne inetat, ak ko ititaat, ne chobot eng' boisiet age tugul ne kararan.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Kang'atin anyun eng' taitab Jehovah kwanda, ak eng' Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, ne tun iruokyini che saptos ak che kigobek, eng' toogunenyi ak baunatenyi:
\v 2 Amde ng'olyot, choboge eng' betut ne nyolu, ak eng' betut ne ma nyolu; itigon, kerkong, igil eng' muitaet tugul ak konetisiet.
\v 3 Amu itu betut ne ma tun kose it mbo kitigin konetisiet ne bo iman, ago irurukyinigei konetik korupe magutikwai, che ineti tuguk che iututyini itiikwai.
\v 4 Ak kotai kogas it imanit, ak komasta korup atindonik che bo buch.
\v 5 Ago ripge inye eng' tuguk tugul, muite eng' nyalilda, yai boisietab amdaetab logoiywek che kororon, yai boisieng'ung' kosulda.
\p
\v 6 Amu kigoitoo raa, ak kagoit betusiek che awendi.
\v 7 Kiayai luget ne mie, kaagesu labatet, ak kiarib kayanet.
\v 8 Kong'ete raa, ko kagegonorua kutwet ne bo imanda ne tun kona Kiptaiyat, kiruogindet ne bo imanda, eng' betunoto, ago ma anegei, ago kiigochini icheget tugul agiche che kigocham toogunennyi. Ng'alek che bunu Paulo inegei koboto saiaere
\v 9 Igiilge chonja ko legit.
\v 10 Amu kagobaktaa Dema kagocham ng'wenyuni bo betusiechu, ak kwo Tesalonike, ak kwo Kreske Galatia. Kwo Tito Dalmatia.
\v 11 Luka inegei ne kemi tuwai. Imuti Mariko, ak obka tuwai amu toreta eng' boisiet.
\v 12 Ago kiayokte Tukiko kwo Epeso.
\v 13 Ngicho itiu sumet ak bukuisiek, ago ne siire ko magatok che kisire che kiametochi Karpo eng' Troa.
\p
\v 14 Kiyoiywo Aleksandro kitong'indetab Sugunonik ne ya mising', tun yaakchini Kiptaiyat ko u boisionikyi.
\v 15 Ripge chichoto amu, kigirinda ng'alekcho mising'.
\p
\v 16 Ma bit chi ne kitoreta eng' wolunenyu bo tai eng kapkirwok, kibagaktaa tugul. Ara asachini Jehovah ale ama kiityi icheket ng'olyondonito.
\v 17 Ago kitonon Kiptaiyat kobotoo, ak kogimita, si kobiit keamda eng' ane ng'alek komie, ak si kogas bororiosiek tugul, ak kigisorua eng' kutitab ng'etundo.
\v 18 Sorua kiptaiyat eng' boisiet age tugul ne ya, ak koeta agoi ait bounatenyi ne bo kipsengwet: nenyi torornatet koigeny ak koigeny. Amen.
\p
\v 19 Igat Prisca ak Akula, ak bikab Onesiporo.
\v 20 Kiing'et Erasto eng' Korinto, ago kiabagach Tropimo eng' Mileto komiani.
\v 21 Igiilge cho kotom koiit betusiekab kaititiet. Igatin Eubulo, ak Pude, ak Lino, ak Klaudia, ak tupchosiek tugul.
\v 22 Ngotebi Kiptaiyat Jeiso Kristo koboto tamirmirieng'ung'. Ngotebi mieindo koboten.

69
57-TIT.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,69 @@
\id TIT
\ide UTF-8
\h Tito
\toc1 Tito
\toc2 Tito
\toc3 tit
\mt Tito
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo, otwogindetab Jehovah ak ne kiyoktoi ne bo Jeiso Kristo, ko u kayanetab che kigilewen che bo Jehovah, ak naetab imanit ne namegei ak kaiyweet ne kiywei Jehovah,
\v 2 eng kamang'unet ne bo sobondab koigeny, ne kiiyomis Jehovah, ne maimuchi kokenis kotomo kotoigee kasarwek tugul chebo ebenwek.
\v 3 Ago king'any ng'olyondennyi eng kasarta ne chamat eng amdaet ne kigitororwo ko u ng'atetab Jehovah Yetindennyo.
\v 4 Asirun Tito, werinnyu ne bo iman eng kayanet ne kiemtoi: ingotebi koboten mieindo ak kalyet ne bunu Jehovah Kwanda ak Kristo Jeiso yetindennyo.
\v 5 Kiabagakten eng Krete amu ng'olyondeni, si kobiit ichul tuguk che kirartootin, ak itoror boisiek eng nganaset age tugul, ko u ye kiang'atin.
\v 6 Boiyot age tugul ne bo Kaniset ko magat ne matiny, ko chi ne matinye lelut, ne manongotiotab osotiot agenge, ne tinyei leguk che iyanotin che magimwaitae yaitio, anan che makase iit.
\v 7 Amu kanyolji ribindetab kaniset koek chi ne matinyei lelut, inendet ne ribindetab boisietab Jehovah ma ne rube magennyi, ne ma sib konerechi, ne ma kibokityo, ne mabirisiei, ak ne ma kipsuryotio.
\v 8 Ago ne taachei toek, ne chamei che kororon, bou kabwatutikchi, ne bo imanda, ne tilil, ako ribege.
\v 9 Ne namei ng'olyot ne kiyani ko u ole teptoi konetisiet, si komuch koteechi eng konetisiet ne bo iman, ak koterter che kirindoi inendet.
\p
\v 10 Amu mi biko che chang che magastoi, ng'ololikab ng'alek chebo buch ak kenik, mising ko icheket che bo kamuratanet.
\v 11 Che kanyol keger kutuswekwai. Iserieti kapchi komugul, koneti tuguk che ma sikchini amu makchinige keljinoik che bo tewernatet.
\v 12 Kile age eng icheket ne maotiong'wai, "kiplembechonik Kretik kotugul, tiong'ik che yaachen, chemoetin ako chemeatin."
\v 13 Bo iman baornatanita. Ker kong anyun eng kimnatet amu noto, si kobiit koek che bo iman eng kayanet,
\v 14 ame ebchi iit atindonikab Yahudik, ak ng'atutikab biko che istoegei imanit.
\v 15 Tililen tuguk tugul eng icheket che tililen. Ago mami kiy ne tilil eng icheket che muruonen ak che maiyoni, ago muruonen eng kabwateng'wai ak kabwotutikwai.
\v 16 Mwaei kole ingen Jehovah, ago taisot inendet eng boisionikwai. Kigoek che machomu, ak che magase iit, ama tilei kiy eng boisiet age tugul ne kararan.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ago amde inye agobo ng'alek che nyoljini konetiset ne bo iman.
\v 2 Inet boisiek che kagoechegitu, koek che bo teegisto, che bou kabwatutikwai, che bo iman eng kayanet, eng chamyet, ak eng muitaet.
\v 3 Ko u noto chebiosok che kagoechekitu, ingoek che teegisotin eng atebosiekwai, che ma kataamik, anan che ratyinigei divaik che chang, konetik che bo tuguk che kororon,
\v 4 si kobiit konet chepyosok che mengechen kocham boisiekwai, kocham legukwai,
\v 5 koek che bou kabwatutikwai, che tililen, che boisiei eng gorikwai, che taloen, che kase it boisiekwai, si ma kimwaitae ng'olyotab Jehovah kiy ne ya.
\v 6 Ko u noto anyun, cheer murenik agiche koek che bo u kabwatutikwai.
\v 7 Ibartege inyendet eng tuguk tugul iegu kaborunet ne bo boisionik che kororon. Ibarte tegisto ak atebet ne ma ng'emakse eng konetisieng'ung,
\v 8 ak ng'alek che bo iman che magimuchi kiruokchi, si kobiit kolilan inendet ne kirindech, ko matinyei kiy ne ya ne mwaitaenech.
\v 9 Ingogas iit otwogik che bo u icheket, ak kobaibai icheket komie eng tuguk tugul, amaek che wolu kiy,
\v 10 amaek che chorse, ago kobarta kayanet tugul ne mie; si kobiit kogochi icheket tegisto konetisietab Jehovah ne yetindennyo eng tuguk tugul.
\p
\v 11 Amu kigotook mieindab Jehovah, ne ipchini biko tugul sarunet.
\v 12 Inetech kole ketoiye oret ne matokchinige Jehovah, ak magutik che bo ng'weny, ak ketebi eng ng'omnatet ne litit, ak eng imanda, ak eng oret ne tokchinigei Jehovah eng betusiechu,
\v 13 keganye kamang'unet ne iberurot, noto ko toogunetab torornatetab Jehovah nenyo ne o ak Yetindennyo Jeiso Kristo.
\v 14 Kiigoitoge Jeiso inendet agobo ache, si kobiit kotiachech eng tengekto tugul, ak kotililjige biko koek chechi, che lewenotin, che igiiligei koyai boisionik che kororon.
\p
\v 15 Mwa tuguchuto, cheer ak iteechi ak iger kong eng' kimnatet tugul. Amata sasin chi age tugul.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ibwatyi icheket kominingjigei bounik, ak bounatosiek, kogas iit, kochobogis eng boisiet age tugul ne kararan,
\v 2 amat komwa kiy ne ya agobo chi age tugul, amat koek bich che bo boriot, ingoek che toloen, koborjini biko tugul mutyonet tugul.
\p
\v 3 Amu kigi berberen agiche keny ak kima kegase iit. Kichutech ak koratech magutik che ter ter koboto talbisto. Kikimeng'isie eng yaitiet ak ng'etkong. Kigii che kiwechei ak che kigisasekei.
\v 4 Ago ye kingotook kararanyetab Jehovah Sarunindennyoo ak chamnyenyi ne chame chi,
\v 5 kosoruech, ma eng boisionikab imanda che kigiyai acheget, ago ko u ole teptoi rirenennyi bo ge, eng kaunetab siget ne leel ak kaleelitetab Tamirmiriet ne Tilil,
\v 6 ne kirongwech eng aiyebindo, kobun Jeiso Kristo Sarunindennyo,
\v 7 si ye kagiityech imanda eng mieindonyi koyaech keegu che namu tuguk ko u kamang'unetab sobondab koigeny.
\p
\v 8 Bo iman ng'olyondoni. Amache imwa tuguchuto eng kimnatet, si kobwat icheket che kigoyan Jehovah, koyai kotugul boisionik che kororon. Tuguchuto ko kororon ak kotoreti chitugul.
\v 9 9 Ago istoege teebutik che berberen, ak tetutikab ibinwek che kigosiirto, ak suriosiek, ak bariosiek agobo ng'atutiet. Tuguchoto ko matinyei borot ak ko buch.
\v 10 Tai chito ne ibu toiyosiek ye kageger kong ne bo tai ak ne bo aeng,
\v 11 ingen ile chito ne u noto ko kigomasta ak koyae tengekto ak koruokchinige inege.
\p
\v 12 Ye tun kayogu Artema anan Tukiko, igiilge ichoku Nikopoli ole ami, amu kokatil atebee oloto eng betusiekab kaititiet.
\v 13 Igiilge si saiseret eng bandang'wai Sena ng'amotiotab ng'atutik ak Apolo, si mararchi kiy icheket.
\v 14 Ak ingonetge bikyo agiche koyai boisionik che kororon kotugul agobo tuguk che makchinige, ak si maek che ma iyei logoek.
\p
\v 15 Igatin tugul che mi koboto. Igat icheket che chamech eng kayanet. Ingotebi mieindo kobotok akwe tugul.

43
58-PHM.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,43 @@
\id PHM
\ide UTF-8
\h Pilemon
\toc1 Pilemon
\toc2 Pilemon
\toc3 phm
\mt Pilemon
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Paulo kimonjororiot ab Kristo Jeiso ak Timoteo tupchenyo, kisirun Pilemon tupchenyo ne kiboityot ne kiboisiei tukul.
\v 2 Ak Apia chepkamenyo ak Arkipo asikarindet ne kiboisiei tukul, ak kaniset ne mi gongung.
\v 3 Ngotebi miendo ak kalyet kobotok nebunu Jehova Kwandanyo ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\p
\v 4 Amwachini Jehova nenyu kongoi, amwain eng sautikyu.
\v 5 Agose akobo chamnyengung ak kayanet ne itinye eng Kiptaiyat Jeiso ak eng che tililen tugul.
\v 6 Si koek yamtaetab kayanengung ne boisiei Komie eng naetab kiy age tukul ne mie mi eng Kristo Jeiso.
\v 7 Amu kitinye boiboiyet neo ak kakaikaet eng chamiengung amu kikonyor kamunget mukulelwekab bik che tililen akobo inye ne ki tupche.
\p
\v 8 Noto anyun mbo ntatinye nyikanatet tukul eng Kristo si angatin akobo ne nyolu.
\v 9 Ako amu chamyet, asomin mising ane Paulo ne kaositu ak raa kogeny ko a kimonjoriot nebo Kristo Jeiso.
\v 10 Asomin mising akobo lakwenyu Onesmo ne kiasich eng monjororionotosiekyu.
\v 11 Inendet nekimakotoretin eng kiy eng tai, ako raa kotoretin ak kotoreto.
\p
\v 12 Ne kaawegun inendet ne mukuleltanyu.
\v 13 Ne kitameche arany ketebi tuwai si ko toreto kokereninge kotomi monjorornatosiekab lokoiwek che miach.
\v 14 Ako mamach ayai kiy kotomo akas kit ne ibwati si mebun kimnatet ako koek eng chamengung.
\v 15 Amu abere kiobesiege eng betusiek che matia si kobit otebi tuwai kokeny akoi.
\v 16 Ma kou otwokin kokeny ako kakosir otwokin, tupchet ne chamat, mising ko eng ane; ako sirei netia anyun eng inye eng borto ak eng Kiptaiyat.
\p
\v 17 Noto anyun, ngiito ile kii akenge eng boisiet, itach anyun kou yo imuchi itacha ane.
\v 18 Ako ngokikoyaun kiy ne ya, anan ngo kikobesenin kiy, iityo noto.
\v 19 Anendet Paulo nekasir eng eunyu ale ayakun ako mamwaun ale itinye besentanyu, u kele inyendet nyoto.
\p
\v 20 Ee tupchenyu nganyorunenen boiboiyet eng kiptaiyat ibaibai mukuleldo nyu eng Kristo.
\p
\v 21 Kasirun amu amangu kasengung bo iit, angen che iyae agot che sirei che amwae.
\p
\v 22 Ako koboto choto, ichobko olinyorue amu amangu ale eng sautik kwok amuchi ketyacha anyonchok.
\p
\v 23 Igotin Epapra, ne kei kimonchororinik tuwai eng Kristo Jeiso.
\v 24 Ko u noto, Aristorko, Dema ak Luka che kii kiboitinik tugul.
\v 25 Ngotebi mientab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo koboto tamirmiryengwong. Amen.

445
59-HEB.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,445 @@
\id HEB
\ide UTF-8
\h Hebranik
\toc1 Hebranik
\toc2 Hebranik
\toc3 heb
\mt Hebranik
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 King'alalji Jehovah kwanisiekcho eng keny kobun maotik konyil che chang' ak eng' ortinwek che chang'.
\v 2 Ako inendet ne kagong'alalwech eng betusiechu bo let eng' Werit, ne kigondeno koek ne namu tuguk tugul. Amu kiyai ng'weny eng' inendet.
\v 3 Inendet [Jeiso] ko kakweng'etab talilindab torornatetab Jehovah, ako kergeindo ne bo itondanyi. Ak kotonondos tuguk tugul eng' ngolyotab kamuktaennyi. Ako ye kingo kagoyai kaundoetab tengekwogik, kwo kotebee eutab tai ne bo torornatet eng barak.
\p
\v 4 Ako kigoek ne kararan ne kindet missing eng' malaikaisiek, ko u ye konyitot kainennyi kosiir kaineng'wai.
\v 5 Amu anjo eng' malaikaisiek che kimwoji Jehovah eng' betut age kolenji, "ii werinnyu kaasichin rani''? Ak kogeny, ''aegu kwanda eng' inendet ak koek werit eng ane''?
\p
\v 6 Ak kogeny, ye kingomut kiboretiennyi kocho ng'weny, komwa Jehovah kole, " ingokutungji inendet malaikaisiek tugul che bo Jehovah.
\p
\v 7 Ago kimwa agobo malaikaisiek kole, " inendet ne yae malaikaisiekyi koek tamirmirik, ak kiboitinikchi koek mat ne liblibeni."
\p
\v 8 Ago eng Werit komwa kole, '' Ee Jehovah tebche koigeny ak koigeny ng'echereng'ung' ne bo laitornatet. Shioritab imanda ko shioritab baunateng'ung.
\q
\v 9 Kiicham imanda ak kiisas tengekto. Eng noto anyun kigoiilin Jehovah eng' mwaitab boiboiyet kosiir sirityeng'ung."
\p
\v 10 "Eng' taunet ko kiilumde inye Kiptaiyandani, ole tonone ng'weny ak kipsengwetisiek ko boisionikab euneguk.
\q
\v 11 Ing'etu inye agoi, ak sirtoi icheket. Ak osegitu tugul ko u ngoriet.
\q
\v 12 Ak itagurii ko u ngoriet ne tabanu barak, ak kowalak ko u ngoriet. Ago ii u inye noto agoi, ama tinyei kenyisieguk ole igesunegei.
\p
\v 13 Tos mi malaikaisiek anjojo che kimnwaji betut age koleji, "Tebe eunyu ne bo tai agoi ayai buniguk koek ng'echeretab kelyeguk"?
\p
\v 14 Tos choto tugul ko ma malaikaisiek che tamirmirik che boisie, ak che kiyoktoi korib icheket che tun nyoru yetunet?
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Eng' noto anyun kanyoljech kenam mising kosiir tuguchuto kigegas, si ma kichuchuge.
\v 2 Amu ngot ko ki tononot ng'olyot ne kigimwaei kobun malaikaisiek, ago age tugul ne kiginyorji bistoet ak ngelelnatet konyoru melektonnyi ne emegei eng imanda,
\v 3 kichilildoi ano anyun ngeleste yetunet ne o ne te ni? Ni ko sigunet ne kitoi kobarasta Kiptaiyat ak kiigimitwech icheket che kigas.
\v 4 Ak eng' kasarata ko kibaorian agine Jehovah koboto icheget eng kaborunoik, ak kwong'utik che ter ter, koboto kamugosiek che terotin, ak eng' kagoitosiekab Tamirmiriet ne Tilil ko u magenyi.
\p
\v 5 Amu maigochi Jehovah malaikaisiek koboi ng'wenyut ne chonii, ne noto anyun kimwae ago bo.
\v 6 Ako baoriani chito age eng' komasta age kole, "Nee chi, ne tos ibwat? Anan ko weritab chi ne tos image kiy?
\q
\v 7 Kiyai inendet komining'it ng'atigin eng' malaikaisiek; ilaakchi inendet kutwetab torornatet ak tegisto.
\q
\v 8 Kiindene tuguk tugul kogas it inendet eng' keldebesaikab kelyekchi." Amu ki eng inendet anyun ne kiindeno Jehovah tuguk tugul kogas it inendet. Maituch kiy ne ma kase it inendet. Ago ra kotomo kegeer kogase it tuguk tugul inendet.
\v 9 Ago kigeere inendet (Jeiso) ne kigiyai eng kasarta kitigin komining'it kosir malaikaisiek ko kigilaakyi kutwet ne bo torornatet ak teegisto amu nyalilda ne bo meet, si kobiit kochamcham meet eng mieindab Jehovah agobo chi age tugul.
\p
\v 10 Amu kinyolji inendet ne mi tuguk tugul amu inendet ak kora kobunu tuguk tugul inendet, koek ne imutyini werik che chang' torornatet. Si koyai koek taunindetab yetuneng'wai ne igesunotge eng' nyalilwogik.
\v 11 Amu inendet ne itililisie ak icheget che kitilili kobunu orit agenge. Eng' noto anyun ko ma ililani inendet koguure icheket che kitupche.
\v 12 Ak kole, "Amwachini kaineng'ung' tupchosiekchu, atieni kalosuneng'ung' eng' kwenutab tuiyet."
\p
\v 13 Ak kogeny, ''amang'u inendet''. Ak kogeny, "keer ami yu ak leguk che kigogona Jehovah".
\p
\v 14 Ak ko u yo emdoi anyun leguk korotik ak borto, koginam agine inendet borto nebo chito ko u noto, si kobiit kong'em eng' oretab meet inendet ne tinye kimnatetab meet, noto ko chesawil.
\v 15 Si kobiit kotiach icheget tugul che ki ratotin eng' betusiekwai tugul amu kaiyweisietab meet.
\v 16 Amu eng' iman ko kimakotoreti malaikaisiek, ago ki kitoreti kesuwekab Abraham.
\v 17 Eng' noto anyun ko kinyolji keyai inendet eng' tuguk tugul kogergeit ak tupchosiekyi, si kobiit koek tisiindet ne o ne bo rirenetabge ak ko bo iman eng' tuguk che tokyinge Jehovah, ak koyai tisisiet agobo tengekwogikab biko.
\v 18 Amu ko u yo kinyalil inendet ye kigitieme, komuchi agine kotoret icheket che bune tiemutik.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Noto anyun, che kitupche che tililen, yamdoik che bo kursetab kipsengwet, obwat mising' ne kiyoktoi ak tisiindet ne o ne bo ng'ang'enyo, inendet Jeiso.
\v 2 Ne kiek ne kiyani eng'Jehovah ne kileweni inendet, ko u ye kiyai Musa agine eng' gotab Jehovah kotugul.
\v 3 Amu kigiit Jeiso kele nyoljini inendet torornatet ne o kosir Musa, ko u yo kiiti kele tinye teegisto inendet ne kiteeche got kosiir got.
\v 4 Amu go age tugul ko teechei chito, ago Jehovah ne kiitechei tuguk tugul.
\v 5 Ak eng' iman ko kiek Musa ne kiyani eng' gotab Jehovah tugul, ako baoriani agobo tuguk che tun kimwae eng betusiek che bwanii.
\v 6 Ago Kristo ko ne kiyani ko Werit ne bou kotab Jehovah. Acheget ke ii gonyi ngot kenam mising' nyiganatennyo ak kamang'unet ne kiwolegei.
\p
\v 7 Noto anyun, ko u yo mwaei Tamirmiriet ne Tilil kole: "ngot ogas kutinyi rani
\v 8 Koma to uuit mugulelwekwok ko u ngelelnatet, ak ko u eng' betutab tiemisiet eng' ong'atet.
\v 9 Nito ko ye kingongelelso kwanisiekwok ak kotiema, nga nda kiagogeer boisionikchu
\p
\v 10 kenyisiek artam. Eng' noto anyun ko kianerekchi ebenoto. Ak kiamwa ale, 'ichilili kotugul eng mukulelwekwai. Tomo konai ortinwekchu.'
\p
\v 11 Ko u ye kiamurte eng' neregekyu ale: 'Maite icheket kamuung'enyu.'
\p
\v 12 Oripge anyun che kitupche si mabiit chi age tugul eng' akwe netinye muguleldo ne ya ne bo bistoet (ne matinye kayanet), muguleldo ne istoegei Jehovah ne sobe.
\v 13 Ago oteechinigei betut age tugul, ko te ko ta kemwaei kele "rani,'' si ma kinach [kiuit] chi age tugul eng' akwe amu kenisietab tengekto.
\v 14 Amu kigeegu yamdoikab Kristo ngot kenam mising' nyiganatennyo eng inendet kong'etee taunet agoi kagesunet.
\v 15 Agobo nito ko kikemwa kele, "ngot ogas kutinyi rani, ko mat ouiit mugulelwekwok ko u eng' tagisiet".
\p
\v 16 Amu ng'o che kingogas ko ki tagis? Tos ma icheket tugul che kimong'une Misiri kondochini Musa?
\v 17 Ak ng'o che kinerekchi inendet kenyisiek artam? Tos ma icheket che kicholwogenso, che kibekyi muswekwai ong'atet?
\v 18 Ak ng'o che kimurto inendet kole maite kamuung'enyi, tos, ma icheket che kiingelelji inendet?
\v 19 Eng' noto anyun kegeere kele kima imuch icheket koit amu ma iyan.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Yo ta komi kayomiset ne bo keit kamuungenyi, ongiywei anyun, si mabiit chi age tugul eng akwe ne mwae kole matanyoru.
\v 2 Amu kigiamwech iman logoiywek che tililen ko u icheget. Ago eng' kaset ko ma toret ng'olyot icheget che kima ing'ol ak kayanet, kou icheget che kigas iit eng tai.
\v 3 Amu ache che kigeyan keite kamuung'enoto kou yo kigomwa inendet kole, "Ko u ye kiamurte eng' neregekchu ale, maite icheket kamuung'enyu, nganda kiga kogesgei boisionichoto kong'ete ngab kelumda ng'weny.
\v 4 Amu kigomwa eng orit age agobo betutab tisab kole: "Ak kiimuny Jehovah eng' betutab tisab eng' boisionikchi tugul".
\p
\v 5 Ak eng' yu komwa kokeny kole, "Maite icheket kamuung'enyu."
\p
\v 6 Eng' noto anyun, kegeere kele mito boroindo ne bo alak koit kamung'enoto, ago icheget che kinyor boroindo ak keamji logoiywek che tililen ko kimata koit amu ng'elelnatet.
\v 7 Ak kogeny komwa Jehovah agobo betut age, ne kiguure "Rani" kingong'alal kobun Daudi ko kagobata betusiek alak kole: "Rani ko u ye kisib kemwa kele, ngot ogas tugenyi rani ko mat ouuit mugulelwekwok."
\p
\v 8 Amu nda kigaa kogochi Josua icheket kamuung'et, nda kima ta komwae eng' let Jehovah agobo betut age.
\v 9 Ara ng'etunot anyun kamung'etab sabato agobo bikab Jehovah.
\v 10 Amu inendet ne kagoit kamuung'etab Jehovah, kogagomuuny eng' boisionokyi, ko u ye kimuuny Jehovah agine eng chechi.
\p
\v 11 Ongegilge anyun si keit kamuung'enoto, si maibutyi chi age tugul kergeindab ngelelnateng'wai ne kiyai.
\v 12 Amu sobe ng'olyotab Jehovah ak ko serser, ak ko ng'atip kosir rotwetab chok ne ng'atiben komoswek tuwai. Ak toorei agoi kobesio sobondo ak tamirmiriet, ak ole tuiyechini kowoik ak amset, ak komuchi koguiyo kabwatutik ak magutikab muguleldo.
\v 13 Ama mi kiy age tugul ne kigiyai ne ung'at eng' taitab konyekab Jehovah, ako sulotin tuguk tugul eng taitab konyek che bo inendet ne tun kitetyini atebosiekcho.
\p
\v 14 Amu kitinye tisiindet ne o ne kigochut ak komanda kipsengwetisiek, noto Jeiso Weritab Jehovah, ko ongenam anyun mising' ng'ang'enyo.
\v 15 Amu magitinye tisiindet ne o ne maimuchi korirenech eng ny'alulnatosiekcho, ago kitinye ne kigityem inendet ko u ache eng' tuguk tugul, kobate matinyei tengek.
\v 16 Ongetenden anyun kerikchi ng'echeretab riranet eng nyiganatet, asi ketaach mieindo ak kenyoru rirenet netoretech eng' kasarta ne mi nyalilda.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Amu tisiindet age tugul ne o, ne kigilewen eng' biko, ketorori kotebe yoto agobo biko amu tononjinetab tuguk che tokchinige Jehovah, si kobiit kogoito kagochinoik ak tiseiywek agobo tengekwogik.
\v 2 Inendet ko imuchi korire che mengen kiy, ak che ki keberber, amu inendet agine komi eng' nyalulnatet.
\v 3 Amu nito anyun, ko u ye nyoljini kogoito che kitisisie agobo tengekwogikab biko, konyoljini kogoito agine agobo tengekwogikchi.
\v 4 Ama mi chi ne igochinigei teegisi inegei. Kobate ye kaguur Jehovah inendet ko u Aron.
\v 5 Ko u noto anyun, kima itororgei Kristo agine koyaige koek tisiindet ne o. Kobate mi inendet ne king'alalji koleji; "ii Werinyu; rani kaaeku Kwandang'ung'."
\p
\v 6 Ko u ye mwae agine eng komosta age kole, " ii tisiindet koigeny ko u ole ki u Melkisedek."
\p
\v 7 Ki eng' betusiek che kimi eng' borto, ko kiigoito Kristo sautik ak samutik eng' rirek che kasunotin, ak beekab kong' korirjini Jehovah, ne imuchi kosor inendet eng' meet, ako kigigasyi amu kaiyweenyi ne kiywei Jehovah eng' sobenyi.
\v 8 Agot nganda ki Werit inendet, ko kiinetgei kasetab iit eng' tuguk tugul che kinyorune nyalilda.
\v 9 Kigiyai inendet koek ne igesunotgei, ak kiek inendet taunetabge nebo yetunetab koigeny eng' tugul che kase iit inendet.
\v 10 Ak kiguure Jehovah inendet tisiindet ne o ko u ye ki u Melkisedek.
\p
\v 11 Kitinye anyun che kimwae agobo Jeiso che chang,' kobate korom ole kemwoitei, amu kigo uiit eng' akwe ogaste.
\v 12 Nga nda eng kasari konyolu koegu konetik, kogagonyoljok kogeny kocho chito age si konetak konetisiosiek che bo tai che bo ng'alekab Jehovah. Amu kioegu che mache chego, ama amitwogik che uuen.
\v 13 Amu age tugul ne kiguue chego ko tomo konai, anan koityi koboisie komie ng'olyotab imanda, amu ta ko lekwet ne mining'[manyurut] inendet.
\v 14 Ago amitwogik che uuen ko bo biko che eechen. Chuto ko amu kikosoiyo icheget, koboisie kaguiyeng'wai ak komuchi kobesio che kororon ak che yaachen.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Noto anyun, ongebagakte, amata keng'alale ng'alek che bo tai che bo Kristo, ago ongetestai agoi keechegitu. Matogany ketou kogeny lumeiywot ne bo sigunet ne bunu boisionik che meiyotin ak ne bo kayanet eng' Jehovah,
\v 2 anan ko lumeiywot ne bo konetisietab kabatisanosiek, ak ne bo kagonoretab eunek, ak ne bo ng'etyeetab che kigomeiyo ak kiruogetab koigeny.
\v 3 Ak kibendi keyae nito ngo cham Jehovah.
\v 4 Amu maimukakse eng' icheket che kigaa kegochi lapkeiyet, ak kochamcham konunet ne bo kipsengwet, ak koek yamdoikab Tamirmiriet ne Tilil.
\v 5 Ak kora kochamcham ng'olyot ne kararan ne bo Jehovah, ak kimnatosiekab kenyisiek che bwanii,
\v 6 ak ngot ko chuchuchgei icheket ko ma imugakse keweekyi icheket sigunet. Amu igartatyingei weritab Jehovah kogeny, kogochini inendet kateweret ne toogu.
\v 7 Amu mbaret ne kigoee ropta ne robonjini konyil che chang, ak kobiityo tugukab komonut che kigibatyini- konyoru kaberuret eng' Jehovah.
\v 8 Ago ngo iiyo katok ak talibik, ko matoreti kiy ak ko legite chubet, ne kagesunennyi ko kebeel.
\p
\v 9 Ago chamanichu, kiyani eng' akwe tuguk che kororon kosiir choto, ago mising kemwae che namegei ak yetunet, agot nganda king'alali ko u nito.
\v 10 Amu Jehovah ko ma Jehovah ne ma bo iman. Mautie boisieng'wong' ak chamnyet ne kiobarte agobo kainennyi, amu kioboisiechini bikchii che tililen, ak otese tai oboisiechini agoi.
\v 11 Ak kimache mising chi age tugul eng' akwe kele kobarta kagiletabge ne u noto agoi let, asi kobiit koek kamang'uneng'wong ne iyanat.
\v 12 Nito ko si moegu chemeatin, ago okergeitu ak icheket che eng kayanet ak muitaet konyoru kayamisutik.
\p
\v 13 Amu ye kingogachini Jehovah Abram kayamisutiennyi, ko kimurtaege, amu kima komi age ne o kosiir inendet.
\v 14 Ak kimwa kole " Awendi aberurin ne bo iman, ak akonin ioteng'ung ko chang'it."
\v 15 Ak kingo kagomuita Abram ko u nito, konyor kito ne kikakiyamisyi.
\v 16 Amu murtoi biko eng ne o kosiir icheget. Ak murtaet ko kagimitet ne tare tiiyet age tugul.
\v 17 Ye kingomach Jehovah mising koborji icheket che nyoru kayamisutiet ole u magennyi ne mawalakse, kondeno murtaet kwenut.
\v 18 Ki yai ko u nito si eng' tuguk aeng' che mawalakistos -ama imugakse eng' Jehovah komwa lembech- ko ache che ki kemwechi ole mi toretet, kemuchi anyun eng' noto kenyoru kagaigaet ne kim si kenam kamang'unet ne kigendeno tainyo.
\v 19 Kitinye nito ko nangetab sobondo, kamang'unet ne wendi kot orit kosiirtoe anget ne kigikitisie,
\v 20 ole kichut Jeiso agobo ache. Ak kikoek tisiindet ne o ko u kit ne ki u Melkizedek.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Amu Mechizedekinito, laitoriatab Salem, tisiindetab Jehovah ne Toror Mising, ne kituiyo ak Abram kingowechekei kobunu boriet eng' ole kibare laitorinik ak kiberur [Melchizedek] inendet.
\v 2 Nito ko inendet ne kipchechi Abram kebebertab taman ne bo tugul. Kainennyi ne bo tai ko "laitoriatab imanda" ak yeityo kogeny ko "laitoriatab Salem", noto ko "laitoriatab kalyet".
\v 3 Ne matinye kwan, ama tinye kamet, ama tinye oreng'wai, ama tinye taunetab betusiek, anan kagesunetab sobet. Ago kegergei ak Weritab Jehovah, tebchei ko tisiindet koigeny.
\p
\v 4 Ogeer anyun ole ki tee oindab chichi ne kigoochi Abram boiyot ne o kebebertannyi bo taman ne bo barunoikchii.
\v 5 Ak tinyei iman werikab Lawi che namei boisietab tisisiet ko kiking'at konam kebeberwekab taman kobun biko kou eng' ng'atutiet, noto ko tupchosiekchi agot nga nda kibunu bortab Abram.
\v 6 Ago kinam Melkidedek kebeberwekab taman kobun Abram, nga nda inendet ko kima kiitito inendet eng' oreng'wai ak koberur inendet, ne kitinye kayomisutik.
\v 7 Ak ko mami tiiyet age tugul kele nyoru ne mining' kaberuret eng' ne o.
\v 8 Ak eng' nito, kotaachei biko che begu kebeberwekab taman, kobate eng' nito kigibaorian kele sobe agoi.
\v 9 Ak kimuchi anyun kemwa kele, eng Lawi ne kitaache kebeberwekab taman, ko kigoito agine eng Abram,
\v 10 amu kita komi bortab kwandanyi Lawi kingotuitos Melkizedek ak Abram.
\p
\v 11 Ak nda kiimugakse keityi kagesunetabge eng tiseinatetab Lawi (amu kinyorune yoto biko ng'atutiet), ko kita kimage nee kobiit tisiindet age ne u ole ki u Melkizedek, ama kiyai ko u ole ki u Aron?
\v 12 Amu ngot kowalak tiseinatet, ko matiny agoi kewal agine ng'atutiet.
\v 13 Amu inendet ne kimwaitae tuguchu ko bo bororiet age, ne mami chi eng' bororionoto ne kigobois eng' kaptisisio.
\v 14 Amu toogu komie kele Kiptaiyandennyo ko kibunu oretab Juda, bororiet ne kimang'alale Musa ng'olyo age tugul agobo ng'alekab tisiik.
\v 15 Che kimwae ko toogu komie kosiir kele biitu tisiindet age eng' kergeindab Melkizedek.
\v 16 Nito kigiyai ago ma eng' oretab ng'atutikab borto, ago eng' kimnatetab sobondab koigeny.
\v 17 Amu baoriani sirutik agobo inendet kole: ''ii tisiindet koigeny ko u kit ne ki u Melkizedek''.
\p
\v 18 Ama kele kikiisto kityo ng'atutiet ne kiga kendoune amu nyalulenyi ako amu ma til kiy-
\v 19 ako amu ma yai ng'atutienoto kiy koek ne igesunotge-- ak kora ibunetab kamang'unet ne keigei ne kirikchine Jehovah kosiir.
\p
\v 20 Ako ki makiyai koek tisiindet ko mami murtoet! Alak ko kiek tisiik ko makimurto,
\v 21 kobate kigiyai inendet [Jeiso] koek tisiindet eng inendet ne kimwochi kole, " Kikomurto Kiptaiyat ama walei kapkotutikchi kole: ii tisiindet koigeny".
\p
\v 22 Eng nito anyun ko kiek Jeiso tononjinindet ne bo arorutiet ne kararan kosiir.
\p
\v 23 Tisiik che ki bo betusiek che kikosirto ko ki chang, amu kitaee icheket meiyat si matebi.
\v 24 Ako anyun amu sobei Jeiso koigeny, kotinyei tiseinatet ne magiwalei.
\v 25 Eng noto anyun komuchi kogeny kosor agoi kasuldaet icheget che bwanjini Jehovah kobun inendet, amu sobe inendet si kosae agobo icheket.
\p
\v 26 Amu kinyolu ketinye tisiindet ne o, ne tilil, ne matinye kenisiet, ama tinye muruonindo, ne itabanat eng' kiptengekinik ak kigitoror kosiir kipsengwetisiek.
\v 27 Ne manyoljini kogoito tiseiywek betut age tugul, ko u tisiik chuun ki eechen che kiigoitoi korok agobo tengekwogikwai, ngotar kogoito agobo che bo biko. Kiyai noto [Jeiso] konyil agenge ak koem ye kingogoitoge.
\v 28 Amu kiindenoi ng'atutiet bich che nyalulyotin koek tisiik che eechen. Ago eng' ngolyotab murtoet, ne kibiitu let eng' ng'atutiet, ko kilewen Werit, ne kigeyai koek ne igesunotge koigeny.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Nguno anyun eng' tuguk che kimwae ko kit ne o ko ni: kitinye tisiindet ne o ne kikotebee eutab tai ne bo ng'echeretab Torornatet eng' kipsengwetisiek.
\v 2 Inendet ko kiboitiot eng ole tilil, emait ne bo iman ne kilume Kiptaiyat, ama chito.
\p
\v 3 Amu kitorori tisiindet age tugul ne o si kogoito kagochinoik ak tiseiywek. Noto anyun ko nyolu kotinye agine tisiindeni kito ne igoitoi.
\v 4 Nda mito Kristo ng'weny, nda maegu tisiindet inendet, amu mi icheket che igoitoi kagochinoik ko u biteetab ng'atutiet.
\v 5 Boisie icheget eng' kaborunet ak uruetab tuguk che bo kipsengwet. Ko u ye kigitechi Musa Jehovah ye kimache kotonon emait: Kimwa Jehovah kole, ''Rib si iyai tuguk tugul kou kergeindo ne kigiborun eng' tulwet''.
\v 6 Ago nguno Kristo ko kigotaach boisiet ne kararan kosiir, ko u eng' noto ko agine ko katuiyoindet ne bo arorutiet ne kararan kosiir, ne kigiyai eng' inendet kayomisutik che kororon kosiir.
\p
\v 7 Amu nda kima ko rartaat arorutiet ne bo tai, ko ki ta makechengjini boroindo ne bo aeng'.
\v 8 Amu ye kingo nyorji lelutik biko, komwa kole; ''Ogeero, mwae Kiptaiyat kole bwanii betusiek, che tun kiyomisyinige kayomiset ne leel koboto gotab Israel ak gotab Juda.
\q
\v 9 Ma ko u kayomiset ne kigiyomisge, ak kwanisiekwai eng betut ne kianam eunekwai si amut komong eng' emetab Misiri. Amu kima kas iit kayomisenyu, ak kima tamage kiy icheket- mwaei Kiptaiyat.
\q
\v 10 Ako ni kayomiset ne tun kiyomisyinige ak gotab Israel ye ibata betusiechoto- mwae Kiptaiyat. Andenoi ng'atutikchu kabkatutikwai, ak asire kogeny eng mugulelwekwai. Aegu Jehovah neng'wai ak koek icheket bikchu.
\q
\v 11 Ama koneti chi age tugul chitab kokwenyi anan konet chi ne tupcho, ak koleji 'Nai Kiptaiyat,' Amu tun konaa chi tugul, kong'ete ne mining' eng' icheket kot koit ne o.
\q
\v 12 Amu tun ariree icheket amu tengekwogikwai, ama tun anani tengekwogikwai agoi.
\p
\v 13 Amu kingogure arorutieni "ne leel," ko kibarasta kole kigometo arorutiet ne bo tai, ago noto kakemeto ak koosit ko legit kobetito.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Noto anyun agot arorutionoto ki bo tai ko kitinye ng'atutikab saet ak komastanyi ole tilil ne bo ng'wenyuni.
\v 2 Amu kiga kichob emainoto komie. kiteut ne bo tai ko ole kimi keldab tait, ak meset, ako makatinik che bo kabartaet ko kigigure ole tilil.
\v 3 Ak kingesiirtoe anget nebo aeng ne kigikite got, ko kimi got age eng' emait ne kigiguure ole tilil missing kosiir tugul.
\v 4 Ne kitinye kapkorosutab tahabu ak moingetab arorutiet ne kigiliige tahabu komoswek tugul. Orit ko kimi teret ne bo tahabu ne kitinye mana, ak kiroktab Aron ne kiing'ati, ak koikab arorutiet.
\v 5 Ak eng baragutab moingetab arorutiet, ko kimi kerubisiekab lilindo che kiiuri kereiwotab rirenet, tuguk che magimuchi keng'alale raa agenge agenge.
\p
\v 6 Ak kingo kagechob anyun tuguchuto, ko u noto, kobendi tisiik kotugul emainoto bo tai koyaei boisionikwai.
\v 7 Ago kiwendi tisiindet ne o inegei emait ne bo aeng, konyil agenge eng' kenyit, ak kima wendi ama tinye korotik che igoitoijinige ak agobo lelutikab biko.
\v 8 Kiboru anyun Tamirmiriet Ne Tilil eng' ng'olyondoni kole, kitomo keng'any oret ne mongjini ole tilil mising kosiir ye kita kotononi emait ne bo tai.
\v 9 Nito ko ki kalewenetab betusiechu. Nebo eng kagochinoik ak eng' tiseiywek che kimaimuchi koyai chito ne saei koek ne igesunotge eng' kabwatenyi.
\v 10 Amu kiribe mising agobo amitwogik ak che kiee ak kaunosiek che terotin, choto ko ng'atutik che bo borto kityo che kiging'at agoi betusiekab tetutik che leelachen.
\p
\v 11 Kinyo anyun Kristo ne inendet tisiindet ne o ne bo tuguk che kororon che kikobwa. Kibun anyun emait ne o ago ne igesunotge kosiir, ne magiyae eunek, ago che ma bo ng'wenyuni.
\v 12 Ama eng' korotigab kwesik ak moek, ago eng' korotikchi ichegei ak kiwo anyun ole tilil mising konyil agenge ak koem ak konyorwech katiaget ne bo koigeny.
\v 13 Amu ngot ko kitilili kaunetab borto korotikab kwesik ak kirugik, aronikab roriat che kikiise icheget che tinye muruonindo,
\v 14 kotililii anyun ne tia korotikab Kristo, ne eng' Tamirmiriet ne bo koigeny ago matinye tisia ko kiigochige Jehovah, kotilili kabwatennyo eng' boisionik che meiyotin si keboisiechi Jehovah ne sobe?
\p
\v 15 Ak amu nito, inendet ko katuiyoindetab koyomiset ne leel. Si kobiit konyor che kigeguur kayomisetab borotet ne bo koigeny', ye kingo kagobiit meet agobo katiagetab chalwogik, che kimito eng' arorutiet ne bo tai.
\v 16 Amu ole mito arorutiet, ko ne matiny agoi komito meetab inendet ne yae.
\v 17 Amu tinye arorutiet kimnatet ye kabiit meet, ago matinye kimnatet kota kasobe inendet ne kiyae.
\v 18 Eng' noto anyun agot arorutiet ne bo tai ko kima kilumda ko mami korotik.
\v 19 Amu ye kingo kagomwachi Musa biko tugul ko u eng' ng'atutiet, konam korotikab moek ak che bo kwesik, koboto beeko ak kororik che biriren ak husop ak koise bukuit ak biko tugul.
\v 20 Ak komwae kolen, "chu ko korotik che bo arorutiet ne king'at Jehovah agobo akwe."
\v 21 Ak ko u noto, koisee korotik emait koboto tuguk tugul che kiboisie.
\v 22 Eng' ng'atutiet, ko u kele kitilile tuguk tugul korotik. Ak ngo mami tumdaetab korotik ko mami nyoetab kaat.
\p
\v 23 Kinyolu anyun kitilile itonwekab tuguk che bo kipsengwet eng korotik chuto bo tiong'ik. Ago anyun kitilile tuguk che bo kipsengwet tiseiywek che kororon kosiir chuto.
\v 24 Amu ki machut Kristo ole tilil missing ne kigiyae eunek, ne kaborunetab kito ne mito ago bo iman. Ago kimongji inendet kipsengwet, si kotook eng' taitab Jehovah agobo ache.
\v 25 Ma si kogoitoge konyil che chang', ko u yo wendi tisiindet ne o ole tilil eng' kenyit age tugul, koibe korotik che ma chechii.
\v 26 Amu nda ki u noto, ko kinyoljini anyun kinyalil konyil che chang kong'ete ngelumda ng'weny. Ago kong'ang'ak raa konyil agenge eng' kagesunetab kenyisiek si kobiit koisto tengekto eng tiseiywot ne inendet.
\v 27 Ak ko u yo kiging'at agobo chito kome konyil agenge, ak ye ibata korub kiruoget,
\v 28 ko u noto, Kristo agine kingo kagigoito konyil agenge si koib tengekwogikab che chang, ko tun toogu ne bo aeng' ma agobo tengek, ago eng' icheket che iganyi inendet agoi yetunet.
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Amu tinye ng'atutiet uruetab tuguk che kororon che bwanii, ago ma itondong'wai. Tuguchuto ko maimuchi koyai icheket che rikyini Jehovah koek che igesunotinge eng' tiseiywechoto igoitoi tisiik kotugul eng' kenyit age tugul.
\v 2 Nda kima u noto, ko tos kima kiagebagakta kigoitoi? Amu kita kinga kotilil che sae konyil agenge ko kimata kotinye kabkateetab tengekwogik kogeny.
\v 3 Ago eng' tiseiywechoto komito kabkatetab tengekwogik kenyit age tugul.
\v 4 Amu maimugakse eng' korotikab kirugik ak ngororek koisto tengekwogik.
\p
\v 5 Eng noto anyun ye kingocho Kristo ng'weny, konyo komwa kole, "Kima imach tiseiywek ak kagochinoik, ago kiichobko borto;
\q
\v 6 kima ibaibaitu eng' kagochinoik che kibeele komugul ak kogochinoik che bo tengekwogik.
\q
\v 7 Amwa anyun ale, 'keero, angni anee- ko u ye kigisir agobo ane eng' bukuit- ayai mageng'ung, ee Jehovah."'
\p
\v 8 Ne tai komwa kole, "Ki ma imach anan ibaibaitu eng' tiseiywek, ak kagochinoik, anan ko kagochinoik che kibeele komugul, nda ko che bo tengekwogik. Ama ibaibaitu eng choto.
\v 9 Yeityo komwa anyun inendet [Jeiso] kole, " Keero, kaanyo ayai mageng'ung." Noto anyun, istoi atebto ne bo tai, asi kigimit atebto ne bo aeng.
\v 10 Eng' maget noto, kigitililech anyun kobun kagoitoetab bortab Jeiso Kristo konyil agenge ak koem.
\p
\v 11 Iman, tisiindet age tugul kotononi eng' betut age tugul koboisie ak kogoitoi konyil che chang- tiseiywechoto che magoi imuchi koisto tengekwogik.
\v 12 Ago tisiindeni [Kristo] ko ye kingo kagogoito tiseiywot konyil agenge agobo tengekwogik, kotebe anyun eutab tai ne bo Jehovah.
\v 13 Koganyi kong'ete yoto agoi keyai bunikchi koek ng'echeretab kelyekchi.
\v 14 Amu eng kagoitoet agenge ko kigoyai icheket che kitilili koek che igesunotinge koigeny.
\v 15 Ak baorianwech agine Tamirmiriet Ne Tilil. Ne tai komwae kole,
\q
\v 16 ''Ni ko arorutiet ne tun kiyomisyinige ak icheket ye ibata betusiechoto, mwae Kiptaiyat. Andeni ng'atutikchu mugulelwekwai, ak asirjini eng kabkatutikwai''.
\p
\v 17 Ak kotesyi kole, "Ama abwati chalwogikwai ak tengekwogikwai kogeny."
\p
\v 18 Nguno anyun ole mito nyoetab kaat ne bo chuto, komakomi kogeny kagoitoet agobo tengekto.
\p
\v 19 Amu noto anyun che kitupche, kitinye nyiganatet kechut ole tilil mising amu eng' korotikab Jeiso.
\v 20 Noto ko oret ne leel ak kosobe, ne kiyatwech kechute kebundoe anget ne kigebesio, ne noto ko kobun bortanyi.
\v 21 Amu kitinye tisiindet ne o ne bou gotab Jehovah,
\v 22 ongerikte anyun eng' muguleldo ne bo imanda, ak eng' kayanet ne nyitat ko kagetis mugulelwekcho ak kemete kabwatet ne ya, ak kiun borwekcho eng' beko che tililen.
\v 23 Ongenam mising', ng'ang'etab kamang'unennyo, amu bo iman inendet ne kiiaroru.
\v 24 Ak ongebkaat mising ole kicheerteige achege eng' achege, kigimitige eng chamnyet ak boisionik che kororon.
\v 25 Ama kibagakte ketuitosi achege eng achege, ko u ye kigoyai alak. Ago, ongecheerge achege eng achege, ko u yo ogeere ole rigu betut.
\p
\v 26 Amu ngot keyae tengek kekwetyini ko kagetaach naetab imanit, ko ma komi tiseiywot age kogeny ne bo tengekwogik.
\v 27 Ago kito ne kang'et ko kagenet eng' kaiyweisiet ne bo kiruoget, ak koromnatetab mat ne igesu bunikab Jehovah.
\v 28 Chito age tugul ne kasas ng'atutietab Musa komee amamii rirenet eng' baorinik aeng' anan ko somok.
\v 29 Obwatitoi ano akwe, ago ng'wanitu ne tia biret ne tun nyoljini kiruokyine inendet ne kigotiech Weritab Jehovah, ak koiit korotikab arorutiet che kitilile inendet koek tuguk che ma tililen, ak kosas Tamirmirietab mieindo?
\v 30 Amu kinget inendet ne kigomwa kole, nenyu yaaktaetab mugetut, ane ne ayaaktoi". Ak kogeny, "Ko iruokyini Kiptaiyat bikchi."
\v 31 kit ne ngw'an mising' ngibutyi eunekab Jehovah ne sobe!
\p
\v 32 Ago obwat ye kingo kagegonok lapkeiyet eng betusiek che ki bo keny, ole kiomuitoji boriet ne o eng' nyalilwogik.
\v 33 Ye kioegu eng' kasarta age che kitangangjini eng' katewerisiosiek ak kanyalilosiek, ak eng' kasarwek alak ko kiotoretige koboto icheket che kicham keyachini ko u noto.
\v 34 Amu kiorire icheket che ki ratotin, ak ocham eng' boiboiyet kesarenak tugukwok. Amu kiongen ole otinye magornatet ne kararan kosiir choto ago ne tebche koigeny.
\v 35 Amowirte anyun nyiganateng'wong,' ne tinye melekto ne o.
\v 36 Amu nyolu otinye muitaet, si ye kaoyai magetab Jehovah, omuch otaach tuguk che kiyamis.
\v 37 Amu ta komi kasarta kitigin mising', si kocho inendet ne nyonii ama ienege.
\q
\v 38 Ago sobe nenyu ne bo imanda eng' kayanet. Ak ngot kochuchuchge, ko mabaibaitu sobondanyu eng' inendet."
\p
\v 39 Ago ache ko mabotech icheget che ichuchuchige kobendi luset, ago kimite ak icheket che iyani ak kosor sobonwekwai.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ara anyun kayanet ko naetab tuguk che kimang'u ak kaborunetab tuguk che tomo kegeer.
\v 2 Amu eng nito ne kigibaorianjine boisiekcho che bo tai agobo kayaneng'wai.
\v 3 Eng kayanet kenae kele kigiyai kipsengwetisiek eng ng'olyotab Jehovah, noto anyun tuguk che kigeere ko kima kiyae tuguk che toogu.
\p
\v 4 Eng' kayanet ko kiigochi Abel Jehovah tiseiywot ne kararan kosiir ne bo Kain, ne kigibaorianjine inendet kele ki bo imanda, ak kibaorian Jehovah agobo kagochinoikchi, ak eng' kayanet ko agot ng'anda kigome ko ta kong'alali Abel.
\p
\v 5 Ki eng' kayanet ko kigimut Enok si mageer meet. Ak kimata kogeer chi inendet, amu kiimut Jehovah. Amu kiga kibaorian agobo inendet ye kitomo kimut kele kiibaibai Jehovah.
\v 6 Ak ngo mami kayanet ko ma imugaksei kibaibai inendet. Amu inendet ne chonjini Jehovah konyoljini koyan kole mi inendet ak ko igochini inendet melekto icheket che cheng'e inendet.
\p
\v 7 Ki eng' kayanet si koyai Noa melit, kot kosor gonyi ye kingo kageteechi agobo tuguk che kitomo kegeere, amu kiiywei Jehovah. Kigiruokchine ng'weny nito anyun, akoek inendet ne kinam imanda ne biitu eng' kayanet.
\p
\v 8 Eng' kayanet ko kigas iit Abraham ye kingeguur, ak kimanda ak kwo koret ne ki maingen, kwo komosta ne ki tun kotaach koek borotet.
\v 9 Eng' kayanet ko kiek kiprutoiyot eng' emetab kayamisutiet, ko u emet ne ma nenyi. Kimeng'oti emaisiek koboto Isak ak Jakobo, che ki che name kayamisutienoto koboto inendet.
\v 10 Amu kiiganyi nganaset ne tinye lumeiywek, ne teegindennyi ak yaindennyi ko Jehovah .
\v 11 Ki eng' kayanet, ko kisiich agine Sara kimnatet nga nda ki sonet, ak komanach ko kagosiirto kenyisiekyi. Amu kiit kole bo iman inendet ne kikochini kayomiset.
\v 12 Noto anyun, kobun chichi agenge----ne kiga koige ne kigome---- ko kigisiich biko che chang ko u kokelikab kipsengwet ak kipsiaiyet che mi tabandab araraita che ma iitokistos.
\p
\v 13 Eng' kayanet ko kimeiyo chuto tugul ama taach kayomisutichu. Ago kiga kogeer kityo, ak koboiboitu kota komi ole loo, ko kagong'any kole ki toek ak ko kiprutoinik icheket eng' ng'weny.
\v 14 Amu icheket che mwae tuguk che u choto, koboru kole cheng'e emet ne neng'wai.
\v 15 Ak nda kiga kibwati iman agobo emoni kimong'une, ta kinyoru boroindo koweektage.
\v 16 Ago ko u ole u, ko mache missing emet, ne kararan kosiir, noto ko ne bo kipseng'wet inegei. Ak ma ililandoige Jehovah agobo icheket keguure Jehovah neng'wai, amu kigochopchi icheket nganaset.
\p
\v 17 Eng' kayanet ko kiigoito Abraham Isak, kingetiem inendet. Ee kiigoito werinnyi ne kigisich inegei, inendet ne kigataach kayamisutik.
\v 18 Inendet Abram ne kiga kimwoji keleji, "Tun kemwoitoe Isak iyoteng'ung".
\v 19 Kiit anyun Abram kole imuchi Jehovah kong'eet Isak agot eng' che kigobek, ak kitaach inendet ak kowechge si koek kaborunet.
\p
\v 20 Eng' kayanet ko kiiberur Isak Jakobo ak Esau eng' tuguk che bwanii.
\p
\v 21 Eng' kayanet ko kiiberur Jakobo werik tuwai che bo Josep ye ki legit kome, ak kosa kotiegei walitab kiroktannyi.
\v 22 Eng' kayanet ko kimwa Josep agobo mandaetab legukab Israel ye ki legit kome, ak kogon ng'atutiet agobo kowoikchi.
\p
\v 23 Eng kayanet ko kiuny sigikchi Musa eng' arawek somok kingo kagesich, amu kiga geer kole ki lakwet ne kararan. Ak kima iywei ng'atutietab laitoriat.
\v 24 Eng' kayanet ko kitai Musa, kingo kagoeet keguure weritab cheptab Parao.
\v 25 Kilewen keyachi che yaachen koboto bikab Jehovah kosiir kobaibaige eng' boiboiyosiekab tengekto che bo betusiek che matia.
\v 26 Kiit tewernatet ne kiteweri agobo Kristo kole magornatet ne o kosiir konoraik che bo Misiri, amu kiiganyi melektonnyi.
\v 27 Eng' kayanet kobagakta Musa Misiri. Ama iywei neregekab laitoriat, amu kimuita ko u yo kikeerei inendet ne ma toogu.
\v 28 Eng' kayanet ko kiyai Pasaka, ak isisietab korotik, si ma twa israelik ne kibare werik che bo tai.
\p
\v 29 Eng' kayanet ko kibun orit ne bo araraita ne Birir ko u yo bunei emet ne yaamat. Ak kingolen kotiem Misirik koyai ko u nito, kelugui icheget.
\p
\v 30 Eng' kayanet ko kilulyo irimoikab (tiikab) Jeriko, kingo kagemut betusiek tisab.
\p
\v 31 Eng' kayanet ko ma me chepkukoniot ne kigiguure Rahab koboto icheket che ki ng'elelik, amu kigataach segeik eng' kalyet.
\p
\v 32 Ara anyun, nee age ne ta kemwae? Amu mamii boroindo ngot amwa agobo Gideon, Barak, Samson, Jepta ak agobo Daudi ak Samuel ak Maotik.
\v 33 Ki eng' kayanet koterter bounatosiek, ak koyai imanda, ak kotaach Kayamisutik. Kiger kutuswekab ng'etunyik,
\v 34 kiimis kimnatet ne bo mat, kichilile rotwetab chok, kigigimit eng' nyalulateng'wai, kigimegitu eng' luget, ak kiterter askarikab luget chebo bunik.
\v 35 Kitaach kwonyik bikwai che kiga komeiyo, che kiging'eet. Alak kenyalil, ago ki taiyo ketiach, si kobiit kosiich ng'eetyet ne kararan kosiir.
\v 36 Ak kigitiem alak eng' chombilet ak eng' birosiekab kipcharitisiek, ee ak kogeny eng' ratisiosiek ak toorjinetab korgoret.
\v 37 Kigiwir alak eng' koik. Kigibet kobun aeng eng' musumenosiek. Kigibar eng' rotwetab chok. Kiilogoti ngoraikab kechirek ak che bo ng'ororek. Kibononsot, kiginyalil ak keyachini che yaachen.
\v 38 Che kima konyoljini ng'weny icheket. Kiombenoti eng' ong'atosiek ak tulondok, ak eng kebenonik ak keringonikab ng'weny.
\p
\v 39 Nga nda bichu tugul ko kinyor chamet ak kobaorianji Jehovah amu kayaneng'wai, koma taach iche kayamisutiet.
\v 40 Amu kigasib kochobgech Jehovah kito ne kararan kosiir, si ma kiyai ichegei koek che igesunotinge ama kimi.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Noto anyun, amu kimutech boldet ne kindet ne bo baorinik eng' komoswek tugul, ongelelektee kobaa taban nyigisin age tugul ak tengekto ne sib kong'wilech. Ak ongeruei eng muitaet ak eng' kabeletab ge ne kigindenoiwech tainyo.
\v 2 Ongegeer Jeiso, ne taunindet ak ko kawong'unindet ne bo kayanet. Ne kimuita eng' kimurtoiyot amu boiboiyet ne kigindeno tainyi, ak kosas kalilanet ak kigotebe eutab tai ne bo ng'echeretab laitornatet ne bo Jehovah.
\p
\v 3 Obkat mising' inendet ne kimuita eng' kirindaet ne bo kiptengeginik ak kanyalilet agobo inendet, si mojosye ak otanuise eng' sobonwekwok.
\v 4 Tomo ogirinde tengek kot kotumdage korotik, obarege ak tengekto;
\v 5 ak kioutie kakaigaet ne ng'alalwok oii werik kolejinok: "Werinyu, amesas kotigonetab kiptaiyat, anan itanui ye kerin kong' inendet.
\q
\v 6 Amu inendet ne chame kiptaiyat kotigoni, ak kobire werit age tugul ne taache."
\p
\v 7 Omuitee anyun eng nyalilwogik amu kotigonet. Yaiywok Jehovah ko u noto, ko u ye yaachini werik. Ara werit anonoo anyun ne maitigoni kwanit?
\v 8 Ago ngot ko motinye kotigonet, ne kiginyorune ache tugul yamdaet, oboe sorbuch anyun, mo ii werik.
\v 9 Ngot ko kigitinye kwanisiek che bo borwekcho che kiitigonech ago kigigonyitii icheket, ko tos kaigai ne tia kimining'ityige Kwanda ne bo tamirmiriet ak kesopche!
\v 10 Amu kiitigonech kwanisiekcho eng' betusiek che ng'ering' ko u ye kigeere kole kararan. Ago Jehovah kotigonech agobo toretennyo, si keegu che kiemtei tililindanyi.
\v 11 Ma toogu kotigonet age tugul kele bo boiboiyet eng' betunoto, ago konu kaimutik. Ago ye ibata koiichi icheget che kiginet logoekab kalyet choto ko logoekab imanda.
\p
\v 12 Eng noto anyun onamji barak eunek che nyalulyotin, ak kutung'oik che meiyotin.
\v 13 Ak oyachi kelyekwok ortinwek che lititen, si ma kimaas icheket che ing'waltos, ago si kinya ak kesoob.
\v 14 Ogiilge ak otebi eng' kalyet koboto biko tugul, ak tililindo, amu ngo matinye chi ko memuchi kogeer Kiptaiyat.
\v 15 Oribge si ma rarchi chi age tugul mieindab Jehovah, si mabiit tigitiotab ng'wanindo ak koet si ko koon kaimutik, ak komuruon che chang,
\v 16 si mabiit ne sokse, anan chito ne meiywei Jehovah, ko u Esau ne kialda etunennyi ne bo siget agobo amdit agenge.
\v 17 Kingomach eng' let konam kaberuret ketae, amu onget ole kimasich boroindo ne bo sigunet, nganda kicheng mising' eng' beekab kong.
\p
\v 18 Amu ma obwanji tulwet ne kimuchi ketiiny, tulwet ne lale ko u maat, anan tuindo, ak mesundeito ak kipchurchuriet.
\v 19 Ma obwbaa ole mi cheetab iriaget, anan ko twegunet ne bo tuget ne ngalali ngalek ne kisom icheket che kigas kole si matata ketes kemwoji icheket ng'olyo age.
\v 20 Amu kima komuji komuita eng' ng'olyondonoto kiging'at kele: "Agot ngo tiiny tiony tulwet kewiree koik ne matiny."
\v 21 Ak eng' kioto kitook, ko kito ne ang'oss ak kiimui biich mising', kot kole agine Musa, ''Aiywei ak abotani.''
\v 22 Ago ne siire anyun, ko kaobwaa akwe tulwetab Sion, ak ng'anaset ne bo Jehovah ne sobe, Jerusalem ne bo kipsengwet, ak tuiyosiek elfusiek tamanusiek che bo malaikaisiek che mi eng boiboiyet.
\v 23 Kaoitu tuiyet ne o ne bo kiboret, biko tugul, ak kaniset ne bo che kigesir eng' kipseng'wet. Kaobwanji Jehovah, kiruogindetab tugul, ak ne bo tamirmirik che bo bikab imanda che kigeyai koek che igesunotinge.
\v 24 Ak Jeiso katuiyoindetab arorutiet ne leel, ak korotikab iset che ng'alali ne kaigai kosiir che bo Abel.
\p
\v 25 Ogeer si motaiye inendet ne ng'alali. Amu ngot ko kimachililyo icheket ye kingotaiyo inendet ne kiitechini icheket eng ng'weny, kechililtei ano anyun ache ngot keistoege inendet ne iteu eng kipsengwet.
\v 26 Eng kasarta agenge, ko kitumtum ng'weny kutinyi. Ago kagoaror anyun ra kole, "ta ketyini atumtumi kogeny ng'weny, ago ma ng'weny inegei, ago koboto kipsengwet agine."
\v 27 Ago eng' ng'olyondonito, kamwa kole, "ta ketyini", koboru istoetab tuguk che kimuchi kitumtum, ko u eng' tuguk che kigeyai, si kobiit kong'et tuguk choto che ma kitumtumi.
\v 28 Noto anyun, amu kigetaach ache bounatet ne magimuchi kitumtum, ko ongeegu che tinye kongoi ak ko u nito keyai boisiet ne iboiboi Jehovah mising', eng' teegisto ak kaiyweet.
\v 29 Amu Jehovah nenyo ko mat ne igesu.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ingotestai chamnyet nebo tupchosiek.
\v 2 Amatouitye otaach toek. Amu kigotaach alak malaikaisiek eng' noto ko maingen.
\v 3 Obwati icheget che ratotin ko u yo oratatin tugul. Obwati icheget che kinyalili ko u yo omi ak akwe eng' boroto.
\p
\v 4 Ingogonyit chi tugul katunisiet, amat koek kitogut ne tinye simdo, amu tun iruokyini Jehovah biko che sokse ak che ibege.
\v 5 Ingoek atebeng'wong' ne matinye chametab silingisiek. Ingoemak tuguk che otinye, amu kigomwa Jehovah inendet kole, " Magoi abagakten, ama goi ameten."
\p
\v 6 Ingoemech anyun tuguk che ketinye si kenyoru nyiganatet kemwa kele, "Toretindennyu Kiptaiyat, maiyweisiei. Tos itaa nee chi?
\p
\v 7 Obwati icheket che indoiywok, icheket che kimwawok ng'olyotab Jehovah, ak ye obwati ogeere ole kiteptoi atebosiekwai. Oyai ko u ye kiyae iche eng' kayanengwai.
\v 8 Kerge Jeiso Kristo eng' amut, rani, ak agoi koigeny.
\v 9 Ama ta ogany kobeetok kanetisiosiek che besiotin ak che ter. Amu kararan kolumdaak muguleldo eng' mieindo, ago ma eng' amitwogik che matoreti kiy icheket che bendote choto.
\p
\v 10 Kitinye anyun kaptisisiet ne ma kichamjini icheket che boisie eng' emait koamis.
\v 11 Amu korotikab tiong'ik che kigibare agobo tengekwogik ko kiibu tisindet ne o kobwa ole tilil, ak kigibeelei borwekab tiong'ichoto eng' nganaset sang'.
\v 12 Noto anyun kinyalil agine Jeiso eng' ormarich sang ne bo nganaset, si kobiit kotilil biko eng' korotikyi.
\p
\v 13 Ongebe anyun ole mi inendet eng' sang'utab ormarich, keibe tewernatet ne kimuitoji inendet.
\v 14 Amu makitinye eng' yu nganaset ne tebche koigeny. Ago kicheng'e noto chonii.
\p
\v 15 Eng inendet, ko ongigochi Jehovah kotugul korosekab kalosunet, noto ko lokoekab kutuswek che ilosu kainenyi.
\p
\v 16 Amata kiutie keyai che kororon ak kagoitoetab tuguk che kitinye, amu baibai mising' Jehovah eng' korosek che u choto.
\p
\v 17 Ogas iit che indoiywok ak omining'ityige icheket, amu ripse agobo sobonwekwok, ko u che tun tetu agobo boisieng'wai. Ogas iit si kobiit koyai boisionoto eng' boiboiyet, ama eng arogenet, si maek buch eng akwe.
\p
\v 18 Osaiwech, amu kiyani kele kitinye tugul kabwatet ne kararan, ak kemache ketebi eng' atebet ne chulat eng tuguk tugul.
\v 19 Ak asomok mising' kot koit ale oyai ko u noto (Osaiwech), si kosib keweekwo anyo ole omite.
\p
\v 20 Ingoyaak Jehovah ne bo kalyet, ne kiimut mestowot ne o ne bo kechirek komong eng' che kikomeiyo, eng' korotik che bo kayomiset ne bo koigeny, inendet noto kiptaiyandennyo Jeiso.
\v 21 Oegu anyun che ochobotin eng' boisiet age tugul ne kararan, si oyai magenyi, yae eng' ache che chamakse mising' eng' tainyi, eng' Jeiso Kristo, ne nenyi torornatet koigeny ak koigeny. Amen.
\p
\v 22 Ago acheerok mising' anyun tupchosiechu ale, omuite eng' ng'olyotab kagimitet, amu kaasiruak eng' ng'alek tutigin.
\p
\v 23 Onai ole kogitiach tupchenyo Timoteo, ago ngot konyo ko legit ko tun anyoni ageerok koboto inendet.
\p
\v 24 Ogat tugul che indoinywok ak bikab Jehovah tugul che tililen. Igatok che bunu Italia.
\p
\v 25 Ingotebi mieindo kobotok akwe tugul..

155
60-JAS.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,155 @@
\id JAS
\ide UTF-8
\h Jakobo
\toc1 Jakobo
\toc2 Jakobo
\toc3 jas
\mt Jakobo
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Jakobo, kiboitiotab Jehovah ak ko bo kiptaiyat Jeiso Kristo, asirjini ortinwek taman ak aeng' che bo biko che kigoyestaat, agotok tugul.
\p
\v 2 Tupchosiekchu, oiit ole boiboiyet kityo ye onyoru tiemisiosiek che terotin.
\v 3 Oit ole ibu muitaet tiemetab kayaneng'wong.
\v 4 Ak ngoek anyun muitaet ne tinye boisiet ne igesunotge, si kobiit oegu che igesunotge ago nyitotin, che ma rartaat eng' kiy.
\p
\v 5 Ago ngot kobetyi chi age tugul eng' okwe ng'omnatet ko ngosom Jehovah ne igochini inendet eng' aiyebindo, ama kere kong' chi age tugul ne some, ago igochini.
\v 6 Ago ingosom anyun eng kayanet ama ta kosage, amu inendet ne sage ko kergei ak mildaetabge ne bo nyanjet ne mildoi koristo koba komosi ak komosin.
\v 7 Noto anyun, ama ta kobkat chi choto kole siche kiy kobun Kiptaiyat.
\v 8 Chitab kabwatutik aeng' ne ma tononot eng' ortinwekyi tugul.
\p
\v 9 Ago tupchet ne ko nyarat ko ngobaibait eng' katororenyi,
\v 10 ak eng' mokoriot ko kakimining', amu sirtoi kou taptetab suswek.
\v 11 Amu choru asista koboto koristo ne beelei tuguk ak kobeel suswek koresyo ak kobutyo taptokwai ak kobet kororindab itondongwai, bete anyun ko u noto agine magoriot eng ortinwekchi.
\p
\v 12 Baibai chito ne muitoi eng' tiemutik, amu ye kagoterter, kotaachei kutwet ne bo sobondo ne kiarorji kiptaiyat icheget che chame inendet.
\p
\v 13 Amat komwa chi ye kagitiem kole katiema Jehovah amu makitieme Jehovah yaitiet, ama tieme inendet chi age tugul.
\v 14 Ago kitieme chi age tugul, ye imut inendet magenyi ne ya, ak kochuuti.
\v 15 Ngo kagomanach anyun maget ne ya, koii tengekto ak ye kagoeet tengekto koii meet.
\p
\v 16 Chamanikchu che kitupche, amogany kegenak.
\v 17 Konunet age tugul ne kararan ak kanunotyot age tugul ne igesunotgei ko bunu barak, ak kochorugei eng' Kwanda ne bo lapkeiyosiek. Ne mami eng' inendet kiy ne walaksei, nda ko u urwet ne bunu walet age tugul.
\v 18 Kigisichech eng' magenyi eng' ng'olyotab imanit si kobiit keegu che tangoanikab yautikchi.
\p
\v 19 Onai ng'olyondoni, chamanikchu che kitupche: ago ngochebchebit chi age tugul kogas, amaek ne sib kong'alali ama sib konerechi.
\v 20 Amu mayae neregekab chi imandab Jehovah.
\p
\v 21 Eng noto anyun omete simdo tugul ak changindab yaitwogik, ak otaach eng' mutyonet ng'olyot ne kigikol ne imuchi kosor sobonwekwok.
\v 22 Ago oegu yaikab ng'olyot, ama che kase kityo ogenege akwegee.
\v 23 Amu ngot koek chi age tugul kasindetab ng'olyot, ama ne yae, ko u chito ne tobeni togenyi eng' kioit.
\v 24 Amu keeregei ak kwo ak koutie eng' yoto kole kai chito ne u nee.
\v 25 Ago inendet ne isiachi ng'atutiet ne igesunotgei, ne bo katiaknatet ak koteptoi noto, amaek kasindet ne utie, ago yaindet ne boisiei, kiberuri chichoto eng' boisienyi.
\p
\v 26 Ngot kole chi tinye atebet ne u ne bo kayanik, ama ribe ng'elieptanyi, koberberi muguleldanyi ago buch kayanetab chichoto.
\v 27 Ago kayanet ne tilil ne matinyei muruonindo eng' taitab Jehovah ak ne Kwanda ko u ni, ne wendi kogeere che matinye sigikwai ak mosogik eng' nyalildang'wai, ak koribekei inendet eng' ng'weny ak koek ne matinyei tisia.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Tupchosiekchu, amonam kayanetab kiptaiyandenyo Jeiso Kristo, Kiptayatab torornatet eng' kalotunet eng' taitab biko.
\v 2 Amu ngot ko nyo chi kole otuiyechini ne tinye peteyot ne bo tahabu ak ngoroik che kororon, ak konyo agine kibananiat ne tinye ngoroik mararen.
\v 3 Ngot okonyit inendet ne ilaachi ngoroik che kororon ak oleji tebee yu kararan, ak oleji kibananiat tonon eng' yo, nda itebe ng'weny yu bo kelyekchu,
\v 4 ko tos ma obesiege okwege ak oegu che oruochi eng' kabwatutik che yaachen?
\v 5 5 Ogas, tupchosiekchu ago chamanikchu, tos kima lewen Jehovah che bonondos eng' ng'weny koek magorek eng' kayanet, ak koek che nyoru bounatet ne kigiarorji icheget che chame inendet?
\v 6 Ago ra ko kaosas kibananiat! Tos menyalilok magorek ak kochuutok obe kapkiruok?
\v 7 Tos machube icheget kainet ne bo teegisto ne kimwaitoenok?
\v 8 Ngot osuldae ng'atutietab kaplaitoriat, ko u yo mwoe sirutik kole cham chitab kokweng'ung' ko u ye i chamdoige, oyae anyun ne kararan.
\v 9 Ago ngot oyae kalotunet eng' biko, kogaoyai tengekto ak kagoruokwok ng'atutiet kole oi cholwogik.
\p
\v 10 Amu chito age tugul ne ribe ng'atutiet komugul, ak kobut eng' ng'olyot agenge koname kiruoget eng' tugul.
\v 11 Amu inendet ne kimwa kole amoipge, ko kimwa agine kole amerumisie. Eng noto anyun, ngot ko maiyai ibetabge, ak irumisie, ko kaiegu butindetab ng'atutiet.
\p
\v 12 Omwa anyun, ak oyae ko u biko che tun kiruokyini eng' nga'tutietab katiaknatet.
\v 13 Amu matinye kiruoket rirenetab ge eng' inendet ne ma ibor rirenetab ge. Amasirei rirenetab ge kiruoget.
\p
\v 14 Tos kelu nee tupchosiekchu, ngot kole chi tinyei kayanet ama tinye boisionik? Tos komuchi kayananoto kosor inendet?
\v 15 Ngot komi ach ingor werit ne otupche, nda ko chepto ne otupche, ama tinye amitwogikab betut.
\v 16 Ngot koleji agenge eng' akwe icheget, oba eng' kalyet ak onyoru lolong'nyet ak biyeng'do, ama igochi icheget tuguk che mache borto ko katoret nee anyun?
\v 17 Ko u noto anyun agine kayanet, ngot ko matinye boisionik ko meat.
\p
\v 18 Ee, imuchi komwa chito kole itinye inye kayanet, atinye ane boisionik, iboruo kayaneng'ung' ne matinye boisionik, si aborun Kayanenyu eng' boisionikyu.
\v 19 Ye iyani ile agenge Jehovah, ak iyae ne kararan, ko iyani agiche oik ak kobotansot.
\v 20 Ago imache inai ee inye chito ne berber, ile kayanet ne matinye boisionik ko buch?
\v 21 Tos kima kiityi kwandanyo Abraham imanda eng' boisionik ye kingogoito werinyi Isak eng' kaptisisiet?
\v 22 Igeere anyun ile kibois kayanet koboto boisionikyi ak kiek kayanet ne igesunotgei koboto boisionikwai, ak kiek kayanet ne igesunotgei koboto boisionik.
\v 23 Ak kisulda sirutiet ne mwoe kole, kiiyan Abraham Jehovah, ak kigiityi inendet noto koek imanda, ak keguure inendet choruetab Jehovah.
\v 24 Ogeere anyun ole kigiityi imanda eng' boisionik ago makiityi eng' kayanet inegei.
\v 25 Ak ko u noto ko tos kima kiityi Rahab ne ki chepkugoniot imanda agine eng' boisionik ye kingo taach che kigagiyokto ak koweekta icheget kobun oret age?
\p
\v 26 Amu noto anyun, ko u ye meat borto ne matinyei tamirmiriet, ko u noto kayanet ne matinyei boisionik ko meat agine.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Tupchosiekchu, amat koek che chang' eng' akwe konetik, amu ongen ole tun kinyoru kiruoget ne o mising'.
\v 2 Amu ache tugul kelele eng' tuguk che chang'. Ago ngot ko maibut chi age tugul eng' ng'olyo, kogesunotgei chichoto, ak komuchi korib borto komugul agine.
\v 3 Ogeero, kindeni karik kutuswekab mbartanyisiek si kobiit kogasech it, ak keweech borwekwai tugul agiche.
\v 4 Ogeer melisiek agiche nganda eechen mising' ak koonati koristo ne kim, ak kewegee bagoiyot ne mining, ak kindochine kwo ole makchini chito ne ikwerie.
\v 5 Ko u noto agine ng'elyepta, kebeberta ne mining' ak kolosugei eng' tuguk che eechen. Ogeero, bele mat ne kitigiin kwenik che tia!
\p
\v 6 Ng'eliepta ko mat, ago ng'onyut ne bo tengekto eng' kebeberwekyo; Ak komuruoni borto komugul, ak konaami mat eng' bandab chi kote kosebe, ak inaami agoi matab gehena.
\v 7 Amu tiong'ik alak tugul, ak taritik, ak tuguk che ichutegei ak tuguk che mito nyanjet, ko kigobai biko ak korib.
\v 8 Ago anyun maimuch chi koboi ng'elyepta, amu yaitiet ne ma bounaksei ne nyitaat ng'wonetab meet.
\v 9 Noto ne kilosune kiptaiyat ak kwanda, ak kechube biko, che kigiyai eng' kerkeindab Jehovah.
\v 10 Bunu kutit agenge kaberuret ak chubisiet. Che kitupche manyolu kotebi ko u nito tuguchuto.
\v 11 Tos kutune konda agenge beko che anyinyen ak che ng'wonen?
\v 12 Che kitupche, tos imuchi mogoywet koii emitik? Nda koii ketitab sabibuk logoekab mogoonik? Amaimuchi beko che kororon kogutune che bo munyek.
\p
\v 13 Ng'o ne ng'om eng' okwe ak koguitos? Ngobarta boisionikchi eng' atebet ne mie ak eng' kamining'etabge ne bo ng'omnatet.
\v 14 Ago ngot otinyege ng'etkong' ne ng'wan ak taiyet eng' mugulewekwok ko mat olosugei, nda omwa lembech agobo imanit.
\v 15 Ng'omnatonoto ko mabunu barak ak bo ng'weny ak bo borto ak oindet.
\v 16 Amu ole mito ng'etkonda ak toiyet, komito bolatet ak yautiet age tugul ne ya.
\v 17 Ago ng'omnatet ne bunu barak, ko ne tai ko tilil, yeityo ko bo kalyet, kasei kiy ne kimwachini, muitoi, ak ko nyitaat rirenet ak logoek che kororon, ama walakse, amatinye chombile
\v 18 Amu kigole logoekab imanda eng' kalyet, kobun icheget che yae kalyet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Bunu ano anyun lugosiek ak bariosiek eng' kwenung'wong? Tos mabunu makutikwok che bartos eng' kebeberwekwok?
\v 2 Omache amotinye kiy, ak oborisiei ak kwamok ng'etkong', omache onyoru amomuchi onyoru, amu obarsoti ak oyae luget ak motinye kiy amu mosome.
\v 3 Osome amosiche amu someng'wong' ne ya, ole si oyae magutikwok.
\p
\v 4 Akwe che oibege! Ko tos mongen ole chorwanditab ng'weny ko bunyondit eng' Jehovah? Chi age tugul anyun ne machei koek chorwetab ng'weny, ko kagoyaigei koek bunyotab Jehovah.
\v 5 Nda tos obwati ole ng'alali buch sirutik che mwae kole, "tinye maget ne o Tamirmiriet komeny eng' ache"?
\v 6 Len anyun, "kirindoi Jehovah che meniotin', ago konu mieindo ne tesat eng icheget che imining'itigei.
\p
\v 7 Noto anyun, omining'ityige Jehovah, ago ogirinde oindet si komweenok.
\v 8 Orikyi Jehovah si korikyok, ak oun eunekwok akwe kiptengekinik, ak otilil mugulelwekwok akwe che o bo kabwatutik aeng'.
\v 9 Oarogense ak oteiye ak owokye, ingowalak roriong'wong koek orogenet ak koek boiboiyeng'wong nyigisindo.
\v 10 Ominingei eng' taitab kiptaiyat si kieetok.
\p
\v 11 Amomwaitaege ng'alek che yaach akwegee eng akwegee, che kitupche. Inendet ne mwaitae ng'olyo ne ya ne tupcho, nda koruokyi tupchenyi kogamwaitae ng'olyot ne ya ng'atutiet, ak koruokchini ng'atutiet. Ago ngot iruokyini ng'atutiet, ko ma i chito ne yae ng'atutiet, ago ne iruokyini.
\v 12 Ne konu ng'atutiet ak koruochi ko agenge, inendet ko imuchi kosor nda kong'em, ago i ng'o inye si iruokyini chitab kokweng'ung'?
\p
\v 13 Ogas anyun akwe che omwae ole kibendi "rani anan ko karon nganasanin, ak ketar kenyit agenge eng' olindo, kealisiiei ak kealdoisiei, ak kenyoru kelunet".
\v 14 Ago monget kito ne bitu eng' egonetab karon. Nda tos nee sobeng'wong'?, Amu akwe ko u cheburetyet ne toogu ne matia ak kobetito.
\v 15 Amu kata nyoljinok omwa ole, "ngo cham kiptaiyat, kesoptosi keyai ni nda ko niin".
\v 16 Ago ra eng' kachaunosiekwok bo ge otororige, ago katororetab ge ne u noto ko ya.
\p
\v 17 Eng' inendet anyun ne ingen koyai ne mie ama yae ko tengekto eng' inendet.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ogas anyun okwe che oi mogorek, oririe ak oteeiye, amu bwanjinok nyalilwogik.
\v 2 Amu nundos magornatosiekwok, ak koam tugun ngoroikwok.
\v 3 Kagonam kutuk tahabusiekwok, ak fedaisiekwok ak tun egu kutukwai baornatet eng' okwe ak tun ame borwekwok kou mat. Ak kagogonorjigei konorweng'wong ne bo betusiek che bo let.
\v 4 Ogeer, bolsot melekwekab kiboitinik che kigesei mbarenikwok, che kioken ak onamdegee tugukwai, ak kigoityi itikab kiptaiyat ne bo lugosiek rirekab icheget che kigesisyei.
\v 5 Kiomeng'isie eng' kabartaetab ge eng' ng'weny, ak kiobaibaege magutikwok, ak obai mugulelwekwok eng' betutab eng'set.
\v 6 Kioruokyi ak kiobar chitab imanda. Ama gertak.
\p
\v 7 Omuite, anyun, che kitupche, kot koit nyonunetab kiptaiyat, ogeero, igeni chitab kobo mbaret logoek che kororon che bo ng'weny, ak komuitoi agobo choto, kot konyor ropta ne bo tai ak ne bo let.
\v 8 Omuite anyun ak okwe ak ogimit mugulelwekwok, amu kagolekitit nyonunetab kiptaiyat.
\v 9 Che kitupche, among'ung'ung'jige okwege, si ma kiruokwok. Amu ogeero, tononi kiruogindet eng' taitab kurgotik.
\v 10 Tupchosiechu, okergeitegei maotik che king'alal eng kainetab kiptaiyat, koek karogutetab nyalilda ak muitaet.
\v 11 Ogeero, kiguure che kimuita che boiboen, ak kiogas agobo muitaetab Job, ak kiogeer kit ne kiaji kiptaiyat eng' let ole nyiitat rirenet Kiptaiyat ak koriregei.
\p
\v 12 Ago ne siirei tuguk tugul tupchosiekchu, amat omurtoe kipsengwet, anan ko ng'weny, nda eng' murtoet age tugul, ago ngoek neng'wong' "Ee"ko "Ee" ak ngoek "achicha" ko "achicha", si mobutyi kiruoget.
\p
\v 13 Mi chi eng' okwe ne nyalili iimegei? Ngosa. Mi chi ne baibai? Ngotien kalosunet.
\v 14 Mito kwenung'wong' ne imiani? Ngoguur boisiekab kaniset ak kosa icheget agobo inendet, ak koiile mwaita eng' kainetab Kiptaiyat.
\v 15 Ak kosoob saetab kayanet inendet ne imiani, ak kong'eet Kiptaiyat inendet, ak ngot ko kigoyai tengekwogik, konyojini kaat Kiptaiyat inendet.
\v 16 Ong'angjige anyun kachililutikwok okwege ak osachinige okwege, si kobiit kisobok. Toretisie mising' saetab chito ne bo imanda ngosa eng' kagiiletabge.
\v 17 Elija ko ki chito ne u ache, ago kisa kogiilge kole si marobon, ak marobonji ng'weny eng' kenyisiek somok ak arawek lo.
\v 18 Ak kisa kogeny, ak kigon kipsengwet ropta ak kii ng'weny logoekchi.
\p
\v 19 Che kitupche, ngot komi chi eng' kwenung'wong' ne mastoi eng' imanda ak koweek chi inendet,
\v 20 ko ngonai anyun chichoto kole inendet ne wale kiptengekyot kobagakta mastaetab orenyi ko kasor sobondo eng' meet ak kotuch tengekwogik che chang'.

153
61-1PE.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,153 @@
\id 1PE
\ide UTF-8
\h Petero 1
\toc1 Petero 1
\toc2 Petero 1
\toc3 1pe
\mt Petero 1
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Petero, ne kiyktoi ne bo Jeiso Kristo, asirjini che kigilewen, bunotik che bo biko che kigiyeesta eng' Ponto, Galatia, Kapadokia, Asia, ak Bitunia.
\v 2 Ko u eng' naetab Jehovah kwanda ne kisib konai, eng' katabanetab Tamirmiriet, agoi isetab korotik che bo Jeiso Kristo, ngotesak mieindo ak kalyet eng' akwe. Kongoi eng' kamang'unetab yetunet ne tinyei chitab Kristo
\p
\v 3 Ingolosunok Jehovah kwandab Kiptaiyandennyo Jeiso Kristo, ne kisichech kogeny eng' rirenennyi ne o kenyoru kamang'unet ne sobei eng' ng'eetyetab Jeiso Kristo ne kimong eng' che kibek.
\v 4 Ketaach borotet ne ma ng'emaksei, ama tinyei tisya, ama betei. Ne kigogonoruwech eng' kipsengwet.
\v 5 Ichek che kiribei eng' kimntetab Jehovah eng' kayanet si kenyoru yetunet ne chobot keng'any eng' betutab let.
\v 6 Che oboiboi mising' eng' yoto, ako ra matiani ocholie eng' tiemutik che chang'.
\v 7 Si kenyor eng' Kalisz net ak torornatet ak tegisto, tiemet ne chamaksei ne bo kayaneng'wong' ne tinyei kamanutiet ne o kosiir ne bo thahabu che betos nganda kitiemei eng' maat. Nito sikenyorwok eng kolosunet ak tekisto ak torornatet eng' ng'ang'et ne bo Jeiso Kristo.
\v 8 Ne ochame nganda tomo ogeer, inendet ne nganda mogeere ra, oyani ak oboiboi mising eng' boiboiyet ne mamwoaksei ako nyiitat torornatet.
\v 9 Si tun onyoru kasuldaetab kayaneng'wong', yetunetab sobonwekwok.
\p
\v 10 Ye kicheng' maotik ak kogilgei mising' agobo yetunanoto icheget che kimaoten agobo mieindo ne kigesich acheket. Ne kicheng eng' kagilet tab ge.
\v 11 Ye kicheng'e betut ne inet anan ole u betut ne kiiborji Tamirmirietab Kristo ne kimito eng' ichek, ye kisib kobaorian agobo nyalilwokikab Kristo, ak torornatosiek che rupe choto.
\v 12 Che kiging'ang'ji ma agobo icheget, ago ra eng' iche che kiamwok logoiwek che miach eng' Tamirmiriet ne tilil ne kigiyok eng' kipsegwet, tuguk che kimache malaikaisiek kogeer. Atebetab chitab Kristo
\p
\v 13 Eng' yoto anyun ogermen suenutikab kabkatutikwak, oripge ak omang'u eng' kagesunetab ge, mieindo ne tun kiibkok eng' ng'ang'etab Jeiso Kristo.
\v 14 Ko u leguk che kasei it, amoyayoniegei magutikwok che bo tai eng' betusiek che ki bo berberindang'wong'.
\v 15 Ago ko u ye tilil inendet ne kiguurok, oegu che tililen ak akwe eng' atebosiek tugul.
\v 16 Amu kigisir kele oegu che tililen, amu a tilil ane.
\p
\v 17 Ak ngot oguure inendet olen "kwanda'', ne iruochi ko u ole teptoi boisietab chi age tugul, ama eng' tiytiet, obendoti eng' kaiyweisiet eng' betusiekwok che omi oi toek.
\v 18 Onget ole kigitiachak omang'une atebeng'wong' ne bo buch ne kionyoru eng' kwanisiekwok, ma eng' tuguk che ng'emaksei ko u fedha anan thahabu.
\v 19 Ago eng' korotik che bo kamanutiet ne o, ko u che bo aruet ne matinyei berut ak ne matinyei tisya, choto ko korotikab Kristo.
\v 20 Ne kisib konaak iman kotomo kelumda ng'wony, ago kiging'any eng' betusiek che bo let agobo ache.
\v 21 Che oi kayanik eng' Jehovah amu inendet, ne kiing'eet inendet komong eng' che kibek ak kokochi torornatet, si eng' kayanet ak kamongunet komi eng Jehovah.
\p
\v 22 Amu kiotilil sobonwekwok eng' kasetab it ne ogase it imanit kot koit chamnyetab tupchosiek ne matinyei kenisiet, ochamnye, okwege eng'mugulelwekwok eng' kagiiletab gei.
\v 23 Amu kigesichok kogeny, ma eng' kesuwek che ng'emksei ago che ma ng'emaksei, eng' ng'olyotab Jehovah, ne sobei ak kotebchei koigeny.
\v 24 Ako, u suswek borwek tugul, ak u taptokab suswek torornateng'wai tugul. Restos suswek, ak kobutyo taptok.
\q
\v 25 Ako tepchei koigeny ng'olyotab kiptaiyat.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Oiste anyun yaitiet tugul, ak ng'alset tugul, ak chombilisiosiek, ak ng'etkonda, ak ng'alalet age tugul ne ya.
\v 2 Omach mising' chego che bo ng'omnatetab tamirmiriet, che matinye ng'alset, ko u manyurunik, si kobiit onerie akoi yetunet.
\v 3 Ko u kiochamjam ole Kiptaiyat ko bo mieindo.
\p
\v 4 Obkwanji inendet, koita ne sobei, ne kitoiyo biko iman, ago lewenet eng' Jehovah, ne chamat mising'.
\v 5 Ak akwek che oii koik che saptos, kokigitechak oegu gotab tamirmiriet, oegu che boisie eng' tiseinatet ne tilil, si ogoite koroseiotab tamirmiriet, che taachaksei eng' Jehovah eng' Jeiso Kristo.
\v 6 Amu eng' sirutik kolen, ogeer, kande Zion koita ne o nyi bo luita, ne lewenot, ne chamat mising'. ak inendet ne iyani, ko malilani.
\p
\v 7 Eng' achek anyun che kiyani ko chamat mising' inendet, ''Ago eng' icheket che maiyani, ko koita Nyoto kitae teegik, kigiyai koiyata koek metiteb Luita.
\p
\v 8 Ak ko, kita ne inachi bich, ko ruandet ne riiche bich, amu kinachi icheget eng' ng'olyot amu magase it, kiginde icheket akobo noto
\p
\v 9 Ak ache ke ii bororiet ne kigelewen, kii che boisie eng' tiseinatet nyi bo kaplaitoriat, bororiet ne tilil biko che bunjini Jehovah, si kobiit obarte telunatosiekche bo inendet ne kiguurok omung'une tuindo omong'ji lapkeiyenyi ne kikwong'e.
\v 10 Ache che kima ii bororiet eng' tai, ago ra ke ii bororietab Jehovah, che kima kitinyei rirenetab ge, ago ra ketinyei rirenetabgei.
\p
\v 11 Chamanichu, asomok ko u ye oii toek ak, kiprutoinik, ale oistoegei magutik che bo borto, che bortos ak sobondo.
\v 12 Akwek che otinye atebet ne nyolu eng' kwenutab bororiosiek, si nganda kitamach ko u yaikab yaitio, kotoror Jehovah eng' betutab rutochinet eng' boisionikyok che miach che keerei.
\p
\v 13 Kanyol kegas it bounikab emet Ogas it kit age tugul ne ng'ate bich amu kiptaiyat, nda ko laitoriat, ne bou tugul.
\v 14 nda ko bouni, che iyogu inendet agobo mugetut ne yaakchini yaikab yaitio, ak agobo kalosunet eng' icheket che yae ne mie.
\v 15 Amu u noto magetab Jehovah, ale oger eng' yautik che miach abusnatetab biko che berber.
\v 16 Ko u che itiogotin, amoboisie katiaknateng'wong' ko u kiy ne otektoe yaitiet, ago oboisie ko u kiboitinikab Jehovah.
\v 17 Okonyit biko tugul, ocham che otupche, oiywei Jehovah, okonyit laitoriat.
\p
\v 18 Akwe che oii otwogik ogas it Kiptainiwok eng' kaiyweisiet tugul, ma eng che miachen ak che taloen kityo, ago ogas it che kolgolen agiche.
\v 19 Amu chamat nyito, ngo komuita chi eng chi eng' arogenosiek kobkati Jehovah, ye kinyalil ama yai kiy ne ya.
\v 20 Amu keljin nee, ngot oyai tengek ak kebirok, ak omuitoi? Ago ngot oyai nyi mie, ak onyalil, ak omuitoii, ko chamaksei nito eng' Jehovah.
\v 21 Amu kigiguurjok nyito, amu kinyalil Kristo agine agobo ache kobagakwech kaborunet, si kobiit kiisub tiegutikyik.
\v 22 Inendet ne kima yai tengek, ama kinyorjin kutinyi ng'alset.
\q1
\v 23 Ne ye kingeng'emji kut, ko ma ng'em kut, ye kingonyalil, ko ma imuiso. Ago kiigochigei inendet iruochi eng' imanda.
\q1
\v 24 Inendet ne kiib tengekwogikyok eng' bortanyi eng' ketit barak, si kesopchei eng' imanda, ache che kiga kebekyi tengekwogik, kigisoobenok birutikyi.
\v 25 Amu kiobetoti ko u kechirek, ago kaawekchigei mestewot ne ribindetab sobonwekwok.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 U noto osotichu, ogas it maning'otaikwok, si nganda magase it alak ng'olyot, kimuch kesor ichek eng' atebet ne mie ne bo osotikwai ama eng' ng'olyot,
\v 2 ye keere atebtong'wong' ne tilil ne bo kaiyweisiet.
\v 3 Amaek lelestang'wang lelesta ne bo sang nebo kaletetab sumeek ak kalaagetab karikab thahabu, ak kalaagetab ngoroik.
\v 4 Ago ngoek chito ne ung'at eng' oritab muguleldo eng' lelesta ne ma ng'emaksei nebo tamirmiriet ne tala ak kosisei, ne eng' taitab Jehovah kobo kamanutiet ne o mising'.
\v 5 Amu kiyae lelesta kounoto agichei kwonyik che tililen che ki bo keny, che kiimang'u Jehovah ak kigase it maning'otaikwai.
\v 6 Ko u ye kigaseit Sara Abraham, koguure inendet kiptaiyat, oii legukchi, ngot koae ne kararan amoiywei kamuiset age tugul
\p
\v 7 Akwe maning'otoichu, otebi ko u noto koboto osotikwok eng' ngomnatet, ogochini kwonyik teegisto, amu inendet ko nyalulat eng' muren, ko u ye tun onyoru tugul mieindab sobondo, si ma kigerta sautikwok. Rirenetab ge nyii nyoljini bikab Kristo kobarta
\p
\v 8 Ne bo let anyun, ko oegu tugul che bo kabkatet agenge, che riregei, che chamdos ko u che tupcho che iming'inigee.
\v 9 Che mayaaktoi yaitio eng' yaitio, nda ko ng'emetab kut eng' ng'emetab kut, ago oegu che iberurisie, amu kigigurjook nito, si onam kaberuret.
\v 10 Amu, "inendet ne chame sobondo, ak si kogeer betusiek che miachen, ko ingorib ng'elyeptanyi mamwa yaitio, ak kutunyi si ma ng'also.
\q
\v 11 Ak ngoistoegei yaitio, ak koyai ne mie, ngocheng' kalyet ak kosub.
\q
\v 12 Amu tokyingei konyekab Jehovah che bo imanda, ak kogase itikyi sautikwai ago kirindoi togetab kiptaiyat che yae yaitio". Nyalilda agobo imanda kaborunetab Kristo
\p
\v 13 Ak ng'o ne yaiywok ne ya, ngot ochame mising kit ne mie?
\v 14 Ago ngoto onyalili agobo imanda, oboiboitu, amoiywei kamuisengwai, nda oimchigei.
\v 15 Ago ogonyit Kristo koek kiptaiyat ne tilil eng' mugulelwekwok, ak oegu che chobotin kotugul owolji chi tugul ne teebenok agobo kamang'unet ne mito eng' ariting'wong, ago eng' talasiet ak kaiyweisiet.
\v 16 Otinye kabkatet ne kararan, si ye kitaamok, kigochin kolilan ichek che mwaitaenok ng'alek che yaach akobo atebtang'wong ne kararan eng' Kristo.
\v 17 Amu keigei ngot ko noto magetab Jehovah, onyalilye ko ma amu oyae ne kararan kosiir oyae ne ya.
\v 18 Amu kime Kristo agine konyil agenge agobo tengekwogik, inendet ne bo imanda agobo che ma bo imanda, si kobiit komutyech Jehovah, ne kigibar eng' borto, ago kigisoob eng' tamirmiriet.
\v 19 Kiwa eng' yoto agine koamji tamirmirik che kimi korgoret.
\v 20 Che kima kogase it eng' tai, ye kiganye muitaetab Jehovah eng' betusiekab Noa, ye kingeyae melit, ne kigisorune biko che ng'ering' eng' beeko, choto ko ki biko sisit.
\v 21 Kergeindab tuguchuto ko kabatisanet, ne sorwech agine eng' betusiechu, ma kele istoetab simdab borto, ago wolunetab kabkatet ne kararan ne tokyinigei Jehovah, eng' ng'eetyetab Jeiso Kristo.
\v 22 Ne kiwa kipsengwet ak komi eutab tai ne bo Jehovah, ak kigiyai malaikaisiek ak bounatosiek ak kimnatosiek kogas it inendet.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Noto anyun ko u ye kinyalil Kristo eng' borto ogermenge anyun eng' kapkatonoto, amu kigitiach eng' tengekto inendet ne kiginyalil eng' borto.
\v 2 Si ko mata osopche eng' betusiekwok chetotinye eng' magutik che yaach che bo biko, ago si osopche eng' magetab Jehovah.
\v 3 Amu kigoyam betusiiek che kigosiirto kosulda magetab bororiosiek, che kibendoti eng' magutik che yaachen, kasetab miat, eetab maiyek, wasang'natet', keiyandit ak saetab kanamonik che etee ng'atutik.
\v 4 Che ibwati kole kwong'et amu moruachini osubi kimargatanoto eng atepto ne ya koboto ichek, si komngaitaenak yaitio.
\v 5 Ne tun tetyin ng'alek inendet ne chobot koruokyi che soptos ak che kigobek.
\v 6 Amu nito ko kigiamji logoiywek che miach agot che kigobek si kobiit kiruokyi eng' borto ko u ye kiruokyini biko che soptos, ago si kosopcho eng' tamirmiriet ko u ye sobei Jehovah.
\v 7 Ago kagorik kogesunetab tuguk tugul, noto anyun oegu che oribegei, ak oripsei eng' saet.
\v 8 Ne siirei tuguk tugul ko ochamnye mising, akwei eng' akwei amu tuchei chamnyet changindab tengekwogik.
\v 9 Oyachigei ne mie akwei eng' akwei ama eng' kang'unyng'unyet.
\v 10 Ko u ye kigonyor chi age tugul kagochinet oboisiechigei, kou ribik che miachen che bo chang'indab mieindab Jehovah.
\v 11 Ngo ng'alalchi chi. ko u arorutikab Jehovah, ngo boisie chi koboisie eng' kimnatet ne igochini Jehovah, si kobiit kitoror Jehovah eng' tuguk tugul eng' Jeiso Kristo, ne nenyi torornatet ak kimnatet koigeny ak koigeny. Amen.
\v 12 Chamanichu, amokwong' eng' tiemisiet nyi bo at nyi mi kwenung'wong', nyi nyonjinok si kobiit kotiemak, ko u ye kaityok kiy nyi okwong'e.
\v 13 Ago oboiboitu, kou ye oii yamdoikab nyalilwogikab Kristo, si tun oboiboitu eng' boiboiyet ne o eng' ng'ang'etab lilindanyi.
\v 14 Ng'echurok eng kainetab Jeiso Kristo, oberutotin amu mi tamimirietab torornatetab Jehovah barakung'wong.
\v 15 Amat konyalil age tugul eng' akwe kou rumin, anan ko chorin, anan ko ne yae yaitio anan ko chi ne indonogee ng'alekab biko alak.
\v 16 Ago ngonyalil chi amu kristianiindet, ko mat kolilan; ingotoror Jehovah eng' kainanito.
\v 17 Amu itei betut ne kitaune kiruoget gotab Jehovah, ak ngot ketaunenech achek, kotam nee kagesunetab ichek che magase it logoiywek che miach che bo Kamuktaindet?
\v 18 Ak ngot ko korom kesor chi ne bo imanda, ko tun koegu nee eng' nema bo imanda ak kiptengekyot?
\p
\v 19 Noto anyun ingogoito sobonwekwai che nyalildos ko u magetab Jehovah kogochi eng' yaet ne kararan yaindet ne kiyani korib. kotigonutik che kimng'achi boisiek
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ateechini mising' boisiek che mi kwenung'wong', anendet ne aii boiyo ko u ichek, ak aii baoriatab nyalilwogikab Kristo, ne kiyamdoi torornatetnyi tun king'anyei:
\v 2 Oyagei kerichekab Jehovah ne mito kwenuwong', otononji ama eng' magetab keljinet ne muruon, ago oyagei eng' chamet ne o.
\v 3 Amoegu kiptainik eng' che otononjini, ago oegu kaborunoik eng' akwet.
\v 4 Ak tun cho mestowot ne o, onyoru kutwet ne bo lilindo ne mabegu.
\p
\v 5 Kou noto ak akwe che mengechen, ogas it boisiek, Ee, ogermen ge akwe tugul eng'kominingetabge si kobiit oboisiechige akwe eng' akwe amu kirindoi Jehovah che Mensot, ak kogochi mieindo che iming'inige.
\p
\v 6 kotigoni che terotin Oming'ityigei anyun eut ne kim nebo Jehovah, si kotororok ye kait betut.
\v 7 Otuuchini inendet kaiimutikwok tugul, amu ribok inendet mising'.
\p
\v 8 Oripge, oripse, amu wendoti bunyondeng'wong' chesawil, ko u ng'etundo ne boriseni, kochengei ne amei.
\v 9 Ogirinde inendet ko o lumdotin eng'' kayaneng'wong, Onget ole yaaksei nyalilwogik che u choto eng' tupchosiekwok che mi ng'wony .
\v 10 Ak ngochobok, ak kolumdak ak kogimitok Jehovah nebo miendo tugul, ne kiguurchech lililindsnyi nebo koigeny eng' Jeiso Kristo, ko kaonyalilse eng' betusiek che matia.
\v 11 Nenyi kimnatet koigeny ak koigeny. Amen.
\p
\v 12 Kasirwak eng' ng'alek tutigin, eng' eutab Silbano, tupchennyo ne kiyani, ko u ye abkati, amwawok iman, ak abaoriani ale mieindab iman nebo Jehovah. otononse olumdegei.
\p
\v 13 Igatok inyendet ne mito Babulon, ne kigilewenok tugul; ak kogatak agine Mariko werinyu.
\v 14 Ogatgei eng' ng'ututetab chamnyet, ingoteb kalyet eng' akwe tugul che omite eng' Jeiso Kristo.

86
62-2PE.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,86 @@
\id 2PE
\ide UTF-8
\h 2 Petero
\toc1 2 Petero
\toc2 2 Petero
\toc3 2pe
\mt 2 Petero
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Simon Petero kiboitiot ak ne kiyoktoi nebo Jeiso Kristo, asirjini ichek che kigenyoru tugul kayanet ne kararan mising' eng' imandab Jehovah nenyo ak yetindennyo Jeiso Kristo.
\v 2 Ingotesak mieindo ak kalyet eng' akwe eng' naet ne onget Jehovah ak Jeiso Kiptaiyandennyo. Tuguk che miachen che nyoru bikab Kristo ak atebetab tuguchuto
\p
\v 3 Amu kigonech kamuktaetab Jehovah tuguk tugul che nyoljini sobondo ak kaiyweet ne kiywei Jehovah, eng' naet ne kiinae inendet ne kiguurech eng' torornatenyi ak neikesunotgei.
\v 4 Kigogonech eng' chuto yamdoikab atebetab Jehovah, ko kaochilile ng'emisiet ne mi ng'wony amu maget ne ya.
\p
\v 5 Ee, amung'lyondonito ye kaotes kagiiletab ge tugul eng' komostang'wong', otesyi mieindo kayaneng'wong'; Ak otesyi naet mieindo.
\v 6 Ak otesyi ribetab ge ak otesyi muitaet ribetab ge, ak otesyi kaiyweetab Jehovah, muitaet.
\v 7 Ak otesyi chametab tupchosiek kaiyweeta Jehovah ak otesyi chametab tupchosiek, chamyet.
\v 8 Amu ngot komi eng' akwe tuguchuto ak kotesak, koyaok si mochorirense anan ko che ma iyei logoek eng' naetab kiptaiyandenyo Jeiso Kristo.
\v 9 Amu inendet ne matinyei tuguchuto, ko kipkoratiat ak kogeere kit ne mi ole legit kityo ak koutie katililet eng' tengekwogikyi chebo keny.
\v 10 Eng'noto anyun, che kitupche, ogilge mising' oyai kuurseng'wong' ak lewenengw'ong' kogimit, amu ako ye oyai tuguchuto ko magoi obutye matiny.
\v 11 Amu kigonok ko u nyoto eng' chong'indo ochut bounatetab koigeny ne bo Kiptaiyandennyo ak ko sorunindennyo Jeiso Kristo. Ko legit kome Petero
\p
\v 12 Noto anyun ochobogei kotugul abwatwok tuguchuto'' akot ye onget choto, ko lumdootin eng' imanit ne otinye.
\v 13 Ak abwatwok ale kararan ko taami eng' bori, ang'eetak eng' kabkatet ne kabkatok.
\v 14 Anget ale choni kochogu metoetab bortanyu, ko u ye kigamwo'wa kiptaiyandennyo Jeiso Kristo.
\v 15 Ee, agiilige si ye kaamei omuch obwaat tuguuchu tugul. Baornatetab Petero, ak ne bo maotik
\p
\v 16 Amu kima kisub atindonik che kigichobe eng' ng'omnatet, ye kingemwowok kimnatet ak nyonunetab kiptaiyandenyo Jeiso Kristo. Ache che kiger eng' konyekyo ak telunatenyi.
\v 17 Amu kitaach teegisto ak torornatet eng' Jehovah kwanda, ye kichonji inendet kutit ne kibunu lilindo nebo etunet, kole ni ko werinyu chamanenyu, ne abaibai mising' eng' inendet.
\v 18 Ak kigas kutinoto kibunu kipsengwet, ye kigimi koboto inendet eng' tulwet ne tilil.
\v 19 Ak kitinye ng'olyotab maoinatet nebo iman, ne oyae ne kararan ye orib, ko u tait ne ikweng'toi eng' le tui, kot koech, ak kochorji mugulelwekwok taboiyetab karon.
\v 20 Ye kaonai ni korok, ole mami maoinatetab sirutiknyi iboru chito inegei kaguiyenyi.
\v 21 Amu mami maoinatet ne kigobit eng' magetab chi, ago king'alali biko eng' Jehovah kondochi Tamirmiriet ne tilil. maotik che bo lembech ak sobet nyi ya
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ago kibiit maotik che bo lembech agiche eng' kwenutab biko, ko u ye tun biitu agine eng' kwenung'wong' konetikab lembech, cheibu eng' ung'ot pcheutikab ng'emisiet, koesio agot kiptaiyat ne kial ichek koipchingei ng'emisiet ne chogu.
\v 2 Ak kosubi biko che chang', magutikwok che yaachen, kemwaitae ne ya oretab imanit amu ichek.
\v 3 Ak kocheng'jige borotet eng' akwe eng' ng'alekab ng'alset amu kaseng'wai ne bo miat, che ma iyenigei kirwogenywa kong'ete keny ama rue ng'emisiengwai.
\p
\v 4 Amu ngot ko ma rire Jehovah malaikaisiek ye kingoyai tengekto, ago kitoorji oldab kiruoget, ak konde keringonik che bo mesundeito, kerib agoi koit kiruoget.
\v 5 Ak kima rire ngwonyut nebo keny, ako nganda ki rip Noa amdoindet nebo imanda, ak biik alak tisap ye kingoiipchi maranet ng'wonyutab biko che maiywei Jehovah.
\v 6 Ak ngot ko kigabui ak kong'em nganasoogab Sodom ak Gomorahkoek aronik si koek kaboorunet eng ichek che ta kotebyei koma iywei Jehovah
\v 7 Ak kosor Lot chitab imanda, ne kinyalil mising' amu atebosiek che yaachen che bo kiptenginik.
\v 8 -Amu ye kimenyei chichoto bo imanda kwenung'wai kogeere ak kogasei, kong'em muguleldannyi nebo imanda eng' betut age tugul eng' boisiosekab ng'elelnatet-
\v 9 ko Inget anyun kiptaiyat kosar eng' yomset che iywei Jehovah, ak korib chi ma bo imanda kot betutab kiruoget, si tun kiruokchi.
\v 10 Ago mising ko icheget che isubi borto eng' magetab muruonindo, ak kosase bounatet. Che koromen, che rupei magutikwai, che mabondatos ye chubei kandoikwai.
\v 11 Agot nganda kimen malaikaisiek, che siirei mising eng' kimnatet, ko maipchini it ichek kiruogetab chubisiet kocho taitab kiptaiyat
\v 12 Ago bichuto matinye ng'omnatet, che kigisich kityo ko u tiong'ik che kinamei ak kebarei, che chubisie eng' ng'alek chemaingen, ko tun king'eme iman eng' ng'emisiengwai.
\v 13 Che nyoru nyalilda, nyoto ko melektab yaitiet, che iiti kole boiboiyet ye bogitos bet, berutik ak tisonik, che iboiboigei eng' igorwekai chebo chamnyet, ye amisie tugul.
\v 14 Biko che tinye konyek che nyiitotin ibetab ge, amaimuchi kometo tengekto, che chore sobonwek che ma tononiotin, che tinye muguleldo chikigonetgei kasetab miat lagok chechubotin.
\v 15 Kigobagakta oretab iman, koba komasta, korub oretab Balaam nebo kap Beor, ne kicham melektab yaitiet.
\v 16 Ako kigiger kong' amu bistoenyi - king'alal sigiriet nye namat kut eng' kutitab chi ak korany iywekab maotiondonoto.
\p
\v 17 Chuto konyekab beko che matinye bei, ak ko bolik che iboti koristo, che kigigonorji tuuindab mesundeito.
\v 18 Amu ye mwaei ng'alek che koromen chebo lasetab gei, kong'usei eng' magutikab borto, ak eng' maget nye ya, biko che katoi kochililyo eng' ichek che mi eng' kaniset.
\v 19 Kaororjini ichek katiagnatet, ako icheget ko otwogikab ngemisiet. Amu inendet ne iterteri chito age, koyai chichoto koek otwogindet.
\v 20 Amu ye kagochililge muruonditab ng'wony eng'naet ne nae kiptaiyat ne soruniindennyo Jeiso Kristo, ko ngot kota koratgei kogeny ak tuguchuto ak kiterter, kayait atebengwai nebo let kosir nebo tai.
\v 21 Amu kikayai eng' ichek ko ma nai oretab imanda, kosiir, ye kingonai koweektagei let eng ngatutiet ne tilil ne kigakegochi.
\v 22 Kigoosulta eng' icheget ko u yo mngae kalewenetab iman kole; Weekyingei seset kang'uktaikyi ak kwo komilmilegei ng'atatek koge Betutab nyonunetab kipaiyat ny toret ye kakeun kowekchigei ng'atateek.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Chamanichu, baruani asirwok ra ko nebo aeng', ak eng' tuwai ang'eeti kabkatutikwok chi tililen ye agonok obwaat.
\v 2 Si obwaat ng'alek che kimwa maotik che tililen eng' tai, ak ng'atutietab kiptaiyat ak sorunindet eng' bikyok che kiyoktoi.
\p
\v 3 Korok, onai ole tun bwani chombilik ak chombilisiet eng' betusiek chebo let, che isubi magutikwai.
\v 4 Ak komwaei kole, miano arorutietab nyonunennyi? Amu, kochob ye kingoruiyo kwanisiek, komi tuguk tugul ko u ole ki u kong'ete taunetab yaetab ng'ony.
\v 5 Amu kwetyini ichegei koutyie kole kimi kipsengwetisiek koboto keny, ak ng'wony ne kigiyai eng' ng'olyotab Jehovah.
\v 6 Kimaran bechoto ng'wonyut ne kibo betusiechoto ak kiboku.
\v 7 Ago kipsengwetisiek ak ng'wonyut chebo ra, ko kigonorji mat eng' ng'olyondonoto, kogonor agoi, betutab kiruoget ak ng'emisietab biko che meiywei Jehovah.
\v 8 Ago amoutie ng'olyondoni, chamanichu, ale betut agenge eng' kiptaiyat kokerge ak kenyisiek elfut, ak ko kergei kenyisiek elfut ak betut agenge.
\v 9 Maigage kiptaiyat eng' arorutienyi, ko u yo iiti alak kagaetab ge. Ago muitoi agobo akwek, mamachei kobet chi age tugul. Ako machei kobwanji tugul sigunet.
\v 10 Ago tun chonii betutab kiptaiyat ko u chorin: Ne siirtoe kipseng'wetisiek eng' cheet ne o ak kochootyo tuguk tugul che kigiae ng'wony ak barak eng' mat ne korom, ak kolal ng'wonyut ak boisionik che mi. Nyolu kochopge biko
\p
\v 11 Amu tun chotos tuguchuto tugul ko u nito nyolu oegu biko che u nee? Eng' atebet ne tilil ak kaiyweetab Jehovah.
\v 12 Ogenyi nyonunetab betutab Jehovah, ak ogilgei amu noto anyun chotos Kipsengwetisiek eng' mat, ak kochootyo tuguk tugul che kigiyae barak eng' mat ne korom.
\v 13 Ako kigonyi kipseng'wet ne leel ak ng'wonyut ne leel ko u arorutienyi, ole menye imanda.
\p
\v 14 Noto anyun, chamanichu, amu kigenyi tuguchuto, ongegiilge si tun kenyoruech kemi eng' kalyet ko matinye tisia amakitinye lelut eng' tainyi.
\v 15 Ak oiit ole muitaetab Kiptaiyandennyo ko yetunet, ko u ye kisirwak agine Paulo, tupchennyo ne kichame, ko u ng'omnatet ne kigigochi.
\v 16 Ko u eng' baronikyik tugul agichek, kong'alal agob tuguchuto eng' baronochoto, ole mi tuguk alak Che uuen kiguiyo, che igunuri che meeng'en kiy, ak che ma tononiotin, ko u ye itoi sirutik chun alak, kot koit ng'emisiengwai''
\v 17 Ko akwe anyun, chamanichu, amu koosib onai tuguchuto, oripge, si machorak kachililetab bistoik ak obutye eng' tononeng'wong'.
\v 18 Ago onerie eng' mieindo ak naet nebo kiptaiyandennyo ak sorunindennyo Jeiso Kristo. Nenyi torornatet ra agoi koigeny. Amen.

148
63-1JN.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,148 @@
\id 1JN
\ide UTF-8
\h 1 Johana
\toc1 1 Johana
\toc2 1 Johana
\toc3 1jn
\mt 1 Johana
\c 1
\cl Kurget 1
Sobondab koigeny ne kiging'any eng' Jeiso
\p
\v 1 Noto ne ki mi kong'ete taunet, noto ne kigegas, noto ne kigegeer eng' konyekyo, ak kenam eng' eunekyo agobo ng'olyotab sobondo.
\v 2 Ak king'ang'ak sobonoto, ak kigigeer, ak kebaoriani, ak kiboruok sobondab koikeny ne kimi koboto kwanda ak kigong'ang'wech.
\v 3 Noto ne kigegeer ak kegas ko noto ne kemwowok ak akwe si kobiit onyoru ak akwe yamdaet kobotech; Ee mito yamdaenyo koboto kwanda ak koboto werinyi Jesio Kristo.
\v 4 Ak kesirwok tuguchu si kobiit kosulda boiboiyenyo.
Kanyol koistoege tengekto biko che mache yamdaet ak Jehovah.
\p
\v 5 Ak ni ng'oliot ne kigigas eng' inendet, ak kemwowok kele lapkeyetab Jehovah ko ma mi tuindo eng' inendet mbo kitigin.
\v 6 Nda kimwa kele kitinye yamdaet koboto inendet ak kebendoti eng' tuindo kegenu ama kiyae imanda.
\v 7 Ago nda kibendote lapkeyet ko u ye mi indendet eng' lapkeyet ketinye yamdaet ak kotililech korotikab Jesio werinyi eng' tengekwogikyo tugul.
\v 8 Nda kimwa kele makitinye tengek, kegenegei ago mami imanda eng' ache. Ng'ot keng'any tengekwogikyo
\v 9 Koyanat ak ko bo imanda konyoiwech kaat tengekwogikyo, ak kotililech eng' kit age tugul ne ma bo imanda.
\v 10 Nda kimwa kele tomo ke yai tengek ko kagiyai inendet koek kiplembechwa ama mito ng'olyondenyi eng' ache.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Legukyu che mengechen, asirwok tuguchu, si moyai tengek. Ak ngot koyai chi tengek, ketinye ne saiywech kwanda, inended Jeiso Kristo ne bo imanda.
\v 2 Ak inendet tiseiywot ne bo tengekwogikyo, ago ma tengekwokikyo kityo ago bo ng'weny komugul agine.
\p
\v 3 Ak kingen eng' ni kele kingen inendet, ngot keribe ng'atutikyi.
\v 4 Inendet ne mwae kole, angen inendet, ama ribe ng'atutikyi, ko kiplembechwa, ama mi imanit eng' inendet.
\v 5 Ago inendet ne ribe ng'olyondenyi, ko kageyai koek ne igesunotgei chamnyetab Jehovah eng' inendet. Kingen eng' nito kele kimi eng' inendet:
\v 6 Inendet ne mwoe kole menye eng' inendet konyoljini agine kowendot ko u ye kigawendot inendet.
\p
\v 7 Chamanichu, masirwok ng'atutiet ne lel, ago ng'atutiet ne kibo keny ne kiotinye kong'ete taunet: Ng'atutienoto bo keny ko ng'olyot ne kiogas.
\v 8 Ak kogeny, asirwok ng'atutiet ne leel, ngolyot ne iman eng' inendet ak eng' akwe amu sirtoi tuindo ak komong' lapkeiyet ne bo iman.
\v 9 Inendet ne mwoe kole mi eng lapkeiyet, ak kosase ne tupcho komi eng'tuindo agoi ra.
\v 10 Inendet ne chame ne tupcho komi eng' lapkeiyet, ama mi kanagutiet eng' inendet.
\v 11 Ago inended ne sase ne tupcho komi eng' tuindo, ak kowendoti eng tuindo, ama ingen ole wendi, amu kagotuch tuindo konyekyi.
\p
\v 12 Asiirwok legochu mengechen, amu kigenyoiywok kaat tengekwokikwok amu eng' kainenyi.
\v 13 Asirwok kwanisiechu, amu kigonai inendet ne kimi kong'ete taunet. Asirwok murenju amu kioterter inendet ne ya. Kaasirwak legochu mengechen amu ongen Kwanda.
\v 14 Kaasirwak akwe, kwanisiechu, amu ongen inendet ne kimi kongete taunet. Kasirwak akwe murenju amu o kimen ak komenyok ng'olyotab Jehovah ak kioterter inendet ne ya.
\p
\v 15 Amocham ng'weny nda ko tuguk che mi ng'weny. Ngot ko cham chi ngweny ko mami chamnyetab kwanda eng inendet.
\v 16 Amu tuguk tugul che mito ng'weny ko magetab borto, ak magetab konyek, ak menotetab sobondo, ko ma bo kwanda, ago bo ng'weny.
\v 17 Ago siirtoi ng'weny koboto magenyi: ago inendet ne yae magetab Jehovah kotebche koigeny.
\p
\v 18 Kiteechini biko agobo kirindoikab Kristo.
\v 19 Legochu, ni ko kasarta ne bo let: Ak ko u ye kiogas kele tun nyone kirindoindetab Kristo, mbo ra ko kagobiit kirindoinikab Kristo che chang', kingen eng' noto kele nito kasarta nebo let. 19 Kimanda eng' kwenunyo, amu ki ma ko checho tugul.
\v 20 . Ak kigiilaak eng' inendet ne Tilil, ak ongen akwe tuguk tugul.
\v 21 Masirwak amu mongen imanit, ago kasirwak amu ongen, amu mami lembechta ne mang'une imanit.
\v 22 Ng'o kiplembechwet? ma inendet ne the kole Jeiso ko Kristo? Nito ko kirindoindetab Kristo inendet ne tae Kwanda ak werit.
\v 23 Age tugul ne tae werit ko matinye noto Kwanda: Ak inendet ne ng'anyei werit kotinye Kwanda agine.
\v 24 Ak akwe anyun ngomenyok noto kiogas kong'ete taunet, ngot komenyok noto kiogas kong'ete taunet, omenye ak akwe eng' werit ak eng'Kwanda.
\v 25 Ak ni arorutiet ne kiiaroruech inendet, noto ko sobondab koigeny.
\p
\v 26 Kasirwak tuguchu agobo icheget che machei kobetok.
\v 27 Ak akwe anyun komenyok kailet ne kionyoru eng' inendet, ak manyolu konetak chi, ago ko u ye inetok kaiilenyi agobo tuguk tugul, ak kobo iman, ma lembech ak ko u ye kigonetak omeny inendet.
\p
\v 28 Ak ra anyun legochu mengechenen, omeny inendet si ye tun kaging'any inendet, kesich nyiganatet, ama kililani eng' tainnyi eng' nyonunennyi.
\v 29 Ngot ongen ole bo iman inendet, ongen ole age tugul ne yae imanda ko kigesich agine eng' inendet.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Itililige chi ne chame kwanda Ogeero, chamnyet ne u nee ne kichamenech Kwanda, kot kegurenech legukab Jehovah! Ago kii choto ache. Noto anyun maingenech ng'weny amu ki manai inendet.
\v 2 Chamanichu, kii legugab Jehovah ra ago tomo keng'any ole tun ke u. Kingen kele ye tun took inendet, kegergeituge ak inendet: amu tun kigeere inendet.
\v 3 Ak itililigei chi age tugul ne tinye kamang'unoni agobo inendet, ko u ye tilil inendet.
\v 4 Bute ng'atutiet chi age tugul ne yae chalwok amu chalwok ko butetab ng'atutiet.
\v 5 Ak ongen ole kinging'any inendet si kobiit koib chalwok, amami chalwogik eng' inendet.
\v 6 Chi age tugul ne menye inendet ko ma yaei chalwok ama kere inendet age tugul ne yae chalwok amengen inendet.
\v 7 Legochu mengechen, amokany kobeetok chi, bo iman inendet ne yae imanda ko u inendet ne bo imanda.
\v 8 Bo chesawiliet ne yae chalwok amu kiyai chesawiliet chalwok kong'ete taunet. Kigeng'any weritab Jehovah amu si kobiit kong'em boisionikab chesawiliet.
\v 9 Mayae chalwok chi age tugul ne kigesich eng' Jehovah, amu tebyei keswondenyi eng' inendet amaimuchi koyai chalwok amu kigesich eng' Jehovah.
\v 10 Toogu legukab Jehovah eng nito ak legukab chesawiliet: Ma bo Jehovah chi age tugul ne mayae imanda nda ko inendet ne ma chame ne tupcho.
\p
\v 11 Amu ni ngo'lyot ne kigikas kong'ete taunet kele kechamnye achege en achege.
\v 12 Ma ko u Kain ne ki bo inendet ne ya ne kibar ne tupcho. Amu nee si kobar? amu ki yaachen boisionikyi, ak ki bo imanda che bo tupchennyi Chamnyetab tupchosiek.
\v 13 Amokwong'ie che kitupche ng'osasak ng'weny.
\v 14 Kingen kele kigemong'une meet kemong'ji sobondo, amu kichame che kitupche. Inendet ne ma chame tupchet kong'etu eng' meet.
\v 15 Rumin chi age tugul ne sase ne tupcho ak ongen ole mami rumin ne tinye sobondab koig'eny ne mite eng' inendet.
\v 16 Kigenai chamnyet eng' nito amu kiigoito sobondanyi agobo ache ak kanyol kigoite sobonwekyo agobo che kitupche.
\v 17 Ago chito ne tinye tugukab ng'wenyuni ak kogeere ne tupcho konyalili ama rire inendet, komeng'doi ano chamnyetab Jehovah eng' inendet?
\v 18 Leguchu mengechen, amatokany kecham eng' ng'olyot nda eng' ng'eliepta kityo ago eng' yautik ak imanda.
\p
\v 19 Kinae eng'nito kele kibo imanda ak kigoikoi mugulelwekyo eng' tainyi.
\v 20 Ngot koruokwech mugulelwekyo; ko o Jehovah kosiir mugulelwekyo, ak kongen tuguk tugul.
\v 21 Chamanichu, ngo meruokwech mugulelwekyo, ketinye nyiganet eng' taitab Jehovah.
\v 22 Ak kiy age tugul ne ki some kenyoru eng' inendet amu kigose it ng'atutikyi ak keyae tuguk ko u ye kigong'atech.
\v 23 Ak ni ng'atutienyi, kiyan kainetab werinyi Jesio Kristo ak kechomnye ko u ye kigong'atech.
\v 24 Ak menyei eng' inendet ne kase it ng'atutikyi ak noto kele menyech inendet amu tamirmiriet ne kigogonech.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Tiemisiet ne kinae tamirmirik, ngo bo Jehovah Chamanichu, amoyan tamirmiriet age tugul, ago otiem tamirmirik ngo bo Jehovah: Amu kigomang'ji ng'weny maotik che chang' chebo lembech.
\v 2 Ongen eng' ni Tamirmirietab Jehovah, Tamirmiriet age tugul ne ng'anyei kole kinyo Jeiso Kristo eng' borto ko bo Jehovah,
\v 3 ak Tamirmiriet age tugul ne mang'anye Jeiso ko mo bo Jehovah. Nito anyun ko kirindoindetab Kristo, ne kiogas kele nyoni, ak ra komito ng'weny.
\p
\v 4 O bo Jehovah legochu mengechen, ak kioteter iche, amu o inendet ne mi eng' oriting'wong kosir inendet ne mi ng'weny.
\v 5 Bo ng'weny icheget: ko amu noto kong'alali che bo ng'weny, ak kogasei ng'weny icheget.
\v 6 Ki bo Jehovah ache: Inendet ne ngen Jehovah kogasech, inendet ne ma bo Jehovah ko magasech. kingen eng' nito Tamirmirietab imanit ak Tamirmirietab kenisiet.
\p
\v 7 Chamanichu, ongechamnye, amu chamnyet ko bunu Jehovah. Ak age tugul ne tindoi chamnyet ko kigesich eng' Jehova, ak kongen Jehovah.
\v 8 Inendet ne matindoi chamnyet ko menget Jehovah, amu Jehovah ko chamnyet.
\v 9 Kigeng'any eng' nito chamnyetab Jehovah eng' ache, kele kigoyok Jehovah werinnyi ne kigisich inegei konyo ng'weny, si kobiit kesopche eng' inendet.
\v 10 Nito chamnyet, ma kele kigicham Jehovah, ago kichamech inendet ak koyok werinnyi, koek tiseiywot agobo tengekwokikcho.
\v 11 Chamanichu, amu kichamech Jehovah ko u nito konyoljinech kechamnye.
\p
\v 12 Ma mi chi ne kigogeer Jehovah kong'ete keny, ngot kechamsoti, komenyech Jehovah ak koyae chamnyenyi koek ne igesunotgei eng' ache.
\v 13 kingen eng' nito kele kimenye eng' inendet ak komenyech inendet amu kigonech keyamde Tamirmiryenyi.
\v 14 Ak kigegeer ak kebaorian kele kiiyok Kwanda werit konyo koek yetindetab ng'weny.
\v 15 Age tugul ne ng'anye kole Jeiso ko weritab Jehovah komenye Jehovah eng' inendet ak komenye inendet eng' Jehovah.
\v 16 Ak kingen ak kigiyan chamnyet ne ting'enech Jehovah. Jehovah ko chamyet, inendet ne men'gishei eng' chamnyanito komenye Jehovah inendet.
\v 17 Amu nito ko Kigeyai chamnyet koek ne igesunotke eng' ache si kobiit kesich nyiganatet eng' betutab kiruoget, amu ko u ole u inendet, ke u noto ache eng' ng'wenyuni.
\v 18 Mami kaiyweisiet eng' chamnyet. Ago oone chamnyet ne igesunotgei kaiyweisiet amu tinye kaiyweisiet kergong'iet ak inendet ne iyweisie ko magiyae koek ne igesunotke eng' chamnyet.
\v 19 Kichame inendet amu kisib kochamech.
\v 20 Ngot komwa chi kole, achame Jehovah ago sase ne tupcho ko kiplembechwa. Amu inendet ne ma chame ne tupcho ne kigogeer ko maimuchi kocham Jehovah ne tomo Kogeer.
\v 21 Kitinye anyun ng'atutioni bunu inendet, kele inendet ne chame Jehovah ko ngocham ne tupcho agine.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Age tugul ne iyani kole Jeiso ko Kristo ko kigesich eng' Jehovah: Ak age tugul ne chame inendet ne kisiche, kochamei agine inendet ne kigisiche eng' inendet.
\v 2 kinget eng' nito kele kichame legukab Jehovah, ye kichame Jehovah, ak keyae ng'atutikyi.
\v 3 Amu ni chamnyetab Jehovah, ale kerib ng'atutikyi: Ama nyigisen ng'atutikyi.
\v 4 Amu age tugul ne kigesich eng' Jehovah koterteri ng'weny: Ak ni ko katerteret ne iterteri ng'weny, noto ko kayanenyo.
\v 5 Ak ng'o inendet ne iterteri ng'weny? Kobate inendet ne iyani kole Jeiso ko weritab Jehovah.
\p
\v 6 Ni ko inendet ne kinyo eng' beko ak korotik; ma nyo eng' beko ichegei, kinyo eng' beko ak korotik. Ak Tamirmiriet ne baoriani amu Tamirmiriet ko imanit.
\v 7 Amu mi somogu che baoriani eng' kipsengwet, Kwanda, Ng'olyot ak Tamirmiriet he tilil,(ago chito somok ko agenge).
\v 8 Ak mi somogu che baoriani eng' ng'weny, Tamirmiriet, ak beko, ak korotik: Ak iyanjinsot choto somogu eng' agenge.
\v 9 Ngot ketaache baornatetab bik, ko o baornatetab Jehovah kosiir ne bo bik: Amu baornatetab Jehovah ko ni, kele kigobaorian agobo werinyi.
\v 10 Inendet ne iyani weritab Jehovah kotinye baornatanoto eng' inendet: Inendet ne ma iyani weritab Jehovah ko kakoyai inendet koek kiplembechwa, amu ma iyan baornatet ne kibaorian Jehovah agobo werinyi.
\v 11 Ak baornatonoto ko ni, kele, kigonech Jehovah sobondab koigeny, ak mi sobonito werinyi.
\v 12 Inendet ne tinye Werit ko kotinyei sobondo; Inendet ne matinyei weritab Jehovah ko matinye sobondo.
\p
\v 13 Kaasirwak tuguchu si kobiit onai ole otinye sobondab koigeny, akwe che oyani kainetab Weritab Jehovah.
\v 14 Ak ni nyiganatet ne ketinye eng' inendet kele ngesom kiy age tugul ko u magenyi, kogasech:
\v 15 Ak ngot kingen kele kasech eng' kiy age tugul ne kisome, kingen kele kitinye tuguk che kigesom inendet.
\p
\v 16 Ngot kogeer chi tupchenyi koyae tengekto ne ma bo meet, kosom, si kogochi Jehovah sobondo agobo icheget che kayai tengekto ne ma bo meet. mi tengekto ne bo meet: mamwoe ale kosom agobo noto.
\v 17 Kiy age tugul ne ma bo imanda ko tengek: ak mi tengekto ne ma bo meet.
\v 18 Kingen kele mayae tengekto chi age tugul ne kigesich eng' Jehovah; ago inendet ne kigesich eng' Jehovah koribe inendet, ama twae chichoto inendet ne ya.
\v 19 Ak kingen kele ki bo Jehovah ache ak mito ng'weny komugul eng' bounatetab inendet ne ya.
\v 20 Ak kingen kele kigonyo weritab Jehovah, ak kigogonech kaguiyet, si kobiit kenai inendet ne bo iman, ak kemi eng' inendet ne bo iiman, eng' Werinnyi Jeiso Kristo. Nito ko Jehovah ne bo iman, ak sobondab koigeny.
\p
\v 21 Legochu mengechen, oistoege kanamonik.

27
64-2JN.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,27 @@
\id 2JN
\ide UTF-8
\h 2 Johana
\toc1 2 Johana
\toc2 2 Johana
\toc3 2jn
\mt 2 Johana
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Ane boiyot asirjini baruani chebioset ne konyitot ago ne lewenot ak legukyi, che achame eng' imanit, ago ma anege kityo, ago icheget tugul che ingen imanit.
\v 2 Agobo imanit, ne menyech, ak ko tebche kobotech koigeny.
\v 3 Tebche kobotech mieindo, rirenet ak kalyet che bunu Jehovah Kwanda, ak Jeiso Kristo, Weritab Kwanda, eng imanit ak chamnyet.
\p
\v 4 Kiabaibaitu mising amu kianyoru legukuk alak kobendoti eng' imanit, ko u ye kikong'atech Kwanda.
\p
\v 5 Ak ra anyun, chebiosoni, kasomin mising ma ko u yo kasirun ng'atutiet ne leel, ago noto kigitinye kong'ete taunet ale kechomnye.
\v 6 Ak ni chamnyet, ale kebendate ko u ng'atutikyi. Ni ng'atutionoto ko u ye kiogas kong'ete taunet, obendate noto.
\p
\v 7 Amu kigomongji ng'weny kenik che chang; icheget che mang'anyei kole kinyo Jeiso Kristo eng' borto. Nito ko kenindet ak ko kirindoindetab Kristo.
\v 8 Oripge si mobeet tuguk che kigeyai, ago si onyoru melekto ne nyitat.
\v 9 Matinyei jehovah chi age tugul ne indoi amatebche eng' kanetisietab Kristo, tinye Kwanda ak Werit inendet ne menye eng' konetisiet.
\v 10 Ngonyonjok chi ne ma ibu konetisioni ko mat otaach inendet eng' gong'wong amat otoroch.
\v 11 Amu inendet ne torochi ko kayai yamdaet ak boisionikyi che yaachen.
\p
\v 12 Atinye ng'alek che chang che katamache asirwak amamache asir eng' kartasit ak wino ago amang'u anyonjok ak keng'alal ak akwe togoch eng' togoch [kimni]. Si kobiit kosulda boiboiyenyo.
\v 13 Igatin legukab cheptong'wong ne lewenot.

30
65-3JN.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,30 @@
\id 3JN
\ide UTF-8
\h 3 Johana
\toc1 3 Johana
\toc2 3 Johana
\toc3 3jn
\mt 3 Johana
\c 1
\cl Kurget1
\p
\v 1 Ane boiyot, asirjini Gaio chamanet ne achame eng' imanda.
\v 2 Chamanani, asae ale ibor komie eng' tuguk tugul ak eng' sobondo, agobo imanit ne mi eng' sobondang'ung'.
\v 3 Amu kiabaibaitu mising' ye kingobwa tupchosiek ak konyo kobaorian agobo imanda ne mi eng' inye, kou ye iwendote imanit.
\v 4 Matinye boiboiyet ne sire ni, ye agas kele bendoti legukchu eng' imanda.
\v 5 Chamanani, iyoe boisietab iman eng' kiy age tugul ne iyochini tupchosiek ak toek;
\v 6 Che ibortoi chamyeng'ung' eng' taitab kaniset. Iyae ne mie ye iyomisi eng' bandang'wai kou ye nyolu eng' Jehovah.
\p
\v 7 Amu kimanda iche agobo kainet amoib kiy eng' chebo bororiosiek alak.
\v 8 Noto anyun kanyoljech ketoret che u choto si kobiit keegu kiboitinik koboto iche eng' imanda.
\p
\v 9 Kiasirji ngolyo kaniset; ago ma taachech Diotrepe, ne chame koek ne togunot eng' kwenung'wai.
\v 10 Eng' noto anyun, ye anyo, abwati boisionikyi che yoe; ng'alalet ne ng'alalenech eng' ng'alek che yaachen, ama noto kityo, matoche tupchosiek ak koete icheget che chame kotaach ak koone eng' kaniset.
\p
\v 11 Chamanani, amerup che yaach, ago noto mie. Bo Jehovah inendet ne yae ne mie ago tomo kogeer Jehovah inendet ne yae yaitio.
\p
\v 12 Mwoe tugul ne mie agobo Demetrio ak kobaoriani imanda agine, ee ak kebaoriani ak ache ak ingen ile bo iman baornatenyo.
\p
\v 13 Katinye ng'alek che chang' che katasirun, ago mamache asirunenen winek ak kilamit.
\v 14 Ago amang'u ageerin kolegit, si kengalaal togoch eng' togoch.
\v 15 Ngotebi kalyet koboten, igotin chorondok. Igat chorondokyo eng' kainaikwai.

44
66-JUD.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,44 @@
\id JUD
\ide UTF-8
\h Juda
\toc1 Juda
\toc2 Juda
\toc3 jud
\mt Juda
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Juda, kiboityotab Jeiso Kristo ago tupchetab Jakobo asirjini icheget che kigiguur, che chamatin che mi eng' Jehovah Kwanda, che kigitabonji Jeiso Kristo.
\v 2 Ngotesak rirenet ak kalyet ak chomiet eng' okwe.
\p
\v 3 Chamanichu, kiagilge mising' asirwak agobo ole kisarwech Jehovah ache tugul. Ago kimagaat eng' ane asirwak okwe ak a kaigaak, asi akiljike miising' eng' kayanet ne kigikoji korok kayanik Chuto ko tuguk che kigenetech Jehovah koityi cho tugul che iyani Jeiso. Tuguchuto ko mawalakse agoi.
\v 4 Amu mi biko alak che kochutu eng' ung'ot ko mongen ago kigikoji kiruoget. Biko che kimoiyoni, che wale rirenetab kamuktaindet koek che mokyinige, ak kotae Jehovah Kamuktaindet ak Kiptaiyat Jeiso Kristo.
\p
\v 5 Eng' nito anyun, anonwok mbo nda kionget ole King okay is or Kiptaiyat biik eng' emetab Misiri, ko kingokakobata kong'em icheget che ki maiyoni.
\v 6 kora, kinde anyun Jehovah malaikaisiek che kimarib baunateng'wai, ago kibagakta meng'oteng'wai; kinde kotebe ratisiosiek che bo koigeny eng' mesundeito agoi koit kiruogetab betut neo.
\v 7 Ko u noto agot Sodom ak Komora, ak nganasook che kimuti, kingokochige sokset, ago rubote borwek che makerge ak chekwai ago kinde koek kaborunet, kololyo eng' kiruogetab mat ne bo koigeny.
\v 8 Imurwoni agiche chuto ko u noto borwek eng'karuotitoisiekwai ak kosase Kiptaiyat ago chube che tororen.
\p
\v 9 Ago kingo baregei Mikael malaikayat ne o, ak chesawil kotiysot agobo bortab Musa, komakany koipchi inendet kiruogetab chubet; ago kile ine, "ngokerin kong Kiptaiyat".
\v 10 Ago chube bichu tuguk alak tugul che menget. Ak tuguk che iguisot ichege ko u biteng'wai, ko u tiong'ik che matinye ng'omnatet king'eme icheget eng' tuguchuto.
\p
\v 11 Bwo eng' iche amu kirub oretab Kain. Ak kokochige mastaetab Balaam komach melekto ak kolusyo eng' ng'elelnatetab Kora, ne ng'elelji Musa.
\v 12 Bichuto ko yatok che mi nyanyjosiek orit che ung'otin eng' igorwekwok che bo chamnyet ye oamisie tugul, mestowek che amisie ichege ama iyweisie, bolik che matinye beek, che iboti koristo, ketik che matinye logoek, che kigobek konyil aeng' che kigetut ak tikitik.
\v 13 Miltaetabge ne korom nebo araraita che igutu kalilanengwai, kokelik che bendoti, che kikikonorji tuindo ne bo koigeny.
\p
\v 14 Ak kimaoten Enok agine, chito nebo tisap kong'ete Adam, koamtochi bichu, "kole ogeero, kinyo Kiptaiyat koboto bikchi che tililen elfusiek ng'isiat.
\v 15 Konyo koyachi kiruoget tugul, ak koruokyi tugul che ma iywei Jehovah eng' boisionikwai tugul che yaachen, che kigoyai ko ma iywei Jehovah. Ak ng'alekwai tugul che nyigisen che kimwa kiptengeginik che ma iywei Jehovah," agobo inendet.
\v 16 Chuto ko che ing'unyng'unysot kiptiyotinik che rube magutikwai che yaachen. Ak komwoe kutuswekwai ng'alek che koromen che bo menotet. che iboboe ng'alek biko si konyor kelunet.
\p
\v 17 Ago okwe chamanichu, obwat ng'alek che kikamwa eng' tai koyoktoikab Kiptaiyandenyo Jeiso Kristo.
\v 18 Kigamwowok kole tun bitu chotik eng' betusiekab let, che rube makutikwai che yachen che ma bo kaiyweetab Jeiso Kristo.
\v 19 Chuto che ibu kabesiosiek, che rube borwek, che matinye Tamirmirietab Jehovah.
\p
\v 20 Ago okwe chamanichu, okimitge eng' kayaneng'wong' ne tiliil mising', osoe eng' Tamirmiryet.
\v 21 Oribge eng' chamnyetab Kamuktaintet, ocheng'e rirenetab Jeiso Kristo agoi koit sobondab koigeny.
\p
\v 22 Ak orire alak che tinye saket eng' konetisiet ne bo kayanet, ak otoret iche.
\v 23 Ak osoru alak eng' kaiyweisiet, ochuutu eng' maat, ak orire alak, ye osose mbo ngoriet ne kagomuruonit eng' borto amu eng' tengektang'wai.
\p
\v 24 Ngobunji anyun ra inendet ne imuchi koribok si mobutye, ak kondenok taitab torornatenyi eng' boiboiyet ne o ne komatinye tisia.
\v 25 Kobunji Jehovah ne inege. Ne sarunindenyo eng' Jeiso Kristo Kiptaiyandenyo, ak torornatet, ak etunatet, ak bounatet, ak kimnatet kong'ete keny ak ra, ak koigeny. Amen .

552
67-REV.usfm Normal file
View File

@ -0,0 +1,552 @@
\id REV
\ide UTF-8
\h Ng'ang'utiet
\toc1 Ng'ang'utiet
\toc2 Ng'ang'utiet
\toc3 rev
\mt Ng'ang'utiet
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Nito ko ng'ang'utiet ne bo Jeiso Kristo ne kiigochi Jehovah inendet koborji otwogikyi tuguk che biitu ne matiny ak kochogu. Ak kiiyok malaikaiyandenyi asi koborji kiboitiondenyi Johana,
\v 2 ne kibaorian agabo ngolyotab Jehovah ak baornatetab Jeiso Kristo, tuguk tugul che kigeer.
\v 3 Iberurot inendet ne somani, ak, icheket che kasei ngalekab maoinatoni ak koribe tuguk che kigisiir eng maonotonito, amu kagorik betut.
\p
\v 4 Sirjini Johana, koityi kanisosiek tisab chemi Asia: ingotebi mieindo kobotok ak kalyet, che bunu inendet ne mi, ago kimi, ago tun choni, ak che bunu tamirmirik tisab che mi taitab ngecherenyi nebo laitornatet,
\v 5 ak che bunu Jeiso Kristo, ne baoriat ne bo iman, kiboretiet nebo che kigobek, ako bounindetab laitorinikab ng'weny. Koityi inendet ne chamech ako ne kitiachech eng tengekwogikcho eng korotikchi-
\v 6 kigoyaech keegu bororiet, keegu tisiik chebo Jehovah nenyi ako kwandanyi--- ingobunji inendet torornated ak kimnatet koigeny ak koigeny. Amen.
\p
\v 7 Ogeero, nyoni koboto bolik; ak tun kogere inendet konda age tugul, koboto icheket che kiga toor inendet. Ak koteiyo bororiosiek tugul chebo ngweny amu inendet.
\v 8 "Ane ko aii Alpha ak Omega" mwae Kiptaiyat Jehovah, "inendet ne mi, ago kimi, ago tun nyoni, noto ko Kamuktaindet.
\p
\v 9 Ane, Johana- tupchengwong ak ko aii ne kiemtei tugul nyalilda ak bounatet ak muitaet ne mi eng Jeiso Kristo--kiami emet ne kiikwen beko ne kiguure Patmo; agobo ngolyotab Jehovah ak baornatetab Jeiso.
\v 10 Kiami eng Tamirmiriet eng betutab Kiptaiyat. Ak kiagas kutit ne o eng batenyu, ko u ne bo iriaget.
\v 11 Komwa kole "Sirji bukuit tuguk che igeere eng bukuit ak iyokchi kanisosiek tisab--- koityi Epeso, koityi Simura, koityi Pergamo, koityi Tuatera, koityi Sarde, koityi Laodikia."
\v 12 Ak kiakuskong ale ageer kutinato kingalalwo, ak kingakuskong ageer kelyek tisab che bo taisiek che bo tahabu.
\v 13 Ak eng kwemutab kelyechoto bo taisiek ageer chito ne kergei ak weritab chi, kolaachi ngoriet ne koi ne itei kelyekchi ak koratege birirwetab tahabu komut tegenyi.
\v 14 Ak ki leel metinyi ak ko leelach sumeekyik ko u kororik che leelachen- ak leelach ko u teluchi-ak ki u konyekyi mat ne liblibeni.
\v 15 Ak ki u kelyekchi sugunwet ne sitat missing, ko u ne kigitilil eng mat, ak ki u tugenyi cheetab beko che chang.
\v 16 Kitinye kokelik tisab eng eunyi ne bo tai, ak kimongune kutinyi rotwetab chok ne ngatiben komoswek tuwai. Ki lile bich togenyi ko u asista ne lale eng kimnatenyi tugul.
\v 17 Ak kingageer inendet, abutyi kelyekchi ko u chito ne kagome. Ak kiigonora eunyi ne bo tai ak kole, "Ameiywei. Anendet ko aii ne bo tai ak ne bo let
\v 18 ak ko aii ne sobei. Kiga amei, ak ogeer anyun, asobe koigeny ak koigeny! Ak atinye yateiywekab meet ak che bo oldab che kigobek.
\v 19 Sir anyun tuguk che kaigeer, ak tuguk che mito raa, ak tuguk che tun biitu eng let.
\v 20 Ako anyun ungotietab kokelik tisab che kegeer eng eunyu ne bo tai, ak kelyek tisab che bo taisiek che bo talabu: Kokelikchoto tisab ko malaikaisiekab kanisosiek tisab, ak kelyechoto tisab che bo taisiekab tahabu ko Kanisosiek tisab.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 "Koityi malaikayat ne bo kaniset nemi Epeso sir: 'Mwae tuguchu inendet ne name kokelik tisab eng eunyi nebo tai ako inendet ne wendote kwenutab kelyek tisab chebo taisiek che bo tahabu,
\v 2 "' Anget boisioniguk, ak boisiengung ne nyigis, ak muitaengung, ak anget ale memuchi imuite agobo biko che yaachen- ak kiityem icheket che kurege che kiyoktoi, ago ma choto, ako kiinai ile kiplembechonik.
\v 3 Ak itinye muitaet ak kiimuite agobo kainenyu, amechaas.
\v 4 Ago ating'enen ngolyo, ale kiimete chamnyeng'ung ne bo tai.
\v 5 Inan anyun ole kiibute. Sigu ak iyai bocsionik che kiyae eng tai. Ngot ko mesigu anyonjinin ak aiste keldab taingung eng ole mito.
\v 6 Ago itinye ni: Isase boisonikab Nikolaitik, che asase agine.
\v 7 Inendet ne tinye itit, kogas kito ne mwachini Tamirmiriet kanisosiek. Inendet ne iterteri agochini koaam che bunu ketitab sobondo, ne mi paradiso ne bo Jehovah."'
\p
\v 8 Ak isirji malaikaiyatab kaniset ne bo Smurna: Ngalek che bo inendet ne bo tai ak ko ne bo let, inendet ne kigakome ak kosob kogeny:
\v 9 "Anget nyalilwogikuk ak banandang'ung', ago ii mogorio. Anget chubisietab icheket che mwae kole yahudik icheket, ago ma Yahudik icheket. Icheget ko sunagogitab chesawil.
\v 10 Ameiywei nyalilwogik che legit inyoru. Ogeero! Machei chesawil kotoorji korgoret alak eng okwe si kobiit ketiemak, ak inyoru nyalilda eng betusiek taman. Egu ne kiyani ogoi meiyat, si agonin kutwet ne bo sobondo.
\v 11 Inendet ne tinyei itit, kogas kito ne mwachini Tarmirmiriet kanisosiek. Inendet ne iterteri ko manyoru ngwanindo eng meet ne bo aeng.
\p
\v 12 Ak isirji malaikaiyatab kaniset ne mi Pergamo: Ngalek che bo inendet ne tinye rotwetab chok ne ngatiben komoswek tuwai:
\v 13 "Anget ole imenye, ole mi ngecheretab laitornatet ne bo chesawil. Ak ikwore kainenyu missing. Anget ale metai kayaneng'ung' eng ane, agot eng betusiekab Antipa baoriandenyu, nenyu ne bo iman, ne kigibar eng kwenung'wong, ole menye chesawil.
\v 14 Ago atingenen ngalek che ngering: Itenye alak eng oloto che kigonaam kanetisietab Balaam, ne kiinet Balak kondeno kanagutiet taitab logokab Israel asi koam amitwogik che kigochini kanamonik ak kosokso.
\v 15 Itinye kora ko u noto, alak che rube kanetisietab Nikolaitik.
\v 16 Sigu anyun! Ngot ko mesigu, anyonjinin achogu oborie icheket eng rotwetab chok ne mi kutinyu.
\v 17 Inendet ne tinye itit, kogas kito ne mwachini Tamirmiryet kanisosiek. Inendet ne iterteri, agochini mana che ung'otin, ak agochini koita ne leel ne kigesirji kainet ne leel eng koiata, kainet ne mainget chi kobate inendet ne taache."
\p
\v 18 "Koityi malaikayat ne bo kaniset nemi Tuatera sir: Ilechi, 'mwae ng'alechu Weritab Jehovah, ne tinye konyek che liblibendos kou mat ak kou kelyekchi taet ne tabulul:
\v 19 "Angen boisioniguk: chamnyengung' ak kayanengung ak muitaengung. Anget ale chang boisioniguk che bo let kosiir che bo tai.
\v 20 Ako atingenen ngoly, ale ichamjini chnepyoset, jezebel, ne kuuregei maotio; ak koneti kiboitinkyuk ak kogoigoi kosokso, ak koam tuguk che kigochin kanamonik.
\v 21 Ak kiogochi kasarta ale si kosik, ago machame kosik eng soksennyi
\v 22 Ogeer anyun! Awirjini kitogut ne bo miendo ak ichek che ibegei koboto inendet koba nyalida ne o, ngotko masig eng boisionikyi.
\v 23 Ak abare legukchi komeiyo, ak konai kanisosiek tugul kole anendet ne isiachi kabwatutik ak mugulelwek. Ak agochini age tugul eng akwe ko u boisionikwok.
\v 24 Ako amwawok akwek che ongetunotin eng Tuatira, tugul che matinyei konetisioni che maingen tuguk che kure alak tugukab orit chebo Chesawil- ko eng akwe amwae ale mateswok milet age.
\v 25 Ago ko u noto, okwar missing noto otinye akoi aitu.
\v 26 Ak inendet ne iterteri ak koyai boisionikyu agoi kagesunet, kotun agochini kimnatet koboi bororiosiek.
\v 27 'Ak koboi eng kiroktab karnet, ak kotuei ko u terenikab cheptereniot komengechitu koek rokyonick.'
\v 28 Ak ko u yo kiataach agine kobun Kwandanyu, agochini inendet kokeliet ne bo koriron.
\v 29 Inendet ne tinye itit, kogas kito ne mwachini Tamirmiriet kanisosiek."
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 "Koityi malaikayatab kaniset ne mi Sarde sir anyun: 'Ng'alechu ko bo inendet ne tinye tamirmirik tisab che bo Jehovah ak kokelik tisab. " Anget boisioniguk. Itinye kainet kele isobe, ago kiimei.
\v 2 Kosu ak igimit tuguk che ng'etunotin che legit komeiyo, amu tomo anyoru, boisioniguk ko che kigosulda eng taitab Jehovah nenyu.
\v 3 Inan anyun, kito ne kiitaach ak o igas. Kas iit anyun, ak isigu. Ngot ko meng'et ak iripse anyun, achonii ko u chorindet, amenae sait ne anyonjinin.
\v 4 Ago itinye kainaik che ng'ering eng' Sarde che ma imuruon ngoroikwai, ak tun bendoti icheket kobotoo, koloogoti ngoroik che lechach, amu nyolunotin icheket.
\v 5 Inendet ne iterteri kotun kilaakchini ngoroik che leelachen, ak mogoi abuch kainenyi eng Bukuitab Sobondo, ago ang'anye kainenyi eng taitab Kwandanyu, ak eng taitab malaikaisiekchi.
\v 6 Inendet ne tinye itit, kogas kito ne mwachini Tamirmiriet kanisosiek"
\p
\v 7 " Koityi malaikaiyatab kaniset ne mi eng Piladelpia sir anyun: ' Ng'alek chebo inendet ne tilil agobo iman- inendet ne tinye yateiwotab Daudi, inendet ne ngo yaat ko makere chi, ak ne ngoker ko mayatei chi.
\v 8 "'Angen boisioniguk. Keer anyun, kaandene taingung kurget ne yatat ne maimuchi chi koger. Angen ale itinye kimnatet ne kitigin, ako kiirib ngolyondenyu, ama itai kainenyu.
\v 9 Keer anyun! Agochini icheget che bo sunagogitab Chesawil, icheget che kuregee yahudik ago ma ichet, che kenu- Ayae icheket kobwa kogutuny eng kelyeguk, ak konai kole achamin.
\p
\v 10 Amu kiirib ngatutiennyu eng muitaet, aribin agine eng kasartab tiemisiet ne chonjini ngweny komugul, si kotiem icheket che menyei ngweny.
\v 11 Anyoni achogu. Nam missing noto itinye si masaranin chi kutwengung.
\v 12 Inendet ine iterteri ayae koek toloita eng' hekalut ne bo Jehova nenyu. Ama komandoi sang kogeny, ak asirjini inendet kainetab Jehova nenyu, ak kainetab nganasetab Jehova nenyu. (noto ko Jerusalem ne leel, ne chorugei eng kipsengwet kobunu Jehova nenyu), ak kainenyu ne leel.
\v 13 Inendet ne tinye itit, kogas kito ne mwachini Tamirmiriet kanisosiek."'
\p
\v 14 "Koityi malaikaiyatab kaniset ne mi Laodikia sir anyun: 'Ng'alekab inendet ne Amen, baoriat ne kiyani ak ko bo iman, bounindetab yautikab Jehova.
\v 15 "Angen bosioniguk ale mekaitit amebele bich. Kata keigei nda kekaitit anan ibele bich!
\v 16 Ko amu ilalang anyun- mebele bich amekaitit- Ko legit, angungden eng kutinyu.
\v 17 Amu imwae ile, 'Aii Magorio, ak kianyoru tugukchu che chang', ama mi kiy ne amache.' Ako mengen anyun ile inyalilii mising, nyolu kerirenen, ibanani, ii kipkoratia ak imi aach ngor.
\v 18 Kas katikonenyu: alena tahabu ne kigitilile mat asi iegu magoriot, ak ngoroik che leelach ako liltoi, si ilaach, ak si matook kalilanetab aach ngoriengung, ak kerichekab konyek che iile konyeguk si igeerte.
\v 19 Agere kong ak atigoni tugul che achame. Noto anyun, igiilge ak isigu.
\v 20 Keer anyun, atononi eng kurget ak agonygonyi. Ngot ko kas chi age tugul kutinyu ak koyaat kurget, anyoni konyi ak aamisie koboto inendet, ak koamis inendet kobotoo.
\v 21 Inendet ne iterteri agochini ketebi tuwai eng ngecherennyu ne bo laitornatet, ko u ye kiaterter agine ak atebi ak Kwandanyu eng ngecherenyi ne bo laitornatet.
\v 22 Inendet ne tinye itit, kogas kito ne mwachini Tamirmiriet kanisosiek.""
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Kingobata tuguchu atobende, ak ageer anyun kurgetab kipsengwet ne yatat. Tuget ne bo tai ne kiagas ko ki u ne bo iriambut, ne kingalalwo kole, "longu oli, asi aborun tuguk che tun biitu eng let ne matiny."
\v 2 Eng kasarata ko kiami anyun eng Tamirmiriet, Ak kiageer anyun ko kagindeno eng kipsengwet ngecheretab laitornatet, ak kimi chito ne kitebe ngecheranato.
\v 3 Ak inendet ne kitebee ko kikegei ako koitab jasipi ak carnelit. Kimito kibembet ne kigemut ngecheretab laitornatet. Kigergei kibembeinato ako sumaragdo.
\v 4 Ak kigemut ngecheranato bo laitornatet ngecherok tiptemu ak angwan, ak kitebe boisiek tiptemu ak angwan ngecherochoto, kolaachi ngoroik che leelachen, ak kotinye eng metowekwai kutwesiek che bo tahabu.
\v 5 Ak kimongune ngecheranato kalyelosiek, bolotosiek ak tulosiekab ilat. Ak kiliblibendos taisiek tisabu che bo matik eng taitab ngecheranoto bo laitornatet, choto ko tamirmirik tisab che bo Jehova.
\v 6 Ak kimii taitab ngecheranoto bo laitornatet, araraita ne bo glasit ne u krustalo. Ak kimi kwenutab ngecheranato bo laitornatet ak kiimut komoswek tugul che bo ngecheranata ko kigemuut tiong'iik angwanu che saptos, che nyiitotin konyek tai ak Let.
\v 7 Ak ki kergei tiondo ne bo tai ak ngetundo ak ki kergei ne bo aeng ak moita, ak kitinyei ne bo somok itondo ne u ne bo chito, ako nebo angwan ko kigerge ak chepsireret ne tirireni
\v 8 Ak ki nyiitotin tiongichoto angwan soptos konyek komoswek tugul barak ak orit, kotinyei age tugul kebebaik lo. Ama imuung'tos icheket bet ak kemoi komwae kolen, "Tilil, Tilil, Tilil, Kiptaiyat Jehova Kamuktaindet, ne kimi ak komi ak kotun nyonii."
\p
\v 9 Ak ye kingogochi tiongichoto saptos torornatet, ak teegisto ak kongoi inendet ne tebee ngecheranoto bo laitornatet, inendet ne sobei koigeny ak koigeny,
\v 10 kobutyi anyun boisiechoto tiptemu ak angwan taitahb inendet ne tebee ngecheranoto bo laitornatet ak kogutungji inendet ne sobei koigeny ak koigeny. Ak kowirji ngweny kutwesiekwai eng taitab ngecheret kolen,
\q1
\v 11 "nyoljinin, kiptaiyandennyo ak ko Jehova nenyo, itaach torornatet ak tegisto ak kamuktaet, amu kiiyai tuguk tugul, ak komii amu magengung nekiyai koyaagis.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ak kiageer anyun eng eutab tai ne bo inendet ne kitebee ngecheranato bo laitornatet, bukuit ne kigisiir tai ak batai, ne kigingoch eng ngoksosiek tisab.
\v 2 Ak kiageer anyun malaikayat ne kim kobarastoi eng kutit ne o, kole, "Ngo ne nyolu koyaatk bukuit ak kotiach ngoksosiekyi?
\v 3 Ak kima komi chi kipsengwet, anan ngweny, anan ko kureretab ngweny ne kiimuchi koyaat bukuinoto, anan kosoman.
\v 4 Ak kiarir missing amu kima biit chi ne nyolu koyaat bukuinoto anan kogeer kosoman.
\v 5 Ak kilejo age eng boisliechoto, "Ameterir. Keer anyun! Kigoterter Ngetundo ne bo oretab Juda, Tigitiotab Daudi, ko kigoturis. Ako imuchi inendet koyaat ngoksosiechoto tisab."
\v 6 Ak kiageer Aruet ne kitononi eng kwenutab ngecheranato bo laitornatet ak tiongichoto angwan saptos, ak eng kwenuta boisiechoto. kitoogu ko u ne kegaa kebar. Kitinye kuinoik tisab ak konyek tisab, choto ko tamirmirik tisab che bo Jehova che kigiyokto koba ngweny komugul.
\v 7 Kiwo anyun ak koib bukuit eng eutab tai ne bo inendet ne tebee ngecheranato bo laitornatet.
\v 8 Ak ye kingo kagoib bukuinoto, kobutyi taitab Arwet tiong'ichoto angwanu saptos ak boisiechoto tiptemu ak angwan. Ak kitinye age tugul ketubet ak tabet ne bo tahabu ne nyiitotin nyamdutik, che kebeelei, che choto ko sautikab bikab Jehovah che tililen.
\v 9 Ak kitienyo tiendo ne leel: kolen "nyoljinin inam bukuit ak iyaat ngoksosiekyi. Amu kigienyin, ak eng korotiguk ko kiialji Jehova biko kobun bororiet age tugul, ak che bo kutit age tugul, ak che bo bik alak tugul, ak che bo ematunwek tugul.
\q1
\v 10 Ak kiiyai icheket koek bororiet ak tisiik eng Jehova nenyo, ak kobounisie eng ngweny."
\p
\v 11 Ak kiageerte anyun ak kiagas kutitab malaikaisiek che chang che kiimut ngecheranato bo laitornatet ak tiongik che saptos ak boisiek. Ak koitengwai ko ki elfusiek tamanusiek konyil elfusiek konyil elfusiek che bo elfusiek.
\v 12 Kimwaei eng tuget ne o kole, "Nyolunot Aruet, ne kigieny, kotaach bounatet, magornatosiek, ngomnatet, kimnatet, teegisto, torornatet ak kalosunet."
\p
\v 13 Ak kiagas kito age tugul ne kigiyai ne kimi kipsengwet, ak ne mi ngweny, ak ne mi kureretab ngweny, ak eng araraita-ak tuguk tugul che mi oring'wai-kolen, "Ingobunji inendet ne tebe ngecheretab laitornatet ako inendet Aruet, kalosunet, tegisto, torornatet, ak bounatet koigeny ak koigeny.
\p
\v 14 Ak kimwa tiong'ichoto angwanu saptos kole," Amen!" Ak kobutyi ngweny boisiechoto ak kukutungchi.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Ak kiageer ye kingoyaat Aruet agenge eng' ngok sosiechoto tisab, ak kiagas agenge eng' tiongichoto angwan saptos komwa eng tuget ne ki tule ko u ilat kole "Nyo!"
\v 2 Ak kiageer anyun mbartanyit ne leel. Ak kitinye kianda ketindet, ak kigigochi inendet kutwet. Ak kimong' ko katerterin, ak asi kosich koterteris.
\v 3 Ak ye kingoyaat Arwet ngokset ne bo aeng, agas tiondo ne bo aeng ne sobei kole, "Nyo!"
\v 4 Ak kimong Mbartanyit age---ne birir ak kigigochi inendet ne kikete koisto kalyet kobet eng ngweny, si kobiit kobargei ichegei eng ichegei.. Kigigochi inendet rotwetab chok ne o.
\v 5 Ak ye kingoyaat Arwet ngokset ne bo somok, agas tiondo ne sobei ne bo somok kole, "Nyo!" Ak kiageer anyun mbartanyit ne tuui, ak kitinyei ratilit eng eunyi inendet ne kikete.
\v 6 Ak kiagas ne u tuget eng kwenutab tiongichoto angwan che saptos kolen, "kialdoe kibabetab nganok denarit agenge, ak kialdoe kibabok somok che bo sairik denarit agenge. Amengem mwaita ak divaik."
\v 7 Ak ye kingoyaat Arwet ngokset ne bo angwan, agas tugetab tiondo ne sobei ne bo angwan kole, "Nyo!"
\v 8 Ak kiageer anyun, mbartanyit ne talelyo. Ak kainetab inendet ne kikete ko kigiguree meet, ak kirube inendet oldab che kigomeiyo. Ak kigigochi ichecket kimnatet koboi kebeberta agenge eng angwan ne bo ngweny, kobare rotwetab chok, rubet ak miondo, ak tiongikab timdo che yaachen che bo ngweny.
\p
\v 9 Ak kingoyaat Arwet ngokset ne bo mut, ageer eng kureretab kaptisisio sobonwekab icheket che kigibar amu ngolyotab Jehova, ak baornatet ne kitinyei.
\v 10 Ak kimwa eng kutit ne o kole, "Agoi ou, ee Bounindetab tugul, ne tilil ak ko bo iman, si iruokyi ak iyaaktoiywech mugetit ogobo korotikyo eng ichek che menyei ngweny?"
\v 11 Ak kigigochi age tugul eng icheket ngoriet ne goi ne leel, ak keleji ko ta kogany ne matia, kot kosulda koitetab che otwogik koboto icheket, ak tupchosiekwai, che tun kibarei ko u icheget.
\p
\v 12 Ak kiageer ye kingoyaat Arwet ngokset ne bo lo, ak kibiit kiprengrengit ne o mising. Ak kituuit asista ko u kuniet ne kigiyae kororik che tuuen, ak kikergeit arawet komugul korotik.
\v 13 Ak kiroroiyo ngweny kokelik che mi kipsengwetisiek, ko u ye ibutos eng mogoiywet logoekyi, kotomo korurio, ye itumdumi koristo ne o.
\v 14 Ak kiistogee kipsengwet ko u kartasit ne kakimaman. Ak kigiisto eng komoswekwai tulwet age tugul ak emet age tugul ne kiikwen beko.
\v 15 Kong'et anyun Laitorinikab ngweny ak bounik, ak kiptainik che eechen, ak magorek, ak che kimen, ak chi age tugul ne rarat ak chi age tugul ne itiagat, kounygee eng kebenonik ak ruandosiek che bo tulonok.
\v 16 Ak kolejini tulonok ak ruandosiek, "Oluulchech! Ak ounyech eng togetab inendet ne tebee ngecheretab Laitornatet, ak eng neregekab Aruet.
\v 17 Amu kagoit betut ne o ne bo neregekwai. Ak tos ngo ne imuchi kotonon?"
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Kingobata nito ageer malaikasiek angwan kotonondos eng luukwek angwan che bo ngweny, konamei koristo angwan che bo ngweny, si mata kousyi usonet ngweny, anan araraita, anan ketit age tugul.
\v 2 Ak kiageer malaikayat age komong'u kobun kongasis, kotinye ngoksetab Jehova ne sobei. Kiguur malaikaisiek angwan eng tuget ne o, che kigigochi kongem ngweny ak araraita:
\v 3 Koleji, "Amongem ngweny, anan araraita, anan ketiik, agoi kindene ngokset togochikab kiboitinikab Jehova nenyo."
\v 4 Ak kiagas koitetab icheget che kigingoch, ko kiek elfusiek bogol ak artam ak angwan, che kigingoch eng oret age tugul ne bo legukab Israel:
\v 5 kigingoch elfusiek taman ak aeng che bo oretab Juda, ak kiek che bo oretab Reuben elfusiek taman ak aeng, ak kiek che bo oretab Gad elfusiek taman ak aeng,
\v 6 ak kiek che bo oretab Aser elfusiek taman ak aeng, ak kiek che bo oretab Naptali elfusiek taman ak aeng, ak kiek che bo oretab Manase elfusiek taman ak aeng,
\v 7 ak kiek che bo oretab Simeon elfusiek taman ak aeng, ak kiek che bo orethab Lawi elfusiek taman ak aeng, ak che bo oretab Isaker elfusiek taman ak aeng,
\v 8 ak kiek che bo oretab Sebulun elfusiek taman ak aeng, ak kiek chebo oretab Josep elfusiek taman ak aeng, ak kigingoch che bo oretab Benjamin elfusiek taman ak aeng.
\p
\v 9 Kingobata tuguchu, ageer anyun, tuiyet ne o ne kima komuchi chii koiit--che bunu bororiet age tugul, oret age tugul, kutuswek tugul- kotonondos eng taitab ngecheterab litornatet ak eng taitab Aruet. Kilaachi ngoroik che koen ako leelach, ak Kotinye temenikab sosik eng eunekwai,
\v 10 ak kibarostoi eng kutit ne o, Kole: "Bo Sarunet Jehova nenyo ne tebe ngecheretab Laitornatet, ak ko bo Aruet."
\v 11 Ak kitonondos malaikaisiek tugul ko kaimuut ngecheretab Loitornatet, ak boisiek, ak tiong'ik angwan che saptos, ak kiibutyi ng'weny eng taitab ngecheretab Laitornatet. Ak kolos Jehova,
\v 12 kolen, "Amen! Bo Jehova nenyo kolosunet, ak torornatet, ak ngomnatet, ak kongoi, ak tegisto, ak kamuktaet, ak kimnatet, koigeny ak koigeny! Amen!"
\p
\v 13 Ak kitebena agenge eng boisiek, kolejo, "Chu ilaachi ngoroik che leelachen, ko ngo, ak kobunu ano?
\v 14 Ak kiawolji inendetn aleji, "Kiptaiyandeni, ingen inye," kolecho anyun, "Chu ko icheket che bunu nyalilda ne o. Ak kigoun ngoroikwai koleelagitu eng korotikab Aruet."
\v 15 Amu nito anyun, komi icheket taitab ngecheretab laitornatet ne bo Jehova; ak koboisiechini inendet bet ak kemoi eng hekalunyi. Ak koiitoi inendet ne tebe ngecheretab laitornatetab emainnyi eng baragung wai.
\v 16 Ma kogasei rubet kogeny, ama koamei melelda kogeny. Makobeelei ichekt asista, ama kobelei icheket mat age tugul.
\v 17 Amu egu mestowongwai Aruet ne mi kwenutab ngecheretab laitornatet, ak kondochini icheket koba konyekab beko che saptos, ak kobukchi Jehova beekab kong alak tugul eng konyekwai."
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak ye kingoyaat ngokset ne bo tisab, kosis kipsengwet kasarta ne legit kebebertab sait.
\v 2 Ak kiageer malaikaisiek tisab che kitonondos eng taitab Jehova, ak kigigochi kiriambusiek tisab.
\v 3 Ak kicho malaikayat age, konyo kotonone ole bo kapkorosut, kotinyei teret ne bo tahabu; ne kibelee nyamdutik. Ak kigigochi nyamdutik che chang che kibeele, si kotese sautikab che tililen tugul chebo Jehovah eng kapkorosutab tahabu, ne kimi taitab ngecheretab laitornatet.
\v 4 Ak kitogosta iyetab nyamdutik che kibeelei---koboto sautikab biko che tililen, eng taitab Jehova ak eng eutab malaikayat.
\v 5 Ak kiib malaikaiyat teronoto ak konyiit matab kapkoros konyi. Ak kowirji ngweny, ak kibiit tulosiek, ak kutuswek ak kalyelosiek, ak kiprengreng'iet.
\p
\v 6 Ak kipchopgei malaikasiek tisabu che kitinyei kiriambusiek tisab si koguut.
\v 7 Ak kiguut malaikayat ne bo tai, ak kibiit koikab ropta ak mat, che ing'olotin ak korotik. Ak kigiwirji ngweny; ak kilal kebeberta agenge eng somok ne bo ngweny, ak kilal kebererta agenge eng somok ne bo ketiik, ak kilalyo suswek tugul che nyalilen.
\v 8 Ak kiguut malalikayatab aeng ak kigiwirji anaraita kit ne u tulwet ne o kolalei. Ak kiek korotik kebeberta agenge eng somok ne bo araraita,
\v 9 ak kimeiyo kebeberta agenge eng somok ne bo tiongik che kimi araraita che ki saptos, ak kigingem kebeberta agenge eng somok ne bo melisiek.
\v 10 Ak kiguut malaikaiyatab somok, ak kirorok kokeliet ne o kobun barak, kolalei ko u torchit, ak kiibutyi keberta agenge eng somok ne bo ainosiek.
\v 11 Kigiguure kainetab kokelienato ngwanindo. Ak kingwaniit kebeberta agenge eng somok ne bo beko, ak kimeiyo biko che chang eng beechoto, amu kiga kiyai kongwonegitu.
\v 12 Ak kiguut malaikaiyatab angwan iriambunyi, ak kigikwer kebeberta agenge eng somok ne bo asista, ak kebeberta agenge eng somok ne bo arawet ak kebeberta agenge eng somok ne bo kokelik. Ak koimenit kebeberta agenge eng somok ne bo tuguchoto, ama lapkeit betut eng kebeberta agenge eng somok ak kebebertab somok ne bo kemout ko kima kotinye lapkeiyo age tul.
\p
\v 13 Ak kiageer, chepsireret ne kitirireni eng eng barak ak agas kolen eng kutit ne o, "Bwo bwo, bwo, agobo Icheket che menye ngweny, amu cheosiek alak che bo iriambusiek che bo malaikaisiek somok che ta koguutei."
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak kiguut iriambunyi malaikaiyatab mut. Ak kiogeer kekeliet ne kibunu kipsengwet ko kakobutyi ngweny. Ak kigigochi inendet yateiywot ne bo kebenet ne lo missing amatinye let.
\v 2 Ak kiyaat kebenonoto matinye let, ak kilany iyeto komongune kebenonoto, ne u iyeto ne bo mat ne o missing. Ak koimenit asista ak soet amu iyetab kebenonoto.
\v 3 Ak kimongune cherengenyinik iyeto kobwa ngweny, ak kigigochi ichek kimnatet ne u ne bo takolikab ngony.
\v 4 Ak kigingat icheket komangem suswekab ngweny anan ko kiy age tugul ne nyalil anan ko ketit age tugul, ago bichoto ichegei che kimatinye ngoksetab Jehova eng togochikwai.
\v 5 Ak kigingat icheket keleji amat kobar bichoto, ago si kobiit konyalil icheket arawek mut. Ak ki u kanyalilengwai kanyalitetab takoliet, yo kasus chito.
\v 6 Ak tun chenge biko meet eng betusiechoto ako mogoi nyor. Isori biko ko machei komeiyo, ak komweei meiyat eng icheket.
\v 7 Ak ki u itonwekab cherengenyisiechoto mbartanyisiek che chobotin koba boriet. Ak ki u yo mi metowekwai kutwesiekab tahabu ak togochikwai ko kigerge ak togochikab biko.
\v 8 Ak kitinye sumeek che u sumeekab chepyoso, ak ki u kelekwai kelekab ngetunyik.
\v 9 Ak kitinyei garik che kiilaakyini teget ko u che bo karnok; ak ki u cheetab kebebaikwai cheetab karisiek che bo mbartanyisiek che chang che ruaei kobendi boriet.
\v 10 Ak kitinye saruraik che u che bo takolaik; ak eng saruraikwai ko kitinye kimnatet kosus biko eng arawek mut.
\v 11 Ak kitinye icheket laitoriat ne bou, noto ko malaikaiyatab kebenet ne mang'ete let. Ne kainenyi eng kutitab Hebranik ko abnandon, ak eng yunanik ko Apollyon.
\p
\v 12 Kagosiirto bwo ne bo tai. Okeer anyun! Ye ibata kobwanii nyasutik alak aengu.
\p
\v 13 Ak kiguut malaikaiyatab lo iriambunyi, ak kiagas tuget ne mongune kuinoikab kapkorosutab tahabu ne mi taitab Jehova,
\v 14 komwachini malaikaiyandanato bo lo, ne kitinye iriambut, kolech, "Itiach malaikaisiek angwan che ratotin eng ainet ne o ne bo Euphrate."
\v 15 Ak kigitiach malaikaisiechoto angwan, che kiga kechob ogobo kasarata, ak betut, ak arawet, ak eng kenyinoto ketiach kobar kebebertab agenge eng somok ne bo biko.
\v 16 Ak kiek koitetab askarikab luget che kikalany mbartanyisiek 200,000,000. Ak kiagas koitengwai.
\v 17 Ak kiageer anyun ko u noto mbartanyisiek eng ngangutiet ak icheget che kikete: Kokitinye garik che kilaakyini tegetik che u mat, ak che u haukinto ak che songi ko u koik che laldos. Ak ki u metowekab mbartanyisiek metowekab ngetunyik, ak komongune kutuswekwai mat, ak iyeto, ak koik che laldos.
\v 18 Ak kibar tiongichu somogu kebeberta agenge eng somok ne bo biko, eng: mat, iyeto ak eng koik che laldos che kimongune kutuswekwai.
\v 19 Amu kimi kimnatetab mbartanyisiechoto kutuswekwai, ak saruraikwai-- amu kikergei sarurikwai ak erenok, amu kitinye metowek che kisuse biko kot konyor mook.
\v 20 Ak biko che kinget, che kima kibar eng korotwechoto, ko mosig eng' boisionikab eunekwai si ma ta kosa oik ak kanamonikab tahabu, ak che bo feda, ak che bo sugunonik, ak che bo koik, ak chebo ketik---tuguk che maimuchi kogeerto, anan kogasta anan kobendat.
\v 21 Amasik eng rumisiosiekwai, anan eng banitwogikwai, anan eng sokseng'wai, anan eng chorsosiekwai.
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Ak kiageer kogeny anyun malaikaiyat age ne kim kochorugei eng kipsengwet. Kikakilaagchi boldet, ak kimi kibembeit baragutab metinyi. Ak ki u togenyi asista, ak ki u kelyekyi toloiwekab mat.
\v 2 Ak kikanam eng bukuit ne mining, ne kikiyat eng eunyi. Ak kiindeno keldanyi ne bo tai nyanjet ak kondeno ne bo katam emet.
\v 3 Ak kiwaach eng tuget ne o ko u yo morori ngetundo. Ak ye kingo kagowaach, kong'ololyo ilotik tisab eng' tulosiekwai.
\v 4 Ak ye kingo kogong'ololyo ilotik tisabu, amach asir, ako kiagas tuget ne bunu kipsengwet kole, " Ngoch tuguk che kamwa ilotik tisabu. Amesir."
\v 5 Ak Kinamji barak eunyi ne bo tai kotokyi kipsengwet malaikaiyat ne kiageer kotonone araraita ak emet.
\v 6 Ak kimuro eng inendet ne sobei koigeny ak koigeny, inendet ne kiyai kipsengwet ak tuguk che mito orit, ngweny ak tuguk che mi orit, ak araraita koboto tugul che mito orit, ak komwa malaikaiyat kole, "Makomii kaenetabge.
\v 7 Ago eng betut ye machei koguut iriambunyi malaikaiyatab tisab, kosulda anyun ungotietab Jehova, ko u logoiywek che tililen che kimwochi kiboitinikyi maotik."
\p
\v 8 Ak tuget ne kiagas kobunu kipsengwet kongalolwo kogeny: kole, "Ui, nam bukuit ne yataat eng eutab malaikayat ne tononi eng araraita ak eng ngweny."
\v 9 Awe anyun ole kimi malaikaiyat ak aleji kogona bukuinoto mining. Ak kolejo, "Nam bukuit ak iaam. Igochini moengung kongwanit, ago anyinyitu eng kutingung ko u kumiat."
\v 10 Ak kianam bukuit ne mining eng eutab malaikaiyat ak aam. Ak ki anyin eng' kutinyu ko u kumiat, ak kingo kaam, kongwanit eng moennyu.
\v 11 Ak kimwowo kole, "Kanyoljin imaoten agobo bik che chang, bororiosiek, kutuswek, ak laitorinik.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak kigigona tegat ne u kirokto aboisie koek ne kikwoisie. Ak kikilejo, "Ngeet ak ikwaa hekalutab Jehova ak kapkorosut, koboto icheget che saei eng oloto orit.
\v 2 Ago bagakte, amat ikwaa kiyeng'ut ne mito hekalut sang, amu kigegochi Bororiosiek. Ak kotiechatiechi eng kelyekwai nganaset ne tilil eng arawek artam ak aeng.
\v 3 Agochini baorinikyu aeng komaoten betusiek 1,260 kolachi kuniook."
\v 4 Baorinichuto ko ketik aeng che bo emitic ak kelyek aeng che bo taisiek che kotonondos eng taitab Kiptaiyet ne bo ngweny.
\v 5 Ak komache chi konyalil icheket, komongune mat kutuswekwai ak kotar bunikwai. Ak ngot ko mache chi konyalil icheket, kebare ko u nito ne matiny.
\v 6 Tinye baorinichuto kimnatet koger kipsengwet si marobon eng betusiekab maoinatengwai. Ak kotinye kimnatet kowal beko koek korotik ak kobir ngweny eng koroita age tugul ko u ole maktoi.
\v 7 Ak ye tun kagotar baornatengwai, koyai luget agobo icheket tiondo ne mongune kebenet ne loo ama tinye let. Iterteri ak kobar icheket tionyoto.
\v 8 Ak tebsot muswekwai eng oretab nganaset ne o, (ne kiguure eng tamirmiriet Sodom ak Misiri) ole kiga kigartate Kiptaiyandengwai.
\v 9 Ak keerei muswekwai alak eng biko tugul che bunu ortinwek, ak kutuswek, ak bororiosiek, eng betusiek somok ak kebebertab betut. Ama chamdoi ketub muswekwai eng kererit.
\v 10 Ak boiboitu che menye ng'weny ogobo icheget ak kogasge. Ak koyokyige konunoik agenge eng age amu kinyalili maotichuto aeng icheket che menyei ngweny.
\v 11 Ak ye kingobata betusiechoto somogu ak kebeberiat kochut icheket kambusetab sobondo ne bunu Jehova, ak kotononio eng kelyekwai. Ako name cholatet ne o ichek che keere icheket.
\v 12 Ako kase tuget ne o ne bunu kipsengwet kolejini icheket, "Olongu oli!" Ak kolanye koba kipsengwet eng boldet, kogeeroti icheket bunikwai.
\v 13 Ak eng kasarata kobiitu kiprengrengiet, ak kolul kebeberta agenge eng taman ne bo nganaset. Ak kobare kiprengreng'ianato biko elfusiek tisab, ak kicholsot che ng'etu ak kogochi torornatet Jehova ne bo kipsengwet.
\p
\v 14 Kagosiirto nyalilda ne bo aeng. Keer anyun! Nyoni Nyalilda ne bo somok kochogu.
\p
\v 15 Ak kiguut malaikaiyatab tisab iriambunyi, ak kibiit tugosiek che eechen eng kipsangwet ak komwa kole, "Kagobunji bounatetab ngweny Kiptayandenyu, ak ko bo Kristo nenyi, ak kobou koigeny ak koigeny."
\v 16 Ak kiibutyi ngweny boisiek tiptemun ak angwan, che tebee taitab Jehova eng ngecherokwai che bo torornatet, ak kokutungji Jehova.
\v 17 Komwae kole, "Kiwegun kongoi, ee Kiptaiyat Jehova kamuktaindet, ne imi, ak kiimi, amu kainam kamuktaengung ne o ak kaitou ibou.
\q1
\v 18 Kinerekcho bororiosiek, ak kakonyo nereknatengung. Ak kakoit betut ne kiruokyine biko che kigomeiyo ak betut ne kigochine kiboitiniguk maotik melekwekwai, ak biko che tililien, ak icheket che kiiywei kainengung, che mengechen ak che eechen. Kakoit kasarta nengu'un ingem icheket che ngemei ngweny."
\p
\v 19 Ak kigiyaat hekalutab Jehova eng kipsengwet ak kitook eng hekalunnyi moingetab arorutioenyi. Ak kibiit kalyelosiek ak kutuswek, ak tulosiek ak kiprengreng'osiek, ak koik che eechen che bo ropta.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Kitook kaborunet ne o eng kipsengwet: chepyoso ne kiilaachi asista, ak komi arawet ng'wenyutab kelyekchi ak kimi metinyi kutwetab kokelik taman ak aeng.
\v 2 Kitomono inedet, ak kiwaache kotinye ngw'anindab sigisiet, ak eng ng'wanindo komache kosigis.
\v 3 Ak kitook kaborunet age eng kipsengwet: Ogeer anyun! Kimi tiondo ne o ne borir ne kitinye metewek tisab ak kuinok taman, ak kimi metewekchi kutwesiek tisabu.
\v 4 Ak kibukto saruryenyi kebeberta agenge eng somok ne bo kokelikab kipsengwet ak kowirji ng'weny. Ak kitonon tionyoto eng taitab chepyosonoto kimache kosigis, kole si ye sigis, koam lekwet.
\v 5 Ak kisich lekwet ne werit, ne tun ko bou bororiosiek tugul eng kiroktab karnet. Ak kigimut kechaktae lakwenyi kwo ole mi Jehova agoi nyecherenyi ne bo laitornatet.
\v 6 Ak kimwei chepyosonoto kwo tumoo kwen, ole kitinye komosta ne kiga kochopchi Jehova, si komuch kobai inendet eng oloto betusiek 1,260.
\p
\v 7 Ak kibiit boryet eng kipsengwet. Kiwo Mikol Koboto malaikaisiekchi kobarge ak tiondo, ak kiyai boryet tionyoto ak malaikaisiekchi.
\v 8 Ago kima ko kim tionyoto komuch koterteris. Ak ki mata konyor olda ngwai kogeny eng kipsengwet.
\v 9 Ak kigiwiir tionyoto O konyo ng'weny erenet ne bo keny, ne kigiguure Chesawil anan ko Setani, keberberindetab ngweny komugul- kigiwir konyo ngweny, ak kigiwir malaikaisiekchi koboto inendet.
\v 10 Ak kiagas kutit ne o eng kipsengwet: kole, "kagocho raa sorunet ak kamuktaet ak bounatetab Jehova nenyo, ak kimmatetab Kristo nenyi. Amu kagewirta kataminetab che kitupche kwa ngweny, kiitami icheket eng taitab Jehova nenyo bet ak kemoi.
\q1
\v 11 Ak kiiterter inendet amu korotikab Aruet ak amu ng'olyotab baornateng'wai ama cham sobonwekwai agoi meet.
\q1
\v 12 Noto anyun oboiboitu, akwe kipsengwetisiek, ak akwe che omenye oloto! Ako mutyo agobo ng'weny ak araraita, amu kachorge chesawilyet kocho ole omite! Kotinye nereknatet ne ya ako ingen kole tinye kasarta ne kitigin kityo!
\p
\v 13 Ak ye kingogeer chesawilyet kole kagewir kocho ng'weny, korub chepyoset ne kasiche lakwet ne werit.
\v 14 Ak kigigochi chepyosonoto kebebaik aeng chebo chepsireret ne o si komuch kotiriren kwo oldanyi ne kigichopchi eng ong'atet. Nito ko ole kigiribee, betusiek ak kebebertab betusiek koistoege erenet.
\v 15 Ak kirong erenet beeko eng kutinyi che teno ainet korubee chepyosonoto kole si komuch koib inendet bechoto.
\v 16 Ak kitoret ng'weny chepyosonoto. Kiyaat kutinyi ng'weny ak kolugui ainet ne ki rang'uge eng kutitab chesawilyet.
\v 17 Ak kinerekchi chesawilyet chepyosonoto ak kwo kobarge akch bo orenyi, icheket che ribe ng'atutikab Jehova ak kotinye baornatetab Jeiso.
\v 18 Ak kitonon tiondo eng kipsiaiyet ne mito tabandab araraita.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ak kiageer tiondo kolong'u kong'etune araraita. Ak kitinye kuinoik taman ak metewek tisab. Ak eng' kuinoikyi ko kitinye kutwesiek taman, ak eng metit age tugul ko kimi kainetab chubisiet.
\v 2 Ak tionyi kiogeer ko ki kerge ak cheplanget. Kelyekchi ko ki u kelyekab chebogerit, ak kiu kutinyi kutitab ngetundo. Ak kiigochi chesawilyet inendet kimnatenyi, ng'echerennyi, ak bounatet ne o asi koboi.
\v 3 Ak kiageer agenge eng' metewekchi ko u yo kagikwer ak kitinye moet ne ya, ak kigakosob moet. Ak kikwong ng'weny komugul ak korub tiondo.
\v 4 Ak kora kogutungji icheket chesawilyet, amu kigochi bouinatenyi tiondo. Ak kigutungji icheket kora tiondo ak kotestai komwa kole, "Ngo ne kerge ak tiondo?", ak "Ngo ne imuchi koborio ak inendet?"
\v 5 Ak kigigochi tiondo kutit kong'alal tuguk che bo laskeita che eechen ak chubisiet. Ak kigigochi inendet kimnatet koboisie arawek artam ak aeng.
\v 6 Ak kiyaat kutinyi kochub Jehova, ak kochub kainenye ak gonyi, ak icheket che menye kipsengwet.
\v 7 Ak kigigochi tiondo chamjinet kobarge ak bikab Jehovah che tililen ak kotur icheket. Ak kigigochi kora kimnatet koboi oret age tugul, ak biko tugul, ak kutit age tugul ak bororiet age tugul.
\v 8 Ak kogutungji inendet tugul che menye ngweny, chi agetugul ne ma kisirchi kainenyi Bukuitab Sobondo, ne bo Aruet ne kigieny kong'etee taunetab ngweny.
\v 9 Ngo tinye chi age tugul itit, kogas.
\v 10 Ngot kemuti chi kerat, kerate ne matiny. Ngot kebare chi eng rotwetab chok, ko eng rotwetab chok kebare nematiny. Mi yu muitaet ak kayanetab biko che tililen.
\p
\v 11 Ak kiager tiondo age kolong'u eng ng'weny. Kitinye kuinok aeng ko u aruet, ak king'alali ko u chesawil.
\v 12 Ak koboisie kimnatet tugul ne bo tiondo nebo tai eng tainyi, ak kogochi ng'weny ak che menye ng'weny kogutunji tiondo ne kibo tai----noto ne kigisoob ole kitinye moet ne ya.
\v 13 Ak kiyai inendet kaborunoik che eechen. Kiyai agot mat kororok ng'weny kong'ete kipsengwet eng taitab biko.
\v 14 Ak kiken icheket che menye ng'weny eng kaborunoik che kigigochi inendet kamuget koyai eng taitab tiondo, koleji icheket che menye ng'weny komuswogenji kanamwet tiondo--- ne tinye lomutietab rotwetab chok, ako kisob kogeny.
\v 15 Ak kigichamji inendet kombushi kanamwetab tiondo si komuch kong'alal kanamwetab tiondo, ak kotil kole kebar tugul che ma kutungjini kanamwetab tiondo.
\v 16 Ak king'at tugul, che mengechen ak che eechen, mogorek ak kibananok, che itiogotin ak che ratotin, kotaach ng'okset eng eutab tai anan ko eng toget.
\v 17 Ak kima imugakse eng chi age tugul koalis anan koaldois ngo matinye ng'okset ne bo tiondo, noto ko koitetab tiondo ne koitet ne teleldochini kainenyi.
\v 18 Ni ko mache ng'omnatet. Inendet ne tinye Kaguiyet, koiit koitetab tiondo. Amu koitetab chi. Ako koitenyi ko bogol lo ak tamamwogik Lo ak Lo (666).
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak kichilte, ak ki ageer anyun Aruet ko tononi eng Tulwetab Sion. Ak koboto inendet ko kimi biko alfusiek bogolu ak artam ak angwan (144,000) che kitinye kainenyi ak kainetab kwandanyi che kigisirchi togochikwai.
\v 2 Kiagas kutit kobun kipsengwet ne u bolatetab beko che chang ak ko u tuletab ilet ne bolei mising. Ak tuget ne kigagas ko ki u nebo butik che bute kibukandisiekwai.
\v 3 Ak kitien tiendo ne leel eng taitab ngechenetab laitornatet, ak eng taitab tiongik ang'wan che saptos ak boisiek. Ama mi chi ne kimuchi konetge tienoto kobate icheget 144,000 che kigimutu kong'e ng'weny.
\v 4 Chuto ko icheghet che ma nyerege eng chepkukonik, amu bergeinik icheget. Chuto ko icheget che rube Aruet eng oldo tugul ole wendi. Kigial chuto eng kwenutab biko koek logoekab tai eng Jehova ak eng Aruet,
\v 5 Ama kinyorji kutuswekwai lembechta; ama tinye tisia.
\p
\v 6 Ak kiageer malaikaiyat age kotirireni eng kwenutab barak, kotinye logoiywek che tililen che bo koigeny asi koamchi icheket che menye ng'weny--- ak bororiet age tugul, oret, kutit, ak biko.
\v 7 Ak kigurso eng kutit ne o, kole, "Oiywei Jehova ak ogochi torornatet. Amu kagoit kasartab kiruogenyi. Ogutungji inendet, ne kiyai kepsengwet, ak ngweny, ak araraita neo ak ole kosunee beeko."
\v 8 Ak korub malaikaiyat ne bo aeng, ne mwae kole, "Kagolul, kagolul Babulon ne o, ne kisaisai bororiosiek tugul koee divaikab koromnatetab soksennyi."
\v 9 Ak korub icheket malaikaiyat age--ne bo somok ne mwae eng tuget ne o kole, "Ngot ko kutungji chi age tugul tiondo ak kanamwenyi ak kotaach ngokset eng togenyi nda ko eng eunyi,
\v 10 koee agine divaik che bo neregek che koromen che bo Jehova, che kigichob ama king'ool eng tabetab (kikombetab) nerekekchi. Chito ne eei kenyalili eng mat ak koik che laidos eng taitab malaikaisiek che tililen ak eng taitab Aruet.
\v 11 Ak lonye iyetab ngwanindongwai koigeny ak koigeny, ama tinye kamuung'et bet ak kemoi--- icheket che ilosu tiondo ak kanamwenyi, ak age tugul ne taache ngoksetab kainenyi.
\v 12 Mi yu Muitaetab bikab Jehovah che tililen, icheget che ribe ngatutikab Jehovah ak kayaneng'wai eng Jeiso."
\v 13 Ak kiagas tuget kong'ete kipsengwet kole, "Sir chu: Boiboen icheket che meisot eng Kiptaiyat." "Eeh," mwae Tamirmiryet, "Si komuch komuuny eng boisionikwai, amu rube icheket boisionikwai".
\p
\v 14 Ak kiatobende, ak ageer anyun boldet ne leel. Ako ne kitebe boldanato ko chito ne u weritab chi. Kitinye eng metinyi kutwet ne bo tahabu ak kimi eunyi ringet ne ng'atib.
\v 15 Ak komong' malaikaiyat age eng kapkorosut ak koguur eng kutit ne o inendet ne kitebe boldet: Ak koleji, "Naam ringeng'ung ak itou igesisie. Amu kogoit kasartab kesisiet, amu kagoruryo kesutikab ngweny."
\v 16 Ak kiwirchi ng'weny ringenyi inendet ne kitebe boldet, ak kigiges ng'weny.
\v 17 Ak Kimong malaikaiyat age eng kapkorosut ne mi kipsengwet; kotinye agine ringet ne ng'atib.
\v 18 Ak kimong kora malaikaiyat age eng kaptisisiet ole kibelee nyamdutik, inendet ne kitinye kimnatet eng mat. Kiguur anyun inendet eng kutit ne o, inendet ne kitinye ringet ne ng'atib, koleji, "Naam ringeng'ung ne ngatib ak iruruch sabibukab ketik che bo ng'weny, amu kagoruryo sabibukchi."
\v 19 Ak kiwirchi malaikaiyat ringenyi ng'weny ak kokes sabibukab ng'weny. Ak kowirji kenut ne o, ole kitue sabibuk che bo neregekab Jehova.
\v 20 Ak kigitiech ole kitue sabibuk eng nganaset sang, ak komong korotik eng ole kituisie kot koit karikab kutitab mbartanyisiek, ne ite olo bo mailisiek bogol aeng.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak kiageer kaborunet age eng kipsengwet, ne o ak ko bo kwang'ut: Kimi malaikaisiek tisabu che tinye korotwek tisab, choto ko korotwek che bo let, amu kitoree choto neregekab Jehova.
\p
\v 2 Ak kiageer kito ne ki u araraita ne o ne u glasit ne ing'olat ak mat. Ak kotonondos eng tabandab araraita ko ki icheget che kiga koterter tiondo ak kanomwenyi ak koitetab kainenyi. Kitinye icheket kibukandisiek che kigochini icheket Jehova.
\v 3 Ak kitiensot icheket tiendab Musa, kiboityotab Jehova, ak tiendab Aruet: Kolen, " Eechen ak ko bo kwong'ut boisioniguk, ee Kiptaiyat Jehovah, Kamukitaindet. Bo imanda ak kobo iman ortinweguk, inye Laitoriatab bororiosiek.
\q1
\v 4 Tos ng'o ne ma iywein inye Kiptaiyat ak kotoror kaineng'ung? Amu inye inyege ne itilil. Bwanii bororiosek tugul ak kogutungjin eng taing'ung, amu kageng'any boisoniguk che bo Imanda."
\p
\v 5 Ak kingobata tuguchu ageerte, ak kigiyat hekabut ne bo emaitab baornatet eng kipsengwet.
\v 6 ak kimong'une hekalunato malaikaisiek tisabu che tinye korokwechoto tisab. Ak kilaachi ngoroik che tililen, che kilile bich, ak koratatege biriraikab tahabu komut tegetikwai.
\v 7 Ak Kiigochi age eng tiong'ik ang'wan che septos malaikasiek tisab ketubosiek tisab chebo tahabu che nyiitotin neregekab Jehovah, inendet ne sobe koigeny ak koigeny.
\v 8 Ak kinyi hekalut iyeet ne kibunu toronatetab Jehovah ak kong'ete kimnatenyi. Ak kima imuch chi kwo hekalut orit agoi kosulda korotwek tisabu che bo malaikaisiek tisab.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kiagas tuget ne o kogurse eng hekalut kolejini malaikasiechoto tisab, "Oba ak orongji ng'weny ketubosiek tisab che bo neregekab Jehovah."
\v 2 Ak kiwo malaikayat ne bo tai ak korongji ng'weny ketubenyi: ak kibityo mook che ang'osen ak ko ngwonen eng biko che kitinye ng'oksetab tiondo ak che kisae kanamwenyi.
\v 3 Ak kirongji malaikaiyat ne bo aeng ketubenyi araraita. Ak kiwalak koek korotik, ko u korotikab chito ne kagome, ak kime kiy age tugul ne sobe ne ki mi araraita.
\v 4 Ak kirongji malaikaiyat ne bo somok ketubenyi ainosiek ak kong'ikab beeko, ak kiek korotik.
\v 5 Ak kiagas malaikaiyat ne bo beeko komwa kole, "Ibo imanda- inye ne imi, ak ko kiimi, Inye ne Itilil-- amu kairuoch ko u noto.
\v 6 Amu kitumda korotikab biko che tililen ak che bo maotik, ak kaigochi icheket korotik koe; amu nyoljini icheket ko u noto."
\v 7 Ak kiagas kapkorosut komwa kole, "Eeh, Kiptaiyat Jehovah, Kamuktaindet, bo iman ak ko bo imanda kiruogutiguk."
\v 8 Ak kirongji malaikaiyat ne bo ang'wan ketubenyi asista, ak kigichamji kobeel biko eng' mat.
\v 9 Ak kigibeel biko eng mat ne o, ak kichub kainetab Jehovah, inendet ne tinye kimnatet eng korotwechuto. Ako ma sik anan kogochi inendet torornatet.
\p
\v 10 Ak kironji malaikaiyat ne bo mut ketubenyi ngecheretab laitornatet ne bo tiondo, ak kotuch tuindo bounatenyi. Ak kinyei ngelyebwekwai amu ngwanindo.
\v 11 Ak kichub Jehovah ne bo kipsengwet amu ng'wonindong'wai ak mookwai, ak kitoiyo kora kosik eng boisionikwai.
\v 12 Ak Kironji malaikaiyat nebo lo ketube ainet ne o, noto ko Euphrate. Ak kiyaamnyo beekyi si kobiit kochobok oretab laitorinik che bunu kong'asis.
\v 13 Ak kiageer tamirmirik somok che muruonen che kerge ak morororchik komong'une kutitab chesawil ak eng kutitab tiondo ak eng' kutitab maotiot ne bo lembech.
\v 14 Amu choto ko tamirmirikab oik che yae kwang'utikab kaborunoik. Che kibendi ole mi laitorinikab ng'weny komogul, si koruruch icheket koba lugetab betut ne o ne bo Jehova Kamuktaindet.
\v 15 ("Ogeer anyun! Anyoni ko u chorin! Iberurot inendet ne ripsei, ak koribei ngoroikyik si ma wendot aach ngor ak kegeer kalilanennyi.")
\v 16 Ak kirurukchi icheket eng' orit agenge ole kiguure Har-Magedon eng' kutitab Hebranik.
\p
\v 17 Ak kironji malaikaiyat ne bo tisab ketubenyi eng' soet. Ak kimong' tuget ne o eng' hekalut ak kobun ng'echeretab laitornatet, kole, "Kagosulda!"
\v 18 Ak kibiit kalyelosiek che bo ilet, ak kung'unyng'unyet, tulosiek, ak kiprengreng'iet ne kim--kipengreng'iet ne sirei tugul kong'etee kotoi komeny chito eng' ng'weny, ak eng iman ko ki o kiprengreng'iet noto.
\v 19 Ak kipcheak nganaset ne o koek komoswek somok, ak kilulyo nganasokab bororiosiek. Ak kiinan Jehovah Babulon ne o, ak kiigochi inendet kikombet ne nyiitat divaikab koromnatetab neregekchi.
\v 20 Ak kibet emet age tugul ni kiikwen beko, ama keroo tulondok.
\v 21 Ak kirorokyi biko koikab ropta che eechen kobun barak che te nyigisindang'wai talentait. Ak kichub biko Jehovah amu koroitab koichoto bo ropta amu ki yaa mising' koroito noto.
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 Ak kinyo age eng' malaikaisiechoto tisab ne kitinyei ketubosiek tisab, konyo kong'alolwo, kole, "Nyo, si aborun kiruogetab chepkugoniot ne o ne tebe beko che chang,
\v 2 nee kiyai sokset akaitorinikab ng'weny ak inendet, ako kibogityo meng'ikab ng'weny, eng' divaikab soksenyi."
\p
\v 3 Ak kiimuta malaikaiyat eng' Tamirmiriet agoi surkwen, ak kiageer chebioso ne kitebe tiondo ne birir, ne nyiitat kainaikab chubisiet. Kitinye tionyoto metowek tisab ak kuinoik taman.
\v 4 Ak kiilaachi chebiosonato ngoroik che arusen ne birir ak che biriren, ak kigilelesonjine tahabu ak koik che bo kamanutiet ne o mising' ak sanaek che kororon. Kitinye eng' eunyi kikombet ne bo tahabu ne nyiitat tuguk che sasotin ak tugukab simdo che bo soksenyi.
\v 5 Ak kigisirji togenyi kainet ako ne ung'at kele: "Ung'otiet, Babulon ne o, kametab chepkugonik ak ne bo tuguk tugul che kesase che bo ng'weny."
\v 6 Ak kiageer kwonyoto ko kagobogit eng' korotikab biko che tililen che bo Jehovah, ak eng korotikab baorinikab Jeiso. Ak ye kingageer inendet, akwong' eng' kwonget ne o.
\p
\v 7 Ak kilejo malaikaiyat, "Kekwong' amu nee? Amache amwaun ung'otietab kwonyito ak ne bo tiondo ne keseni inendet, ne tinyei metowek tisab ak kuinoik taman.
\v 8 Tionyi kegeere ko kimi, ama mami ra, ak ko legit komong' eng' kebenet ne lo ama ng'ete let. Ak kowendi luset. Ak kwong'dos icheket che menye ngweny, che makisirji kainaikwai Bukuitab Sobondo kong'ete ngab kelumda ng'weny---ye keer tiondo, amu Kimi, ama Komi raa, ak kota konyonii.
\v 9 Mi yu kaguiyet ne bo ng'omnatet. Metowechoto tisab ko tulondok tisab, che tebe kwonyoto.
\v 10 Ak choto ko laitorinik tisab. Kigobutyo mut, mito agenge, tomo konyo age; ak ye nyo, konyoljini kotebi ne matia.
\v 11 Ak tionyoto kimi, ama komi, inendet ko laitoriat ne bo sisiit. Ak ko agenge eng' chun tisab ak ko wendi ng'emisiet.
\v 12 Ak kuinoichoto taman che kegeer ko laitorinik taman che tomo konam bounatet, ak konyoru kimnatet ko u laitorinik koboto tiondo, eng' boroindab sait agenge.
\v 13 Tinyei kabwatet agenge, ak kogochini icheket tiondo kamuget ak kimnateng'wai.
\v 14 Baregei chuto ak Aruet. Ak koterteri Aruet icheket amu inendet ko Kiptaiyatab kiptainik ak ko Laitoriatab laitolrinik--ak icheget che mi koboto inendet ko che kigeguur, che kigelewen ak che kiyani."
\v 15 Ak kilejo malaikaiyat, "Beechu Kegeere, che katebee chepkugoniot, ko biko, ak tuiyosiek, ak bororiosiek, ak kutuswek.
\v 16 Ak kuinoichu kegeere taman ak tiondo, ko tun sasei chepkugoniot. Ak kometo kotebi inegei komi aach ngor, ak koam banyekyi, ak kobeel inendet eng' mat kogesgei.
\v 17 Amu kiindeno Jehova mugulelwekwai koyai magenyi ak kosich tugul kabwatet agenge, ak kokoshin kogochi tiondo bounatengwai, agoi kosulda ng'alekab Jehova.
\v 18 Ako chepyosoni kegeere ko nganaset ne o, ne bou laitorinikab ng'weny."
\c 18
\cl Kurget 18
\p
\v 1 Kingobata tuguchu ageer malaikayat age kochoruge eng' kipsengwet. Kitinye kimnatet ne o, ak kokweny ng'weny eng' talilindanyi.
\v 2 Ak Kiwaach eng' kutit ne kim, kole, "Kogolul, kagolul Babulon ne o! Ak kagoek ole menye oik, ak korgoretab tamirmiriet age tugul ne muruon, ak korgoretab tarit age tugul ne muruon, ak korgoretab tiony age tugul ne muruon ak ne kisasei.
\v 3 Amu kigobutyo bororiosek tugul amu kokoee divaikab koromnatetab soksenyi. Kisokso laitorinikab ng'weny ak inendet. Ak kiek mogorek chemung'arainikab ng'weny eng' kimnatetab kaseretab tugukyi."
\p
\v 4 Ak kiagas tuget age kobunu kipsengwet, kole, "Omong'une inendet, akwe bikchu, si moemte tengekwogikyi, ak si monyoru korotwekchi.
\v 5 Amu kigochang'it kot goit tengekwogikyi kipsengwet, ak kagobwat Jehova yautikchi che yaachen.
\p
\v 6 Oweekyi inendet ko u ye kigoyai, ak oyakyi inendet konyil aeng' ko u boisionikyi; eng kikombet ne king'olsee, ong'olji inendet konyil aeng.
\v 7 Ko u ye kiilosgei ak komeng'iis eng talbisto, ogochi inendet ng'wanindo ak orogenet ko u noto. Amu mwae inendet eng' muguleldanyi, kole, 'Atebche ko a laitoriat ne kwondo, ma ii mosok, ak magoi ageer rirek.'
\v 8 Noto anyun itu korotwekyi eng betut agenge: meiyat, rirek, ak rubet. Ak kebeel inendet eng' mat, amu kim Kiptaiyat Jehova ne kiruokindenyi."
\p
\v 9 Ak rirtos ak koteitos agobo inendet laitorinikab ng'weny, che kisokso ak kotebi koboto inendet eng' talbisto, ye keer iyetab lalenyi.
\v 10 Kotonondos eng' ole loo amu kaiyweetab ng'wanindanyi, ak kolen "Buoi, buoi, wee, nganaset ne o, Babulon, nganaset ne Kim! Amu kait kiruogeng'ung eng' sait agenge kogagoit kergong'ieng'ung."
\v 11 Ak korirtos chemung'arainikab ng'weny ak koteitos agobo inendet amu ma koalei chi kogeny tugukwai che aldoi-
\v 12 tugukab tahabu, ak feda, ak koik che bichien eng' alet, ak sanaek che kororon, ak katanisiek che kororon, ak ngoroik che biriren; ak ketit age tugul ne nyamdut, ak kit age tugul ne bo kelekab belek, ak kit age tugul ne kigiyae ketit ne bo kamanutiet ne o, ak che bo sugunonik, ak karik, ak koik che leelachen,
\v 13 ak cinamon, ak nyamdutik, ak nyamdutik che kibeelei, ak mwanik che kiilegei, ak tuguk che nyamdut, ak divbaik, ak mwanik, ak busiek che tabululilen, ak nganuk, ak tuga, ak kechirek; ak mbartanyisiek ak karisiekab mbartanyisiek ak atwogik ak sobonwekab bik.
\v 14 Ak kagobetito logoyat ne kimakyinige eng sobondang'ung tugul. Tuguguk tugul che bo talbisto, che anyinyen ago kororon ko kakomuchunta, ama kenyoru kogeny.
\v 15 Tonondos eng' ole loo chemung'arainikab tuguchuto che kiek magorek eng inendet amu kaiyweetab ng'wanindanyi, ak korirtos ak koteitos eng' tuget ne o.
\v 16 Kolen, "Buoi, buoi wee, nganaset ne o, ne kiilachi katanisiek che kororon, ak ngoroik che arusen ne birir, ak che biriren, ago ne kigilelesonjine tahabu, ak koik che bo kamanutiet ne o, ak sanaek che kororon!
\v 17 Amu eng sait agenge kityo kogagobetyo magornatosiek tugul che eechen."
\v 18 Ak kiririo ye kingogeer iyetab lalenyi. Komwa kole, "Tos mi nganaset ne kergei ak nganasani o?" Ak kiwirji temburiek metowoikwai, ak kowaaksot, korirtos ak koteeitos,
\v 19 " Buoi, buoi wee nganasani o ole kiegune magorek biko tugul che kitinyei melisiekwai eng' araraita. Amu oindab kaimutienyi ne kait ngemisiennyi eng' sait agenge."
\p
\v 20 "Baibaitu eng' inendet inye, kipsengwet, ak akwe che tililen, ak che kiyoktoi, ak maotik, amu kagoruokyi Jehovah inendet amu akwe."
\p
\v 21 Ak kisut malaikaiyat ne kim koita ne u koitab bai ne o ak kowirji araraita, kolen, "Kiwirtoi Babulon nganaset ne o, kobut ko u noto eng kabutet ne o, ama kegeere kogeny.
\v 22 Ama kegasei kogeny eng' inye butikab ketubosiek ak che itiendos ak che kutei ndurerusiek ak che kutei iriambut. Ama kenyoru muswogindet ne bo muswokindet age tugul eng' inye kogeny agoi. Ama kegasei tugetab koitab bai eng inye kogeny agoi.
\v 23 Ama kokwenyi lapkeiyetab tait eng' inye kogeny. Ama kegasei kutitab sandet ak ne bo mureret eng' inye kogeny, amu chemung'arainiguk ko ki biko che eechen che bo ng'weny, ako kigigen bororiosiek tugul eng' banisieng'ung'.
\v 24 Ak kiginyorji inendet korotikab maotik ak che bo bikab Jehovah che tililen, ak che bo tugul che kigibar eng' ng'weny."
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Kingobata tuguchu, agas kit ne u tuget ne o ne bo biko che chang eng' kipsengwet ko kurse ak kolen, "Halleluya! Bo Jehova nenyo yetunet, torornatet, ak kamuktaet.
\q1
\v 2 Amu bo iman ak ko bo imanda kiruogutikyi, amu kagoruokyi chepkugoniot ne o ne kimuruon ng'weny eng' soksenyi. Ak kagoyaakta mugetut ak ko bo korotikab kiboitinkyi eng' eutab Chebiosonato."
\m
\v 3 Ak Kimwa kogeny ne bo aeng kole: "Haleluya! Ak lanyei iyetanyi koigeny ak koigeny."
\q1
\v 4 Ak kiibutyi ng'weny boisiek tiptemu koboto tiong'ik ang'wan che saptos ak kolos Jehova, inendet ne tebe ng'echeretab laitornatet. Ak kimwae kolen, "Amen. Haleluya!"
\m
\v 5 Ak kimong tuget eng' ng'echeretab laitornatet kolen, "Olosu Jehovah nenyo, akwe tugul kiboitinkyi che oiywei inendet, che mengechen ak che eechen."
\m
\v 6 Ak kiagas kito ne ki u tugetab tuiyetab biko ne o, ak ko u cheetab beko che chang, ak ko u cheetab tulosiek che kimen, kolen, "Haleluya! Amu laitorani Kiptaiyat Jehova, inendet ne Kamuktaindet.
\q1
\v 7 Ongeboiboitu ak kegasgei mising ak kigochi torornatet inendet! Amu kagoit katunisietab Aruet, ak kagochopge osotiondenyi.
\q1
\v 8 Ak Kigigochi inendet kolaachge eng' katanit ne kararan, ne leel ak ko tilil" (amu katanit ne kararan ko boisionikab imanda che bo bikab Jehovah che tililen).
\p
\v 9 Ak kilejo malaikaiyat, "Sir chu: Iberurotin icheket che keguurjini igortab katunisietab Aruet." Ak Kilejo, "Chu ko ng'alekab iman che bo Jehova."
\v 10 Ak kiabutyi kelyekyi alosu inendet, ago kilejo, "Ameyai kou nito! Aii kiboitiot ko u inye koboto tupchosieguk che tinyei baornatet agobo Jeiso. Kutungji Jehova, amu baornatetab Jeiso ko tamirmirietab maoinatet."
\p
\v 11 Ak kiageer koyatak kipsengwet, ak kimi anyun, mbartanyit ne leel. Ako inendet ne kikete ko kigigure ne kiyani ak ko bo iman. Ak koruochi ak koyae luget eng' imanda.
\v 12 Ak ki u konyekyi liblibenatab mat, ak eng metinyi ko kimi nariosiek che chang. Ak kotinye kainet ne kigisirchi inendet ne mami chi ne ingen kobate inendet inegei.
\v 13 Ak ilaachi ngoriet ne koi ako kigichukta korotik, ak kigigure kainenyi Ng'olyotab Jehovah.
\v 14 Ak kiruboti inendet lugosiek che bo kipsengwet che kitinye mbartanyisiek che leelachen, ako kiilachi katanisiek che kororon che leelachen iman ak ko tililen.
\v 15 Ak kimong'une kutinyi rotwetab chok ne ng'atib si kobiit kobire bororiosiek, ak koboi icheket eng' kiroktab karnet. Ak kotiech sabibuk eng' ole kituisie che bo koromnatetab neregekab Jehova ne bo kamuktaet.
\v 16 Ak kotinye eng' ngorienyi ak eng' kebestannyi kainet ne kigisir kele, "LAITORIAT NE BO LAITORINIK, AK KIPTAIYAT NE BO KIPTAINIK."
\p
\v 17 Ak kiageer malaikaiyat kotononi eng' asista. Ak kigurso eng' tuget ne o kolejini taritik tugul che tirirendos eng barak, "Obwa otuiyechi igorta ne o ne bo Jehova.
\v 18 Si Kkbiit oaam borwekab laitorinik, ak borwekab kiptainikab luget, ak borwekab biko che kimen, ak borwekab mbartanyisiek ak che bo che ketei, ak borwekab biko tugul, che itiagotin ak che otwogik, ak che mengechen ak che eechen."
\v 19 Ak kiageer tiondo ak laitorinikab emotinwek, ak lugosiekwai. Ko kairuruchge koyai luget ak inendet ne kiga tebe mbartanyit ak lugenyi.
\v 20 Ak kiginam tiondo koboto maotiondonoto ki bo lembech ne kiyae kaborunoik eng' tainnyi. Eng kaborunoichuto ko Kiiberber che kiga kindeno ng'oksetab tiondo ako icheket che kiilosu kanamwennyi. Kigiwirji choto aeng tuwai kosaptos araraitab mat ne bo koik che laidos.
\v 21 Ak kigibar icheket che king'et eng' rotwetab chok ne kimong'une kutitab inendet ne kitebe mbartanyit, ak kibiyongyo taritik tugul eng' borwekwai.
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Ak kiageer malaikaiyat kowolu eng' Kipsengwet. Kitinyei yateiywotab kebenet ne loo ne man'ete let, ak kotinye sirimdo ne o eng' eunyi.
\v 2 Kinam anyun ndaret, erenet ne bo keny, ne inendet ko oindet ago chesawil, ak korat inendet kenyisiek elfut agenge.
\v 3 Ak kowirji inendet kebenet ne loo ne mang'ete let. Ak koger ak kong'och baragunnyi. Si mata koberber bororiosiek kogeny agoi kogesge kenyiksiek elfut agenge. Ye ibata noto, kitiach ne matia.
\p
\v 4 Ak kiageer ng'echerokab laitornatet. Ak che kitebe Icheket ko che kigagegochi kimnatet koruoch. Ak kiageer sobonwekab ichekelt che kigitil metewek amu baornatetab Jeiso ak ng'olyotab Jehova. Ak ko icheket che magutungji tiondo anan ko kanamwenyi, ako che kimanyor ng'okset eng' togochikwai anan eng' eunekwai. Kisopcho anyun, ak kolaitoran koboto Kristo kenyisiek elfut.
\v 5 Ma sopcho che kiga komeiyo agoi kogesge kenyisiek elfut agenge. Nito ko ng'eetiet ne bo tai.
\v 6 Iberurot ako tilil ne tinyei yamdaet eng' ng'etiet ne bo tai! Mabou icheket meet meet ne bo aeng. Egu tisiikab Jehova ak ko bo Kristo ak kolaitorani akoboto inendet kenyisiek elfut agenge.
\p
\v 7 Ak ngobek kenyisiek elfut agenge, kitiach Setani komong' eng' korgorennyi.
\v 8 Ak komong' koberber bororiosiek che mito luukwek ang'an che bo ng'weny--- Gog ak Magog--- koyumji icheket luget. Ak ko chang'itu kaiteng'wai ko u ng'aniekab araraita.
\v 9 Ak kiba kotogosta komut emet ne lebel ak komuut oldab che tililen che bo Jehovah----nganaset ne chamat. Ak kichorgei mat kong'ete kipsengwet ak kotar icheket.
\v 10 Ak chesawil ne kiiberber icheket, kewirji araraitab mat ne laldos koik, ole kigiwirji agine tiondo ak maotiot ne bo lembech. Ak kinyalili beet ak kemoi koigeny agoi koigeny.
\p
\v 11 Ak kiageer ng'echeret ne o ak ko ne leel ne bo laitornatet koboto inendet ne kitebee. Ak kimwei, ng'weny ak kipsengwet komwee togenyi, ago kimakomi ole bendi.
\v 12 Ak kiageer che kigobek--- che mengechen ak che eechen, kotonondos eng' taitab ng'echeteretab laitornatet, ak kigiyaat bukuisiek. Ago kigiyaat bukuit age-- noto ko Bukuitab Sobondo. Ak kigiruokyi che kigobek eng' tuguk che kigakisirji bukuisiechoto, ko u boisionikwai.
\v 13 Ak kigon araraita che kigomeyo che kimi oritinnyi. Ak kigon meet ak oldab che kigomeiyo icheket che kigomeiyo che kimi oriting'wai, ak kigiruokyi che kigomeiyo tugul ko u boisionikwai.
\v 14 Ak kigiwirji meet ak oldab che kigomeiyo araraitab mat. Nito ko meet ne bo aeng----araraitab mat.
\v 15 Ak ngot kenyor chi age tugul ne kima kisirji kainennyi Bukuitab Sobondo kewirjini araraitab mat.
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ak kiageer kipsengwet ne leel ak ng'weny ne leel, amu kigakosirto kipsengwet ne bo tai ak ng'wenyut ne bo tai, ago kima komi araraita kogeny.
\v 2 Ak kiageer emet ne tilil, Jerusalem ne leel, kowolu eng kipsengwet Kobunu Jehova, ko kagechob ko u mureret ne kagelelesanji sandenyi.
\v 3 Ak kiagas kutit ne o komong'une ng'echeretab laitornatet kolen, "Ogeer anyun! Mi ole tebee Jehova ak biko, ago meng'isie koboto icheket. Egu icheket bikchi, ak kotebi Jehova inendet ak icheket ak koek Jehova neng'wai.
\v 4 Ak kobukchi inendet beekab Kong' alak tugul eng konyekwai, ama komi meet kogeny, anan ko kateet kogeny, nda ko rirek, nda ko ng'wanindo. Kigosirto tuguk che bo tai.
\p
\v 5 Ak kimwa inendet ne tebee ng'echeretab laitornatet, kole, "Ogeero! ayae tuguk tugul koleelagitu." Ak kile, "Sir tuguchu amu ngalechu ko che kiyani ak kobo iman."
\v 6 Ak kolejo, "Kagosulda tuguch! Ai Alpha ako aii Omega, taunet ak kagesunet. Agochini buch inendet ne ame melelda che bunu kondab beekab sobondo.
\v 7 Inendet ne iterteri konamu tuguchu, ak aegu Jehova nenyi ak koek inendet werinyu.
\v 8 Ago icheketet che nyogoren, ak che matinye kayanet, ak che kisase, ak rumik, ak che sokse, ak boniik, ak che sae kanamonik, ak kiplembechonik tugul, kotinye kebebertang'wai eng araraita ne lale matab koik che laldos. Nito ko meet ne bo aeng."
\p
\v 9 Ak kinyo agenge eng malaikaisiechoto tisab che kitinye ketubonik tisab che ki nyiitotin korotwek tisabu che bo let, ak kole, "Nyo yu. Awendi aborun mureret, osotiotab Aruet."
\p
\v 10 Ak kiimuta eng' Tamirmiriet agoi tulwet ne o ago koi ak kiboruo emet ne tilil Jerusalem kowolu eng kipsengwet Kobunu Jehovah.
\v 11 Kitinye Jerusalem torornatetab Jehova, ak talilindanyi ko ki kerge ak koita ne bo kamanutiet ne o, ak ko u koita ne bo Jasipi ne tilil ko u krustalo.
\v 12 Kitinye karwet ne o, ne koi ak kotinye kurgotik taman ak aeng', che kimi malaikaisiek taman ak aeng. Eng kurkotichoto ko kigisir kainaik chebo ortinwek taman ak aeng che bo werikab Israel.
\v 13 Kimi komostab kongasis kurgotik somogu, ak kimi komostab murot ne bo katam kurgotik somogu, ak kimi komostab murot ne botai kurgotik somogu, ak kimi komostab cherongo kurgotik somogu.
\v 14 Ak kitinye karwetab emonoto lumeiywek taman ak aeng, ak kimi kainaikab che bo che kiyoktoi taman ak aeng che bo Aruet.
\p
\v 15 Ak kitinye inendet ne king'alalwo tegat ne bo tahabu si kokwae emet, ak kurgotikchi ak karwenyi.
\v 16 Ak kiaechin karwesiek tugul angwanu che bo emet; ak kiaechin koindanyi ak tebeesindo. Ago kiikwae emet tegandanoto, ak kiek mailisiek elfut agenge ak bogol mut koindanyi (koindanyi, tebe sindanyi, ak koindanyi ne wendi barak ko kiaechin).
\v 17 Ak Kiikwa kora karwenyi, ak kiek kakwoutikab eut bogol ak artam ak agwan eng kakwaetab chito (noto kora ko ne bo malalaikaiyat).
\p
\v 18 Ak kigitechee jasipi karwenyi, ak nganaset ko kigitechee tahabu che tililen, ko u glasit ne lildoi.
\v 19 Ak kigilelesonji lumeiywekab karwet ne bo emet eng koik alak tugul che bo kamanutiet ne o. Nebo tai ko ki jasipi, ne bo aeng' ko ki sapire, ne bo somok ko ki kalkedo, ne bo angwan ko sumaragdo,
\v 20 ne bo mut ko sardonukso, ne bo lo Ko sardio, ne bo tisab ko krusolito, ne bo sisit ko beryli, ne bo sokol ko topasi, ne bo taman ko kruspopraso, ne bo taman ak agenge ko huakint, ak ne bo taman ak aeng ko ametusto.
\v 21 Ak kurgotik taman ak aeng' ko ki sanaek taman ak aeng' che kororon; age tugul eng kurgotik ko ki chobe sanaiyat agenge. Ak kikichobe tahabu che tililen ko u glasit ne sengelel oretab nganaset.
\p
\v 22 Ama geer hekalut orititab nganaset, amu Kiptaiyat Jehova Kamuktaindet ak Aruet ko hekalunyi.
\v 23 Ak kima ko mache nganaset asista, nda ko arawet si kobiit kokweny amu ikwenyi torornatetab Jehova, ako tainyi ko Aruet.
\v 24 Ak kobendote bororiosiek lapkeiyetab nganasanato. Ak koibu laitorinikab ngw'eny torornateng'wai kocho orit.
\v 25 Ama kigere kurgotikchi bet ako mami kemout oloto.
\v 26 Ak ibu icheket torornatet ak teegistab bororiosiek kobwa orit,
\v 27 ago machute orit kiy age tugul ne ma tilil nda ko ne yae kiy ne kisase, anan ko kenisiet, ago kobate icheket che kigisirji kainaikwai Bukuitab Sobondo ne bo Aruet.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Ak kiiboruo malaikaiyat ainetab beekab sobon, ne tilil ko u krustalo. Kirong'uge kobunu ng'echeretab laitornatet ne bo Jehova ak ne bo Aruet
\v 2 eng kwenutab oretab nganaset.. Ak kimi ketitab sobon ainonoto komosi ak komosin ak koiei logoek taman ak aeng che magerge, ak koiei logoekchi eng arawet age tugul. Ak kobo kasoobetab bororosiek sogekab ketoto.
\v 3 Ama komi chubisiet age tugul kogeny. Ak tun ko mi orit ne bo nganaset ng'echeretab laitornatet nebo Jehova ak ne bo Aruet, ak atwogikchi che boisiechini inendet.
\v 4 Ak kogere togenyi, ak ko mi kainenyi togochikwai.
\v 5 Ama komi kemout kogeny; ama mache lapkeijetab tait anan ko lapkeiyetab asista, amu lapkeiyet Kiptaiyat Jehova eng icheket. Ak koegu laitorinik icheket koigeny ak koigeny.
\p
\v 6 Ak kilejo malaikaiyat, "Ng'alechu ko che kiyoni ak ko bo iman. Inendet Kiptaiyat, ne Jehova ne bo tamirmirikab maotik, ko kiyok malaikayandenyi koborji otwogikchi tuguk che bitu ko legit ne matiny."
\v 7 Ogeero! Achoni kolegi! Iberurot ne inendet ne ribe ng'alekab maoinatetab bukuini."
\p
\v 8 Ane, Johona, ne kiagas ak ageer tuguchu. Ak yo Ago ki ngagas ak ageer, abutyi ng'weny si akutungji eng kelyekab malaikaiyat ne kiboruo tuguchuto.
\v 9 Ak kolejo, "Meyai ko u noto! Aii otwogikindet ko u inye, koboto tupchosieguk maotik, ak koboto icheket che ribe ng'alekab bakuini. Kutungji Jehova!"
\v 10 Ak kilejo, "Amat ituch ng'alek che bo maoinatetab bukuini, amu kagorik betusiek.
\v 11 Inendet ne ma bo imanda, kotestai koyai che ma bo imanda kosiir. Inendet ne bo atebto ne ya, ingoek ne bo atebto ne ya kosiir. Ak inendet ne bo imanda, koyai che bo imanda kosiir. Ak inendet ne tilil, ko ingotililit kosiir.
\p
\v 12 "Ogeero! Achoni achagu. Ating'anu melektanyu, si agochi chi age tugul ko u boisionikchi.
\v 13 Aii Alpha ak aii Omega, ne bo tai ak ko ne bo let, tauntet ak kagesunet.
\v 14 Iberurotin icheket che iuni ngoroikwai si komuch konyor chamjinet koam che bunu ketitab sobondo ak kochut nganaset kobune kurgotik.
\v 15 Mi sang' sesenik, ak bonik, ak che sokse, ak rumik, ak che sae kanamonik ak age tugul ne chame lembech ak koboisie.
\p
\v 16 Ane, Jeiso, ne kayogu malaikayandenyu si kobaorianwok agobo tuguchu bo kanisosiek. Aii tigitiot ak kesuwotab Daudi, kokelyet ne bo kariron ne ikwengtoi.
\p
\v 17 Mwae Tamirmiriet ak Mureret kole, "Nyo!" Ako inendet ne kase, komwa kole, "Nyo!" Ago age tugul ne ame melelda, kocho, ak inendet ne mache, koee beko che bo sobon buch.
\p
\v 18 Abaorianjini chi age tugul ne kase ng'alek che bo maoinatetab bukuini ale: Ngot kotesyi chi age tugul ngalechu, ngalek alak, kotesyini Jehova korotwek che kigisirji bukuini.
\v 19 Ako ngoisto chi age tugul ng'alek che mi eng bukuitab maoinatoni, konemu Jehova kebebertanyi eng ketitab sobondo, ak eng nganaset ne tilil, che kigisirji bukuini.
\p
\v 20 Inendet ne baorianjini tuguchu komwae kole, "Eeh! Anyoni achogu." Amen! Nyo, Kiptaiyat Jeiso!
\p
\v 21 Ingotebi mieindab Kiptayat Jeiso koboto tugul. Amen.

View File

@ -1,3 +1 @@
# eyo_reg
Keiyo eyo Bible
# Keiyo eyo Bible

12
issues.txt Normal file
View File

@ -0,0 +1,12 @@
Probable untagged footnote at MAT 17:21
Probable untagged footnote at MRK 15:40
Missing verse between: JHN 5:2 and JHN 5:4
Missing verse between: ACT 20:26 and ACT 20:28
Missing verse between: ROM 15:30 and ROM 15:32
Missing verses between: 1CO 11:4 and 1CO 11:31
Verse out of order: 1CO 11:7 after 1CO 11:32
Possible untagged footnote at square bracket at EPH 2:5
Possible untagged footnote at square bracket at 1TI 2:10
63-1JN.usfm: unmarked text at line 18
Missing verse marker or extra text near 1JN 1
preceding Token was \Kurget 1

225
manifest.yaml Normal file
View File

@ -0,0 +1,225 @@
dublin_core:
type: bundle
conformsto: 'rc0.2'
creator: 'Door43 World Missions Community'
contributor:
- "Edwin"
- "Embracekenya"
- "Faustin_Azaza"
- "Nicholuskombo"
- "Wanguimartin"
format: 'text/usfm'
identifier: 'reg'
title: 'Keiyo eyo Bible'
subject: 'Bible'
description: 'An open-license Bible translation'
language:
identifier: 'eyo'
title: 'Keiyo eyo'
direction: 'ltr'
source:
-
identifier: 'ulb'
language: 'en'
version: '1'
rights: 'CC BY-SA 4.0'
relation:
- 'eyo/reg'
publisher: 'Wycliffe Associates'
issued: '2023-02-20'
modified: '2023-02-20'
version: '1.1'
checking:
checking_entity: []
checking_level: '1'
projects:
-
title: 'Matayo'
versification: ufw
identifier: 'mat'
sort: 40
path: './41-MAT.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Mariko'
versification: ufw
identifier: 'mrk'
sort: 41
path: './42-MRK.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Luka'
versification: ufw
identifier: 'luk'
sort: 42
path: './43-LUK.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Joana'
versification: ufw
identifier: 'jhn'
sort: 43
path: './44-JHN.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Poisionikab che kiyoktoi'
versification: ufw
identifier: 'act'
sort: 44
path: './45-ACT.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Romanik'
versification: ufw
identifier: 'rom'
sort: 45
path: './46-ROM.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '1 Korintoek'
versification: ufw
identifier: '1co'
sort: 46
path: './47-1CO.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '2 Korindoek'
versification: ufw
identifier: '2co'
sort: 47
path: './48-2CO.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Galatiek'
versification: ufw
identifier: 'gal'
sort: 48
path: './49-GAL.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Epesoek'
versification: ufw
identifier: 'eph'
sort: 49
path: './50-EPH.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Pilipik'
versification: ufw
identifier: 'php'
sort: 50
path: './51-PHP.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Kolosaik'
versification: ufw
identifier: 'col'
sort: 51
path: './52-COL.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '1 Tesalonikek'
versification: ufw
identifier: '1th'
sort: 52
path: './53-1TH.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '2 Tesalonikek'
versification: ufw
identifier: '2th'
sort: 53
path: './54-2TH.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Timoteo 1'
versification: ufw
identifier: '1ti'
sort: 54
path: './55-1TI.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Timoteo 2'
versification: ufw
identifier: '2ti'
sort: 55
path: './56-2TI.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Tito'
versification: ufw
identifier: 'tit'
sort: 56
path: './57-TIT.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Pilemon'
versification: ufw
identifier: 'phm'
sort: 57
path: './58-PHM.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Hebranik'
versification: ufw
identifier: 'heb'
sort: 58
path: './59-HEB.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Jakobo'
versification: ufw
identifier: 'jas'
sort: 59
path: './60-JAS.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Petero 1'
versification: ufw
identifier: '1pe'
sort: 60
path: './61-1PE.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '2 Petero'
versification: ufw
identifier: '2pe'
sort: 61
path: './62-2PE.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '1 Johana'
versification: ufw
identifier: '1jn'
sort: 62
path: './63-1JN.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '2 Johana'
versification: ufw
identifier: '2jn'
sort: 63
path: './64-2JN.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: '3 Johana'
versification: ufw
identifier: '3jn'
sort: 64
path: './65-3JN.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: 'Juda'
versification: ufw
identifier: 'jud'
sort: 65
path: './66-JUD.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]
-
title: "Ng'ang'utiet"
versification: ufw
identifier: 'rev'
sort: 66
path: './67-REV.usfm'
categories: [ 'bible-nt' ]