eyo_reg/43-LUK.usfm

1610 lines
127 KiB
Plaintext

\id LUK
\ide UTF-8
\h Luka
\toc1 Luka
\toc2 Luka
\toc3 luk
\mt Luka
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Amu kigonde eunekwai che Chang kotet ng'alek agobo tukuchoto kikosulda eng' kwenunyo,
\v 2 ko u yo kigogonech, che ki i baorinik che kigeer kong'ete taunet ak che ki i kiboitinik che bo ng'olyot.
\v 3 kiager agine ale, kararan atetun eng' siret ko kaanai agine ole kibitunda tuguk tugul kong'etee taunet, wei inye ne itoogunot Teopilo,
\v 4 asi kobiit inai eng' iman ng'alechoto kiginetin.
\p
\v 5 Kimi eng' betusikab Herod, laitoriatab Judea tisiindet age ne kigiguure Sakaria ne bo oretab Abija; Ak kitinye chepyoset ne kibo oretab Aron, ak kigiguree kainenyi Lisabet.
\v 6 Ak kibo iman icheget tuwai eng' taitab Jehovah, kibendote ng'atutik tugul ak tetutik chebo kiptayat, ama tinye lelut.
\v 7 Ak kimatinye lekwa amu Lisabet ne ki soon ak ki ka koosegitu tuwai.
\p
\v 8 Ak yo kita ko yae boisietab tisisiet Sakaria eng' taitab Jehovah ko u tetutikab ripsenyi.
\v 9 Ko u atebtab boisietab tisisio; ko kigikwei inendet kwo kapkorosutab Kiptayat kobeel korosek.
\v 10 Ak kimi sang' tuiyet komugul ne bo biko kosae eng' sait ne kibelee nyamdutik.
\v 11 Ak kimong'ji malaikaiyatab Kiptaiyat kotononi komastab tai ne bo kapkorosut ne kigibelee nyamdutik.
\v 12 Ak kingogeer Sakaria, koimge ak kochut inendet nyokoriet.
\v 13 Ago kileji malaikaiyat inendet, "amaiyweisie Sakaria, amu kagegosun someng'ung' ak sigun chepyoseng'ung' Lisabet werit ak iguure kainenyi Johana."
\v 14 Ak inyoru boiboiyet ak kagasetabge ak boiboitu biko che chang' eng' sigenyi.
\v 15 Amu tun egu ne o eng' taitab Kiptaiyat, ama ee divaik nda ko maiyek, ago kinyiiti Tamirmiryet ne Tilil, kong'etee komi moetab kamet.
\v 16 Ak wekchinige legukab Israel che chang' Kiptayat Jehovah neng'wai.
\v 17 Ak kowendot eng' taitab Kiptaiyat eng' tamirmiriet ak kimnatetab Elija, si kowal mugulelwek che bo kwanisiek kotokchige leguk ak kowal ng'elelik si kobendat eng' ng'omnatetab che bo iman si kochopchi Kiptaiyat biko che chobotin agobo inendet.
\p
\v 18 Ak kileji Sakaria Malaikaiyat, "anae nee ng'olyondenito? amu kikaositu ak kigotar kenyisiek che chang' chepyosenyu."
\p
\v 19 Ak kiwolji malaikayat kole, "aii Gabriel ne atononi eng' taitab Jehovah. Kagiyokwo ang'alalun ak aibun logoiywechu kororon.
\v 20 Ak keer anyun, namoksen kut amemuchi ing'alaal agoi tun betut ne bitu ng'alechu amu maiyan nag'alekchu che tun isuldoi eng' betung'wai ne chamat.
\p
\v 21 Ak kiigany biko Sakaria kot kokwong'io amu kiigage eng' kapkorosut.
\v 22 Ak ye kingomong' sang' koma komuji kong'alalji icheget ak kinai icheget kole imuchi ko kagogeer kaborunet nebo kwong'et eng' kapkorosut ak king'alajine bichoto eut ak kitebi ko namat kut.
\p
\v 23 Ak yo kingakotar betusiekab otisienyi kowejigei gaa.
\p
\v 24 Ak kingobata betusiechoto komanach chepyosenyi Lisabet ak kiunyge arawek mut ak komwa kole,
\v 25 "koyaiwa kou nito Kiptaiyat eng' betusiek che kinana asi koistoeno sosisiet ne ting'eno biko."
\p
\v 26 Ak arawetab lo koyokto Jehovah malaikayat Gabriel kwo kokwet ne o ne bo Galili ne kiguure Nasaret,
\v 27 kwo oritab chepto bergeiyat ne kiga kechamji murenet age ne kiguure Josep ne bo oretab Daudi, ak kigiguure bergeiyandonoto Maria.
\v 28 Ak kicho ole mi cheboto ak kileji chamge inye ne ichamat mising mi Kiptaiyat akinye.
\v 29 Ago kiimge mising' inendet eng' ng'alalet noto ak kibkat kole, egu nee kagatisioni?
\v 30 Ak kileji malaikaiyat inendet, "ameiywei Maria, amu kainyoru chamet eng' Jehovah.
\v 31 Ak geer anyun, imanachii ak tun isiche werit ne kiguure kainenyi 'Jeiso'.
\v 32 Egu ne o ak tun keguure weritab inendet ne toroor mising', ak kogochini kiptaiyat jehovah ng'echeretab laitornatet ne bo kwaninyi Daudi.
\v 33 Ak tun laitoriani eng' gotab Jacobo koigeny, ama tinye ole begune bounatenyi."
\p
\v 34 Ak kileji Maria malakaiyat, "egundoi ano ng'olyondani, ago manget muren?"
\v 35 ak kiwolji malaikayat koleji "chonjinin Tamirmiriet ne Tilil ak kotuchin kimnatetab inendet ne toror mising': nyoto anyun ne kiguree ne Tilil, weritab Jehovah inendet ne tun kisiche."
\v 36 Ak geer anyun, managat agine Lisabet tupcheng'ung', ak tun siche werit eng osindonyi. Ni ko arawet ne bo lo eng' inendet ne logo Guyer sonet.
\v 37 Amu mami ngolyo ne bunu Jehovah ne ma kim.
\p
\v 38 Ak kileji Maria, "geer anyun ai chepto kiboitiot nebo Kiptaiyat. Ak ngo yaak kosupke ak ng'olyondeng'ung'." Ak kiwo malaikayat kobagakta inendet.
\p
\v 39 Kitonon anyun Maria eng' betusiechoto kwo kochakta emetab tulondok, agoi emetab Judea.
\v 40 Ak kichut gotab Sakaria ak kogaat Lisabet.
\v 41 ak kingogas Lisabet kagatetab Maria ak kobiren chereret eng' moet ak kinyi Tamiririet ne Tilil Lisabet.
\v 42 Ak king'alal eng' kutit ne o kole iberurot inye eng' chepyosok tugul ak iberurot inendet ne isiche.
\v 43 Kagikonyito ane ne tia kot kocho kametab Kiptayandenyu?
\v 44 Amu geero kingoit kagatisiet itikchu, kobiren chereret eng' moenyu eng' boiboiyet ne o.
\v 45 Ak baibai chepyosonoto iyani amu tun kiotitoi tuguk che kigemwachi inendet che bunu Kiptaiyat.
\p
\v 46 Ak kile Maria, "ilosu sobondannyu Kiptaiyat,"
\q
\v 47 ak kigasge tamirmiriennyu eng' Jehovah Kiptaiyandenyu.
\q
\v 48 Amu kigagogeer nyalulnatetab kiboitiondenyi ne chepto: Amu ogeer anyun kong'ete rani koguureno ebenwek tugul ne iberurot.
\q
\v 49 Amu kagoyaiywa inendet ne tinye kamuktaet tuguk che echen, ak tilil kainenyi.
\q
\v 50 Ak nyoru nyoetab gaat icheget che konyiti inendet kong'ete ibindo age agoi age.
\q
\v 51 Kigobor kimnatet eng eunyi; ak kiyesta che menyotin eng' kabkatutikab mugulelwekwai.
\q
\v 52 Kigowir ng'weny bounik eng' ng'echerokwai, ak kagosor che nyerotin.
\q
\v 53 Kagobae che ame rubet tuguk che kororon, ak kagoon makorek koba buch.
\q
\v 54 Kagotoret kiboitiondenyi Israel, si konam rirenetabge
\v 55 (ko u ye king'alalji kwanisiekcho) eng' Abraham ak iyotenyi agoi koigeny."
\p
\v 56 Ak kimeng'iis ak Maria Lisabet arawek che legit somok ak koweektage kwo gaa.
\p
\v 57 Ago kiit anyun betut ne sigisie Lisabet kosich werit.
\v 58 Ak kigas bikab orenyi ak kokwet kole kagotesyi Kiptaiyat kaberuret kwonyoto ak kibaibait koboto inendet.
\v 59 Ak kingoit betut ne bo sisiit kobka icheget kimuratan lekwet. Ago kimache koguure Sakaria kosubge ak kainetab kwandanyi.
\v 60 Ak kiwol kamet kole, "olo. Kiguure Johana.".
\v 61 Ak kileji icheget inendet, "mami chi eng' oreng'wong' ne keguure kainanato."
\v 62 King'alajige icheget eng' eunek ak kwanitab lekwet kotebee kainet ne mache kemunji.
\v 63 Kisom kito ne kisire ak kosir kole "Johana kainenyi," ak kikwong'io tugul .
\v 64 Koyatak anyun kutinyi eng' kasarata ak kotiagak ng'elyeptanyi ak kong'alal kolos Jehovah.
\v 65 Ak kichut icheget nyogoryet tugul che kimenye komoswechoto ak kigimwaita ng'alechuto tugul eng' emetab tulondok che bo Judea.
\v 66 kinde mugulelwekwai icheget tugul che kigas ng'alechu,"tos eegu lekwa ne ne nito?" Amu kimi koboto inendet eutab kiptaiyat.
\v 67 Ak kinyi inendet kwandanyi Sakaria Tamirmiriet ne Tilil ak kimaoten kole,
\q
\v 68 "iberurot Kiptaiyat Jehovah ne bo Israel amu kirutochech ak kosoor bikchi."
\q
\v 69 Kagong'etwech kuinetab sarunet eng' gotab Daudi kiboitiondenyi,
\q
\v 70 (ko u ye kimwa eng' kutuswekab maotickchi che tililen che kimi kong'ete eng keny,)
\q
\v 71 si kosorwech eng' bunikcho ak eng' eunekab tugul che saseech.
\q
\v 72 Asi korire kwanisiekcho, ak konaam kayamisenyi ne tilil,
\q
\v 73 murtoetab ne kibokokchi kwandannyo Abram.
\q
\v 74 Si komuch kogoneech ko kagosaruech eng' eunekab bunikyo, keboisiechi inendet ama eng nyokoret,
\q
\v 75 eng imanda ak tililindo eng' taitanyi eng' betusiekyo tugul.
\p
\v 76 Wei, lekwani, keguure maotiotab inendet ne toror ne bo iman, amu iwendi eng' taitab Kiptaiyat indoi si imuch ichob ortinwekab chi,
\q
\v 77 asi kogochi bikchi naet ne bo sarunet eng' nyoetab kaat nebo tengekwogikwai.
\q
\v 78 Amu eng' rirenosiekab Jehovah nenyo, si kochonjech lapkeiyet ne bunu barak si ko toretech,
\q
\v 79 si koluuchi icheget che tebsot eng' tuindo ak che mi urwetab meet si kondochi kelyekcho kotoit oretab kalyet.
\p
\v 80 Ak kiet lekwanato ak kinyor kimnatet eng' Tamirmiriet, kimeng'ot tumoo agoi betut ne kiborjige Israel.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Kigiyok ng'atutiet kobun Kaisari Agusto eng betusiechoto kole, kesir kainaikab biko tugul.
\v 2 Kibo tai kaitosionito bo Asiria ko Gavana Kureno.
\v 3 Kwo anyun chi tugul emenyi, kokwenyi asi kesir.
\v 4 Ak kiwo agine Josep kolany kong'etee Galili, bkomandae kokwetab Nasaret agoi Judea, emetab Daudi, ne kiguure Betlehem amu mbo agine ko kibo oretab Daudi.
\v 5 Kimut inendet chamanenyi Maria ne ki ka koborge komie kole managat, asi keiit.
\v 6 Ak kigisich lekwet kota komi oloto.
\v 7 Ak kisich werinyi ne bo tai, ak kolokchi ngoroikab leguk ak komogonji ng'erebutab tuga, amu kima komi gorik che keruisot eng' gotab toek.
\p
\v 8 Ak kimi kora mestowek kokwonoto che kiribe kiyagikwai kemoi.
\v 9 Ak kitonon malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ole legite icheget ak kikweny lilindab Kiptaiyat komoswekwai tugul, konyogoritu anyun mising'.
\v 10 Kileji malaikaiyat icheget, "moiyweisie, ogeer anyun ami aibkok logoiywek che kororon che bo boiboiyet ne o che ityini biko tugul.
\v 11 Amu kagesikwok rani yetindet eng' emetab Daudi, noto ko Kristo kiptaiyat.
\v 12 Ago nito ko kabarunet eng' akwe, onyoru lekwet ko kagitaachi ngoroikab lekwandit, kagimogonji ng'erebto ne amisie tuga."
\p
\v 13 Ak kimi eng' kasarata koboto malaikayandanoto changindab lugosiek che bunu kipsengwet kolosu Jehovah koleen,
\q1
\v 14 bo tororindo Jehovah eng' ole toror mising' ak kalyet eng' ng'weny eng' biko che chamotin eng' inendet.
\p
\v 15 Kingab kagobechigee malaikainik ko ba kipseng'wet kong'alaljigei mestewechoto, "ongebe agoi Betlehem si kobiit kegeer ng'olyondonito kakoyaak, ne kagomwaiwech Kiptaiyat."
\v 16 Ak kiba kochakta ak kinyor Maria ak Josep ak lekwet ne kagimogonchi ng'erebtab tuga.
\v 17 Ak ye kingokagogeer komwaita eng' emotinwek che loen kito ne kigagemwochi agobo lekwanoto.
\v 18 Ak kikwong'io icheget tugul che kigas ng'alek che kimwachi mestewek.
\v 19 Ago kigas Maria ng'alechoto ak kobkati eng' mugulelndonyi.
\v 20 Ak kiweektage anyun mestewek kolosu Jehovah, kotorori eng' tuguk tugul che kagogas che kagogeer, ko u yo kaga kemwachi.
\p
\v 21 Ak kingokakosirto betusiek sisitu kemuratan inendet, ak keguure kainenyi Jeiso, kainet ne kikakomunchi malaikaiyat kotomo kemanach.
\p
\v 22 Ak kingoitita betusiekab katililet kosubge ak ng'atutikab Musa, komut inendet kwo Jerusalem si kigochi kiptaiyat.
\v 23 Ko u ye kigisiir eng' ng'atutikab Kiptaiyat kole, "kigure werit age tugul ne kipyator ne tilil agobo Kiptaiyat."
\v 24 Ak kigoito korosek korubge ak ng'atutikab Kiptayat che kika keng'at cheptugenik aeng' nda warek aeng chebo cheptugenik.
\p
\v 25 Ak ogeer anyun, kimi chi eng' Jerusalem ne kigiguree simion, ago ki chi ne bo iman. Ak kosigunot ko kanye tegisto ak sarunet ne bunu Israel ak kinyiitat Tamirmiriet ne Tilil.
\v 26 Ak Kiga kong'anji inendet Tamirmiriet ne Tilil kole, magere meet kotomo kogeer Kristo nebo Kiptaiyat.
\v 27 Ak kinyo eng' Tamirmiriet ne tilil kapkorosut ak kingomutyi sigik lekwet Jeiso si koyachi inendet kou biteetab ng'atutiet,
\v 28 konam anyun inendet Lekwet eng' eunekchi ak kolos Jehovah kole,
\q1
\v 29 "Ee Kiptaiyat, iyonjini ak ra kiboitiondeng'ung' kwo eng' kalyet kosubge ak ng'olyondeng'ung'.
\q1
\v 30 Amu kagogeer konyekchu soruneng'ung',
\q1
\v 31 ne kichob eng' taitab biko tugul.
\q1
\v 32 Lapkeiyet ne bo ng'ang'utiet ne kikoji bororiosiek, ak torornatetab biguk Israel."
\p
\v 33 Ak kikwong'io Josep ak kametab lekwet eng' ng'alek tugul che kigimwa agobo inendet.
\v 34 kiberur simion icheget ak koleji Maria kamenyi, "keer anyun, kigigoon lekwani si kobutyo che chang' ak kong'eetyo che chang' eng' Israel si koek kaborunet ne tun kitae;
\v 35 (wei nito inendet ko tun torin rotwetab chok muguleldong'ung') si Kotor kabwotutikab mugulelwekab biko che chang."
\p
\v 36 Ak kimito Ana agine. Cheptab Panue ne kimaotio, ne kibo oretab Asha. Ki ka ko osit mising', kimeng'is ak boyonyi kenyisiek tisap kong'ete ng'itun,
\v 37 ak ki mosok ne ki ya korikta kenyisiek tamonwogik sisit ak ang'wan, ak kimomondoi eng' kapkorosut, kolosu ak koboto karugutetabgei, ak samutik, bet ak kemoi.
\v 38 Ak kinyo eng' kasarata ak kogochi Jehovah kongoi ak king'alalji tugul che kiganye sarunet eng' Jerusalem agobo inendet.
\p
\v 39 Ak kingo ka ko yai tuguchuto tugul korubge ak ng'atutikab Kiptaiyat, koweektage kobun Galili agoi tun koit emeng'wai Nasaret.
\v 40 Ak ki eet lekwet ak kotesak kimnatet, ak kinyi ng'omnatet, ak kimi kororindab Jehovah koboto inendet.
\p
\v 41 Kicham kobendi sigikchi Jerusalem kenyiit age tugul eng' igortab pasaka.
\v 42 Ak king ko bo kenyisiek taman ak aeng', koba agoi Jerusalem ko u atebtab igorwek.
\v 43 Ak kingotar betusiek ak kowektagee, kong'et lekwet Jeiso eng' Jerusalem ak kima nai sigikchi.
\v 44 Kibkat icheget kole mi tugul, kiba banda nebo betut agenge ak kicheng' inendet eng' kwenutab bikab oret ak che kingetge.
\v 45 Ak kingo manyor inendet, kotil kowektage Jerusalem kocheng'aat.
\v 46 Ak yo kingobek betusiek somoku konyorji inendet kapkorosut, kotebche eng' kwenutab kanetik kogase ng'alekwai ak kotepee icheget.
\v 47 Ak kikwong'io icheget tugul che kigase ng'alekchi amu naenyi ak ole kiwalundoi.
\v 48 Ak kingogeer, ko kikwong'io ak koteebe kamenyi inendet koleji, "lekwani, amunee si yaiywech ko u nito? Keer anyun ane ak kwaning'ung' ko kagecheng'in ak keimige.".
\v 49 Ak kileji icheget, "amu nee socheng'a? monai ole kanyoljo ayai boisietab kwandanyu?'
\v 50 Ak kimanai icheget ng'olyondonoto kimwochi.
\v 51 Kiba koregto ak icheget agoi koit Nasaret ak kigas it icheget. Ak kindeno kamet ng'alechoto tugul eng' muguleldanyi.
\p
\v 52 kitesak ng'omnatetab Jeiso ak etunet ak mieindo eng' Jehovah ak biko.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Eng' kenyitab taman ak mut ko ki laitoriat Taiberia Kaisari, ye ki Gavana ne bo Judea Pontio pilato ak Herod ko ki kiruogindet ne bo Galili, ak ki kiruogindetab Iturea ak Trachoniti, Pilipu werit ne tupcho ak Herod, ak Lusania ko Kiruogindet ne bo Abilene, eng' betusiek che ki tisiindet ne o Anas ak Kaiapa -konyonji ng'olyotab
\v 2 Jehovah Johana weritab Sakaria eng' surkwen.
\v 3 Ak kiwo komoswek tugul eng' tabanutab Jordan, koamdoti kabatisanetab sigunet agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogik .
\v 4 Ko u yo kigisir eng' bukuitab(kipsegeriet) ng'alekab maotiot Isaiah kole, "tugetab noto agenge ne rire eng' surkwen kole, 'ochopchige nyonunetab Kiptaiyat ak ochuul ortinwekchi.
\q1
\v 5 Ak kimi kora mestowek kokwonoto che kiribe kiyagikwai kemoi. Ak kitonon malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ole legite icheget ak kikweny lilindab Kiptaiyat komoswekwai tugul,
\q1
\v 6 konyogoritu anyun mising'.
\p
\v 7 Kimwochi Johana anyun tuyosiek che kibendi ole mi inendet si kebatisan koleji, "oii akwee legukab erenokab ng'wonet! Ng'o ne kagoteiywok omweune nerekekab ne tun nyonii?
\v 8 Oii anyun logoek che muchini sigunet, ama tomwa eng' mugulelwekwok ole 'kitinye kwandanyo Abram' amu amwawok ale imuchi Jehovah koboisie koichu kochopchi Abram leguk.
\v 9 Mbo ra ko kagendeno aiywet tigitiotab ketit age tugul. Noto anyun ketit age tugul ne maie logoek che kororon ketile ak kewirji ma.
\p
\v 10 Ak kitebe inendet tuiyet kole, "ara tos kiyai nee anyun?"
\p
\v 11 Ak kiwolji inendet icheget kole "chi age tugul ne tinye ngoroik aeng' kogochi ne matinye ak agine ne tinye amitwogik koyai ko u noto."
\p
\v 12 Kibka agiche taagikab aisurut si kibatisan, ak kotebe inendet, "kanetindoni kiyai nee?"
\p
\v 13 Kowolji koleji, 'matoyaach aisurut che chang' kosir che mache bounatet."
\p
\v 14 Ak kiteebe askarik agiche, kole, "kiyae nee anyun ache? "kowolji koleji, amosare chi kiy age tugul, amotaam chi eng' lembech. Ak ngoemak melekto ne onyoru."
\v 15 Ak kingota koganye biko kolen itu Kristo, kolepst eng' mugulelwekwai biko tugul agobo Johana, kobere ngo tos kristo inendet.
\v 16 Kowolji Johana icheget tugul koleji iman abatisonok eng' beko ago nyoni inendet ne o kosiiro ne mamuchi mbo atiach anogab kweonikchi, ibotisonok inendet eng' Tamirmiriet ne Tilil ak maat.
\v 17 Tinye keibet eng' eunyi ak kotilili komie kiyeng'ut ak koyumji nganuk chogenyi ago bele metetek eng' mat ne ma restos.
\p
\v 18 Kiamji anyun biko logoiywek che kororon ak katigonutik che chang'.
\v 19 Ago ye kingo kagoger kong Johana kiruogindet Herod agobo Herodia, chepyosetab wering'wai Pilip ak tugul che yachen che ki ka koyai Herod,
\v 20 kotesyi chuto anyun ak chun tugul si kowir John korgoret.
\v 21 Ak yo kingo kagibatisan biko tugul, ak kagibatisan Jeiso agine, ak yo kitese tai kosae, koyatak kipseng'wet,
\v 22 ak kichorjige inendet Tamirmiriet ne Tilil ne kerge ak cheptuget ak komong'une tuget kipseng'wet kole, "inendet ko ii werinyu chamanenyu abaibai mising' eng' inye.
\v 23 Ak kingotau Jeiso konetisienyi, ko ki legit kenyisiek sosom (kobere bik ) weritab Josep weritab Heli,
\v 24 ne ki weritab Matat, weritab Lawi, weritab Melki, weritab Janna, weritab Josep.
\v 25 Weritab Matatia, weritab Amos, weritab Naum, weritab Esli, weritab Nagai,
\v 26 weritab Maat, weritab Matias, weritab semei, weritab, Josek, weritab Joda
\v 27 Weritab Joanan, weritab Resa, Weritab Saobabel, weritab Solatiel, weritab Neri,
\v 28 weritab Melki, weritab Adi, weritab Kosam, weritab Elmadam, weritab Er,
\v 29 weritab Jose, weritab Elieza, weritab Jorim, weritab Matat, weritab Lawi.
\v 30 Weritab Simion, weritab Juda, weritab Josep, weritab Jonam, weritab Eliakim,
\v 31 weritab Melea, weritab Menam, weritab Matata, weritab Nathan, weritab Daudi,
\v 32 weritab Jesse, weritab Obed, weritab Boaz, weritab Salmon, weritab Nasion.
\v 33 Nasion weritab Aminadab, weritab Admin, weritab Arni, weritab Esron, weritab Peres, weritab juda,
\v 34 weritab Jakobo, weritab Isaak, weritab Abram, weritab Tera, weritab Naor,
\v 35 weritab Sarug, weritab Reu, weritab peleg, weritab Eber, weritab Sela.
\v 36 Weritab kainan, weritab Arpaksad, weritab sem, weritab Noa, weritab Lamek,
\v 37 weritab Metusela, weritab Enok, weritab Jared, weritab Maalel, weritab Kainan,
\v 38 weritab Enos, weritab Set, weritab Adam, weritab Jehovah.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ak kiwechge Jeiso konyiitat Tamirmiriet ne Tilil kobunu Jordan, kondochi Tamirmiriet kwo surkwen,
\v 2 amu eng' betusiek artam ko kitiem ine chesawilyet. Ak eng' betusiechoto ko ki rugut agoi tun kobek betusiek, kogas kole ame rubet.
\v 3 Ak kileji chesawilyet, "ngot ii weritab Jehovah itiem iwaal koichu koek makatiat."
\p
\v 4 Ak kiwolji jeiso inendet koleji, "kigisir kele masabe chi eng' makatiat inege.
\p
\v 5 Ak kimut chesawilyet Jeiso kwo tulwet barak ak kobarji ematinwek tugul chebo ng'weny eng' kasarta ne nwach.
\v 6 Ak kileji anyun chesawilyet inendet, "agonin kimnatoni tugul, ak bounatet komugul, amu kigegona ak amuchi agochi chi age tugul ne kacham.
\v 7 Ak anyun ngot ikutung'jo ak iloswo agonin tugul."
\p
\v 8 Ak kiwolji Jeiso koleji, "istoenoge chesawilyeni" kigisiir kele, 'ilosu Kiptaiyat Jehovah neng'ung' ak iboisiechi inege.'"
\p
\v 9 Ak kimut Jeiso kwo Jesrusalem, kwo kotonone kimonjogutab got ne tilil ak koleji, "ngot ii weritab Jehovah isogorte iwe ng'weny eng' yu.
\v 10 Amu kigisiir kele, 'kiyogu malaikaisiek agobo inye si koribin.'
\v 11 Ak konamatin eng' eunekwai koto matui koi keldong'ung'.'"
\p
\v 12 Ak kiwolji Jeiso, "kigimwa kele, metiem Kiptaiyandeng'ung' Jehovah."
\p
\v 13 Ak kingotar chesawil kotieme Jeiso, kobagakta ine eng' kasarata ne nwaach.
\p
\v 14 Ak kiwektage Jeiso Galili eng' kimanatetab Tmirmiriet, ak kiletage logoiwekchi eng' emet tugul ak che legite oloto agobo inendet.
\v 15 Ak kitoi konetis eng kapkorosusiekwai ak kilos inendet biko tugul.
\p
\v 16 Ak kinyo anyun Nasaret, emet ne kietune, ak, eng' atebtanyi, kwo kapkorosut betutab sabato ko u ye kicham kowendi.
\v 17 Ak kigikochi inendet bukuitab maotiot Isaia. Ak kisiach bukuit, konyor ole kigakisir kele,
\q1
\v 18 mi Tamirmirietab Kiptaiyat ak ane amu kigiila si aamdoji kibananok logoiywek che kororon, kiyokwa si amuch aamdoji che iimige katiaget, si komuch kogeerto kipkoratinik, ak atiach icheget che kigigoten,
\q1
\v 19 si amuch aamda kenyit ne chamat eng' Kiptaiyat.
\p
\v 20 Ak kiger bukuit, ak kowekchi kogeny kiboitiot ak kotebi ng'weny. Ak kichilji kong' inendet biko tugul che kimi kapkorosut.
\v 21 Ak kitoi koleji icheget, "kagosulda rani sirutieni eng' itikwok."
\p
\v 22 Ak kigeerchige tugul inendet ak kokwong'io eng' ng'alek che bo kororindo che kimong'une kutinyi, ak kile icheget, "tos ma weritab Josep nito?"
\p
\v 23 Ak kiwolji icheget kole, "iman ara ngamwowok kalewenani, 'inyaige inye chepkerichoni! ko u yo kigegas kito ne kiyaak eng' Kapernaum, yai kora eng' emoning'ung'.'"
\v 24 Ak kileji, "amwowok iman ale mami maotio ne chamakse eng' emenyi.
\v 25 Ago amwowok imanda ale, kimi mosogik che chang' eng' Israel eng' betusiekab Elija, ye kingeeger kurgotikab kipseng'wet kenyisiek somok ak arawek lo, yo kimi rubet ne o emet komugul.
\v 26 Ago ki ma kiyokto Elija kwo gotab age tugul eng' icheget kobate serepta eng' kokwetab Sidon, kwo agoi gotab chepyoso ne ki mosok.
\v 27 Ak kimi che chang' che kitinye mokondosaik eng' Israel eng' betusiekab maotiot Elisha ago kima kisoob age tugul eng' icheget kobate Naaman nebo Siria.
\v 28 Ak kinerekyo tugul eng' kapkorosut kingogas ng'alechoto.
\v 29 Ak king'eetio, ak kotorta inendet komanda eng' kokwet, ak komut kwo chepng'esutab tulwet barak ole kigateech korik si kotorta inendet kong'irta.
\v 30 Ak ki ma ta komuch ak kiwechge inendet kobun kwenung'wai ak kwechige.
\p
\v 31 Ak kirektoe anyun Kapernaum kokwet ne o ne bo Galili, ak konet agobo betusiekab Sabato.
\v 32 Ak kikwong'io agobo ng'atutikchi, amu kitinye ng'olyondenyi kimnatet.
\v 33 Ak kimi chi kapkorosut ne kitinye tamirmirietab oik che yachen, ak kiwaach eng' tuget ne o mising',
\v 34 kole, "bagaktech kiting'e ge nee ak inye, ii inye Jeiso ne bo Nasaret, kenyo icheitarech angetin ale ii inye ne Tilil ne bo Jehovah!"
\p
\v 35 Ak kiger kong Jeiso inendet ak koleji, "sis ak imong'u eng inendet." Ak kinga kowirji chesawilyet kwenung'wai komong'une inendet anyun komaita kiy.
\p
\v 36 Ak kikwong'io bichoto ak king'alaljige ichege eng' ichege kole, "nee ng'olyondoni? Amu ng'ate eng' kimnatet ak kamuktaet tamirmirik che ma tililen komong'.
\v 37 Ak kileetage logoiywek koba oloo tugul eng' emet komugul ak che legite oloto agobo inendet.
\p
\v 38 Ak kimanda Jeiso eng' kapkorosut kwo kap simion. Ak kitinye chepyosetab igoi ne bo simion cheptigonit ak kilale maat ne kolgol, ak kisaisai biko Jeiso agobo inendet.
\v 39 Ak kitonon eng' ole legit ak koger kong' cheptigoniet komanda, kiistoge anyun cheptigoniet eng' inendet ak eng' kasarata kong'eet ak koboisiechi icheget.
\p
\v 40 Ak kingo legit kongir asista, komutyi biko tugul bikwai che kimiansot eng' korotwek che magerge ak kigonoor eunekchi agenge eng' agenge eng' icheget ak kisobcho.
\v 41 Kimong'une anyun chesawilok biko che chang' korirsot koleen, "ii inye Kristo weritab Jehovah," koger kong' Jeiso icheget, machamchi kong'alya, amu kingen icheget kole inendet ko Kristo.
\p
\v 42 Ak kingo ka koech, kwo ole itabanat. Ak kicheng'aat tuiyosiek inendet ak kingonyor inendet, kosaisai si mabagakta icheget.
\v 43 Ak kiwolji icheget, "amache aamdoji kokwatunwek alak ng'olyotab Jehovah amu kigiyokwo ayai boisionito."
\v 44 Ak kiamdaat anyun eng' kapkorosusiekab Judea
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ak kingotestai kochang'itu biko ak korikyini Jeiso kokase ng'olyotab Jehovah, ko kitonone tabandab araraitab Genesaret.
\v 2 Ak kigeer moingonik aeng' che bo beko ko teleldos eng' tabandab araraita. Ago kima komi namikab njirenik, ki ka ba koun regereiyek che kinamee njirenik.
\v 3 Ak kilany moinget age ne kibo simion kosom kole konaktae kwo ainet orit kitigin. Ak kitebe ng'weny anyun ak konet tuiyosiek eng barakutab moinget.
\v 4 Ak ye kinga kotar konetishie, koleji simion, "kweri moinget ko ta konakta orit ole chang' beko, ak orektae regereiywekwok konamis."
\p
\v 5 Ak kiwolji simion koleji inendet, "Kiptayandani kogiboisie kemoi koech ama kinyoru kiy, ago amu ng'olyondeng'ung arektoe netit."
\v 6 Ak kingo yai choto tugul ko kinam njirenik che chang' ak ki ng'etyo regereiywekwai.
\v 7 Ak kiguur chorondokwai che kimi moingonik alak si kotoret, kobwa anyun ak konyiit maingonik tuwai, kot kotoi moingonik kochut beko.
\v 8 Ago ye kingogeer simion petero, kobutyi kutung'oikab Jeiso ak kole, "weechige eng' yu amu aii kiptengekcho, eeh Kiptayandani."
\v 9 Amu kikwong' ine ak tugul che kimi ago inendet agobo njirenik che kiga konam.
\v 10 Ak ki mito agine Jakobo weritab Johana, ak johana werikab Sebede che kiboisie tugul eng' kibagenge ak Simion. Ak kileji Jeiso Simion, "ameiyweisie kong'eete ra iegu ne irame biko."
\v 11 Ak ye kingo kagokweri moingonikwai koba tabandab araraita, kobgakta tuguk tugul ak korub inendet.
\p
\v 12 Ak kingo ta komi eng' kokwet age, ko ki mi chi ne kinyitat magondosaik. Ak ye kingogeer inendet Jeiso, kobut kosheb mo ak ko saisai kole, Kiptayandani, ngicham imuchi inyaa."
\p
\v 13 Ak kiyogoito anyun eunyi kotiny inendet ak kole, "amuchi anyain." Ak kasarata koistoge makondosaik eng' inendet.
\v 14 Ak king'at anyun koleji, "kot ko memwoji chi ago ui ak iborjige tisiindet ak igoite chebo kanyaet, ko u yo king'at Musa koek baornatet eng' icheget."
\v 15 Ago kiletage koem bororiosiek che chang" che loen agobo inendet, ak kibka tuiyosiek kocho kogas tugul ak si konya icheget tugul agobo mianwekwai.
\v 16 Ago kiistoke kwo surkwen bo kosa.
\p
\v 17 Ak kingo takonetisie eng' betut age ko ki mi Parisaik ak kanetikab ng'atutik kotepsot eng' oloto, che kibunu kokwotinwek tugul che bo Galili ak Judea ak Jerusalem. Ak ki mi kamuktaetab Kiptaiyat ak inendet si konya icheget.
\v 18 Ak keer anyun kigimut chi age komi eng' kitogunyi ne kimakong'ete, ak kicheng' oret ne imuchi komut inendet agoi taitab Jeiso.
\v 19 Ak kingo matakonyor oret amu chang'indab biko, kolany Kipkesiebutab got ak kochorta inendet komi kitogunyi agoi kwenut eng' taitab Jeiso.
\v 20 Kingo geer Jeiso kayaneng'wai koleji, "chichi, kagenyoun kaat tengekwogiguk."
\p
\v 21 Ak kitoi sirik ak paresaik, kobwat agobo ng'olyondoniton kole, "ng'o nito mwoe ng'alechu yaachen? ng'o ne imuchi konyochi chi kaat ne ma jehovah inege?"
\p
\v 22 Ago ye kingonai Jeiso kabwatutikwai, kowolji koleji, "obwati nee eng' mugulelwekwok?
\v 23 Nee ne geigei, ngele kiginyoun kaat tengekwogiguk, nda ngele, ng'eet ak iwechigei?
\v 24 Ago si onai ole tinye kimnatet weritab chi eng' ng'weny konyochi kaat biko tengekwagik," ( koleji chito ne kimeat borta) "Amwaun ale ng'eet kesen kitogung'ung' ak iwechigei kong'ung'."
\v 25 Ak king'et kasarata anyun eng' taing'wai ak kiib kitokunyi. Ak kwo konyi kolosunoti Jehovah.
\p
\v 26 Ak kikwong'io icheget ak kilos Jehovah ak kicholyo mising' kolen, "kagegeer kwong'utik che chang' rani."
\p
\v 27 Ak kingobata tuguchuto tugul, kwo tai konyor taagindetab aisurut ne kigiguure Lawi kotebche ng'weny eng' ole kitaage aisurut. Ak koleji, "rubaa."
\v 28 Ak kibagakta tuguk tugul ak korub inendet.
\p
\v 29 Ak kichopchi Lawi inendet eng' gonyi igorta ne o. Ak ki mi tagiikab aisurut che chang' ak biko alak che kitepsot ng'weny tugul kwamisot ak inendet.
\v 30 Ak king'ung'ung'ji parisaik ak sirikwai kayaktoik kole, "kaine si oamisie ak oeise ak taagikab aisurut ak kiptengekinik?"
\p
\v 31 Ak kiwolji Jeiso koleji "mamage kiy chepkerichot biko che chamege, kobate che imiansot.
\v 32 Kimanyo aguur che bo iman ago kiptengeginik si kosiik."
\p
\v 33 Ak kileji inendet, "irugutge konyil che chang' kayoktoikab Johana ak kosaa, ak ko yae ko u noto agiche che bo Parisaik ak koamisie cheguket ak koeise."
\p
\v 34 Ak kileji Jeiso icheget, "tos omuchi orugut che kagiguurji katunisiet kota komi sandet ak icheget?
\v 35 Ago bkanii betusiek che tun istoege icheget sandet, korugutgei anyun eng' betusiechoto."
\p
\v 36 Ak kimwochi icheget kalewenet kogeny koleji, "mami chi ne kereri kebeberta ne bo ngoriet ne leel ak konapchi ngoriet ne os. Amu ngo yai ko u noto ko manamege kebeberta ne leel ak ne os.
\v 37 Ama mi chi ne rongjini divaik che lelach lolotinwek che osen. Ngoyai ko u noto ko kereri divaik lolotinwek, ak kotumdage ak kong'emogis lolotinwek.
\v 38 Ago muchini kendeno divai che leelach lolotinwek che leelachen.
\p
\v 39 Ama mi chi ne ngo kagoe divaik chebo keny kotakomache che leelachen, amu mwoe kole, "anyinyen che bo keny."
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Ak kibune mbarenikab beko eng' betutab sabato ne bo aeng', ak kibutot kayaktoikchi mesisiekab beka kobore ak konyee.
\v 2 Ak kimwa alak chebo parisaik kole, "amu nee so yai eng' betutab sabato ago ma chamdaat eng' ng'atutik?"
\p
\v 3 Ak kiwolji Jeiso koleji, "tomo osoman mbo ngolyondoni ne kiyai Daudi ye kingo ame rubet koboto che kimito ak inendet?
\v 4 Ak kiwo gotab Jehovah ak kocher makatinik che bo kabartaet koam, ak kogochi che kimi koboto inendet agiche, che ki ma chamdaat eng' ng'atutik koam chi age kobate tisiik ichege.
\v 5 Ak kiwolji icheget koleji mbo weritab chi ko Kiptayatab sabato."
\p
\v 6 Ak kiwo kapkorosut eng' sabato age ak konet biko. Ak kimi chi ne kimeat eunyi nebo tai.
\v 7 Ak kitopeni siriik ak parisaik ngot ko tos konya chi eng' betutab Sabato, nda ma ra konyor oret ne itamee.
\v 8 Ago kinai kabwatutikwai ak koleji chichoto ki ka kome eunyi, "ng'eet, tonon eng' kwen" ak king'eet ak kotonon.
\v 9 Ak kileji Jeiso icheget, "ateebenok ale tos chamdaat eng' ng'atutik keyai ne kararan eng' Sabato, nda keyai ne ya? kesor sobon nda kebar?"
\v 10 Ak kigeerot Jeiso biko tugul ak koleji chichoto, "chuul eung'ung'" ak kiyai ko u noto ak kisoob eunyi.
\v 11 Ak kinerekcho ak koruruchge tugul ak kotet kito ne imuchi koita Jeiso.
\p
\v 12 Kiwo Jeiso anyun eng' betusiechoto tulwet si kosa. Ak kisa ine Jehovah kemout komugul.
\v 13 Kingokakoech emet, koguur kayoktoikchi, ak kilewen eng' choto taman ak aeng', che kiguure kaineng'wai che kiyoktoi.
\v 14 Simion (ne kiguure kainenyi ne bo aeng Petero), ak Andrea ne tupcho ak Jakobo, ak johana, ak Pilipu, ak Bartolomayo,
\v 15 ak Matayo, ak Tomas, ak Jakobo weritab Alpayo, ak Simion ne kiguure selote,
\v 16 ak Juda weritab Jakobo, ak Judas iskariot ne ki ng'wektaindet.
\p
\v 17 Ak kibwa koreek ak inendet ak kotonone ole ribrib koboto tuiyet ne o ne bo kayaktoi ak biko che chang' che kibunu Judea komugul ak Jerusalem ak tabandab ainet ole bo komostab Turo ak sidon.
\v 18 Kibkoni kogase inendet ak kisobcho eng' mianwekwai. Ak kigisoob icheget che kiinyalili tamirmirik che yaachen.
\v 19 Ak kicheng' tuiyet komugul kotiiny inendet amu kibunu inendet kamuktaet, ak kisobcho icheget tugul.
\v 20 Ak kitoben koyoktoikchi ak kole, "oberurotin akwe che oi bonon, amu neng'wong' bounatetab Jehovah.
\v 21 Oberurotin akwe che amok rubet ra, amu tun obiyongsoti, oberurotin akwe che orirtosi ra amu tun orarsoti.
\p
\v 22 Oberurotin akwe che sosok biko ak kotabanak ak kochurok ak kemwaita kaineng'wong' kole ya, agobo weritab chi.
\v 23 Oboiboitu eng' betunoto ago sokorye eng' boiboindo amu oger anyun, O melektang'wong' eng' kipseng'wet, amu kiyochi kwanisiekwok maotik ko u noto.
\p
\v 24 Ago mutyo akwe che oi magore, amu kikotaach kagaigaeng'wong'.
\v 25 Mutyo akwe che obiong'yotin ra amu tatuun koamok rubet. Mutyo eng' akwe che orarsoti ra, amu tatun otei ak orirsoti.
\v 26 Mutyo eng' akwe yo mwoe biko tugul che kororon agobo akwe, amu kigoyachi ko u noto kwanisiekwai maotik che bo lembech.
\p
\v 27 Ago amwowok akwee che ogase, ale ocham bunikwok, oyachi che kororon icheget che sosook.
\v 28 Oberur icheget che chubok ak osachi icheget che matinye kong ne kerenok.
\v 29 Ak inendet ne irabachin togilgiliet age, igochi togilgiliet age. Ak inendet ne sarenin ngorieng'ung' ko me-ete mbo sambung'ung'.
\v 30 Igochi age tugul ne some. Ak inendet ne sarenen tukuguk ko mata ta iwekune kogeny.
\v 31 Ak kou yo omache koyaiwok biko, oyachi ak akwe kou noto.
\p
\v 32 Ngocham anyun icheget che chamok, otinye kongoi nee? Amu mbo kiptengeginik kochame agiche icheget che chame.
\v 33 Ak ngo yachi che kororon icheget che yaiywok che kororon, otinye kongoi nee? Amu mbo kiptengeginik koyae kou noto.
\v 34 Ak ngibesendochi biko che ibwotii ile tun wegu, otinye kongoi nee? Amu mbo kiptengekinik ko besendochini kiptengekinik alak si konyor che teno chechiget.
\v 35 Ago ocham bunikwok ak oyachi che kororon agiche. Ak obesende, amogany onyoru kogeny si ko eet melektang'wong', ak oegu werikab inendet ne toror mising'.
\v 36 Oegu che tinye rirge, ko u kwandang'wong' ne tinye rirenetab ge.
\p
\v 37 Amoruokchi, si tun ko makirwokwok, amous chi si tun koma kiusok. Onyochi kaat biko alak si kenyoiywok kaat.
\v 38 Ogoite asi tun kegonok, okere ne kararan ne kiginyit, ne ki kisachasach kot korara, choto che tun indoi biko tegetikwok. Amu kereiwekwok che ogeree ko noto ne tun kigerurenok ak akwe.
\p
\v 39 Ak kimwoji kalewenet koleji, 'imuchi kipkoratiat kondochi kipkoratiat? Tos mororokchi tuwai kebenet?'
\v 40 Masiire kayoktoik kanetindet ago inendet ne kigonetak kogergeitu ak kanetindenyi.
\p
\v 41 Amu nee si igeere betbetiat ne mito kondab werit ne otupche, ago mebwati musukyet ne mi kondang'ung' inendet?
\v 42 Nda imuktoi ano ileji lemeng'ung' tupchenyu, inganemun betbetiet ne mito kondang'ngung' ago mebkat musukyet ne mi kondang'ung' inyendet? Inyee chombilindoni! Inemu korok musukyet ne mi kondang'ung' inyendet, si yo kaigeerte komie, imuch anyun inemu betbetiat ne mi kondab tupcheng'ung'.
\p
\v 43 Amu mami ketit ne kararan ne iye logoek che yachen, ama mi ketit ne ya ne iye logoek che kororon.
\v 44 Amu naat ketit age tugul eng' logoek che iye, amu mabute biko logoekab mogoonik eng' katok ak kobute biko logoekab sabibu eng' ketitab katok.
\v 45 Inemu chito ne kararan kito ne kararan kobun konoruet ne kararan ne mi muguleldannyi, ak i nemu chito ne ya kito ne ya kobunu konorwenyi ne ya ne mi muguleldanyi, amu che mwoe kutinyi ko che nyiitat muguleldo.
\p
\v 46 Amu nee si oguurena kiptaiyat amoyae tuguk che amwoe?
\v 47 Chi age tugul ne nyonjino ak kogas ngalekchu ak koyai, abaruok kito ne kerge.
\v 48 Kerge inendet ak chito ne teeche got ne kibaal kwo ng'weny mising' ak konde tiik. Ak ye kingo chang'it beko korus beekab kutyat ama imuch kotumtum, amu kigiteech komie.
\v 49 Ago inendet ne kase ama yae ng'alekchu. Ko kerge ak chito ne kiteech got eng' nyung'unyek amaalumji ng'weny tiik, kirus beekab kutiat ak kilul kasarata ak kieet luletab koyoto.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Ak kingo kagotarji ng'alekchi tugul itikab biko, kwo anyun Kapernaum.
\v 2 Kimi kiptayatab bogol ne kitinye otwogindet ne kichame komie, ak kimiani otwogindonoto ne ki legit kome.
\v 3 Ak kingogas agobo Jeiso, koyokto boisiekab Yahudik kosaisai inendet kwo konya otwogindenyi.
\v 4 Ak kingoiit icheget ole mi Jeiso, kosaisai inendet eng' chokchinet, koleji "nyoljini inendet iyachi ko u noto,
\v 5 amu kichame emenyi ago kitekwech kapkorosut."
\p
\v 6 Kwo anyun Jeiso ak icheget. Ak ye ki ngo ma ko loo eng,' koyoto, koyokto kiptaiyandanoto chorondokchi koba ole mi inendet ak koleji,"Kiptayandani ama ta iimchige amu ane ko mai chito ne muchini inyo gonyu.
\v 7 Noto anyun mamuchino mbo anyo anyorun, mwa ngolyot kityo si komuch kosob otwogindenyu.
\v 8 Mbo ane nganda aii chi ne kiboiywo, atinye murenikab luget che abou. Ak ngaleji ni, 'wui' kwo, ak ngaleji age, 'nyo' konyo ak ngaleji otwogindenyu, 'yai ni', koyae.
\p
\v 9 Ak ye kingogas Jeiso ngalechoto, kokwong' agobo inendet, kiweechge kotopen tuiyet ak koleji che kirube inendet, ', amwawok ale, tomo anyoru kayanet ne o ne teno ni, mbo eng' Israel.
\v 10 Ak kingo weektage anyun che kiga kiyook koba ga, ko kinyor otwogindenoto kagosoob.
\p
\v 11 Ak ye kingo kagobata betunoto, kwo kokwet ne kiguure Nain, ak kiba kayotoik koboto inendet ak tuiyet ne o.
\v 12 ak ye kingo rikta kaborutab kokwonoto geer anyun kigisute musyo ne ki bo werit ne kibo kamet inege ak ki mosok chepyosonoto ak kimi inendet koboto biko che chang' chebo kokwet.
\v 13 Ak kingogeer Kiptayat inendet, korire ak koleji "amatirir."
\v 14 Ak kirikta ole legit ak kotwa kito ne kigisute inendet, ak kitononyo anyun che kisute, ak kileji Jeiso inendet, kiptoiyondani kamwaun ale ng'eet.
\v 15 Ak king'eet anyun ne kia kome ak kotoi kong'alal, ak kimutyi Jeiso kamenyi.
\p
\v 16 Ak kiiyweis, ak kolos Jehovah kole, kagong'eet eng' kwenunyo maotiot ne o "ak kagorutochi Jehovah bikchi."
\v 17 Ak kiletage ngalyondonoto agobo inendet koem Judea komugul ak koratinwek tugul che imuti oloto.
\p
\v 18 Ak kiborji koyoktoikab Johana ng'alechu tugul.
\v 19 Ak kiguur Johana aeng' che bo kayoktoikchi ak koyokto koba ole mi Jeiso kotebe kole, "tos inendet ne nyoni, nda kigonyi age?"
\p
\v 20 Ak yo ki ka iit biko ole mi Jeiso, koleji inendet, "kago yakweech Johana kabatisanindet kebka ole imite," kale, "tos inyendet ne nyoni, nda kigone age?"
\p
\v 21 Eng' kasarata kosobcho che chang' che kitinye mianwokik ak korotwek ak tamirmirik che yaachen, ak kigochi kipkoratinik che chang kogerto.
\v 22 Kowolji koleji, "oba omwachi Johana tuguk che kooger ak che koogas. Ki gerto kipkoratini, ak bendoti che keng'waldos, kitilili che tinye konjoriosiek ak kostoi che ming'otin, king'eti che kigobek, kiamdajini kibananok logoiywek che kororon.
\v 23 Ak iberurot age tugul ne tese tai koyani eng' anee agobo tuguk che ayae.
\p
\v 24 Kingo kagoba kayoktaoikab Johana, kotoi komwachi tuiyosiek agobo Johana, kole, kinge mande tumoo kwen ogeer nee? Sosiat ne tumtumi koristo?
\v 25 ago kiomande ogeer nee akwe? chito ne ilaachi ngoroik che tabululen? ogeer icheget che ilachi ngoroik che bo lelesta, ak che meng'isie eng tagurnat komito gorikab laitorinik.
\v 26 ago kiomande ogeer nee? maotiot? wei amwawok ale, siire maotiot.
\v 27 Nito ne kigisir agobo inendet kele, ogeero ayoktoi kiboitiondenyu kondoenen, ne chobe oreng'ung' eng' taing'ung.
\p
\v 28 Amwowok ale, eng' che kisich chepyosok ko mami neo ne sire Johana kabatisanindet kobate inendet ne mining' eng' bounatetab Jehovah ko o kosiir inendet.
\p
\v 29 (Ak ye kingogas biko tugul koboto taagikab aisurut, koiityi imanda Jehovah, amu kiga kibatisan eng' kabatisanetab Johana.
\v 30 Ago macham Parisaik, ak ng'amotikab ng'atutik, kiruogutikab Jehovah, ma makchige amu kima ibatisan inendet icheget.)
\p
\v 31 Ak kile Kiptaiyat, "akergeiti ak nee bikab ibini, ak kerge ak nee?
\v 32 Kerge ak legoi che tepsot eng' sirosiek ak ko kuregee kolen, kigekutwak iriambusiek ak ma oureren, kikitien nebo rirek amoririe.
\v 33 Amu kinyo Johana kabatisanindet ama am makatia nda ko divai, ak omwa ole, 'tinye chesawiliet.'
\v 34 Kinyo weritab chi kwamis ak koeeiso, ak omwae ole, 'ogeer anyun chemoetyo chichi ak eeindetab divaik, choruetab taagigab aisurut ak kiptengeginik!
\v 35 Ak naat ng'omnatet kele bo iman eng' legukchi tugul.
\p
\v 36 Ak kimach age eng' Parisaik kole kwamis ak inendet. Ak kiwo gotab parisaindonoto ak kotebi ng'weny kwamis.
\v 37 Ak geer anyun, kimi chepyoset age eng kokwonoto ne o ne ki kiptengekcho, ye kingonai kole tebche ngweny Jeiso kwamisie eng' gotab parisaindenoto, koib sotet ne mi mwaita ne nyamdut ak ko ng'uu.
\v 38 Ak kitonon eng' let ole legite kelyekchi korire ak kitoi kosochi rirekab kong' ak kobuche sumeekchi, ak kong'utut kelyekchi koile mwaita.
\v 39 Ak ye kingogeer noto parisaindenoto ne kiguure inendet komwa eng' muguleldanyi kole, "nda ka maotio chichi, nda kagonai kole ng'o chepyosoni katiny inendet, ago chi ne u nee, amu ine ko kiptengekcho."
\p
\v 40 Ak kiwolji Jeiso inendet koleji, "Simion, atinye ng'olyo ne amache amwoun." Ak kile, "kanetindet mwa anyun!"
\v 41 Ak kimwa Jeiso kole, "kimi besenindet anyun ne kitinye besenikchi aeng', kibesen age rabisiek bogol mut ak kibesen age konom.
\v 42 Ak ye kima kotinye kiy ne iyookchini, konyochi kaat icheget tuwai. Ng'o anyun eng icheget tuwai ne chame inendet kosiir?"
\p
\v 43 Kowol Simion kole, "aleen inendet ne kiginyochi kaat che chang.' Ak kileji Jeiso inendet, "kairuoch komie."
\v 44 Kiweechge Jeiso anyun ak kogeer chepyosonoto, ak kileji Simion, "geer chepyosoni. Kanyo ane gong'ung' ama ikono beko aune kelyekchu, ago ka kosachi kelyekchu beekchi bo kong', ak kobuche sumeekyi.
\v 45 Ma ing'ututa ago inendet kongeete kaitu kotomo kobagakta kong'ututi kelyekchu.
\v 46 Ma iile metinyu mwaita, ago kogoiile kelyekchu mwaita ne nyamdut.
\v 47 Amu noto anyun kamwaun ale, kagenyochi kaat tengekwokikyi che ka chang', amu chame mising', ago inendet ne kinyochini kaat kitigin kochame agine kitigin."
\v 48 Ak koleji chepyosonoto, "kagenyoun kaat tengekwogiguk."
\p
\v 49 Ak kitoi icheget che kimi amisiet ak inendet koamchinige kole, ng'o ne imuchi konyochi kaat biko tengekwogik?"
\p
\v 50 Ak kileji Jeiso chepyosonoto, "ka ko sarun kayaneng'ung' wui eng' kalyet."
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak kingobata noto ne matia kowendote kokwatunwek cheechen ak che mengechen, ak koborjini ak komwaitati logoiwek che tililen che bo bounatetab Jehovah. Ak kimi tamanu ak aeng koboto inendet,
\v 2 ak chepyosok alak che kiga kosoob eng' tamirmirik che yaachen ak mianwek: Maria ne kiguure Magdalena ne kimandae chesawilok tisabu;
\v 3 Ak Joana kwondab Chusa kiboitiotab Herode, ak Susana ak alak che chang', che kiboisiechini inendet eng' tugukwai.
\p
\v 4 Ak kingo tuyoge tuiyet ne o, ak kobwanji inendet che kibunu kokwert age tugul, kong'alal eng' kalewenet kole:
\v 5 "Kiwo kolindet kois kesuekchi, ak ye kita koletoi kobutyi alak oret taban, ak kigitiech alak, kwam taritik che bo barak.
\v 6 Ak kibutyi alak etiet, ak kingoruut koyamio, amu manyor beko.
\v 7 Ak kibutyi alak kwenutab katok, ak kitor katok koboto kesuechoto ak kogich.
\v 8 Ak kibutyi alak nyung'unyek che kororon, ak kiruut ak ko ii age tugul bogol. Ak ye kita komwoe tuguchu, komwa eng' kutit ne o, kole, "inendet ne tinye itik che kostoe, kogas."
\p
\v 9 Ak kiteebe kayoktoikchi ole teptoi kalewenoni.
\v 10 Ak kile, "kagigonok akwe onai ung'ootik che bo bounatetab Jehovah, ago kimwachini alak eng' kalewenoik asi ye 'keertoi ko magere kiy, si yo kase ko manae.'"
\p
\v 11 Kalewenonoto ko ni: Kesuek ko ng'olyotab Jehova.
\v 12 Ak choto mi oret taban ko icheget che kigogas nda ityo konyo chesawilyet, ak koisto ng'olyot eng' mugulelwekwai si manyor kayanet ak kesor.
\v 13 Ak icheget che mi etiet barak ko yo kagas ng'alek koyan eng' boiboiyet ak matinye tigitik, iyani kitigin, ak kochuchuch ge eng' betutab tiemutik.
\v 14 Ak che kibutyi katok ko icheget che kigas ak ye kakoba eng' oreng'wai kotitir kereretab meet ak mokornandit ak boiboiyetab tugukab soboni, ama iiyo logoek che nyiitotin.
\v 15 Ak che mi nyung'unyek che kororon ko icheget che kigas ng'olyot konam komie eng' mugulelwek ne bo muitaet ak ko kororonen, ak koiiyo logoek eng' kagiiletabge.
\p
\v 16 "Mami chi ne yo kagonaam tait kotuge kiy nda konde kureretab kitogut, ago indenoi kito ne tonone tait si komuch kogeer lapkeiyet biko.
\v 17 Amu mami kiy ne ung'at ne matun koboruge, mami kiy ne keunye ne matun naakse eng' ole lapkei.
\v 18 Ogaste komie amu age tugul ne tinye ko tun kigochini ak inendet ne matinye, ko tun kesare mbo ne len tinye."
\p
\v 19 Ak kibka konyor inendet kamet ak che tupcho, ago maimuch korikchi amu chang'indab biko.
\v 20 Ak kigimwachi keleji, "tononi komet ak che otupche eng' sang' komache kogeerin."
\p
\v 21 Ago kiwolji koleji, "kamenyu ak tupchosiekchu ko chuto che kase ng'olyotab Jehovah ak koyai."
\p
\v 22 Kilany eng' betut age moingetab beko ak koyoktoikyi ak koleji, "ongelandae araraita kebe bitonin bo araraita," kotoi anyun koba tai.
\v 23 Ak kingo ta kobendi koru ak konuch Jeiso, kowasakis beko eng' araraita, kotumtum ak komache konyi beko moinget orit ak kichonji ng'oyondit.
\p
\v 24 Ak kibwa ole mi inendet, ak kong'eet, koleji, "kanetindoni! kanetindoni! Legit kemeiye!" Kong'eet anyun ak koger kong katumtumet ak wasetabge ne bo beko, kosis anyun araraita komung'io.
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "mi anao kayaneng'wong'? Ak kiyweis ak kokwong'io, kolejige ichege, "ng'o chichi anyun ne itononi mbo beekab araraita che kawasakis kot kogas it inendet."
\p
\v 26 Ak kiba kot Koit anyun emetab Gerasenik ne legityini Galili.
\v 27 Ak yo kingonyo tabandab araraita kotuiyo ak inendet chito age ne kibunu kokwet ne kitinye chesawil, ak kima kolaachi ngoroi kong'ete betusiek che chang', ak kima komenye go, ago kitebe kererisiek.
\p
\v 28 Ak kingo geer Jeiso, kowaach ak kobutyi tainyi ak komwa eng' kutit ne o kole, "ating'enin ne Jeiso weritab Jehovah ne toror mising? kasomin ale amenyalila."
\v 29 Amu king'at tamirmiriet ne ya komong eng chichoto. Amu ki ka nam ine eng' betusiek che chang', ak kribe mising' ak ki ka korate irimwek ak mugurek, ak king'etyo tuguk che kirate ak kione chesawilyet inendet kwo surkwen.
\p
\v 30 Ak kiteebe Jeiso koleji, "kigurenen ngo?" Ak kile, "che chang',"amu kiga chut chesawilok che chang' inendet.
\v 31 Ak kisom kole, si ma ng'at koba kebenet ne matinye ole bekchini.
\v 32 Ak kimi oloto torook che chang' che kiagetos eng' tulwet ak kisom icheget mising kole kochamji kochut torochoto, ak koyanji anyun.
\v 33 Ak kimong' anyun chesawilok eng' chichoto ak kochut torook, ak kirwai torochoto chang' ko chortage chemgasut koba araraita ak komeiyo.
\p
\v 34 Ak kingo geer mestewek tugul che kibiit korweiyo koba komwaita eng' kokwatunwek che eechen eng' emet agobo noto.
\v 35 Kiba anyun biko kogeer kito ne kogoyaak, ak kibwa ole mi Jeiso konyor chichoto kigamandae chesawilok kotebche eng' kelyekab Jeiso kolagaat ak kotinye ng'omnatenyi, ak kiywei icheget .
\v 36 Ak kimwachi icheget che kageere tuguk che kabiit ole kagisoopto chito ne kitinye chesawilok.
\v 37 Ak kisom anyun biko tugul che legite emetab Gerasenik kole, kwo Jeiso kobagakta icheget, amu kichut icheget kayweisiet ne o, ak kilany ine moingetab beko ak koweektage.
\v 38 Ak kisom chito ne kimandae chesawlyet inendet kole kotebi tuwai, ago kimwachi Jeiso kole' "wechigei,
\v 39 Wektege gong'ung' ak imwaite tuguk che eechen che kagoyaun Jehovah." Ak kiwo anyun komwaitat eng' kokwet ne o komugul tuguk che eechen che kagoyachi Jeiso.
\p
\v 40 Ak ye kingowechge Jeiso kotach tuiyet, amu kiganye biko tugul inendet.
\v 41 Ak geer anyun, kinyo chito age ne kigiguree Jairo ne ki agenge eng' kandoikab kapkorosut, ak kobutyi kelyekab Jeiso ak kosaisai inendet kole, konyo gonyi,
\v 42 amu kitinye cheptanyi ne ki inege, olo bo kenyisiek taman ak aeng' ak kilegit kome inendet. Ago kirurukchige tuiyosiek inendet kowendi.
\v 43 Ak kimi chepyoso age ne kimandoe korotik kenyisiek taman ak aeng' ne kiga koboisiei tugukchi tugul eng' chepkerichinik, ama imuch kosoob inendet age tugul eng' icheget.
\v 44 kinyo anyun kobun let eng' inendet ak kotwa tabandab ngorienyi ak kasarata kosisyo korotik.
\v 45 Ak kile jeiso, "ng'o ne katinyo?" Ak kiingo tiiyo chi tugul, koleji Petero, konetindoni, karichkin biko che chang' ak kagegichin.
\p
\v 46 Ago kile Jeiso kagotinyo chi, amu kaanai ale kagomanda kimnatenyu.
\v 47 Ak kingogeer chepyosonoto kole ma imuch koung'ak, konyo tai kobotanan ak kobutyi ng'weny eng' tainyi ak komwaita eng' taitab biko tugul kito ne kayai kotiiny inendet ak ole kagisoopto inendet eng kasarata.
\v 48 Ak kileji chebi, kagosoobin kayaneng'ung, wui eng kalyet.
\p
\v 49 Ak yo kita kong'alali konyo chi ne kibunu gotab baunindetab sinakogit, kole, "kagome cheptang'ung'. Amata tiim kanetindet kogeny.
\p
\v 50 Ago kogas Jeiso, kowolji koleji, "matiywei; Iyan kityo, si kisob."
\v 51 Ak ye kingo kagoit got koma chamji chi age tugul kwo got koboto inendet, kobate Petero ak Johana ak Jacobo ak kwanitab cheboto ak kamet.
\v 52 Ak kirirtos biko tugul ak kowaaktos agobo inendet ago kile, "morirsoti; Amu ma me inendet kobate mi korue."
\v 53 Ak kirorichi inendet anyun kochwees, amu kingen kole kagome.
\v 54 Ago kinam inendet eutab cheboto ak koguur, koleji, " lekwani, ng'eet!"
\v 55 Kowekchigee anyun tamirmirienyi, ak kong'et kasarata ak king'at kole kigochi kiy ne ame.
\v 56 Ak kikwong'io mising' sigikyi: Ak king'at inendet koleji icheget, amomwachi chi age tugul agobo kiy ne kagoyaak.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak kiguur kayoktoikchi tugul taman ak aeng' ak kogachi icheget kimnatet ak bounatet koboi chesawilok tugul ak kosoob che imiansot.
\v 2 Ak kiyokto koamda bounatetab Jehovah ak kosoob che miansot.
\v 3 Koleji icheget, "amoib kiy ne bo bandang'wong' mbo kirokto nda lolet, nda makatiat, nda ko chepkondok, amoibote sumbotik aeng'.
\v 4 Ak got age tugul ne omongjini, otebee oloto agoi obe.
\v 5 Ak alak tugul che mataachak, ye omande eng' kokwonoto olelekte temburiek eng' keelyekwok si koek baornatet agobo icheget."
\v 6 Koba anyun kobunot kokwatunwek koamdoi logoiywek che tililen, ak kosoobot bich eng' ola tugul.
\p
\v 7 Ak kigas anyun kirwogindet Herod tuguk tugul che kigoyaak, ak kiimge mising' amu kimwoe alak kole kagong'eet johana eng' che chu ki bo keny.
\v 8 Ak kibere alak, kagotook Elija, ak kobere alak, kong'eet age eng' maotik cho ki bo keny.
\v 9 Ak kile Herod, kiatil metitab Johana, ago ng'o anyun chichi ne agase tuguk che u choto agobo inendet? Ak kicheng' kogeer inendet.
\p
\v 10 Ak kingoweek che kiyoktoi, komwachi inendet tuguk che kagoyai. Ak kimut icheget koba taban koboto inendet agoi kokwet ne kiguure Betsaida.
\v 11 Ago ye kingonai tuiyosiek agobo nito korub icheget. Ak kitaach icheget ak kong'alalchi agobo bounatetab Jehovah, ak kisoob icheget che kimache kisoob.
\p
\v 12 Ak ye kimache koimen, kobwanji anyun tamanu ak aeng' koleji inendet, "oonde tuiyet koba si koit kokwotunwek ak emet, si konyor ole ruisot ak amitwogik, amu kimi ole tabaanat.
\p
\v 13 Ago kileji icheget, "ogochi akwee amitwogik." ak kile, "magitinye kiy kobate makatinik mut ak njirenik aeng' kobate kebe kealji amitwogik bichu tugul."
\p
\v 14 (Amu ki oloo bo elfusiek mut murenik.) Ak kileji kayoktoik, "ochab kotebee ng'weny ak ngobeate konom."
\v 15 Ak kiyai anyun kou noto, ak kichob tugul kotebe ng'weny.
\v 16 Kinam makatinichoto mut ak njirenichoto aeng' ak konyal barak kipsengwet, ak koberur ak kimurmur ak kogachi kayoktoik kogochi tuiyet.
\v 17 Ak kiamis kot ko biyong'io tugul ak kigium murmuranik che kingeet eng kerebonik taman ak aeng'.
\p
\v 18 Ak ye kisae inege, ko kimi kayoktoik koboto inendet ak kitebe icheget koleji, "mwae tuiyosiek kole aii ng'o?"
\p
\v 19 Kiwolji icheget koleji, len alak ii Joana kabatisanindet, koleen alak Elija, koleen alak kagong'eet maotiot eng' che kibo keny.
\p
\v 20 Ak kileji icheget, ago oleen akwe aii ng'o? Ak kiwol Petero kole, "ii Kristo ne bo Jehovah."
\p
\v 21 Ago kitigon icheget, ak kong'at kolechi, "amomwachi chi ng'olyononito,
\v 22 kole, kanyolji weritab chi konyalil eng' tuguk che chang' ak kotai boisiek inendet ak tisiik che eechen ak sirik ak kebar ak king'eet eng' betutab somok."
\p
\v 23 Kora komwachi icheget tugul "ngo mache chi age tugul korubwa, ko taigee ak koib kimurtoiyondennyi betut age tugul ak koruba.
\v 24 Amu age tugul ne mache kosor sobondanyi kobeti, ak age tugul ne ibeeti sobondanyi agobo ane, ko noto ne asoru.
\v 25 kelji ne ne bo chi ngonyor ng'weny tugul nda kesare sobondanyi?
\v 26 Amu age tugul ne jistoenogee ak ng'alekchu kotun ajistoege agine weritab chi chichoto tun nyoni eng' torornatetenyi, ak ne bo kwand, a, ak ne bo malaikaisiek che tililen.
\v 27 Ak amwowok iman ale mito alak eng'' che tononsot eng' yu che ma gere meiya kotomo kogeer bounatetab Jehovah.
\p
\v 28 Ak kingobek betusiek ola bo sisit kong'etee ngomwa ng'alechoto, komut Petero ak Johana ak Jakobo kolanda tulwet koba kosa.
\v 29 Ak ye kito kosae, kowalak itondab togenyi ak kolelagitu ngoroikchi kot ko lil bich.
\v 30 Ogeer, ak king'ololyo ak inendet biko aeng'u, choto ko ki Musa ak Elija,
\v 31 ki katook eng' lilindo ak kiga ng'alal agobo meenyi ne kimache kosulda eng' Jerusalem.
\v 32 Ak ki ka kobirto met Petero koboto icheget che kimi ak inendet, ago kingokos, kogeer lilindanyi ak bichoto aeng' che kitononsot koboto inendet.
\v 33 Ak kingomache kobesio ak inendet koleji Petero Jeiso, kanetindeni, kararan amu kimi yuto, si keteech keriosiek somok, neng'ung' age, kobo Musa, age kobo Elija. (komwoe ama nai kito ne mwae.)
\v 34 Ak yo kita komwae tuguchuto, konyo boldet ak kotuch icheget ak kiiyweis ye kingochut boldet.
\p
\v 35 Ak kimong' tuget eng' boldet ak kole, "ni ko werinyu, ne kialewen; ogas inendet.
\v 36 Ak ye kingobata kutinoto, kotook Jeiso inegee ak kosisyo anyun amamwachi chi eng' betusiechoto kiy age tugul ne kiga kogeer.
\p
\v 37 Ak betut ne kirube betunoto ye kingoreku eng' tulwet, kotuyo ak inendet tuiyet ne o.
\v 38 Ak geer anyun, kowaach chito age eng' tuiyet kole, "Kanetindeni, asain ale rire werinyu amu kiasich inege.
\v 39 Ak geer anyun, name inendet tamirmiriet ak kowaach, ak kobirtabirtage, kot kobun bugaat kutinyi, konyalil mising' ama chame kobagakta.
\v 40 Ak kiasaisai kayoktoiguk ale koonda ago ma imuch."
\p
\v 41 Ak kiwolji Jeiso koleji, "wei, ibini matinye kayanet ak kogunur, atebche kobotok ak amuitoi agobo akwe agoi au? Imutu wering'ung' konyo yu."
\v 42 Ak kingota konyoni, kowirji ng'weny chesawiliet inendet ak kobirtabirtege mising'. Ago kiger kong' Jeiso tamirmiriet ne ya ak kosoob lekwet, ak koweekchi kwandanyi.
\v 43 Ak kikwong'io tugul agobo kimnatet ne o nebo Jehovah. Ago kingota kokwong'sot tugul agobo tuguk che kayai Jeiso koleji kayaktoikchi,
\v 44 ngochut ng'alechu itikwok amu tun kigoitoi weritab chi, kwo eunekab biko.
\v 45 Ago ma iguiyo icheget mwaet noto kiung'ak si manai ak kiywei kayoktoik kotebe inendet agobo mwaanoto.
\p
\v 46 Kotoi anyun kotebege ichege eng ichege kole anono eng' ache ne egu ne o?
\v 47 Ak kingonai Jeiso kabwatutikab mugulelwekwai konam lekwet ne mining' ak konde ole legit inendet
\v 48 ak kileji icheget, "chi age tugul ne taache lekwani mining' eng' kainenyu ko kataacha, ak chi age tugul ne taacho ko kataach inendet ne kiyokwo. Amu age tugul ne mining eng' akwe tugul, ko ne o."
\p
\v 49 Ak kiwolji Joana koleji, "kanetindeni, kikigeer chi koone chesawilok eng' kaineng'ung' ak kigitae amu ki ma kibendoti tugul."
\p
\v 50 Ago kileji Jeiso inendet, "amotae inendet, amu inendet ne magertook ko neng'wong'.
\p
\v 51 Ak ye kilegit mising' koit betusiek che kitaache inendet eng' barak, kogiiljige kotakchi togenyi ak kwo Jerusalem.
\v 52 Koyokto che ibe ng'alek koba kondoe inendet, koba anyun komandae kokwet age nebo Samarik ak kochopchi ole tebe.
\v 53 Ak ma taach inendet ikab oloto amu kiga kotokchi togenyi kwo Jerusalem.
\v 54 Ak ye kingogeer kayaktoik Jakobo ak Johana koleji, "Kiptayandani, tos imache keng'at mat ne bunu kipseng'wet si kotar icheget ko u ye kiyai Elija?"
\v 55 Ago kiwekchjige icheget, ak koger kong',
\v 56 amu kimacho weritab chi si kobar sobonwek, ago si kosor, ak koba anyun nganaset age.
\p
\v 57 Ak kingota kobendi eng' oret, koleji chito age arubin oloo tugul iwendote.
\p
\v 58 Koleji Jeiso inendet, "tinye lelwek kebenonik, ago tinye taritik che bo barak keswenikwai ago matinye weritab che ole indenoi metinyi."
\v 59 Ak kileji age tugul,"Rubkaa." Ago kileji chichoto kiptaiyandani, "chamwo awo korok atub kwandanyu."
\p
\v 60 Ak kileji inendet, "mete che meiysot kotub chekwai, ago wui inye ak iamdate ng'alekab bounatetab Jehovah."
\p
\v 61 Kole age, agine arubin kiptaiyat, chomwo korok awo amwachi bikab gonnyu saisere.
\p
\v 62 Ago kileji Jeiso inendet, "mami chi ne name magombetab eik, ak kogus kong' koger let, ne nyoljini bounatetab Jehovah."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Kingobata tuguchuto tugul, kolewen kiptaiyat biko alak tamanwokik tisab ak koyokto aeng' aeng' kole, kondoe inendet koba kokwet age tugul ak komosta age tugul ole bunoti.
\v 2 Ago kileji icheget, "o kesisiet, kobate ng'ering' kesik. Noto anyun osom Kiptaiyat nebo kesisiet asi komuch koyokchi kesiik kesisienyi.
\v 3 Oba ortinwekwok. Ogeer anyun, kayoktok kou warekab kechirek eng' kwenutab suik.
\v 4 Amoib lolet, nda chepkondok, nda ko kweonik, amokat chi eng' oret.
\v 5 Ak got age tugul ne omongjini, omwa ole, "ngo tebi kalyet eng' koii."
\v 6 Ak ngo mito werikab kalyet yoto, kotebe kalyeng'wong' inendet, ak ngot ko mami, koweekchinoge akwe.
\v 7 Ak otebe goyoto anyun ak tuguk che konok, oam ak oee amu nyoljini kiboitiot melektanyi, amoitote gorik.
\v 8 Ak kokwet age tugul ne omongjini ak kotaachak oam tuguk che kakindeno taing'wong'
\v 9 ak osoob che miandos eng oloto ak oleji icheget. 'kagorikchok bounatetab Jehovah.'
\v 10 Ago kokwet age tugul ne omongjini amataachak omande obe ortinwekchi ak omwa ole,
\v 11 'mbo temburiek che bo kokweng'wong che kanam kelyekcho ko kagibukwok!' Ago onai ni ole kagorik bounatetab Jehovah.
\v 12 Ak amwawok ale tun keigeitu sodom eng' betunoto kosiir kokwonoto.
\p
\v 13 Aya we Korasin! Aya we Betsaida! amu nda kiga kiyai eng' Turo ak Sidon boisionik chebo kamuktaet ko u che kogiyai eng' akwee nda kiga kosiku keny, ak kotebe aronik ak kolachi kuniok.
\v 14 Ago tun keigeitu Turo ak Sidon eng' kiruoget kosiirok.
\v 15 Ak inye Kapernaum, tos tun kitororin iwe kipsengwet? Kiwirjinin ng'wenoy koto iit ole mi che kigobek.
\p
\v 16 Inendet ne kosok kogakagokasa agane, ak inendet ne tayok ko kagotaya agane, ak inendet ne taa kotoe inendet ne kiiyokwo."
\p
\v 17 Kiweechge anyun bichoto tamanwogik tisabu eng' boiboiyet, ak komwa kole, "Kiptaiyandani mbo chesawilok kogaseech iit eng' kaineng'ung'."
\v 18 Ak kileji Jeiso icheget, "kiageer chesawiliet kororoku eng' kipseng'wet ko u kalyelet.
\v 19 Ogeero, kaagonok kamuget si omuch otiech erenok ak melmelwek ak oterter kimnatet tugul ne bo bunyot, ak mami kiy ne imuchu kong'emak.
\v 20 Ago amoboiboitu amu ng'olyondoni, amu kasok iit chesawilok, ago oboiboitu amu sirotin kainaikwok eng' kipsengwet."
\p
\v 21 Eng' kasarato, kobaibait Jeiso eng' Tamirmiriet ne Tilil ak kole, "aweegun kongoi, we Kwanda, Kiptaiyat nebo kipsengwet ak ng'weny, amu kiung'e tuguchu che ng'omen ak che ngenok kiborji chererok, Ee, Kwandanyo, amu kichamak ko u noto eng' taing'ung'
\v 22 Ki ko kona tuguk tugul kwanda, ak mami chi ne inget werit kobate Kwanda, ama nai chi Kwanda kole ng'o, kobate werit ak chi age tugul ne chame werit koborchi.
\p
\v 23 Ago kora kiweekchige koger kayoktoik, ak koleji eng' ung'ot, "iberurotin konyek che geere tuguk che ogere.
\v 24 Amu amwawok ale kimache maotik che chang' ak laitorinik kogeer tuguk che ogeere, ago kima geer ak kimache kogas tuguk che ogase ago kima kas."
\p
\v 25 Ak ogeero, kitonon ng'amotiot age ne bo ng'atutik kotiem inendet kole, Kanetindeni, ayae ne si tun anyoru sobondab koigeny?"
\p
\v 26 Ak kileji, "kigisir ne eng' ng'atutik, isomandoi ano?"
\p
\v 27 Ak kiwolji inendet koleji, "cham Kiptayat Jehovah neng'ung' eng' muguleldang'ung komugul, ak eng' sobondang'ung' komugul ak eng' kimnateng'ung' komugul, ak eng' ng'omnateng'ung' komugul, ak icham chitab kokweng'ung' ko u yo ichamegee."
\p
\v 28 Ak kileji Jeiso, "kewelu komie, yai kou noto si isob."
\p
\v 29 Ago amu kimache ko kararange, koleji Jeiso, "ng'o chitab kokwenyu?"
\p
\v 30 Kowolji Jeiso koleji, kimi chito age ne kirekto kwo Jerusalem agoi Jeriko, ak kituiyo ak chorik che kisare ngoroik ak kobir ak koba, kobagakta kolegit kome.
\v 31 Ak kirekto tisiindet age oranato, ak kingogeer inendet korob taban.
\v 32 Ak ye kingoit Lawindet yoto, ak kogeer korob taban agine ko u noto.
\v 33 Ago ye kita kowendi samarindet agenge bandanyi, koit ole mi chichoto, ak ye kingogeer inendet korire.
\v 34 Kwo ole mi inendet koratyi ole kagibir ak kosochinot mwaita ak divaik. Ak kikelepchi chichoto sigiryenyi ak komut kwo gotab toek, ak korib inendet.
\v 35 Ak mutai, konem denarisiek aeng' kogachi chitab kobo got, ak koleji rib inendet ak tuguk alak tugul che kotesakis, ko tun kawechge, anyo ayagun.
\v 36 Eng chuto tugul ko somok ileen ng'o ne kiek chitab kokwenyi eng' chichoto kituye chorik?
\p
\v 37 Ak kile inendet, "ne kirire chichoto." Ak kileji Jeiso, "wui ak iyai ko u noto."
\p
\v 38 Ak ye kita komi bandang'wai komongji anyun kokwet age ak kitaach eng' gonyi chepyoso age ne kegure Marta.
\v 39 Ak kitinye cheptang'wai ne kigure Maria ne kitebche eng' ole bo kelyekab Kiptaiyat kogase ng'olyondenyi.
\v 40 Ago king'ortot Marta agobo boisionik che chang', ak konyonji inendet ak koleji, "Kiptaiyandani, memake kiy ak kameto tupchenyu aboisie kityo? Mwachi so konyo kotoreto."
\p
\v 41 Ak kiwolji kiptaiyat Jeiso koleji, "Marta, Marta igereri met ak iimige agobo tuguk che chang',
\v 42 ago kito agenge ne kamache, amu kagolewen Marta kebeberta ne kararan ne ma kisore."
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak kingota kosae Jeiso eng' orit age, ak kingotar koleji age eng' kayoktoikchi, "kipatayandani, inetech kesa, ko u yo kineti Johana kayoktoikchi."
\p
\v 2 Ak kileji icheget, "yo osae, omwa ole, 'kwandanyo ne mi kipsengwet, ngotililit kaineng'ung', ngonyo bounateng'ung', ngoyaak megengun'ung' eng' ng'weny ko u eng' kipsengwet.
\v 3 Koneech amitwogikcho eng' betut age tugul.
\v 4 Ak inyoiwech kaat tengekwogikcho, ko u ye kinyochini kaat besenikcho, amemutech ole mi tiemisiet.'"
\p
\v 5 Ak kileji, ng'o eng akwe ne tinye chorwenyi ak kwo ole mi kemoi kwen, ak koleji, 'choruenyu, toreto makatinik somok abesen,
\v 6 amu kagoit choruenyu ne bunu rutoi, amatinye kiy ne agochini?
\p
\v 7 Kowolji ne mi go koleji, 'amate iima. Kaager kurget ak kageruiye ak legukchu, ma muchi ang'et akonin.
\v 8 Amwawok ale, mbo ngo mang'et kogochi amu chorwenyi, ko amu somenyi ko ne igochini kong'et kogochi kiy tugul ne mache.
\v 9 Ak amwowok agine ale osom si kekonok, ocheng si onyoru, ogonygony si keyotwok.
\v 10 Amu age tugul ne some kegochini, ak age tugul ne cheng'e konyoru, inendet ne igonygonyi keyotyini.
\v 11 Ng'o eng akwe kwanda, ne ngosom werinyi makatiat kogochi koita? Nda tos ngosom njiriot kogachi erenet?
\v 12 Nda ngosom koitab ngokchiet, ko tos igochi melmeldo?
\v 13 Ngot ongen akwe, che oyaachen ogochi legukwok tuguk che kororon, siire anyun ne tia kagoitoet ne igochini kwandang'wong' ne mi kipsengwet, Tamirmiriet ne Tilil icheget che some inendet?"
\p
\v 14 Ak kionda Jeiso chesawilyet ne namat kut. Ago kingo ka ko manda chesawilyet, kong'alal anyun ne ki namat kut, kikwong'io tuyosiek.
\v 15 Ago kimwa alak kole, "ondoi chesawilok komanda eng' Beelsabul, laitoriat ne bo chesawilok."
\v 16 Ak kitiem alak inendet komage kaborunet ne bunu kipsengwet.
\p
\v 17 Ago kinai Jeiso kabkatutikwai, koleji, bororiet age tugul ne pcheege ko ng'emakse, ak kot age tugul ne pcheegei kolule.
\v 18 Ak ngo besioge agine chesawil kotonondoi ano bororienyi? Amu omwae ole aone chesawilok eng' Beelzebul.
\v 19 Ngot ko aone cheswilok eng' Beelzebul koone werikwok eng' ng'o? Amu eng' ni, igochini icheget koek kirwogikwok.
\v 20 Ago ngot ko aone chesawilok eng' mornetab Jehovah, ko kakochonjok anyun bounatetab Jehovah.
\p
\v 21 Ngo ng'eet chi ne tinye kimnatet ak kotinye karik korib gonyi, koteche tugukchi eng' kalyet,
\v 22 ak yo kacho chito ne kim kosiir inendet, koterteri ak kosare anyun inendet karikchi tugul che cham kowalege, ak kopcheita sakanikchi.
\v 23 Inendet ne ma kimi tuwai kogirindo, ak inendet ne magiyumi tuwai kosertoi.
\p
\v 24 Ye kago manda tamirmiriet ne ya eng' chito, kosiir ole mami beko kocheng'oti ole imung'e. Ak ye mata konyor, komwa anyun kole, 'kawektege gonyu ole kiabunuu.
\v 25 Ak ye kingoweek, konyor got kobugot ak ko chobot.
\v 26 Kwo anyun komut tamirmirik tisab alak che yaachen kosiir inendet, kochut anyun orit ak komeny oloto. Ago yaitu atebetab chichoto kosiir ne bo tai.
\p
\v 27 Ak ye kita komwoe ng'alechu, komwa chepyoso age eng' tuiyet kole, iberurot moet ne kisichin, ak kinaik che kichuchun."
\v 28 Ago kile inendet iberurotin kosiir che kase ng'olyotab Jehovah ak korib.
\p
\v 29 Ak ye kingorurukchige inendet tuiyosiek kotoi komwa kole, ibini ko ibindo ne kunuur, cheng'e koborunet, ago magikochini kaborunet kobate kaborunetab Jona ne ki maotiot.
\v 30 Amu kiek Jona kaborunet eng' bikab Ninebe, ko u noto weritab chi eng' ibini.
\v 31 Tun ng'ete laitoriat ne chepyoso ne bo murot tai eng' kiruoget koboto bikab ibini ak koruokchi icheget, amu kibunu tabanwekab emet konyo kogas ng'omnatetab Solomon, ak ogeero mito yu ne o kosir Solomon.
\v 32 Tun tononsot bikab Ninebe ak ibini eng' kiruoget ak kiruokchi, amu kisik icheget eng amdaetab Jona ak ogeero, mi yu ne o kosir Jona.
\p
\v 33 Mami chi, ne ngo kagonam tait, konde ole ung'at nda kitonget orit, nda ko kurere, ago indenoi kito ne tononi si komuch kogeer lapkeiyet che bendi kot.
\v 34 Taitab bortang'ung' kondang'ung', ngo kararan kondang'ung' ko nyitat bortang'ung' komugul lapkeiyet. Ago ngo ya kondang'ung' ko nyiitat bortang'ung' agine tuindo.
\v 35 Ara anyun, geer lapkeiyet ne mi oriting'ung' nda ko tuindo.
\v 36 Ngo nyitaat bortang'ung' komugul lapkeiyet amatinye ole tui, ko lapkeitu anyun bortang'ung' tugul, ko u ye konin lapkeiyet tait ne ikweng'toi komie.
\p
\v 37 Ak ye kingotar kong'alali, koguur Parisaindet age kwo koamis tuwai, ak kiwo go ak kotebi ng'weny si kwamis tuwai.
\v 38 Ak kingogeer parisaindet kokwong, amu kiamis Jeiso kotomo koun eut korok.
\v 39 Ago kileji Kiptaiyat inendet, " ra anyun, okwe Parisaik ouni barak tabet(kikombet) ak ketubet, ago nyiitat oriting'wong' saretab tuguk ak yaitiet.
\v 40 Okwe oberberen! Tos inendet ne kiyae sang' ko ma ne kiyae orit agine?
\v 41 Ogoite kagochinoik che bo tuguk che mi orit, ak ogeero, tililitu tuguk tugul eng' akwe.
\p
\v 42 "Ago mutyo eng' akwe parisaik! Amu ogoitoi kebebertab taman ne bo ketik che mengech che ng'uu, ak che bo sogaek alak tugul, ak ometoi kiruoget ak chamnyetab Jehovah. Ago kita muchini oyai chuto amomete chun alak.
\v 43 Mutyo akwe Parisaik, amu ochame ng'echerok che tororen eng' kapkorosusiek ak kagatisiet ne kigatok eng' orisiekab oldoisiet.
\v 44 Mutyo akwe siriik ak parisaik! Okerge ak keringonik che matogu, ama nae biko che bunoti barak."
\p
\v 45 Ak kiwolji ng'amotiot age ne bo ng'atutik koleji, "Kanetindoni, chuto chu kemng'a kotewerech ak ache."
\p
\v 46 Ak kole Jeiso, "mutyo okwe ng'amotikab ng'atutik! Amu okelepchini biko milotik che nyigisen eng' laiset, ago akwe ko motwae milotichoto mbo eng' mornet agenge.
\v 47 Mutyo akwe, amu oteeche kererisiekab maotik, ago kwanisiekwok che kibare icheget.
\v 48 Kioegu anyun baorinik ak ochamnyechi boisionikab kwanisiekwok, amu icheget che kibare ak oteeche akwe kererisiekwai.
\v 49 Kile anyun, ng'omnatetab Jehovah, 'amu noto tun oakchini maotik ak che kiyoktoi, ak kobar alak eng' icheget ak konyalil alak.'
\v 50 Si, komuch koruokyi ibini korotigab maotik tugul che kigitumda kong'ete ko kakilumda ng'weny,
\v 51 kong'ete korotikab Abel agoi korotikab Sakaria ne kime eng' kwenutab kaptisisiet ak gotab Jehovah. Wei, amwawok ak tun ketebe ibini.
\v 52 Mutyo okwe ng'amotikab ng'atutik! amu kiosut yateiwot ne bo ng'omnatet ama obe orit okweget ak kiogerte che kita chute orit."
\p
\v 53 Ak ye kingomong' eng' oloto kotoi sirik ak Parisaik korikyi inendet mising' ak kochikchi, si komuch komwa ng'alek che chang',
\v 54 koribe kole ndamangab konyor ng'olyo ne mang'une kutinyi si korate inendet.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Eng' kasarata, ye kingoruruchge biko ng'isiat che bo tuiyet, koto kotiechge ichege, kosib kotoi koleji kayoktoik, oistoege bitekab parisaik, noto chombilisiet.
\v 2 Ago mami kiy ne tuchot ne matun kesule nda ne ung'at ne matun naakse.
\v 3 Amu kiy age tugul ne omwae eng' tuindo ko tun kegase eng' ole lapke, ak che kiochamji itit eng' got orit kotun kemwoitoi eng' got barak (kipkesheb).
\p
\v 4 ak amwawok, chorondokchu ale, amoiywei che bare borto, ng'otyo ko mata komuch koyai kiy age.
\v 5 Ago ateiywok si onai inendet, ne nyolu keiywei. Oiywei inendet ne ngo kagobar komuchi kowirji maatab kipchulio. Wei, amwawok ale, oiywei inendet.
\v 6 Tos makialdae taritik mut che mengechen kebebertab mut, ne bo tongiloisiek? Ama meto Jehovah mbo agenge.
\v 7 Ago itotin sumeek tugul che bo metewoikwok. Amoiywe anyun, osire okwe taritik che chang' che mengechen.
\p
\v 8 Ak amwawok ale, age tugul ne iborto eng' taitab biko, kotun ibortoi agine weritab chi chichoto eng' taitab malaikaisiek che bo Jehovah,
\v 9 ago inendet ne taiyo eng' taitab biko kotun ketae agine eng' taitab malaikaisiek che bo Jehovah.
\v 10 Ak age tugul ne mwoe ng'olyo ne ya agobo weritab chi, kenyochini kaat, ago inendet ne chube tamirmiriet ne Tilil ko maginyochini kaat inendet.
\v 11 Ak yo kakimutak oritab kapkorosusiek ak bounik, ko mata olebche agobo kito ne owolu nda ko ne omwoe,
\v 12 amu inetok Tamirmiriet ne Tilil eng kasarata kito ne muchini omwa."
\p
\v 13 Kileji anyun chito age eng' tuiyet, "Kanetindoni, mwachinowo werit ne kitupche kopcheiywo kebebertanyu che bo gaa."
\p
\v 14 Ago kileji Jeiso inendet, "chichi, ng'o ne kindeno aek kiruogindet nda ko pcheindet eng' akwe?"
\v 15 Ak kileji icheget, "ogeer, ak oribge eng' magetab tugun, amu metebche sobondab chi eng'chang'utikab tuguk che tinye."
\p
\v 16 Ak kimwachi kalewenet koleji, kimi mogoriat age ne kiga rur mbarenyi mising',
\v 17 ak kibwati eng' muguleldanyi kole, 'ayae nee amu matinye ole agonore bekchu?'
\v 18 Ak kile, 'ayae ko u ni. Abute chogenikchu si ateech che eechen kosiir chu, si agonore bekchu, ak tugukchu tugul che kororon.
\v 19 Si aleji sobondanyu, 'sobondanyu, itinye tuguk che chang' che kororon che konorotin che ime kenyisiek che chang', imuny, amisie, eise, ak ibaibaitu.'"
\p
\v 20 Ago kileji Jehovah, 'iberber inye kimache sobondang'ung' kembouni bo rani, tos bunjini ng'o anyun tuguchoto kinyorchige?'
\p
\v 21 Uu nyoto anyun chito ne konorjinige magornatet inege, ne ma mogorio eng' Jehovah.
\p
\v 22 Kileji anyun kayoktoikchi noto anyun, amwawok ale, amogerer met agobo sobeng'wong', eng' tuguk che oame, nda agobo borwekwok eng' tuguk che olachi.
\v 23 Amu siire sobet amitwogik, ak sire borto ngoroik.
\v 24 Obwat chepkuginik, amu ma kole, ama kese, ama tinye ole konore nda ko choget, ago Jehovah ne bae. Osire taritik konyil ata!
\v 25 Ak ng'o eng' akwe ne imuchi kogerer met si kotes koindanyi eng' koindab kekwai agenge ne bo eut?
\v 26 Ngo momuchi anyun oyai mbo kiy kitigin, ko amu ne anyun si ogerer met agobo tuguk alak?
\v 27 Obwat taptok, ole bitito, maboisie, nda koletis, ago amwowok ale, mbo solomon eng' tagurtanyi tugul, ko kima kolochige ko u agenge eng' chuto.
\v 28 Ago ngolakchi Jehovah ko u noto suswek che bo kewet che mi rani ak karon kowirji ma, ko tos sire ne tia anyun kolaakwok, akwe che otinye kayanet ne mining'!
\v 29 Amo cheng' che oame, nda che oee, ama namak kaimutik.
\v 30 Amu cheng'e tuguchuto tugul bororiosiekab ng'weny, ago inget Kwandang'wong' kole omakchinige tuguchuto.
\v 31 Ago ocheng' akwe bounatetab Jehovah, si ketewok tuguchuto tugul.
\p
\v 32 Amoiywei akwe amu ong'ering', amu baibai kwandang'wong' kogonok bounatet.
\v 33 Oalde che otinye, si ogoite kagochinoik, onapchige lolonik che maosegitu, konorutik eng' kipsengwetisiek ne mabegu, ole marikchini chorik ama ng'eme talamik.
\v 34 Amu ole mi konorweng'ung', ko oloto ole mi muguleldong'ung' agine.
\p
\v 35 "Ongegimit suwetikcho, ak ngololyo taisiekwok,
\v 36 ak ogergeitu ak biko che kanye kiptaiyandengwai kowechgei kobunu tumtab katunisiet si ngo nyo ak kogonykony koatyi kasarata.
\v 37 Iberurotin otwogichoto che nyoru kiptayandanoto koribse. Ye nyo amwowok iman ale ratege ak inendet ak chobe bichoto koteb ng'weny eng' ole amisie ak kwo kobai icheget.
\v 38 Ak ngo nyo eng' ripset ne bo aeng' nda ne bo somok, ak konyor ko u noto, ko berurotin anyun otwogichoto.
\v 39 Ago onai ni ole nda kinget kiptaiyatab got kasarta ne nyoni chorindet nda kiripse kot ko mabagaktoi gonyi kobut chorindet.
\v 40 Ochopge ak akwe amu nyoni weritab chi eng' kasarta ne mobwati."
\p
\v 41 Koleji anyun Petero, "Kiptayandani, mwawech ache kalewenoni nda imwachini biko tugul?"
\p
\v 42 Kole anyun kiptayat, "ng'o anyun ribindet ne kiyoni ak ko ng'om, ne indoe kiptayandenyi kotononji gonyi, ak kogochi amitwogikwai che ame eng' kasarta ne makaat?
\v 43 Baibai otwogindonoto, ne nyoru kiptaiyandenyi koyae ko u noto.
\v 44 Amwowok iman ale, indenoi chichoto kotononji tugukchi tugul.
\v 45 Ago ngot komwa otwogindonoto eng' muguleldanyi kole, ' ngoenge kiptayandenyu masib koit,' ak kotoi kobar otwogik che murenik ak che tibik, ak koamis ak koeiso ak kobogit,
\v 46 weechege anyun kiptaiyat ne bo otwogindonoto eng' betut ne kama kiganye ak eng' kasarta ne manae, ak kobir mising', ak kopchechi kebebertanyi koboto che matinye kayanet.
\v 47 Ak otwogindonoto, ne kiinget ole maktoi kiptaiyandenyi amait kochopge nda koyai ko u eng' magenyi, kebire birutik che chang'.
\v 48 Ago inendet ne kima konget ak koyai tuguk che muchini biret, kebire birutik che ng'ering'. Ak age tugul ne kigigochi che chang' kotun kemage che chang'; ak inendet ne kigochi korib tuguk che chang' kotun kimage inendet che sire choto.
\p
\v 49 "Kiacho si awirji mat ng'weny, ni anyun amache nda ko ka kolal kasarita!
\v 50 Ago atinye kabatisanet ne tatun kibatisanena, ak kamarigityo ne tia agoi koitita.
\v 51 Tos obere kiacho agonu kalyet konyo ng'weny? Amwawok ale, ololo agoi besiet.
\v 52 Amu kong'etee rani kopcheege biko mut che mi got agenge, taitos somogu eng' aeng' ak kotoiyo aeng' eng' somok.
\v 53 Pcheegee kwanda ak werit, ak werit ak wanda, kamet ak cheptanyi, ak chepto ak kamet, ak chepyosetab werit ak kametab werit."
\p
\v 54 Kimwachi anyun tuiyet koleji, "ye ogeer kotogosu boldet eng cherongo, ole mache korobon ak koyaak ko u noto.
\v 55 ak ye ogeer chepchurchuryet ne churchureni murot ne bo tai, ole mache koit kemeut ne ng'wan, ak koyaak ko u noto.
\v 56 Kipchabai rumisiek onget obesie ole teptoi ng'weny ak kipsengwet, kainee anyun si monai ole teptoi betusiechu?
\p
\v 57 Kaine si moruoch akwege agobo tuguk che bo imanda?
\v 58 Amu yo taiwendi ak bunyondeng'ung' taitab kiruogindet, igiilge obendi eng' oret si koundin si mata komutin taitab kiruogindet, ak komutyin kiruogindet ribindet, ak kotorjin ribindet korkoret.
\v 59 Amwaun ale magoi imong'une oloto agoi iyaakte tongiloyot ne bo let.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Kimi biko alak eng' betusiechoto che kimwoji inendet kole mi Galilik che king'ol pilato korotikwai ak tiseiwekwai.
\v 2 Ak kiwolji kole, "tos ibwati ile Galilik chu ko ki kiptengegin kosir Galilik tugul amu kinyalilyo?
\v 3 Amwowok akwe ale ngot ko mosigu obeku ko u noto.
\v 4 Nda ko choo taman ak sisit che kilulji kot eng' Siloam ak kobar icheget, kobwati ole ki i kiptengegin kosir biko tugul che ki meng'ikab Jerusalem?
\v 5 Amwowok akwe ale, "olo ngo ko mosigu, obeku ko u noto."
\p
\v 6 Ak kimwa Jeiso kalewenet kole, "kimi chi ne ki kol mogoiywet eng' mbarenyi, ago kiwechge kocheng' logoek amanyor agot agenge.
\v 7 Ak kimwoji kiboitiot ne bo mbareni koleji, 'kiawechge eng' kenyisiek somok kinyacheng' logoek eng' mogoiwoni amanyoru. Til kolul. Amu ne si koyame nyungunyek buch?'
\p
\v 8 Ak kiwolji kiboitiot ne bo mbarenik koleji, "kiptayandani, 'ngotebi kenyini inege si asemberji ak andene keturek.
\v 9 Ak ngot ko ma ii logoek nda ko ii kong'ete rani komie; ak ngot ko ma ii, atile anyun kolul.
\p
\v 10 Ak kinetisie eng' kapkorosut agenge eng' betutab sabato.
\v 11 Ak geero' kimi chepyoso ne ki mang'ete kenyisiek taman ak sisit. Ak kigeng'uruch ak kimemuchi kotonon.
\v 12 Ak kingogeer Jeiso inendet koguur ak koleji, "chepyosoni, kaketiachin."
\v 13 Ak kikonor eunekchi eng' inendet, ak kitonon ak kolos Jehovah.
\p
\v 14 Ak kinerech kandoindetab kapkorosunoto amu kinyoiso Jeiso eng' betutab saet. Ak kimwoji kandoindenoto biko koleji, "mi betusiek lo che bo boisiet si kobwa keenya, ama eng' betutab Sabato."
\p
\v 15 Ak kiwolji kiptaiyat kole, "kiptengekinichu! Tos eng' akwe tugul otiachi tugwok nda ko sigiroikwok ak okweri koee beko eng' betutab Sabato?
\v 16 Ak chepyosani ne cheptab Abraham ne kirat chesawil kenyisiek taman ak sisit makimuchi ketiach eng' betutab saet?"
\v 17 Ak kingo ta komwoe ng'alechu, konerekyo bunikyi ak kokas koya, ak kiboiboitu biko tugul ak koloos Kiptaiyat.
\p
\v 18 Kimwa Jeiso kole, "kerge bounatetab Kiptaiyat ak nee? Tos kerge ak nee?
\v 19 Tos kerge ak kesuiyotab kesuot ne kisut chi age ak kowirji mbarenyi, ak korut ak koek ketit komie ne o ak kitekchi taritik korikwai barakutab sokeek."
\p
\v 20 Ak kimwa kogeny kole, "tos kerge bounatetab kiptaiyat ak nee?
\v 21 Tos kergei ak bitek che kiuny chepyoso ak kongol mang'ang'a somok ak busiek agoi tun koruryo tugul."
\p
\v 22 Ak kiwo Jeiso kobunoot kokwatunwek ak suktosiek konetisioti ak koruto kotokchinige Jerusalem.
\v 23 Ak kileji chito age, Kiptayandani, tos mi che ng'ering' che tun kesoru?" Ak kiwolji kole,
\v 24 "ogilgei ochut kaborut ne marich, amu amwowok ale ite kocheng' kochut che chang' orit amemuch konyor.
\v 25 Ak tun kang'eet chitab kobo kaita ak koger kurget, ak otou otononse eng' sang' ak ogonygony kurget, ak ole, 'Kiptaiyandani yatwech.' "Ak kowolwok inendet kole, 'mangenok ak ole obunu.'
\p
\v 26 "Kitou icheget kole 'kikeamisie ak geere tugul ak kinetisie eng' ortinwekcho.'
\p
\v 27 Ak tun mwoe kole mangen ole obunu obechigee oistoenogee akwe yaikab cholwok.'
\v 28 Ago tun anyun ko mi rirek ak nyeetab kelek nda tun ogeer Abram ak Isak ak Jacobo ak kiboitinikab Kiptaiyat ak kewirchok akweget sang'.
\v 29 Ak tun bunu kong'asis, ak cherongo, ak chebunu murot tai, ak chebunu murot katam, ak kotebi ng'weny eng' oltab Kiptaiyat.
\v 30 Ak geero mi che bo let che tun egu che bo tai ak mi che bo tai che tun egu che bo let.
\p
\v 31 Kibka parisaik eng' betunoto ak koleji, "ng'et ak iwechige amu mache Herod si kobarin."
\p
\v 32 Ak kileji Jeiso icheget, "oba omwachi lelwandanoto oleji, 'geero' aone oik ak anyaii biko rani ak mutai ak betut nebo somok ko katar boisiennyu.'
\v 33 Ago awendi bandanyu rani ak karoon ak betut ne rube amu magoi keng'em kiboitiotab kiptaiyat eng' sang ne bo Jerusalem.
\p
\v 34 Ee Jerusalem, Jerusalem, inye ne ibare kiboitinikab kiptaiyat ak iwire eng' koiik icheget che kakiogun. Kiamach konyil ata aruruch legukuk ko u ngokiet ne iruruchi arekchi eng' kebebaikchi ako mecham.
\v 35 Geer, ki ke bokogun kong'wong' koek kiratia ak amwawok ale mogero agoi tun omwa ole iberurot ne kichoni eng' kainetab Kiptaiyat.'"
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak kingo wo gotab bounindet agenge ne o ne bo Parisaek koamis eng' betutab sabato, keribot inendet.
\v 2 Ak geero, kimi chi eng' taitanyi ne kitinye kanuget ne ya.
\v 3 Ak kitebe Jeiso kongololjini Kirwogikab ng'atutik ak Parisaek koleji, "tos chamdaat kiinya chi eng' betutab saet?"
\v 4 Ak kisisyo, ak kimut inendet ak konya ak kotiakta kowejigee.
\v 5 Ak kimwoji icheget koleji, "ng'o eng' akwe ne ngochut sikiryenyi nda ko eitonyi keben komosoru amu betutab sabato?"
\v 6 Ak kisiisyo icheget eng' ng'alek tugul, mawolji kiy.
\p
\v 7 Ak kimwoji kalewenet eng' icheget che kikakikurji tumdo, koger icheget koleweni ng'echerok che bo tai, kong'ala kalewenet koleji icheget,
\v 8 "Ngot ko kakiguurjin tumdab katunisiet, ngot koitebe ng'echerok che bo tai, amu kanyo chi ne o ne kekonyiti ago kakiguur inendet.
\v 9 Ak si konyo agenge eng' akwe tugul che kakiguurok ak kolejin " igochi chichi ng'echeret ne bo tai, itou anyun iwe ng'echerokab let ak ing'ortoti.
\v 10 Ago ngekuurin iwe itebe ng'echerok che bo let, asi ngo cho chito ne kaguurin komuchi kolejin, chorwenyu imuchi itebe ng'echerok che mi tai, ak inyoru anyun tegis eng' kwenutab che oamisiei tugul.
\v 11 Amu age tugul ne itororige, kemining'iti, ago ne imining'itige ketorori.
\p
\v 12 Ak kileji anyun chichoto kigataach inendet kole, "tos ngichob amitwogikab bet nda ko che bo koskoliny, ko matiguur choronoguk che otupche, nda ko tilionutiguk, nda ko magorekab kokwet, ak ile si tun koguro icheget ak kowegun che kuget.
\v 13 Ago ngichob amitwogikab tumdo, iguur che banansot, ak chebo mugungonik, ak che ingwoldos ak che koriotin,
\v 14 si keberurin, amu matinye icheget che wegun amu tun kewegun eng' ng'etietab che bo iman.
\p
\v 15 Ak kingogas tuguchuto chito age ne kiamisot tugul ak Jeiso, kowolji koleji, "iberurot inendet ne tun kwamisie eng' bounatetab Jehovah."
\p
\v 16 Ago kileji Jeiso inendet, "kimi chito ne kichob amitwogikab koskoliny ak kotaach che chang'.
\v 17 Ak kiyokto otwogindenyi eng' saitab amitwogik koguur che kiga kemwoji keleji, 'kobwa, amu ka ko chobokis tuguk tugul.'
\p
\v 18 "Ak Kiwool tugul eng' kibagenge ko gon amu nee si memuchi kobka. Nebo tai kowolji, 'kial mbaret ara awendi aba agere, ara asome itiaktaa.'
\p
\v 19 Ak kiwol age kole, 'kial eikchu chokisiek mut, awendi atieme ra asomin itiaktaa.'
\p
\v 20 Ak kole age kora, 'kiatun kwandanyu ara mamuchi acho.'
\p
\v 21 Ak kowechge otwogindenyi ak ng'alek tugul che kiwol bichoto. Koepchi iit mokoryonyi ak kinerech mokoryotab got, koleji otwogindenyi, 'wui chakte iwe ortinwek che eechen ak che mengechen eng' emet ak imutu kibananok, chebo mgungonik, che ingwaldos ak che koriotin.'
\p
\v 22 Ak kile otwogindonoto, kiptayandani, kigoyaak amu kou ye keng'aat, ako manyi biko.
\p
\v 23 Koleji anyun Kiptaiyat otwogindenyi, ui ortinwek che eechen ak rotiosiekab marenik ak isaisai kobwa go, si konyi konyu.
\v 24 Amu amwoun ale bicho tugul ki kagur ko makoi chamcham amitwokikchu.'"
\p
\v 25 Ak kiba inendet ak sikom neo, ak kowechge inendet kogeer let ak kole,
\v 26 ngo wekchoge chi ak mata saas konunyi ak kamet ak kwondonyi, ak legukchi ak che tupcho ak tibikwai, wei ak sobondanyi, ko makoi oegu kayoktoikchu.
\v 27 Ak chi age tugul ne makeseni kimurtoiyonyi ak korupkaa ko makoi koegu kayoktoindenyu.
\v 28 Amu ng'o eng' akwe ne mache kotech got ne koi ko mateb ng'weny koityo? Ak kotet ak koit, ngot ko tinye tuguk che imei kotar tekset?
\v 29 Si ma ngakotononio tiik koitita ko maimuch kotar, geero ketou kechotachot inendet ne keerei,
\v 30 kole kitoi chichi koteekso ago ma imuch kotar.'
\p
\v 31 Nda ng'o laitoriat ne wendi boriet ak laitoriat age korok ko tomo kotebi ng'weny korok ak kotebee bikchi ngot komuchi elfusiek tamanu koborio ak chito ne tinye elfusiek tiptem?
\v 32 Nda ngot ko takomi age ole loo koyokto ng'olio ak komach inendet koyai kalyet.
\v 33 Ara anyun chi age tugul eng' akwe ne mabogoktoi tugukchi tugul ko maimuchi koek kayoktoindenyu.
\p
\v 34 Munyek ko kororon, ago ng'o ne tese anyinyindonyi ko kakobek, nda ki anyinyindoi ano kokeny?
\v 35 Makobo kiy eng' emet mbo eng' kapng'atat. Kiwirtoi kityo. Inendet ne tinye itiik che kikastoe, koep it."
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak kiriikyi Jeiso taagikab aisurut tugul ak kiptengekinik asi kogas inendet.
\v 2 Ak kiing'ung'ung'yo Parisaik ak siriik kele, "taache chichi kiptengeginik ak kaamisie tugul."
\p
\v 3 Ak kimwoji icheget kalewenoni koleji,
\v 4 ng'o chi eng' akwe ne ngo tinye kechirek bogol ak ngobet agenge eng' choto ko tos mabagakta choto tamanwogik sogol ak sogol eng' surkwen ak kwo kocheng'aat noto kobet agoi kenyor?
\v 5 Ak kingonyor konde tigikyenyi ak kobaibait.
\v 6 Ak kingoit gaa, koguur chorondokyi ak bikab kokwet kururuch, ak koleji, 'ongebaibaitu ak ane amu kanyoru kechenyu ne ki ka kobet'.
\v 7 U noto anyun amwowok ale, egu noto tun boiboiyet eng' kipsengwet eng' kiptengekyot agenge ne kasiik, sirei bik che bo iman tamanwogik sogol ak sogol chemamage kiy sigunet.
\p
\v 8 Ng'o chepyoso ne tinye tongiloisiek taman, ak ngobet tongiliot agenge, ko tos mailal matap romoriot ak kobuch got ak kocheng' mising' agoi konyor?
\v 9 Ak kingonyor koguur chorondokyi ak bikab kokwet koruruch ak koleji ongebaibaitu ak ane, amu kanyoru tongilyonyu ne ki ka kobet.
\v 10 U noto anyun amwowok ale, mito boiboiyet eng' malaikaisiekab kiptaiyat eng kiptengekyot agenge ne kasik.
\p
\v 11 Ak kile, kimi chi anyun ne kitinye werikyi aeng',
\v 12 ak kileji werit ne mining' konunyi, 'aboo, kona tuguk che tun ipchewo', ak kipchechi icheget tugukchi.
\v 13 Ak kingobata betusiek che ng'ering', ko rach weroto tugukchi tugul, ak kwo emet ne lo, kwo konyernyere eng' oloto tugukchi eng' atebto ne ya.
\v 14 Ak kingo kagotar tugul konyo rubet ne o emonoto, kotoi anyun kobanan.
\v 15 Ak kiwo inendet kotisyige chi ne bo emonoto, ak kikiyokto kwo koyaga torok eng' mbaret.
\v 16 Ak kimache mising kole kobiyong'e metetek che kiame torok amu ki megochi chi ine kiy age tugul.
\v 17 Ak kibkat komwa kole, tia otwogikab abonyu che tinye amitwogik che eme kot ko ng'et, ago ami ko kabara ruba eng' yu!
\v 18 Ang'ete ak awe ole mi konunyu ak aleji, "aboo kiacholwogenji kipsengwet ak eng' taing'ung'.
\v 19 Ma gonyoljino kiy kegureno wering'ung'; ngaeku agenge eng' otwogiguk."'
\v 20 King'eet anyun werit ne mining' kwo ole mi konunyi. Ago kingo ta komi ole loo, kogeer inendet konunyi ak korire inendet, ak kilabat kwo ak koleji asak ak kong'utut.
\v 21 Ak kileji weri, 'Aboo ki ka cholwogenji kipsengwet, ak eng' taingun'ung', ak ma ko nyoljino koto keguureno wering'ung.'
\p
\v 22 Ago kileji konut otwogikyi oibu ochogune ngoriet ne kararan, ak kolakyi, ak ondenochi muguriot mornenyi ak olokyi kweinik.
\v 23 Ak ogetu moita ne nerat ak oeny si keam ak keboiboitu!
\v 24 Amu werinyu ne ki ka kome, ago kagosob kogeny, ki ka kobet ak kwanyoru, kitoi anyun koboiboitu.
\p
\v 25 Ak kimi werinyi ne o mbar. Ak kingorik ole legit got kogas cheetab tiendo ak ureriet.
\v 26 Ak kiguur agenge eng' otwogik, ak kotebe kole nee tuguchu.
\v 27 Ak kileji kagoit kesendang'ung' ak kagoeng'ji abong'ung' moita ne nerat amu kagotaach inendet ko ta ko sabe.'
\p
\v 28 Ak kinerech ak kitai kwo go ak komong' konunyi sang' kosaisai.
\v 29 Ago kiwolji konunyi koleji, geero kiaotin eng' kenyisiek che chang' ama but ng'atutieng'ung ak kima igono arua asi keboiboitu ak choronokchu,
\v 30 ago ki nga konyo wering'ung' ne ki bukwam tuguguk ak chepkugonik ieng'ji anyun moita ne nerat.
\p
\v 31 "Ak kileji kwada, 'weri, kimi tuwai betusiek tugul ak tugukchu tugul ko cheguk.
\v 32 Ak kanyolu keboiboitu ak kegasge amu kesendang'ung' ni ne ko ka kome, ago kagosob kogeny, kiga kobet ago kakenyoru."'
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kileji kayoktoikchi, "kimi chi ne ki mokorio ne kitinyei ribindetab gonyi ne kiging'olole kele kinyernyere tugukab mogorionyi.
\v 2 Ak kigur inendet ak koleji, 'nee ngalechu agase agobo inye, iboru kira boisietab ripseng'ung', amu agere ale imuchi maiegu ribindetab konyu kogeny.
\p
\v 3 Ak kimwa ribindonoto eng muguleldonnyi kole, ngo sayai nee anyun? Amu kigoistoo kiptayandenyu eng' boisiet amatinye kimnatet abatis, ale asomso ko katewerge.
\v 4 Kanai kito ne ayae, si ngo kageona eng' boisiet, komuchi kotaacha eng' gorikwai.
\v 5 Ara kiguur icheget tugul che tinyei besendab kiptayandenyi ak koleji nebo tai,'itinye inye besenwogik che tia che bo kiptayandenyu?'
\p
\v 6 Ak kileji, 'terenik bogol che bo mwanik,' ak kileji, 'nam belelieng'ung' ak isir konom.'
\p
\v 7 Koleji age, 'kibesen inye ata? ' Kole, 'terenik bogol chebo nganuk,' ak koleji, 'nam belelieng'ung' ak isir tamanwogik sisiit.'
\v 8 Ak kiloos Kiptaiyat otwogindonoto ki ma ko bo iman, amu kiyai eng' ng'omnatet amu ng'omen werikab ng'wenyuni eng' ibindang'wai kosiir werikab lapkeiyet.
\v 9 Ak amwawok ale ocheng'chige chorondok eng' oretab magornandi si tun ngobut, ndama tun kotaachak eng' gorikab koigeny.
\v 10 Inendet ne kiyani eng' che ng'ering', kiyani agine eng' che chang', ak inendet ni makiyani eng che ng'ering' ko makiyani eng' ole mi che chang'.
\v 11 Ngot ko ki maiegu ne bo iman eng' magornatet ne ma bo imanda, ko ngo ne imuchi koyanin eng magornatosiekuk che bo iman?
\v 12 Ak ngot ko kimata iegu ne kiyani eng' tugukab chito age ko tos ng'o anyun ne konok tuguk chekwok?
\v 13 Mami otwogindet ne imuchi koboisiechi kiptainik aeng', amu agoi konyernyere age, ak kocham age, nda konamgei ak age ak kosas age. Momuchi oboisiechi Kiptaiyat ak magornatet."
\p
\v 14 Ak anyun Parisaik che kichame silingisiek ko kigas tuguchoto tugul ak kororichi inendet.
\v 15 Ak kileji, "akweget che okararanige eng' taitab biko, ago inget kiptaiyat mugulelwogikwok, amu age tugul ne iloosu biko ko machamdaat eng' taitab Kiptaiyat.
\p
\v 16 Kitebi ng'atutik ak maotik agoi koit Johana. Kong'ete betunoto keamdoi logoiywek che tililen che bo bounatetab kiptaiyat, ak mang'jini chi age tugul eng' kimnatet.
\v 17 Ago wisis kosirto kipsengwet ak ng'weny, kosiir kebut sirutiet agenge ne bo ng'atutik.
\p
\v 18 Ak kitonon tagindetab aisuru eng ole loo ago macham kochil kipsengwet, kobir tegenyi kolen, Jehovah nyoiwo kaat lelutikchu.
\p
\v 19 Kimi chi anyun ne ki mokoria ak kiloji ngoroik che kiga kimarmare che arusen ne birir ago ki nyikisen, ago ki kiptaguria ne kiamisie komie betut age tugul.
\v 20 Ak kimi kibanania ne kisome ne kigigure Lasaru, ne ki ka kimogon eng' gurgenyi, ago kitinye mook eng' bortanyi tugul,
\v 21 ak kimache inendet kebae tuguk che irarau eng' mesetab mogoriandeni ago kibwa seseni ak komel mookab chichoto.
\v 22 Ak kisiirto kibananianoto betut age, ak kimutyi malaikaisiek inendet konde tegetab Abram. Ak kime agine magoriondonoto ak kigitub,
\v 23 ak kingo mi oritab che kigobek konyal barak komi nyalida neo, koger abram komi ole loo komi Lasaru tegenyi.
\v 24 Ak kirir ak kole, 'Aboo abram, rirena ak ikoji Lasaru koting'e beko eng' walitab mornenyi, si kotiswo ng'elieptanyu amu ami ngw'onindo eng' mai lalei mising'.
\p
\v 25 Ago kile Abram, weri inaan ile kingo isobe ko kiinyoru tuguguk che kororon, ko u noto Lasaru kinyor agine tuguk che yaachen, ago ra kibaibai inendet eng' yu, ago inye imi ng'wanindo ne o.
\v 26 Ak tabanutab tuguchu tugul, ak eng' kwenunyo komi kererut ne o ne ibesiech ache ak akwe asi che mache kolong' oloo omi ko maimuchi, ak che mache kolong' oli kimi ko maimuchi.
\p
\v 27 Ak kile, 'asaisain anyun baba ale iyokte inendt kwo gotab kwandanyu Abram
\v 28 amu atinye tupchosiekchu mut, kwo koteechi icheget asi mabka ole mi nyalilda ne o.
\p
\v 29 Ak kileji Abram, 'tinye Musa ak maotik, ngogas icheget.'
\p
\v 30 Ak kileji, 'ololo Aboo abram, ago ngot ko wo chi ole mi icheget che bunu oritab che kikomeiyo ko sigu.
\p
\v 31 Ak kileji inendet, ngot ko magas che bo Musa ak maotik, kotoe koyan mbo chito ne ng'ete eng' che kikomeiyo.
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 Ak kileji Jeiso kayoktoichi, "imuchi ko memugakse, age anyun ko bwani kaimutik ne matiny, mutyo eng' inye ne bunun!
\v 2 Ki ta ko keigei eng' inendet keratyi koitab bai katinyi ak kewirji ainet ne o, kosir kotachtach che mengechen kobutyo.
\v 3 Oripge akweget, ngot ko lelun ne otupche ikergong', ak ngot ko siik inyochi gaat.
\v 4 Ak ngot ko lelun konyiil tisap eng' betut agenge ak kowechke konyil tisap ak kole kaasiku, inyochi kaat.
\p
\v 5 Ak kileji che kiyoktoi, "Kiptayandani, teswech kayanenyo."
\p
\v 6 Ak kile Kiptaiyat, "ngot ko itinye kayanet ne kerge ak kesuekab karandila, imuchi imwoji mogoiywoni ile keng'usun imang'une tikitik ak keminjin ainet ne o, ak kogasak iit.
\p
\v 7 Ago mi ng'o eng' akwe ne tinye otwogindet ne ibatisie nda kobae tuga, ne leji yo kait kobunu mbar, nyo tebi ng'weny ak iamisie?
\v 8 Tos maleji inendet, keigei ichobko tuguk che ame ak igona, ngo kaamisie ak aeise si ngaitie, imuchi iamisie ak ieise aginye?
\v 9 Tos wekji kongoi otwogindenyi amu kayai tuguk che kagerorji?
\v 10 Ara u noto eng' akwe, ngaoyai tuguk tugul che karorwok, omwa ole kii otwogik che matilei kiy, kagiyai kityo tuguk che kikakiororwech keyai.
\p
\v 11 Ak kingo mi oret kowendi Jerusalem, kobunu kwenutab Samaria ak Galili.
\v 12 Ak kingo it suktet age kotuyo ak murenik taman che kiame kerenganik, kinondos eng ole loo
\v 13 ak kigurso eng' kimnatet neo, kole "Jeiso Kiptaiyat rirenech."
\p
\v 14 Ak kingogeer icheget koleji "oba bonyoru tisiik." Ak kingobendi kotililitu.
\v 15 Ak kingogeer agenge eng' icheget kole kagosob, kowektage ak kotienot eng' kutiit ne o kolasunoti Jehovah.
\v 16 Ak kibutyi kelyekab Jeiso komwachini kongoi. Ak ki Samarindet chichoto.
\v 17 Ak kimwa Jeiso kole, "tos ma ka taman che kakisoob? Mi ano cho alak sogolu?
\v 18 Tos mi mbo alak che kawechge kolos Jehovah nda kipsirtoyondoni kityo."
\v 19 Ak kileji inendet, "ng'eet ak iwechige kagonyain kayaneng'ung'.
\p
\v 20 Ak kingo teebe Parisaek koleji tos choni au bounatetab Jehovah, kiwolji icheget koleji, machoni kegeronu,
\v 21 Ama kimwoe kele geero mitei oli, nda komi olin! ogeero mito bounatetab Jehovah kwenung'wong'.
\p
\v 22 Ak kimwoji kayoktoikchi koleji, "tatun bkani betusiek che omache ogeer betut agenge ne bo weritab chi, ago ma komuchi ogeer.
\v 23 Ak tun kelejinok 'ogeer mi yu, nda ogeer mi yun!' amait obe, nda orub icheget,
\v 24 amu kerge ak kaweket ne ilyelune kebeberta age eng' kipsengwet ak kokwenyi agoi komoswek alak che bo kipsengwet, tun u noto weritab chi agine eng' betunyi.
\v 25 Ago ite konyalil inendet eng' tuguk che chang' ak kesas eng' ibini.
\v 26 Ak ko u ye ki u eng' betusiekab Noa, ko u noto agine eng' betusiekab weritab chi.
\v 27 Kiamis, koeiso ak kiib chepyosok che chang', kigoito ketun, agoi betut ne kichut Noa maingenyi ak kinyo chemurwambei ak kibar icheget tugul.
\v 28 Kerge ak betusiek che kibo Lot, kiamisie, kieise, kialisie, kioldoi, kigolso ak kitekso.
\v 29 Ago betut ne kimanda Lot eng' Sodom, ak kirobon maat ak koik che lalsot kobun kipsengwet ak kobar icheget tugul.
\v 30 Ak ko u noto anyun tun ngoit betut ne kiboru weritab chi.
\v 31 Eng' betunoto, chi age tugul ne mi got barak matiwalu, chisut tugukuk che mi got orit, ko u noto matiwechge mbo inyo ne imite mbar kot ko mewechge.
\v 32 Onaan chepyosetab Lot.
\v 33 Age tugul ne tieme kosor sobondanyi kobeeti, ak age tugul ne ibeti sobondanyi kesoru
\v 34 Amwawok ale eng' kembounoto, kenyoru bik aeng' eng' kitogut agenge, kimuti agenge kemeto age.
\v 35 Tun ng'oisei chepyosok aeng'u beka kibagenge, kimuti age kemeeto age.
\v 36 Tun mi biko aeng'u mbar, kimuti age kemeto age.
\p
\v 37 Ak kiteebe inendet koleji, "ano Kiptayandani?" Ak kileji iche, "ole mi musyot, korurukchinige oloto motong'wek agiche."
\c 18
\cl Kurget 18
\p .
\v 1 Kimwachi anyun kalewenet ole nyolu kosa betusiek tugul ama meiyo mugulel,
\v 2 koleji, "kimi kirwogindetab ng'atutik eng' kokwet age, ne ki ma ko konyiti Jehovah ak kimeiti chi.
\v 3 Ak kimi mosog eng' kokwonoto ak kinyor inendet ak koleji yoktowo mogetut eng' bunyondenyu.
\p
\v 4 Ak kitai eng' betusiek che chang', ago eng' let komwa eng' muguleldanyi orit, agot ngo maiywei Jehovah, amaitii chi,
\v 5 ago amu inyolilo mosoget ni, kole ayoktoji mogetut, ngot ko konyil kochoni atkai kora, si mako choni konyil age koimo.
\v 6 Ak kile kiptaiyat ogas kito ne kimwa kirwogindet ne kunuur.
\v 7 Tos mayaji Jehovah imanda che lewenotin che rirjini inendet bet ak kemoi? Igaige iman inendet eng' icheget?
\v 8 Amwowok ale yachini inendet icheget imanda kochokchini, ago tun ngo wechge weritab chi, kotos nyoru kayanet eng' ng'weny?
\p
\v 9 Ak kimwoji kalewenet eng' icheget che ki yonige kole, kibo imanda, ak kochoos biko tugul.
\v 10 koleji kiba biko aeng' kotogosta kotokchige kapkorosut ko bo kosa, agenge ko ki Parisaindet, ko age ko ki togindetab aisurut.
\v 11 kitonon parisaindet kosa, komwa inegei ko u ni kole, Jehovah amwaun kongoi amu ma kikerge ak biko alak, che chorik, che mobo iman, che ibege, nda ko togindoni bo koti.
\v 12 Arue kut konyil aeng' eng' egosiek tisap, ak aiti kebebertab taman eng' tuguk chu che anyoru.'
\p
\v 13 Ak kitonon tagindetab aisurut eng' ole loo ago macham kochil kipsengwet, kobir tegenyi kolen, 'Jehovah, nyoiwo kaat lelutikchu.'
\v 14 Amwawok, ak kirekto chichi kwo gonyi ak koek ne bo iman kosiir nin age, amu age tugul ne itororige kemining'iti, ak age tugul ne imining'itige kotun ketorori.
\p
\v 15 Kigimutyi inendet chererok si ko tiny, ak kingogeer kayoktoikchi koger kong'.
\v 16 Ago kiguur Jeiso icheget kobwa ak koleji, "ochamji leguk che mengech kobwa ama to tae amu bo che u chu bounatetab Jehovah.
\v 17 Amwawok iman ale age tugul ne mataache baunatetab Jehovah ko u lekwet ne mining' ko magoi kochut oloto ne matiny.
\p
\v 18 Ak kiteebe bounindet age kole, "kanetindoni makaat ayai ne ane si anyor sobondab koigeny."
\p
\v 19 Ak kileji Jeiso, "amu nee si iguureno ne kararan, mami age ne kararan kobate agenge noto ko Jehovah.
\p
\v 20 Inget ng'atutik, amoipge, amerumisie, amechorse, amemwa lembech, tegis kon ak komet."
\p
\v 21 Ak kile kiarib tuguchuto tugul kong'ete amining'.
\p
\v 22 Ak kingogas Jeiso koleji, "ta ko betot kito agenge eng' inye, alde tugul che itinye ak iropchi che banansot si inyoru konorwet eng' kipsengwet, ak irupka."
\v 23 Ak kingokas inendet tuguchu kochol mising' amu ki mogorio kosob.
\v 24 Ak kingogeer Jeiso inendet, komwa kole korom ne tia eng' che tinye magornandit kochut bounatetab Jehovah!
\v 25 Amu nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet kosiir kochut magoriot bounatetab Jehovah."
\p
\v 26 kimwa anyun che kigase kole, ara ng'o anyun ne kesoru?
\p
\v 27 Kiwolji Jeiso anyun kole, tuguk che koromen eng' biko komugakse eng' Jehovah.
\p
\v 28 Kowol Petero kole, "geero, kagebagakte tugukcho tugul ak kerubin."
\p
\v 29 Ak kileji Jeiso icheget, "amwawok iman ale mami chi ne kimeto got nda ko sigiik nda ko che tupcho, nda ko chepyoset nda ko leguk agobo sobondab koigeny,
\v 30 ne manyoru che chang' kosiir eng' betusiechu, ak sobondab koigeny eng' betusiek che bkani."
\p
\v 31 Kimut taman ak aeng' koba ole mi ak koleji, "ogeero, kibendi agoi Jerusalem, ak kosulda tuguk tugul che kisiir maotik agobo weritab chi.
\v 32 Amu kindeni inendet eunegab bororiosiek si kechub, ak kitewer, ak kesingilji.
\v 33 Ago kibire kipchoritit ak kebar ak kong'et kogeny eng' betutab somok."
\v 34 Ak ki manai icheget tuguchoto mbo agenge, ak kiung'akis ngalechuta eng' icheget ak ki ma ibesio tuguk che kikamwa.
\p
\v 35 Ak kingorikta Jeiso Jeriko, kotepche ng'weny eng' oret taban kipkoratia ak kosomse,
\v 36 ak kingogas kosirtoi tuiyet koteeb kole ne chu.
\p
\v 37 Ak kimwochi icheget koleji, Jeiso ne bo Nasaret ne sirtoi.
\p
\v 38 Ak kiwaach kole, "Jeiso weritab Daudi rirena."
\v 39 Ak kiger kong' inendet anyun che kiindoi, kole kosis, ago kiteshi kowaach mising' kole, "weritab Daudi rirena."
\p
\v 40 Ak kitonon Jeiso ak kong'at kimutyi inendet kwo ole mi. Ak kingo rikta koteebe inendet,
\v 41 kole, "imache ayaun nee?" Ak kile, "Kiptaiyandani, amache ageerto."
\p
\v 42 Ak kileji Jeiso, "keerte. Kagosobin kayaneng'ung'."
\v 43 Kigeerto anyun kasarata ak korub inendet kolosunoti Jehovah. Ak kingogeer tuiyet komugul, ko konyit Jehovah.
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Kimongji ak kobun kwenutab Jeriko Jeiso.
\v 2 Ak geero, kimi chi ne kigigure Sakayo ne ki ne o eng' taagikab aisurut ak ki mogorio
\v 3 Ak kicheng'e ine kogeer Jeiso, ak konai kole ng'o inendet, ak kimaimuch amu tuiyet amu kinwach ine kora.
\v 4 Ak kilabat kondoe ak kolany mogoiywet barak si kogeer amu kigas kole bunu oranata.
\v 5 Ak kingoiit Jeiso yoto, kochil ketoto ak kiger inendet Sakayo, ak koleji, "tiem wolu amu rani arue kong'ung'.
\v 6 Ak kiwol eng' chokchinet ak kotaach inendet eng' boiboiyet.
\v 7 Ak kingogeer bichoto kong'unyng'unyo tugul, kole kawa kotebi eng' gotab chito ne kiptengekcho.
\p
\v 8 Ak kitonon Sakayo ak koleji Kiptaiyat, "geero Kiptayandani, agochini kibananok kebebertab tugukchu, ak ngot ko mi chi age tugul ne kiaibe kiy eng' kenisiet awekchini konyil ang'wan.
\p
\v 9 Ak kileji Jeiso, "kagonyo sarunet rani agoi, amu weritab Abram agine inendet.
\v 10 Amu kinyo weritab chi kocheng' ak kosor ne ki ka kobetyo."
\p
\v 11 Ak kingo ta kogase tuguchu, kites ak komwa kalewenet, amu kilegit Jesrusalem, ak kibwati icheget kole toogu bounatetab Jehovah eng' banata.
\v 12 Kimwa anyun kole, "kimi chi anyun ne togunot eng' emonoto ne kiwo ole loo bo konaam bounatet kobunji ak kowechge.
\v 13 Ak kiguur otwogikchi taman ak kogochi robiisiek taman, ak koleji oripko agoi tun awechge. '
\p
\v 14 Ago kisaas inendet bikab emenyi, koyokto ng'olyot korube inendet kole makimache chichi koboiywech.
\v 15 Ak kingowechke kogeny, ko ka konam bounatet kiguur inendet otwogikchi tugul che kigochi robiisiek, si konai kole kinyor age tugul ata eng'boisiet ne kiyai.
\p
\v 16 Kinyo ne bo tai ak kole, 'Kiptaiyandani, kinyor robisieguk robisiek alak taman.'
\p
\v 17 Ak kileji inendet, 'kiyai ne ko kararanit amu kiyai ne mie eng' kito ne mining', kagonin kokwatunwek taman ibou.'
\p
\v 18 Ak kinyo ne bo aeng' ak kole, 'Kiptaiyandani robisieguk ko kinyor robiseiek muut alak.'
\p
\v 19 Ak kileji noto agine, 'bou kokwatunwek mut.'
\p
\v 20 Ak kinyo age ak kole 'Kiptayandani, arang'ni robiiyeng'ung', ne kia konorun komie,
\v 21 amu kiaiywein, amu ii chi ne korom, inemu ne ngot ko kimende ng'weny, nda ko iges che kima igol.'
\p
\v 22 Koleji anyun inendet, 'aruogun agobo ne kemwa eng' kuting'ung', inye otwogindeni ya kinget ile ai chi ne korom, anemu ne ngot ko kimande eng' ng'weny ak agese che kima agol.
\v 23 Kiyaine anyun si mende robisiekchu ole kiwalawali, nda kanyoru ko kaitu koboto che kitesakis?'
\v 24 Ak kimwochi icheget che kitononsot eng' ole legit, 'osare inendet robisiek ak ogachi inendet ne tinye robisiek taman.'
\p
\v 25 Ak kileji icheget inendet, 'Kiptayandani, tinye inendet robisiek taman.'
\p
\v 26 "' Amwawok ale, chi age tugul ne tinye kigochini ago inendet ne matinye, kesore mbo ne tinye.
\v 27 Ago omutu anyun bunik chuto chu kobka yu che machame aboi si obar eng' tainnyu."'
\p
\v 28 Ak kinga komwa ko u noto, kwo kondo kolany kotakchinige Jerusalem.
\v 29 Ak kinga ko ka korikchi Betpage ak Betania, eng' tulwet ne kiguure tulwetab emitik, koyokto aeng' che ki kayoktoikchi,
\v 30 koleji, "oba agoi oit kokwet ne mi taing'wong' ak ngoit ogeer moitab sigiriet ne ratat ne tomo kolany chi, otiach ak ogetu.
\v 31 Ak ngot ko tebenak chi age tugul, 'kole kaiine asi otiachi?' Oleji anyun makchinige Kiptayat."'
\v 32 Koba anyun che kiga kiyokto ak konyor ko u ye kiga mwachi inendet icheget.
\p
\v 33 Ak kingo ta kotiachi moitab sigiriet, koleji bikab kobo, "kaine si otiach moitab sigiriet?"
\p
\v 34 Ak kileji, "makchinige kiptaiyat."
\v 35 Ak kikweri kwo ole mi Jeiso ak kiitochi ngoroikwai eng' moata bo sigiriet, koketyi Jeiso ak kolany Jeiso barak.
\v 36 Ak kingo wendi koiito ngoroikwai eng' oret.
\p
\v 37 Ak kingorikchi tegeiyatab tulwetab emitik kotoi tuiyet tugul ne bo kayoktoik koboiboitu ak kolos Jehovah eng' kutit ne o agobo boisionik tugul che bo kamuktaet che kiga kogeer.
\v 38 Kolen iberurot laitoriat ne nyonii eng' kainetab Kiptaiyat! kalyet eng' kipsengwet ak barak ne toror!"
\p
\v 39 Ak kileji Parisaek alak che bo tuiyet inendet, "kanetindoni ger kong' koyoktoiguk."
\p
\v 40 Ak kiwolji koleji, "amwowok ale ngo ko ko sisyo chu kobolsot mbo koik."
\p
\v 41 Ak kingorik kogeer kokwet ak korirji,
\v 42 kolen, "nda kengen eng' betuni, tuguk che bo kalyet! Ago ra ko kagoung'ogis eng' konyeguk.
\v 43 Amu bwani betusiek che tun teche buniguk kererusiek eng' komoswek tugul ak kekerjini go eng' komoswek tugul.
\v 44 Ak kiwirji ng'weny ak leguguk che mi oreng'ung' ama bagagun mbo koita agenge ne mi baragutab age amu kima inai betutab rutoitong'ung'."
\p
\v 45 Ak kiwo kapkorosut orit ak koonda che kialisie ak che kioldoisie,
\v 46 koleji icheget, "kigisiir kele, egu gonyu gotab saet, ago kaoyai koek kebenetab chorik."
\p
\v 47 Ak kinetisie betut age tugul eng' kapkorosut. Ak kicheng' tisiik che echen ak sirik ak che togunotin eng' biko kebar inendet.
\v 48 Ak manyor kito ne kimuchi koyai amu ki epchini it biko tugul inendet mising'
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Ak kingo neti biko eng' betut age eng' Kapkorosut, ak koamdoi logoiywek che miach, kobka tisiik che eechen ak sirik konyor inendet ak kitesonu boisiek.
\v 2 Ak kimwochi inendet koleji, "mwawech iyae tuguchu tugul eng' kimnatetab ng'o? nda ko ng'o ne kigonin kimnatoni."
\p
\v 3 Ak kiwolji koleji, "atebenok agine ng'olyo ak owolwo.
\v 4 Kabatisanetab Johana ko kibunu kipsengwet nda kibunu biko?"
\p
\v 5 Ak king'ololjige ichege, kole, "ngot kemwa kele kibunu kipsengwet, komwa kole koine si moyan inendet?
\p
\v 6 Nda kimwa kele kibunu biko, kowirech biko tugul eng' koik amu kiyoni icheget kole ki maotio Johana."
\v 7 Ak kiwol kole, ki maimuch komwa ole kibunu.
\p
\v 8 Ak kileji Jeiso icheget, "mbo ane ko mamwowok kimnatet ne ayae tuguchu."
\p
\v 9 Ak kitoi komwachi biko kalewenoni kole, "kikol chi sabibuk eng' mbar ak ko bokokchi bich alak ak kwo emet age ne loo eng' betusiek che chang'.
\v 10 Ak kingoit betut koyokchi otwogindet bichoto si kogochi icheget inendet logoekab mbaranoto, ago kibir bichoto inendet ak koon kwo buch.
\v 11 Ak kiyokto kogeny otwogindet age ak kigibir noto agine ak ketewer ak koon kwo buch.
\v 12 Ak kiyokto kogeny ne bo somok, kebir agine ak kowirji sang'.
\v 13 Ak kile chitab kobo mbaret, 'ayae ne anyun? Ayakti werinyu ne achame nda mangab kogonyit.'
\p
\v 14 Ak kingogeer bichoto inendet kong'alaljige ichegei kole nito ne tun bunchi tuguk, ngebar inendet nda ma tun kendie tuguk.
\v 15 Ak kitorta komanda eng' mbaretab sabibuk ak kobar. Ara itoi nee anyun chitab kobo mbaret bichoto?
\v 16 Choni anyun inendet ak kobar bichoto tugul ak kogochi biko alak mbaretab sabibuk. Ak kingogas icheget, komwa kole ololo mati keeku noto!"
\p
\v 17 Ak kichiilji kong' icheget ak kole, "ne anyun ne kigisir: 'Koita ne kisas tegik ko noto ne ka koek toloitab lugta?'
\p
\v 18 Ak chi age tugul ne ibutchini koita koile konyaknyakani ak inendet ne ibutchini koita kong'ae koek bumbus."
\p
\v 19 Ak kicheng' sirik ak tisiik che eechen konam inendet banata, ak kiiywei icheget biko amu kinai kole mwae kalewenoni agobo icheget.
\v 20 Ak kiribot icheget inendet ak koyokto segeik che kiyaege koek che bo iman si ko name inendet ng'alekchi si kogoito inendet kwo tai ne bo bounatet ak kimnatetab bounindet.
\v 21 Ak kitebee inendet kole, "Kanetindani, kinget kele imwae ak inetisiei eng' iman ago metitii chi ak ineti iman oretab Jehovah.
\v 22 Tos chame ng'atutik kegochi aisurut kaisari nda olo?"
\p
\v 23 Ago kinai kenisiengwai, ak kileji icheget,
\v 24 "obaruo tongiloyot, bo ng'o itondo ak sirutik che tinye?" Ak kile, "bo Kaisari."
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "ogochi kaisari tuguk che bo kaisari ak ogochi Jehovah tuguk che bo Jehovah."
\v 26 Ak kima imuch koname ngalechoto eng' taitab biko ak kikwong'io eng' wolunenyo ak kisisyo.
\p
\v 27 Ak kibka alak eng' Sadukaik, konyor inendet, icheget che mwae kole mamito ng'etyet,
\v 28 ak kitebee inendet, kole, "Kanetindoni kisirwech Musa kole, ng'o ne werit ne otupche, ago tinye chepyoset, ne tomo kosich lekwa, kondii ne otupche chepyosonoto si kolalji mat kesendanyi.
\v 29 Kimi anyun werik tisabu che kitupcho ak kituni ne bo tai ak kime ko masich lekwa,
\v 30 ak kindii ne bo aeng'.
\v 31 Ak ko u noto nebo somok ak kiek ko u noto tugul ko tisab kibek komasich lekwa.
\v 32 Ak kingobata kome agine chepyosonata.
\v 33 Ara anyun tun koegu chepyosetab ng'o eng' icheget? Ago kitun icheget tugul ko tisab."
\p
\v 34 Ak kiwolji Jeiso icheget kole, "werikab turgui kotunisie ak keildoi alak ketun.
\v 35 Ago che kiityini kele nyoljini konyor betusiechoto bkani ak ng'etyet eng' che kikobek, ko ma itun itunisie ama kigoitoi ketun.
\v 36 Amu ma komuchi kobek kogeny, amu kergeitu ak malaikaisiek ak icheget ko werikab Jehovah amu werikab ng'etiet.
\v 37 Ago ng'etsot che kigobek, kiibor Musa agine eng' ole kigisir agobo kertit, ole kiguure Kiptaiyat, Jehovah ne bo Abram ak Jehovah ne bo Isak ak Jehovah ne bo Jakobo.
\v 38 Inendet ko ma Jehovah ne bo che kigobek, ago bo che sapsot, amu sapsot tugul eng' inendet."
\p
\v 39 Ak kiwolji sirik alak koleji, "Kanetindoni, kaimwa komie."
\v 40 Amu ki matakogany icheget kotebee inendet tebut age tugul kogeny.
\p
\v 41 Ak kileji icheget, "teptoi ano si komwae icheget kole Kristo ko weritab Daudi?
\v 42 Amu kimwa Daudi inendet eng' bukuitab tienwogikab kolosunet kole, kileji Kiptaiyat Kiptaiyandenyu, 'tebe eunyu ne bo tai,
\q
\v 43 agoi tun ayai buniguk koek ng'echeretab kelyeguk.
\p
\v 44 Kuure anyun Daudi inendet 'Kiptaiyat', ara egundoi ano anyun werinyi?"
\p
\v 45 Ak kimwachi kayoktoikchi kogasei biko tugul koleji,
\v 46 "oripge eng' sirichu che chame kobendoti kolaachi ngoroik che koen ak kochame kakatisiet eng' siroisiekab oldoisiet ak ng'echerok che bo tai eng' igorwek.
\v 47 Ak kosare mosogik gorikwai ak kosae sautik che koen, kogenisie. Ta tun nyoru biko che u chuto kiruoget ne o mising."
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ak king'et metit ak kogeer mogorek kondenoi konunoikwai ole kirurukchini.
\v 2 Ak kigeer mosoget age ne ki kibanania kondenoii ndururusiek aeng' che u kebebertab robisiek.
\v 3 Ak kile, "amwawok iman ale, kagokoon mosogoni banani che sire chi tugul.
\v 4 Amu kagonde chi tugul eng' chang'indang'wai ole kindonoi kagochinoik, ago kagonde inendet eng' banandanyi tugul che tinye mbo che kosobe."
\p
\v 5 Ak kingo ta kong'alali alak agobo kapkorosut ole ki ki kararanda eng' koik che kororon ak kagochinoik kole,
\v 6 "eng' tuguchu ogeere, ko tun bkani betusiek che mang'etune koita mbo agenge, eng' baragutab age, ne ma tun kiwirjini ng'weny."
\p
\v 7 Kitebee inendet kole, "Kanetindoni, egu tuguchuto anyun auyo? Ak u nee kabarunet ne tun mache korik kosulda tuguchuto?"
\p
\v 8 Ak kile, "oripge si ma kibeetok, amu tun bkani biko che chang' eng' kainenyu kolen ai inendet, ak ka gorik betusiek, amo rub icheget.
\v 9 Ak nda tun ogas agobo lugosiek ak chemarget ko ma to cholye, amu nyalunot kosub kosulda tuguchoto korok, ago tomo korik kagesunet."
\p
\v 10 Koleji anyun icheket, tun setyini bororiet age bororiet age, ak setyini bounatet age bounatet age.
\v 11 Ak kobit botanet ne o ne bo ng'weny ak kemeito eng' orisiek alak ak mianwogik ak kobiit kamuisiet ak kaborunoik che eechen che bunu kipsengwet.
\v 12 Ago ngo tomo kobiit chuto konamok eng' eunekwai ak konyalilak ak komutak obe kapkorosusiek ak korgorosiek, komutak taitab laitorinik ak bounik agobo kainenyu.
\v 13 Egu kasartab baornatet eng' akwe.
\v 14 Oegu che otile eng' mugulelwekwok si mo rub oimchige agobo ole owoldi,
\v 15 amu agonok ng'alekab ng'omnatet ne maimuchi bunikwok tugul kowol kiy nda kogirindak.
\v 16 Ak kong'wektak sigikwok ak che otupche ak che bo oreng'wong' ak chorondok ak kobar alak eng' akwe.
\v 17 Ak kosasaak biko tugul agobo kainennyu.
\v 18 Ak mabete sumeiyot agenge ne bo metiwoikwok.
\v 19 Ak eng' muitaeng'wong' onyoru sobonwekwok.
\p
\v 20 Ak tun ngoger lugosiek komuuti Jerusalem, onai anyun ole kagorik ng' emisienyi.
\v 21 Ngo mwechi anyun che mi Judea tulonok ak ingomanda che mi kwenutab kokwet ak mata koba orit icheget che mi emonoto.
\v 22 Amu chuto ko betusiegab mugetut si kobiit kosulda tuguk tugul che kigisir.
\v 23 Aya we akwe che tinye che chuchuni eng' betusiechoto! Amu bitu bichiindo ne o eng' ng'weny ak neregek eng' bichuto.
\v 24 Ak kobutyo icheget eng' ng'atibindab rotwetab chok, kimut che kalulyo koba bororiosiek tugul, ak kotiechatiech bororiosiek, ak Jerusalem agoi kosulda betusiekab bororiosiek.
\p
\v 25 Ak kobiit kabarunet eng' asista, ak eng' arawet, ak eng' kogelik, ak kobiit eng' ng'weny bichiindab bororiosiek, ak kwong'et amu kamutetab ainet ne o ak beko che mildoige.
\v 26 Ak kobek mugulelwekab biko amu cholatet ak eng' kanyisietab tuguk che bkanjini ng'weny amu kitumtumi kimnatosiekab kipsengwet.
\v 27 Ak eng betunoto kogeer anyun weritab chi konyoni eng boldet koboto kimnatet ak torornatet ne o.
\v 28 Ak ngotoi kosulda tuguchuto ogeer barak ak ong'et metiwoikwok, amu karik katiageng'wong'."
\p
\v 29 Ak kimwachi icheget kalewenet kole, "ogeero mogoiywet ak ketik tugul.
\v 30 Ne ngorut ogeere ak onai akwe ole karik kesisiet.
\v 31 U noto anyun, ak akwe ngo geer ko kayaagis tuguchuto onai ole karik bounatetab Jehovah.
\v 32 Amwawok iman ale, masirtoi ibini agoi kosulda tuguk tugul.
\v 33 Kipsengwet ak ng'weny kosirtoi ak magoi sirto ng'alekchu.
\p
\v 34 Ago oripge anyun akwe, si manyi mugulelwekwok eiset ak bogitet ak kaimutikab sobetab betusiechu si matun konyachak betunoto,
\v 35 ko u mestet. Amu u noto tun nyonjini biko tugul che menye ng'weny komugul.
\v 36 Ago oripge eng' betut age tugul ak osae si onyoru oterterisie, ochilile tuguchoto tugul bkani ak otononye eng' taitab weritab chi."
\p
\v 37 Ak kinetisie eng kapkorosut ak betut age tugul ak kimondoi kembout age tugul kowendi kotepche eng' tulwet ne kigiguure tulwetab emitik.
\v 38 Ak kimusyini biko tugul inendet eng' kapkorosut si komuch kogas inendet.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Kirik anyun tumdo ne bo makatinik che ma kinde bitek ne kiguure pasaka.
\v 2 ak kicheng' tisiik che eechen ole imuchi kobarta inendet amu kiywei icheget biko.
\p
\v 3 Ak kichut cheswiliet Judas ne kigiguure Isacriot, ne ki age eng' taman ak aeng'.
\v 4 Ak kiwo kong'alal ak tisiik che eechen ak kiptainik ole ng'wektochindoi Jeiso inendet.
\v 5 Ak kiboiboitu anyun bichoto ak kichomyechi kogochi inendet rabisiek.
\v 6 Kochaam anyun inendet ak kocheng' boroindo kong'wekchi inendet icheget eng' ole mami biko che chang'.
\p
\v 7 Ak kiit anyun betut ne bo makatinik che makindenoi bitek, betut ne kikanyol koeny aruetab pasaka.
\v 8 Ak kiyokto Petero ak Johana kole oba ochabkech Pasaka si kobiit keam.
\p
\v 9 Ak kileji, "imache kebe kechob eng' ano?"
\p
\v 10 Ak kileji icheget, "ogeero, ngomande eng' kokwet ne o kotuyenok chito ne ibe teretab beeko, orub inendet agoi got orit ole wendi.
\v 11 Ak omwachi chitab kobo kot oleji katebenen kanetindet kole, 'mi ano gotab toek, ole achoni aame pasaka koboto kayoktoikchu."'
\v 12 Koboruok anyun got ne o ne mi barak. Ochob anyun tetutik tugul eng' oloto."
\v 13 Ak kiba anyun ak konyor ko u yokaka kemwachi ak kichob pasaka.
\p
\v 14 Ak kingoit sait kotebi ng'weny koboto che kiyoktoi.
\v 15 Ak kileji icheget, " atinye maget ne o ko kamach aam pasaka ak akwe kotomo anyalil.
\v 16 Amu amwawok ale, kong'ete ra ko maame kiy age tugul agoi kosulda eng' bounatetab Jehovah."
\v 17 Ak kitaach kikombet, ak kingo kagogoito kongoi kole,"onam ni ak opchechige akwegee.
\v 18 Amu amwawok ale kong'etee ra ko ma aee che bo logoekab sabibuk agoi koit bounatetab Jehovah."
\v 19 Ak kinam makatiat ak kingo kagomwa kongoi kobutul ak kogochi icheget ak kole, "ni ko bortanyu ne kigoitoi agobo akwe, oyai ko u ni eng' kabwatet ne obwateno."
\v 20 Ko u noto kikombet agine, kingobata amitwogik che bo kosgoleny, kole "arorutiet ne leel kikombani eng' korotikchu che kitumdoi agobo akwe.
\v 21 Ago ogeero, ni eutab inendet ne ng'wektaa koboto eng' mesani.
\v 22 Amu wendi weritab chi iman ko u ole kiging'at, ago ayoo eng' chichoto ng'wektoi inendet!"
\p
\v 23 Ak kitoi anyun kotebegei ichegei kole ng'o eng' icheget ne yae kii.
\p
\v 24 King'eet anyun tiiyet eng' kwenung'wai kole ng'o ne keiti kele ne o eng' icheget.
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "laitorinik eng' bororriosiek ak icheget che tinye bounatet eng' icheget keguure toretik.
\v 26 Ago ma u noto eng' akwe ago ngokerkeitge ne o eng' akwe ne mining', ak inendet ne o koige ne ootisie.
\v 27 Ng'o ne o anyun, inendet ne tebche eng' amisiet nda inendet ne ootisie? tos ma inendet ne tebche eng' amisiet? Ago ami kwenung'wong ko u chito ne ootisie.
\p
\v 28 Ago akwe ko u che ki kotebi koboto eng' kanyalilet.
\v 29 Ak kagonok bounatet ko u yo kigogona kwandanyu,
\v 30 si kobiit oamisie ak oeisie mesenyu eng' bounatenyu, ak tun otebe ng'echerok che bo laitornatet oruokchini ortinwek taman che bo Israel.
\p
\v 31 "Simion, Simion, geero kagosom chesawiliet kole, konamak si kosesak ko u nganok.
\v 32 Ago kiasa agobo inye si maibut kayaneng'ung' ak yo kaiwalage, igimit che otupche.
\p
\v 33 Ak kileji inendet, "Kiptaiyandani, kachobge kebe tuwai korgoret, mbo meet."
\p
\v 34 Ak kiwalji Jeiso kole, "amwaun, Petero, kotomo kochei kipsoiywet rani, itoyo konyil somok ile mengeto."
\p
\v 35 Ak kileji icheget, "kinga yoktok ko motinye mbo lolet nda ko ngoroik che iwale ak kweonik, ko tos kirarwok kiy eng' akwe?" Ak kile, "mararwech kiy."
\p
\v 36 Ak kileji, "ago inendet ne tinye lolet koibot ra, ak u noto ngoroik che iwale agine, ak inendet ne matinye rotwetab chok koalda ngorienyi si ko ale.
\v 37 Amu amwawok ale kito ne kigisir ko konyol kosulda eng' ane kele kigitesta inendet koboto kiptengeginik, amu tinye kagesunet ng'alek che kigisir agobo ane."
\p
\v 38 Ak kile icheget, Kiiptayandani, geero! Mi yu rotonikab chok aeng'u." Ak kileji icheget, "kagoyem."
\p
\v 39 Komong' sang' anyun ak kwo agoi tulwetab Emitik, ak kirub kayoktoikchi inendet.
\v 40 Ak ye kingo kagoit oloto, koleji icheget, "osa si mochut tiemutik."
\v 41 Ak kiistoege icheget yo ite koita ngewirta, ak kogutuny kosa,
\v 42 kole, "Baba, ngicham istoeno kikombani. Ago ma ko u magenyu, ago ngoyaak ko u mageng'ung'.
\v 43 Ak kimong'ji inendet malikaiyat ne kibunu kipsengwet kogimit inendet.
\v 44 Ak yo kimi nyalilda inendet ne ng'wan koteshi kosa mising' ak kigergeitu kaotikchi ak korotik che sachini ng'weny.
\v 45 Ak kingoit eng' saenyi konyo ole mi kayoktoikchi, ak konyor koruiysot amu kaimutik
\v 46 ak kitebe icheget kole, "kaine si oruiye? ong'etye osa si mochut tiemutik."
\p
\v 47 Ak ki ngo ta ko ng'alali, ogeero, koit tuiyet koboto inendet ne kigure Judas age eng' taman ak aeng, kindoune icheget ak korikchii inendet Jeiso si kong'utut,
\v 48 ak kileji Jeiso, "Judas ing'wektoi weritab chi eng' ng'ututet?"
\p
\v 49 Ak kingoger che kimi koboto inendet kito ne mache, koyaak kole, "Kiptaiyandani ibe eng' rotwetab chok?"
\v 50 Ak kinget age eng' icheget che otwogindetab tisiindet ne o, ketil itinyi ne bo tai.
\p
\v 51 Ak kiwolji Jeiso koleji, "obagakte, kagoem!" Ak kitiny itinyi ak kosoob inendet.
\v 52 Ak kileji Jeiso tisiik che eechen, ak kiptainikab kapkorosut, ak boisiek che kigabwa kogiring'ta inendet, kobka ak rotonikab chok ak shorishek, ko u yo bwanjini chorindet?
\v 53 Yo kwami kobotok betut age tugul eng' kapkorosut, ko ma ochonama eng' eunekwok, ago kasartang'wong' nito ak kimnatet ne bo tuindo.
\p
\v 54 Kinam anyun inendet ak komut kwo gotab tisiindet ne o. Ak kirub Petero eng' ole loo.
\v 55 Kingo ka ko lal mat eng' kok kotebe ng'weny tugul, ak kitebe Petero kwenung'wai.
\v 56 Ak kingo geer chepto age inendet kotebche eng' ole mi lapkeiyetab mat kochilji kong' inendet kole, "kimi chichi agine koboto inendet."
\p
\v 57 Ago kitai kole, "chepyosoni, mangen inendet."
\p
\v 58 Ak ne matia kogeer chito age ak kole, "ii agenge aginye eng' icheget." Ak kile Petero, "chichi, ma i agenge eng' icheget."
\p
\v 59 Ak kingo bek olo bo sait agenge, ko kimkim chito age eng' kimnatet kole, "iman kimi chichi agine koboto inendet, amu Galilindet inendet."
\p
\v 60 Ak kile Petero, "chichi, mangen cho imwae. Ak ngota komwae kochei kipsoiywet kasarata.
\p
\v 61 Ak kiguskong' anyun, Kiptaiyat ak kotopen Petero, ak kinan Petero ng'olyotab Kiptaiyat ko u yo kiga komwachi kole kotoma kochei kipsoiywet rani, itayo konyil somok.
\v 62 Ak kimanda sang' kwo koriir eng' ng'wonindo.
\p
\v 63 Ak kichwes biko Jeiso che kiname inendet ak kobir.
\v 64 Ak kitich konyekchi ak koteebe kole, "ng'orse! ng'o ne ka masin?
\v 65 Ak kimwa ng'alek alak che chang' che yaachen agobo inendet kochwesachwesi.
\p
\v 66 Ak kingoech koruruchge boisiekab bichoto, tisiik che eechen ak sirik. Ak kimut inendet kwo kapkirwogeng'wai kole,
\v 67 "ngo ko ii Kristo, imwawech."ago kileji icheget, "mbo nda mwawok ko moyani,
\v 68 ak ngot ko atebenak ko mowalu.
\v 69 Ago kong'eete ra kotebee weritab chi eutab tai ne bo kamuktaet ne bo Jehovah."
\p
\v 70 Ak kile icheget tugul, "tos ii weritab Jehovah anyun? koleji omwae kole aii inendet."
\v 71 Ak kile icheget, "ta ke mage nee baornatet age? Ago kagegas acheget kobun eng' kutinyi."
\c 23
\cl Kurget 23
\p
\v 1 Ak king'etio tuiyet komugul ak komutchi inendet Pilato.
\v 2 Kitoi anyun komwaitae ng'al kole, "kiginyoru chichi komaasi bororienyo ak koete kegochi aisurut kaisari inendet, ak kolen ai Kristo, laitoriat."
\p
\v 3 Ak kitebee Pilato, kole, "ii laitoriatab Yahudik?" Kiwolji kole kaimwa.
\p
\v 4 Ak kileji Pilato tisiik che eechen ak tuiyosiek, "manyorji lelut chichi."
\p
\v 5 Ago kititirji mising' kole kimuti biko, konetoti eng' Judea komugul, ko taune Galili agoi koit olito."
\p
\v 6 Ago kingogas Pilato ngolyondonoto, kotebe kole ngot ko tos Galilindet chichi.
\v 7 Ak kingonai kole bo bounatetab Herod, koyokto ke mututa Jeiso kwo amu kimi inendet agine Jerusalem betusiechoto
\v 8 Ak kingogeer Herod Jeiso, kobaibait mising', amu kimache kong'ete keny kogeer inendet, amu ki ka ko gas tuguk che chang' agobo inendet ak kimache nda geer kwong'utk koyaak eng' inendet.
\v 9 Kitepse inendet eng' ng'alek che chang' ago mawol kiy.
\v 10 Ak kitononst tisiik che eechen ak siriik, kititirji inendet eng' kimnatet.
\v 11 Kiimining inendet Herod ak askarikchi ak kochoosinendetak kolakchi ngoriet ne kararan mising ak kowekta ole mi Pilato kogeny.
\v 12 Ak kiek chorondok pilato ak Herod eng' betunoto, amu kita kosastos icheget eng' tai.
\p
\v 13 Ak kiguur Pilato tisiik che eechen ak bounik koboto biko kobwa tugul
\v 14 ak koleji icheget, "komutwa chichi ak komwa ole imostoti biko, ak ogeero katebee anendet eng' taing'wong' ak manyorji chichi lelut eng' ng'alechoto omwaitae inendet.
\v 15 Ololo, mbo Herod agine, amu kawekwech inendet ak ogeero, ma yai kiy inendet ne nyoljini meet!
\v 16 Noto anyun, abire inendet si atiakta.
\v 17 Amu ki ng'atutiet kotiakchi agenge eng' betutab tumdo.
\p
\v 18 Ak kibolyo tugul, kole iste chichi ak itiakwech Barabas.
\v 19 Barabas ko chi ne ki ka ketoorji korgoret agobo wasetab biko eng' nganaset ak borisiet.
\v 20 Ak king'ololji Pilato icheget kogeny komache kotiach Jeiso.
\p
\v 21 Ago kibolyo icheget kole, "igartat eng' kimurtoiyot, igartat inendet."
\v 22 Ak kimwachi icheget nebo somok koleji, "kayai nee ne ya chichi? Manyorji ng'olyo inendet ne nyoljini kome. Noto anyun ngatar abire inendet atiach."
\v 23 Ak kites kobolyo mising', komache kole kigartat. Ak kiyai kutuswekwai koyan Pilato.
\v 24 Ak kitil anyun Pilato kiruoget koyaak ko u ye kimache icheget.
\v 25 Ak kitiakchi inendet ne kiga ketoorji korgoret agobo wasetab biko ak borisiet ne kigo soom icheget. Ago ki koito inendet Jeiso si koyachi ko u ole moktoi.
\p
\v 26 Ak kingo ta komuti inendet kogich Simon kurenindet, ne kibunu koret age, ak kikilapchi kimurtoiyot si koib ak korube Jeiso.
\v 27 Ak kirub tuiyet ne o ne bo biko, koboto chepyosok che kiwaksot ak korirjinoti inendet.
\v 28 Ago kigushi kong' Jeiso icheget, ak koleji, "tibichu bo Jerusalem, matorirye agobo ane, ago orirjige ak legukwok.
\v 29 Amu ogeero, bkoni betusiek che tun len icheget, 'iberurotin sononik ak motinwek che iysot ak kinaik che ma kichuchun.'
\v 30 Ngo iyo kotoi icheget kong'alalji tulondok, 'olulchech' ak koleji tulondok che mengechen 'kotuch icheget.'
\v 31 Amu ngot ko yai tuguchu eng' ketit ne nyalil, koteptoi ano anyun eng' ne yaamat."
\p
\v 32 Ak kimi kiptengekinik aeng'u che kigimuti koboto inendet si ba kobar.
\v 33 Ak kingoit oe kiguure Calvary, ko yoto ole kigigartate inendet ak kiptengeginichoto age eng' komostab tai ak age eng komostab katam.
\v 34 Ak kile Jeiso, Aboo, nyochi kaat icheget amu ma nai kito ne yae. Ak kipchechige ngoroikji eng' wirtoisietab barbarek.
\v 35 Ak kitononyo biko kogere, ak kirorchini inendet bounik, kole, "kisoru alak. Ngo sorge kira ngo Kristo nito, ne lewenot ne bo Jehovah."
\p
\v 36 Ak kichurachur agiche askarik inendet kobwani ole mi inendet, kogochi maiyek che midililen,
\v 37 kolen, "ngot ii laitoriatab Yahudik isoruge."
\v 38 Ak kimi sirutik eng' barakutab metinnyi che mwae kolen, "NI KO LAITORIAT NE BO YAHUDIK."
\p
\v 39 Ak kichurachur inendet age eng' kiptengeginichoto kiga kigartat kole, "tos me ii Kristo inye? Soruge ak isorwech ak ache."
\p
\v 40 Ago kiwol age ak koger kong' kole, "meiywei Jehovah mbo inye ak imi kiruoget agenge ak inendet?
\v 41 Ago bo iman nenyo amu kagigonech kou boisionikcho, ago mayai chichi kiy ne ma nyolunot."
\v 42 Ak kileji Jeiso, inaana yo tun inyoni eng bounateng'ung.
\p
\v 43 Ak kileji Jeiso inendet, amwaun iman ale, kitebche tuwai rani eng paradiso
\p
\v 44 Ak olo bo sait lo, kobiit tuindo eng' emet komugul agoi sait sogol, ak ki ma
\v 45 ta kokweng'toi asista, ak kigererak kwenutab anget ne kiga kiito eng' ole tilil ne bo ekalut kobun aeng'.
\v 46 Ak king'alal Jeiso eng' kutit ne o, kole, "Aboo, kande tamirmirienyu euneguk', ak kingo ka komwa nito kogoito tamirmiriet.
\p
\v 47 Ak kingogeer kiptaiyatab bogol tuguk che kayaagis kolos Jehovah, kole "ngagaa kibo iman chichi."
\v 48 Ak kingogeer tuguk che kiyaagis tuiyosiechoto tugul che kigaruruchge si korat setio, kowektagei kolugoti tegetik.
\v 49 Ak kitononsot eng' ole loo tugul che kiinget ge ak chepyosok che kirubu inendet kobunu Galili kole si kogeer tuguchoto.
\p
\v 50 Ak ogeero, kimi chi aynun ne kigiguure Joseph, ne ki chitab kapkirwok chi ne kaminen ak ki chi ne kirube imanda.
\v 51 Ak ki ma cham chichoto kiruogeng'wai ak boisionikwai. Ki bo Arimatea, koretab Yahudik, ne kigonye agine bounatetab Jehovah.
\v 52 Kiwo chichoto ole mi pilato ak kosom bortab Jeiso.
\v 53 Kiwolune kocho ng'weny ak komaisenget ne nyigis ak ko mogon eng' kererit ne kikabalchi koita, ole kitomo ketupchi chi age.
\v 54 Ak betut ne kigichobege ak ki ka korik sabato.
\v 55 Ak kirubu chepyosok che kigabwa koboto inendet kobunu Galili ak kogeer kererit ak ole kigakimogonda bortanyi.
\v 56 Ak kiwektage koba si kocob nyamdutik ak mwanik ak komuny eng' betutab sabato komung'yo ko u ng'atutiet.
\c 24
\cl Kurget 24
\p
\v 1 Ak eng' betut ne bo tai ne bo wikit ko karon emet, kobka kererit koibu nyamdutik che kiga kochob.
\v 2 Ak kinyor ko kagemilda koita eng' kererit.
\v 3 Ak kichut kererit orit ak manyor bortab kiptaiyat Jeiso.
\v 4 Ak kingab komi kotobtobensot agobo noto ogeero kitononsot eng' ye legit icheget murenik aeng'u che tinye ngoroik che lile bich.
\v 5 Ak kingo to kocholsot chepyosok kong'urukcho kotorjini togochikwai ng'weny, koleji icheget, "amu nee so cheng'e che sabsot eng' oritab che kikobek?
\v 6 Ma komi yu, kakong'eet, onan kito ne kimwawok yo kita komi Galili,
\v 7 kole kanyol kendeno eunekab bikab tengekto, weritab chi ak kigartat, ak kong'eet eng' betutab somok."
\v 8 Ak kinaan anyun ng'alekchi
\v 9 ak kiwechge kobunu kererit ak komwaji tuguchu tugul icheget taman ak agenge ak biko alak tugul.
\v 10 Ki Maria magdalena ak Joan, ak Maria kametab Jacobo, ak chepyosok alak che kobotoge, che kimwachi che kiyoktoi tuguchuto.
\v 11 Ak kiu ng'alekwai tangoi eng che kiyoktoi, ago ma iyan icheget chepyosok.
\v 12 ak king'eet petero ak kolabat ole mi kererit, koit ak kole geero mi ngoroik che nyikisen ichegei, ak kiwo kokwong'oti agobo tuguk che kago yaagis.
\p
\v 13 Ak geero, kiba biko aengu eng' icheget kokwet ne kigure Emmau, ne kima ko loo mising' ki mailisiek somok kong'etee Jerusalem.
\v 14 Ak kingololjige tugul agobo ng'alechuto tugul kiyaagis
\v 15 Ak kingo ta kong'alaljinatege ak kotebege, korikchi Jeiso icheget ak koba tugul.
\v 16 Ago kigerogis konyekwai si manai inendet.
\v 17 Ak kileji Jeiso icheget, "nee ng'alechu omwachinotige akwegee obendi?" ki tononio anyun eng' yoto konereksot.
\p
\v 18 Ak kiwolji age eng' icheget ne keguure Kleoa, koleji, "tos ii inye too eng' Jerusalem si menai tuguk che koyaagis oloto eng' betusiechu?"
\p
\v 19 Ak kileji icheget, "nee tuguchuto?" Ak kileji tuguk che kiyaak agobo Jeiso ne bo Nasaret ne ki maotiot ne ki ki eng boisiet ak ng'olyo eng' taitab Jehovah ak eng' biko tugul,
\v 20 ak kou ole kingoito tisiik che eechen ak bounikcho kiruokchi kiruoget ne bo meet ak kigartat.
\v 21 Ago kigitinye kayanet kele inendet ne itiachi Israel. Wei ak koboto choto tugul ko betutab somok rani kong'ete kobata ngalechuto.
\v 22 Ak kagonech chepyosok alak che kigimi tugul kekwong' ole ki mustaita kererit.
\v 23 Ak kinga mato konyor bortanyi, kobwa kole kamongji icheget, malaikaisiek che kamwa kole inendet.
\v 24 Ak kaba alak kererit che kami kobotech., konyor kou noto ko u yo kiga mwa chepyosok, ago ma geer inendet.
\p
\v 25 Ak kileji anyun bichoto, "ochei we abusanichu ak ko nyalulen mugulelwek che mayani tuguchu tugul che kiga komwa maotik.
\v 26 Kima kosikchini Kristo konyalil eng' tuguchu si komang'ji torornatenyi? "
\v 27 Kitoi kong'et Musa ak maotik tugul ak kiiarorji icheget eng' sirutik tugul ng'alek agobo inendet.
\p
\v 28 Ak kingorikta kokwetole kibendi, ko yaige Jeiso ne mache kosirto.
\v 29 Ak ki kimkim inendet koleji, "iyanech itebi ak ache amu karikta koimen ak mache koratarat." ak kiwo go kotebi tugul.
\v 30 Ak ye kingo kagotebi ng'weny tugul koamisie, konam makatiat koberur, kobutul ak kogochi icheget.
\v 31 Ak kiyotogis konyekwai, konai inendet, kobetyo eng' taing'wai.
\v 32 Ak king'eetyo eng' sainata kowektage.
\v 33 Ak king'etyo eng' sainata kowektage Jerusalem; ak kinyor taman ak agenge ko keruruchge ak che ki mi koboto icheget,
\p
\v 34 kole, "kang 'et Kiptaiyat iman, ak koborjige Simon."
\v 35 Ak kimwachi ngalek che ka yaak eng' oret, ak ko u yo kagonyit inendet kobutuli makatiat.
\p
\v 36 Ak kingo ta kong'alale tuguchu, kotonon Jeiso inendet eng' kwenung'wai, ak koleji icheget, "ngotebi kalyet eng' akwe."
\v 37 Ago kiorogenio ak koyweis, ak kibwati kole kageer tamirmir.
\v 38 Ak kileji icheget, "kocholji nee?"Amu nee si kong'eet kereretab met eng' mugulelwekwok?
\v 39 Ogeer eunekchu ak kelyeckchu, ole anee, nito. Onam ak ogeer amu matinye tamirmiriet borto ak kowoik, kou yo ogeere atinye.
\v 40 Ago kinga komwa ni kobarji icheget eunekchi ak kelyekchi.
\v 41 Ak ki tomo koyan icheget amu boiboiyet, ak kwong'et. Koleji icheget Jeiso, "otinye kiy ne kiame eng yu?"
\v 42 Ak kigochi kebebertab injiriot ne kigibo eng' beko,
\v 43 ak kinam ak koam eng' taing'wai.
\p
\v 44 Ak kileji icheget, "chu ko ng'alekchu che kigamwawok yo kingo tami kobotok, ko u yo kinyol kosulda tuguk tugul, che kigisir eng' ng'atutik che bo Musa, ak eng' Maotik ak eng' tienwogikab kolosunet agobo ane."
\v 45 Koyat anyun ng'omnatosiekwai si kobit konai sirutik.
\v 46 Ak kileji icheget kigisir ko u noto kele, nyoljini Kristo konyalil ak kong'eet kogeny eng' che kigobek eng' betutab somok.
\v 47 Ak keamdaat eng' bororiosiek tugul sigunet ak nyoetab kaat ne bo tengekwogik eng' kainenyi, kotoune Jerusalem.
\v 48 O ii akwe baorinik eng' tuguchuto.
\v 49 Ak ogeero, ayogu kayamisetab Kwandanyu kotebi eng' akwe. Ago otebi okweget eng' nganaset agoi kilaakwok kimnatet ne bunu tororot."
\p
\v 50 Ak kindochini Jeiso agoi tun koit Betania. Ak kinamji barak eunekyi ak koberur icheget.
\v 51 Ak kingo ta koberuri, kobagach icheget anyun ak kikimut kwo kipsengwet.
\v 52 Ak kiilos inendet ak kowektagei Jerusalem eng' boiboiyet ne o.
\v 53 Ak kimi kotugul kapkorosut kolosu ak koberuri Jehovah.