eyo_reg/41-MAT.usfm

1537 lines
118 KiB
Plaintext

\id MAT
\ide UTF-8
\h Matayo
\toc1 Matayo
\toc2 Matayo
\toc3 mat
\mt Matayo
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Bukuit nebo oretab Jesio Kristo, weritab Daudi, weritab Abraham.
\v 2 Kisich Abraham Isak, ak kisich Isak Jakobo nebo Juda, ak chE tupcho.
\v 3 Ak kisich Juda Pares ak Zera eng' Tamar, ak kisich Pares Hesron ak kisich Hesron Ram.
\v 4 Ak kisich Ram Aminadab, ak kisich Aminadab Nason, ak kisich Nason Salomon.
\v 5 Ak kisich Salomon Boas eng' Rahab, ak kisich Boas Obed eng' Ruth, ak kisich Obed Jesii.
\v 6 Ak kisich Jesii Laitoriat Daudi. Ak kisich Daudi Solomon eng chepyosetab Uriah.
\v 7 Ak kisich Solomon Reoboam, ak kisich Reoboam Abija, ak kisich Abija Asa.
\v 8 Ak kisich Asa Jeosapat; ak kisich Jeosabat Joram, ak kisich Joram Usia.
\v 9 Ak kisich Usia Jotam, ak kisich Jotam Ahas, ak kisich Ahas Hesekia.
\v 10 Ak kisich Hesekia Manase, ak kisich Manase Amon, ak kisich Amon Josia.
\v 11 Ak kisich Josia Jekonia ak che tupcho eng' betusiek che kiga kimut biko koba Babulon.
\p
\v 12 Ak kingo kagemut koba Babulon, ak kisich Jekoniah Sealtiel, ak kisich Sealtiel Serubabel.
\v 13 Ak kisich Serubabel Abiud; ak kisich Abiud Eliakim; ak kisich Eliakim Asor.
\v 14 Ak kisich Asor Sadok, ak kisich Sadok Akim, ak kisich Akim Eliud.
\v 15 Eliud ne kikwandab Eleasar, Eleasar ne ki kwanitab Matan, Matan ne kikwanitab Jakobo.
\v 16 Jakobo ne ki kwanitab Josep boiyotab Maria ne kisich Jeiso ni kiguure Kristo.
\p
\v 17 Kiek ebenwek tugul taman ak ang'wan kong'etee Daudi agoi kamutet ne kigimut biko koba Babulon, ak kiek ebenwek taman ak ang'wan, kong'ete ng'emut koba Babulon agoi Kristo.
\p
\v 18 Sigetab Jesio Kristo ko kibiit eng oret ne u ni. Kingo kagochamyechi Josep Kotungei ak Maria kametab Jesio, ko kingo tomo kotuiyo, kotook kele managat inendet eng' Tamirmiriet Ne Tilil.
\v 19 Ako kimoche Josep, sandenyi, kole kobagakta eng' ung'ot amu kima cham kotewer inendet eng' taitab biko, amu ki chi ne bo imanda inendet.
\v 20 Ago kingoto kobwati tuguchuto, komongji inendet malaikaiyatab Kiptaiyat eng' karuotitoet, kole, "Josep weritab Daudi ameiywei imutyigei Maria chepyoseng'ung' amu managat inendet eng' Tamirmiriet Ne Tilil.
\v 21 Tun sichei inendet werit ne saru bikyii eng' tengekwogikwai".
\v 22 Ak kiyoogis tuguchu tugul, si kobiit kosulda ne kiga mwa kiptaiyat eng' maotiot kole,
\v 23 "Keer, anyun manochi bergeiyat ak kosich werit, ak keguure kainennyi Imanueli"---- ne ngeweech ko, "Mito Jehovah kobotech."
\v 24 Ak king'eet Josep eng' rwondonyi ak koeei ko u ye king'at malaikaiyatab kiptaiyat ak kimutyigei chepyosennyi.
\v 25 Ak kima rikyi inendet agoi kosich werit. Ak kiguree kainennyi Jeiso.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ako kingo kagesich Jeiso eng' Betlehem nebo Judea eng' betusiek che kibo laitoriat Herod, keer anyun kipka Jerusalem biko che ng'omen kobunu kongasis koteeboti kole,
\v 2 "Mi ano inendet laitoriatab Yahudik ne kagesich? Amu kokigeer kogeliennyi eng' kongasis, ak kagibwa kegutungji inendet."
\p
\v 3 AK kingogas noto laitoriat Herod, koimgee, koboto Jerusalem komugul.
\v 4 Kiyum Herod tisiik che eechen tugul ak sirik chebo biko, ak koteebe kole, "Kisigchini ano Kristo?"
\v 5 Ak kiwolji koleji, "Kisigyini Betlehem nebo Judea, amu kisir maotiot ko u noto kole,
\v 6 'Ee inye Betlehem, emetab Juda, ma kele itigin mising eng' kandoikab Juda, amu mong'unenen bounindet ne tun egu mestewotab bikyu Israel."'
\p
\v 7 Kigur anyun Herod eng' ung'ot biko che ng'omen, si kogin ak konai kole kitoogu au kogeliet.
\v 8 Kiyokto koba Betlehem ak kileji, oba ocheng' komie lekwet ne mining. Ng'o kaonyoru inendet obka omwowo si anyo agane akutungji inendet."
\p
\v 9 Ak kingo kagogas ng'alegab laitoriat, koba bandangwai, ak ogeer anyun kiindoji icheket kogeliet ne kiga koroo eng' kong'asis kot koit ak kotonon eng' baragutab ole kimi lekwet ne mining.
\v 10 Ago kingogeer kogeliet noto koboiboitu eng' boiboiyet ne neo mising.
\v 11 Ak kiba got orit, ak kigeer lekwet ne mining koboto kamennyi Maria. Ak kibutyi ng'weny ak kogutungji inendet. Kitiach konoraikwai che bo komonutiet ne kindet kogochi inendet, kagochinoikab tahabu, tuguk che nyamdut ak tuguuk che u igomoik.
\v 12 Kiiteechi Jehovah icheget eng' koruotitoet koleji, amoweekyige ole mi Herod, ak konaam anyun oret age koba emengwai.
\p
\v 13 Ak kingo kagoba icheket, komongji malaikaiyatab Kiptaiyat Josep eng' karuotitoet koleji, "Ngeet, imut lekwet ne mining ak kamennyi, ak omwechi Misiri. Otebee oloto agoi tun amwoun, amu chengei Herod kobar lekwet ne mining."
\v 14 King'eet anyun kembout noto Joseph komut lekwet ne mining ak kamet koba Misiri.
\v 15 Ak kitebee oloto agoi kome Herod. Kisulda anyun nito ng'olyot ne kimwa Kiptaiyat kobun maotiot kole, "Kiaguur werinnyu komong eng' Misiri".
\v 16 Kingogeer Herod, anyun kole kiken inendet biko che ng'omen, konerech mising. Ak kiiyokto kebar leguk tugul che ng'etik che ki mi Betlehem ak eng' tabanwekyi tugul kong'etee chebo kenyisiek aeng ak korek ng'weny, kosubge ak kasarta ne kigamwa biko che ngomen.
\v 17 Kisulda anyun eng' betunoto ng'olyot ne kigamwa maotiot Jeremia kole,
\q
\v 18 "Kigigas tuget eng' Rama, rirek ak kateiyet ne kindet ko rirjini Rael legukyi, ak kitai kesaisai amu ki ma komi."
\p
\v 19 Ak kingo kagome Herod, ogeer anyun komongji malaikaiyatab Kiptaiyat Josep eng' Misiri eng' karuotitoet ak koleji,
\v 20 "Ng'et imut lekwet ne mining' koboto kamenyi, oba emetab Israel, amu kogomeiyo icheket che kichenge kobar lekwanoto mining."
\v 21 King'eet anyun Josep, ak komut lekwet koboto kamet, ak kobwa emetab Israel.
\p
\v 22 Ago ye kingogas kole bou Arkelau Judea eng' bounatet ne kibo kwandanyi Herod, koiywei kwo oloto. Ak kingoteechi Jehovah eng karuotitoet kowechigee komostab Galili
\v 23 ak kiwo kotebe ng'anaset ne kiguure Nasaret. Ak kosulda nito ne ki kamwa maotik, kole kiguure inendet Nasaretintet.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ak kinyo eng' betusiechoto Johana kabatisanindet koamdaati eng' surkwenutab Judea kolen,
\v 2 "Osigu, amu kagorik bounatetab kipsengwet."
\v 3 Amu inendet ne ki kamwa maotiot Isaia kole, "Tugetab inendet ne kursei eng' surkwen, kolen 'Ochob oretab Kiptaiyat, olitit ortinwekchi."
\p
\v 4 Ak kiiloochi Johana sambutab tambesaik, ak kirotegei birirwetab muito eng suwennyi. Ak ki amitwogikyi ko chereng'enyik ak kumiatab kertit.
\v 5 Ak kimong' bikab Jerusalem ak Judea komugul ak komoswek che legite Jordan koba ole mi inendet.
\v 6 Ak kibatisan inendet icheket eng' Ainet ne kiguure Jordan, kong'anyei tengekwogikwai.
\p
\v 7 Ago ye kingogeer che chang che bo Parisaik ak Sadukaik kobwanjini kabatisanenyi, koleji icheket," Legochu bo erenok che ng'wonen, ng'o ne keteiywok oyestae nerekek che bwonii?
\v 8 Oiiye anyun logoek che nyoljini sigunet.
\v 9 Ama tobwat eng' kwenung'wong omwoe ole, 'kitinye kwandanyo Abraham.' Amu amwawok ale imuchi Jehova kong'eetyi Abraham leguk eng' koichu.
\v 10 Mbo raa ko kigendeno aiywet tikitikab ketik tugul. Ago kitile anyun ketit age tugul ne ma iye logoek che kororon ak kewirji mat.
\p
\v 11 Abatisonok iman eng' beko ne bo sigunet. Ago tinyei kimnatet kosiiro inendet ne rubwo, ma nyolunot mbo aipchii kweonikyi. Ibatisonok inendet eng' Tamirmiriet Ne Tilil ak eng mat.
\v 12 Tinye eng' eunyi keibenyi ak kotilili komie kieng'ut ak koumji nganuk chokennyi. Ak kobelei metetek eng mat ne ma ki muchi kebar."
\p
\v 13 Kinyo anyun Jeiso kobunu Galili, agoi Jordan ole ki mito Johana si kobiit kibatisan.
\v 14 Ago kimachei Johana kotai, kolejini, "Kanyol ibatisana inyendet, ago kechonjo ane?"
\v 15 Ago kiwolji Jeiso koleji, Chamjii raa, amu kanyoljech kesulde imanda tugul." Ko u noto kocham anyun Johana.
\p
\v 16 Ak kingo kagebatisan, komong anyun Jesio kolong' eng' beko, ak ogeero, kiyaatagis kipsengwetisiek. Ak kigeer Tamirmirietab Jehovah kowolu ko uu cheptuget ak kotonoon eng barakunyi.
\v 17 Ogeer anyun, kimong' tuget kobun kipsengwet, ne kimwa kole, "Ni ko werinnyu ne achame. Abaibai mising agobo inendet."
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Kiimut anyun Tamirmiriet Jeiso kwo agoi surkwen si kotiem inendet oindet.
\v 2 Ak ye kingo kagorugutgei betusiek artam ak kemousiek artam, koam inendet rubet.
\v 3 Ak kinyo tiemindet ak koleji inendet, "Ngot ko ii weritab Jehovah, ing'at koichu koek makatinik."
\v 4 Ago kiwolji Jeiso kole, "Sirat kole, 'masobei chito eng' makatiat inege, ago eng' ng'olyot age tugul ne mong'une kutitab Jehovah."'
\v 5 Yeityo komut Chesawilyet inendet kwo nganaset ne tilil ak komut kolany ole toror mising nebo kotab hekalut,
\v 6 ak koleji inendet, "Ngot ko ii weritab Jehovah, iwirjigei ng'weny, amu sirat kole, "Ng'ate inendet malaikaisiekyi asi koribin inye,' Ak ko kalapten eng' eunekwai, si matui koita keldang'ung."'
\v 7 Kileji Jeiso inendet, "Sirat kogeny kole, 'Metiem Kiptaiyat Jehovah neng'ung."'
\p
\v 8 Kogeny, ko kiimut Chesawilyet inendet kwo tulwet ne kooi mising ak koborchi bororosiek tugul che bo ng'weny koboto torornateng'wai.
\v 9 Ak koleji, inendet, "Agonin tuguchu tugul, ngot ibutyi ng'weny ak ikutungcho."
\v 10 Kileji Jeiso anyun inendet, "Ui eng yu Chesawilyeni! Amu sirat kole, "Kutungji Kiptaiyat Jehovah neng'ung, ak iboisiechi inendet inegei."
\v 11 Ak kibagakta Cheswilyet inendet anyun, ogeero, kibwa malaikaisiek ak koboisiechi inendet.
\p
\v 12 AK ko kingogas Jeiso kole ki kerat Johana kwo inendet Galili.
\v 13 Ak kibagach Nasaret ak kwo kotebe Kapernaum, ne mi tabandab araraita eng' emetab che bo Sebulun Naptali.
\v 14 Si kosulda ne kiga mwa maotiot Isia kole,
\q
\v 15 "Emetab Sebulun ak emetab Naptali, emet ne legite araraita, Jordan bitonin, Galili ne bo bororiosiek!
\q
\v 16 Biko che kitebee tuindo ko kakogeer lapkeiyet ne o, ak che mito ngnaset ak che kitebsot eng' koreet nebo urwetab meet, ko kichoorchigei lapkeiyet."
\p
\v 17 Kong'ete yoto kotoi Jeiso koamda ak kole, "Osigu, amu kagorik bounatetab kipseng'wet."
\p
\v 18 Ak ngo wendote tabandab araraita ne bo Galili, kogeer biko aeng che tupcho, Simion ne kiguure Petero ak Andrea wering'wai, kowirjinoti regereiywot (borowonik) ne kinome njirenik eng araraita, amu ki ramikab njirenik.
\v 19 Ak koleji, "Obwa, orubwa anee si ayaak oegu ramikab biko."
\v 20 Ak kibagakta ngunoto regereiywekwai ak korub inendet.
\p
\v 21 Ak kingoto kowendi eng' oloto, koroo biko aeng che tupcho Jakobo weriab Sebedi, ak Johana wering'wai. Kimito moingetab beko koboto Sebedi kwandangwai, konabe regereiywekkwai. Ak kiguur icheket,
\v 22 ak kibagakta eng' sainoto moinget ak kwandngwai ak korub inendet.
\p
\v 23 Ak kiwendot Jeiso eng' Galili komugul, konetisioti eng' sinagogisiekwai, ak koamdaati logoiywek che tililen che bo bounated, ak kosoobi che tinye korotwek alak tugul ak mianwek alak tugul eng' kwenutab biko.
\v 24 Ak kimanda ngalek agobo inendet eng' Syria komugul, ak kigimutyi inendet biko tugul che miandos che kinam korotwek ak ng'woninwek che terotin, ak che kitinye oik, ak che kitanuitos, ak che ki meiyotin borwek, ak kisoob icheket tugul.
\v 25 Ak kirub inendet tuiyosiek che eechen che kibunu Galili, ak Dekapoli, ak Jerusalem ak Judea ak bitetabJordan.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Kingogeer Jeiso tuiyosiek, kolany tulwet barak. Ak kingo kagotebi ng'weny kobwonji alamalyenyi ole mi inendet.
\v 2 Ak kiyat kutinyi ak konet icheket koleji,
\q
\v 3 "Boiboen che bononsot eng' tamirmiriet amu neng'wai bounatetab kipsengwet.
\q
\v 4 Boiboen che iteitos amu tun kigoigoi.
\q
\v 5 Boiboen che talaen; amu tun bunjini ng'weny.
\q
\v 6 Boiboen icheket che ame rubet ak melelda agobo imanda, amu tun ko biyongdos.
\q
\v 7 Boiboen che tinye rirgei, amu tun nyoru icheket rirenet.
\q
\v 8 Boiboen che tililen eng mugulelwek, amu tun keerei Jehovah.
\q
\v 9 Boiboen che yaei kalyet, amu kiguure werikab Jehovah.
\q
\v 10 Boiboen che keusausi agobo imanda, amu neng'wai bounatetab kipsengwet.
\q
\v 11 "Oboiboitu ye churok biko ak ye usausok ak komwaitaenak yaityo age tugul, ak kotamak agobo ane.
\v 12 Oboibaitu ak ogasgei mising amu oo melektang'wong' eng' kipsengwet. Amu kigiusaus ko u noto maotik che kimi eng tai.
\p
\v 13 "Oi munyekab ng'weny. Ago ngot ko kakobet anyinyindo munyek, keanyinyindoi ano kogeny? Ago ma kobo kiy, kobate ketarta koba sang ak kotiegat biko.
\v 14 Oii lapkeiyetab ng'weny. Ago magimuchi keuny nganaset ne mi tulwet barak.
\v 15 Ak mainoomi biko tait, ak kondeno kitonget orit, ago indenoi kito ne tonone ak kokwenji biko tugul che mito eng got.
\v 16 Ingkokweng'ta lapkaiyeng'wong' ko u noto eng' taitab biko si komuch kogeer boisionikwok che kororon ak kotoror kwandang'wong' nemi kipsengwet.
\p
\v 17 "Amat obwat ole ki anyo ang'em ng'atutiet anan ko che bo maotik. Ki manyo abut ago asulda.
\v 18 Amu amwowok iman ale agoi kosiirto kipsengwet ak ing'weny, ago masirtoi mbo tisiet anan kiy ne tigin eng' ng'atutiet, agoi tun kosulda tuguk tugul.
\v 19 Noto anyun, chi age tugul ne butei ng'atutiet mbo agenge ne kitigin eng' ng'tutichu, ak konet biko ko u noto, keguure inendet ne tigin eng' tugul eng' bounatetab kipsengwet. Ago chi tugul ne yaei ak koneti choto keguure inendet ne o eng' bounatetab kipsengwet.
\v 20 Amu amwowok ale ngot ko masiir imandang'wong' imanda ne bo Sirik ak Parisaik, ko moite bounatetab kipsengwet matiny.
\p
\v 21 "Kiogas ole kigileji icheket che bo keny 'merumisiei,' ak 'age tugul ne rumisie ko kagorikyi kiruoget.'
\v 22 Ago amwowok ale, age tugul ne nerkchini ne tupcho ko kagorikyi kiruoget; ak age tugul ne lejini ne tupcho, 'ii chi buch!' ko kagorikyi kapkiruoget; ak age tugul ne mwoe kole, "solwoni!" ko kagorikyi Gehenna oldab mat.
\v 23 Noto anyun ye imache igoite kagochinen'ung' eng' kaptisisiet, ak inan eng' oloto ile, ting'enen ne otupche ng'olyo,
\v 24 ibagakte eng' oloto kagochineng'ung' eng' taitab kaptisisio ak iwe anyun ochamnyege si ichoni igoitei kagochineng'ung'.
\v 25 Ochamyegei ak bunyondeng'ung' koto imi oret koboto inendet si ma imutyin bunyondeng'ung' kiruogindet, ak ribindet ak eng let ketoorjin korgoret.
\v 26 Amwaun iman ale, memong'u eng' oloto matiny agoi iyaakte sendiyot nebo let.
\p
\v 27 Ki kogas kele kigimwa kele amoipge.
\v 28 Ago amwowok ale age tugul ne kerei chepyoso, ak kogase kuruiyo tuwai ak inendet, ko kagoipge ak inendet eng' muguleldonyi.
\v 29 Ak ingoyain kondang'ung' nebo tai iterteren, ibalu ak iwirte. Amu keigei eng' inye ngo betenen kebeberta agenge eng' borto kosir ketorji oretab mat (gehena) bortong'ung' komugul.
\v 30 Ak ngo nachin eung'ung 'nebo tai itil ak iwirte. Amu keigei eng' inye ngo betenen kebeberta agenge eng' borto kosir kwo oretab mat bortong'ung' tugul.
\p
\v 31 Kigimwa kogeny kele, 'Age tugul ne onei chepyosenyi kogochi anyun siret nebo besiet.'
\v 32 Ago amwowok ale age tugul ne one chepyosenyi ama eng' sokset, ko kayai inendet koek chebaigeiyat. Ago age tugul ne ituni chepyosonata ne kigeon, kogayai ibetabge.
\p
\v 33 Kiogas kogeny, kele kigemwachi icheget chebo keny, keleji 'Amemurte eng' 'lembech, ago yachi kiptaiyat kayosiosiekguk.'
\v 34 Ago amwowok ale, amomurte mbo ngatigin, agobo kipsengwet, amu ng'echeretab Jehova noto;
\p
\v 35 nda ko agobo ng'weny, amu keldebesaikab kelyekyi; anan agobo Jerusalem amu ng'anasetab laitoriat ne o.
\p
\v 36 Nda imurte agobo meting'ung' amu memuchi iyai sumeiyot agenge koleelit anan kotuuit.
\v 37 Ago ingoek ng'alaleng'wong' Ee ko Ee, oloo ko oloo ak kiy age tugul ni sire chuto kobunu inendet ne ya.
\p
\v 38 "Kiogas kele, kigimwa kele 'konda eng' konda ak keldet eng' keldet.'
\v 39 Ago amwawok ale, amogerte chito ne ya. Ago age tugul ne irobochin togilgilietab tai komatirabach togilgilietab tai, ako iweekyi korabach komosta niin age.
\v 40 Ak ngomache komutyin chi age tugul kapkiruok komoche kosarenin sumbeng'ung', igooji ko ib ngorieng'ung' kora.
\v 41 Ak age tugul ne birjinin iwe mailit agenge obe tuwai malisiek aeng'.
\v 42 Igochi inendet ne somin, amotubtochi batai inendet ne mechei kobesenenin.
\p
\v 43 "Kiogas kele kigimwa kele, "Cham chitab kokweng'ung' ak isas bunyondeng'ung'.
\v 44 Ago amwowok ale, ocham bunikwok ak osochi icheket che inyolilok,
\v 45 asi oegu werikab kwandang'wong' ne mi kipsengwet. Amu igochini asistanyi kotilji che yaachen ak che kororon, ak iyokchini ropta che bo imanda ak che mo bo imanda.
\v 46 Amu ngot ko ochome icheket che chomok ko nee melekto ne otinye? Tos mayoe ko u noto mbo taagikab aisurut?
\v 47 Ak ngot ko ogatii che otupche kityo, ko koyai nee ne siirei alak? Tos mayae ko u noto bororiosiek?
\v 48 Noto anyun oegu akweget che igesunotinge ko u ye igesunotge Kwandang'wong' ne bo kipsengwet.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 "Oripge si moyai imandang'wong' eng' taitab biko si kogeerok icheket, ngoyai ko u noto ko monyoru melekto eng' Kwandang'wong' ne mi kipsengwet.
\v 2 Noto anyun ye kegoite kagochinoiguk che bo rirenetab ge, ko matibaraste eng' tain'gung', ko u ye yoei chombilik eng' sunagogisiek ak eng ortinwek si kobbiit konyor kalasunet kobun biko. Amwowok iman ale kagonyor icheket melektong'wai.
\v 3 Ago ngigoite kagochinoik, ko matanai eung'ung' nebo kataam kito ne yoei eung'ung' ne bo tai.
\v 4 Si kobiit kobunji ung'ot konunoiguk. tiseiywekuk. Ak kokonin melekto Kwandang'ung ne keerei eng ung'ot.
\p
\v 5 Ak ye osoei ko mouitu chombilik amu chomei icheket kosae kotonondos eng' sunagogisiek ak ormarichok si kobiit kogeer biko icheket. Amwowok iman ale kagonyor icheket melektong'wai.
\v 6 Ago inye ye imache isa, iwe gongung orit, ak ye kaiger kurget, isa Kwandang'ung, ne keerin en ung'ot.
\v 7 Ak ngosaei ko matotes ngalegab buch ko u yo yae bororiosiek; amu leen kigosyini icheket amu chang'indab ng'alekwai.
\v 8 Noto anyun amokergeituge ak icheket, amu ingen Kwandang'wong tuguk che omakchinige agot kotomo osom inendet.
\v 9 Noto anyun osa ko u ni: Kwandanyo ne mi kipsengwet ing'otililit kaineng'ung'.
\q2
\v 10 Ingonyo bounateng'ung. Ingoyaak mageng'ung eng' ing'weny ko u yo yaakse eng' kipsengwet.
\q2
\v 11 Konech amitwogigcho che bo rani.
\q2
\v 12 Ak inyoiwech kaat lelutikyo, ko u ye kinyochini kaat che lelwech.
\q2
\v 13 Amemutech ole mito tiemutiet, ago soruech eng' ne ya.
\p
\v 14 Amu ngot onyochini kaat biko kachililutikwai konyoiwok kaat agine Kwandang'wong' ne bo kipsengwet.
\v 15 Ago ngot ko monyochini kaat biko kachililutikwai ko manyoiwok kaat agine Kwandang'wong' kachililutikwok.
\p
\v 16 "Kogeny ng'orugutgei ko mokergeitugei ak chombilik, eng' togochik chebo cholatet; amu wale togochikwai, si kogeer biko kole koirugutge. Amwowok iman ale kagonyor ichek melektang'wai.
\v 17 Ago ye irugutge inye, iil meting'ung' ak iun togeng'ung'
\v 18 si mageer biko kole irugutigei ago si kogeer Kwandang'ung' ne mi eng' ung'ot; ak kokonin melekto Kwandang'ung' ne kerei eng ung'ot.
\p
\v 19 "Amogonorjige konoraik eng chogenikab ng'weny, ole amei kutiek ak kutuk ak olibutei chorik ak kochor.
\v 20 Ako ogonorjige konoraik eng' kipsengwet ole maamei kutiek anan kutuk, ak ole mabute chorik ak kochor.
\v 21 Amu ole mi konorueng'ung', komito oloto muguleldong'ung' agine.
\p
\v 22 Taitab borto konda. Noto anyun ngo kararan kondang'ung' ko nyiitat bortong'ung komugul lapkeiyet.
\v 23 Ago ngo ya kondang'ung' ko nyiitat bortong'ung' komugul tuindo. Noto anyun ngot koek tuindo lapkeiyet ne mi oring'ung' ko o tuindo ne tia anyun!
\p
\v 24 Mami chi ne imuchi koot kiptainik aeng' amu ago kosas age ak kocham age nda konamge ak age, ak kosas age. Maimuchi ioot Jehovah ak mokornontit.
\p
\v 25 Amwowok anyun ale, mogerer met agobo sobeng'wong' eng' che oame, nda che oee nda agobo borwekwok, tuguuk che oloochi. Tos ma sire sobondo amitwogik, ak masire borto ngoroik?
\v 26 Otopen taritik che bo barak. Kagolse ama kesisie ama iumjini choge, ago baei icheket Kwandang'wong' ne bo kipsengwet. Tos ma ogeigeen akwee mising' kosiir icheket?
\v 27 Ak imuchi ng'o eng' akwee ne eng kereretab met komuchi kotesyi sobenyi koindab agenge ne bo eut?
\p
\v 28 Ak amunee anyun si ogerer met agobo ng'oroik? obwat taptok che bo kertit ole bititoi. Maboisie ago maleti ngoriet.
\v 29 Ago amwowok ale, mbo Solomon eng' talbistonyi tugul ko kimailagat ko u agenge eng' chu.
\v 30 Ngot kologchini Jehovah ko u noto suswek chebo kertit che mi rani ak karoon kewirji mat ko tos mayaiwok ko u noto kosiir, eeh akwee che otinye kayanet ne kitigin?
\v 31 Noto anyun amogerer met ak ole, 'Ngo si keam nee?' anan 'Ngo si kee nee?' anan 'Kiloochi nee koek ngoroik?'
\v 32 Amu cheng'e tuguchu tugul bororiosiek, amu inget Kwandang'wong' ne bo kipsengwet kole, omache tuguchuto.
\v 33 Ago ocheng' korok bounatennyi ak imandannyi si keteswok tuguchu tugul.
\v 34 Noto anyun amogerer met agobo karon amu emegee ak kaimutikchii betutab mutai. Tinye betut age tugul yaitienyi.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Amoruokchi, si magirwokwok.
\v 2 Amu kiruoget ne oruochi ko tun keruogunenok noto, ak eng' kerutiet ne ogeree ko tu kegerunenok.
\v 3 Ako kaine asi igeere betbetiat ne mi kondab ne otupche, ago megere musukwet ne mito kondang'ung' inyendet?
\v 4 Ara imwochindoi ano ne otupche ilejini inganemun betbetiat (bambaniat) eng' kondang'ung'; ago mito musukwet kondang'ung inyendet?
\v 5 Ee chombilindoni! icheru korok musukwet eng' kondang'ung' si igeer anyun komie inemu betbetiat eng' kondab ne otupche.
\p
\v 6 Amogochi tuguk che tililen sesenik, anan owirji torok sonoek che tinye kamanutiet ne o. Amu tieche eng' kelyekwai, ak koweekchogei ak kogererak.
\p
\v 7 "Osom, si kegonok. Ocheng' si onyoru. Ogonygony si keyotwok.
\v 8 Amu age tugul ne some kegochini, ak ne chenge konyoru, ak inendet ne igonygonyi keotyini.
\p
\v 9 Nda mi ng'o eng' akwee ne ngo' som werinnyi makatiat, kogochi koita?
\v 10 Anan ngo som njiriot ko tos igochi erenet?
\v 11 Ngot onget anyun akwee che o yachen ogochi legukwok kogochinoik che kororon ko tos siire mising ne tia kwandang'wong' ne mi kipseng'wet? Tos maigochini che some inendet tuguk che kororon?
\p
\v 12 Noto anyun tuguk tugul che omoche koyaiwok biko, ko kanyol oyachi agiche ko u noto, amu nito ne mwae ng'atutik ak maotik.
\p
\v 13 Obun anyun kurget ne mariich. Amu kurget ne baraa ak oret ne tebes ko noto ne wendi ng'emisiet ago chang' che bune oranata.
\v 14 Ago mariich kurget ak ko bichii oret, ne wendi sobondo, ak ng'ering' che nyoru.
\p
\v 15 "Oribge maotik chebo lembech, che bwonjinok eng' ngoroik che bo kechirek ago suik che ame bich.
\v 16 Onae icheket eng' logoekwai. Tos iyumi biko sabibuk eng' katok, nda logoekab monmoonik eng' katablelinik?
\v 17 Ko u noto anyun, ketit age tugul ne kararan koiye logoek che kororon, ago ketit ne ya koiye logoek che yachen.
\v 18 Ma imuchi ketit ne kararan koi logoek che yachen ama imuchi ketit ne ya koi logoek che kororon.
\v 19 Ketit age tugul ne maiye logoek che kororon ketile ak kewirji mat.
\v 20 Noto anyun, onae icheket eng logoekwai.
\p
\v 21 Ma tugul che kuro kole 'Kiptayandani, Kiptaiyandani,' che tun kochute bounatetab kipsengwet, ago icheget ichegee che yae magetab Kwanda ne mi kipsengwet.
\v 22 Eng betunoto komwae che chang' kole, 'Kiptaiyandani, Kiptaiyandani, tos kima kiyai maoinatet eng' kaineng'ung', ak kigion oik eng' kaineng'ung' ak kigiae eng' kaineng'ung' boisionik che chang' che bo kimnatet?'
\v 23 Ak amwochini anyun icheket eng' yoto ale, 'Mangenok kong'ete agoi! Oistoenoge akwee che oyae yaityo!'
\p
\v 24 "Noto anyun, age tugul ne kasei ng'alekyu ak koyae kegergei ak chito ne ng'om ne kiteech gonnyi ruandet barak.
\v 25 Ak kingo robon ak kous koristo neo, konyo kutyat ne ak korus koyoto, ago ma ilul amu kiga kiteekchi ruandet barak.
\v 26 Ago age tugul ne kasei ngalekyu ama yaei ko kegerkeite chito ne berber ne kiteech gonnyi eng' ng'aniek.
\v 27 Ak kingo robon, kobka bekab kutiat, ak kicho kibuket ak korus goyoto, ak kilul, ak kieet mising lulennyi."
\p
\v 28 Ak kingotar Jeiso ng'alechu kokwong'io tuiyosiek akobo kanetisiennyi,
\v 29 amu kiinet icheket ko ne tinyei kimnatet, ama kergeit ak sirikwai.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak ko kingowol Jeiso eng' tulwet korub inendet tuiyosiek che eechen.
\v 2 Ak ogeer anyun kicho chi ne kiome mogondosaik ak kogutungji indet, kole, 'Kiptayandani, ngimache, imuchi itililo.
\p
\v 3 Ak kiiyogoito Jeiso eunnyi ak kotiiny inendet, kolen, "Atinye maget. Tililitu" Ak kitililit chichoto eng' sainata eng' mogondoisik.
\v 4 Ak kimwochi Jeiso chichoto koleji, "ripge amat imwochi chi age tugul. Ago ui ak iborjige tisiindet, yeitio igoite tiseiwot ne king'at Musa, si koek barnatet eng' icheget."
\p
\v 5 Ak ye kingo kagomongji Kapernaum, kochonji Kiptayatab bogol kosaisai inendet
\v 6 ak koleji, "Kiptaiyandani, imioni ago meat bortab otwongindennyu eng' gaa kasat mising"
\p
\v 7 Ak kileji Jeiso inendet, "Anyoni asoobi inendet."
\p
\v 8 Ak kiwolji, kiptayandanoto bo bogol kole, "Kiptaiyandani, manyolunot inyoo gonnyu. Ago mwa ng'olyo kityo ak kosobe otwogindennyu.
\v 9 Amu aii chi mbo ane ne kiboiwo, ak atinye asarik che abou, ak ngomwochi ni, alenji ui kwo; ak ngomwochi age aleji nyo, kocho ak ngomwochi otwoginendennyu aleji yai ni koyae."
\p
\v 10 Ago kingogas Jeiso nito kokwong' ak koleji icheket che kirube inendet, "Amwowok, iman ale tomo anyoru chi ne tinye kayanet ne tee ni eng' Israel.
\v 11 Ak amwowok ale, bwonii che chang' eng' kong'asis ak cherongo kobwa kotebi ak Abraham, ak Isak, ak Jakob eng' bounatetab Kipsengwet.
\v 12 Ago kitoorjini werik che bo bounatet tuindo ne bo sang; ole mito rirek ak nyeetab kelek.
\v 13 Kileji anyun Jeiso kiptaiyandanoto, "Ui gong'ung'! Ingeyaun ko u ye kaiyan." Ak kisob eng' sainata otwogindennyi.
\p
\v 14 Ye kingwo Jeiso kaitab Petero kogeer chebyosetab igoi nebo Petero ne kiruei kotinye cheptigoniet.
\v 15 Ak kitiiny inendet eut, ak kibagakta inendet cheptigoniet. Ak kingeet koboisiechi inendet.
\p
\v 16 Ak kingo moche koimen, komutyi Jeiso biko icheket che chang che kitinye oik. Ak kioon tamirmirik eng' ng'olyot ak kosoob tugul che kimiandos.
\v 17 Si kobiit kosulda ne kigamwa maotiot Isaia, kole, "Kisut inendet nyalulnatennyo, ak kokesen mianwekcho."
\p
\v 18 Ak kingoro Jeiso tuiyosiek che eechen koga imuut inendet, kong'at kole kwo kwoiyo bitet niin age bo araraitab Galili.
\v 19 Ak kinyo sirindet age ak koleji "Konetindeni, arubin eng' wui age tugul ole iwendi".
\p
\v 20 Ak kileji Jeiso, "Tinye lelwek kebenonik, ak tinye taritikab barak keswonik, ago matinyei weritab chi ole ichuktoi inendet metinnyi."
\p
\v 21 Ak kimwochi age ne bo alamalayet koleji, "Kiptaiyandani, chomwo korok awo atub kwandanyu."
\p
\v 22 Ak kileji Jeiso, "Rubka bakakte che meiyotin kotub chekwai che meiyotin."
\p
\v 23 Ak kingo kagolany moingetab beko korub inendet alamalyennyi.
\v 24 Ogeero, king'et koristo ne kindet eng' araraita kot koluum moingetab beko. Ako kiinuchi Jeiso.
\v 25 Kibwa anyun alamalyenyi kong'eet inendet koleji, "Soruech, Kiptaiyandani; kagibegu!".
\p
\v 26 Kilenji Jeiso icheget, "Kaine si oiywei anyun, akwee che otinye kayanet ne tigin?" King'eet anyun ak koger kong' koristo ak kisis anyun araraita mising.
\p
\v 27 Ak kikwongio murenichoto, kole "Chi nee chichi, ne kasei iit inendet mbo koristo ak araraita?"
\p
\v 28 Ak ye kingoit Jeiso bitoniin emetab Gadarenik, kotuiyo inendet ak biko aeng' che kitinyei oik. Ak kibunu oldab kererisiek ago ki koromen mising, koto kime muchi chi kosiirto oranato.
\v 29 Ak ogeer anyun, kiwaakcho, kole, "Kiting'egee nee ak inye Weritab Jehova? Kecho yu inyalilech kotomo koit betut?"
\v 30 Ak ki kimi akwet nebo torook che chang che kiageti eng' ole loo.
\p
\v 31 Ak kisom Jeiso oik kole, "Ngionech kemandee, iyoktech kebe kechut akwet ne bo torook." ".
\p
\v 32 Ak kileji Jeiso ichek, "Oba!". Ak kimanda koba kochut torook, ak ogeer ne matianit koruai mising akwet komugul koregto chepng'esut koba araraita, ak kobekji beko.
\v 33 Ak kiyesta che kiiyoki torook choto koba ng'anaset ak komwaita kiy age tugul ak mising kito ne kiga kiyachi che kitinye oik.
\v 34 Ogeer anyun, kimong' sang' nganaset komugul kobka kotuiyo ak Jeiso. Ak kingogeer inendet kosom kwo eng' koreng'wai.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Kilany Jeiso moingetab beko, ak kolanda nganasennyi.
\v 2 Ogeer anyun, kigimutyi inendet chito ne kimioni ne ki meat borto korue eng' kitogut. Ak kingogeer Jeiso kayaneng'wai, koleji chito ne ki meat borto, "Weri, nyiganitu. Kagenyoun kaat tengekwogiguk."
\p
\v 3 Ak ogeer, anyun kimwa alak che bo sirik eng' mugulelwekwai kole, "Mwoei chichi ng'alek che yaachen agobo Jehovah."
\v 4 Ak kinai Jeiso kabwotutikwai ak koleji, "Kaine si obwat yaitiet eng' mugulelwekwok?
\v 5 Amu nee ne nyumnyum, kemwa kele kagenyoun kaat tengekwogiguk; nda kemwa kele 'ng'eet ak iwe?'
\v 6 Ago si onai ole tinye kimnatet weritab chi eng' ng'weny konyochi kaat biko tengekwogik" koleji anyun ne meat borto, "Ngeet ib kitogung'ung' ak iwe kang'ung.'"
\v 7 King'eet anyun ak kwo kanyi.
\v 8 Ago kingoro tuiyosiek, koiywei, ak kolos Jehovah, ne kikegochi kimnotet biko ne u noto.
\p
\v 9 Ak kingosiirto Jeiso eng' oloto, koroo chito ne kigiguure Matayo kotebe ole kitooge aisurut; ak kileji "rubwa" kong'eet anyun ak korub inendet.
\v 10 Kingo tebi Jeiso ng'weny koamis eng' koot, ogeer anyun, kobga taagikab aisirut ak kipteng'eginik ak koamis koboto Jeiso ak alamalyennyi.
\p
\v 11 Ago kingogeer Paraisik, koleji alamalyennyi, amu nee si koamisie konetindeng'wong ak taagik che bo aisurut ak kiptengeginik?"
\p
\v 12 Ako kingogas Jeiso, koleji icheket, "Momochei biko che chomegei chepkerichot, kobate che miandos.
\v 13 Ago oba akwee, obonetge kito ne iboru ng'olyondoni: 'Amache rirenetabge ago ma tiseiywot.' Amu kima nyo aguur chebo imanda, ago kiptengeginik."
\p
\v 14 Kibwonji anyun alamalyetab Johana ak koleji, "Amu nee si kerugutigei ache ak Parisaik konyil che chang' ago merugutigei alamalyeng'ung'?"
\p
\v 15 Ak kileji Jeiso, "Tos imuchi icheket che kogiguurji katunisiet konyolilyo koto komi ak sandet? Ago bwonii betusiek che tun kiistoe sandet icheket, ak korugutge anyun.
\p
\v 16 Maimuchi chi konapchi akwot ne leel ngoriet ne os, amu kereri akwot ne leel ngoriet ne os, ak koyait kosiir ole ko kererat.
\v 17 Ama indenoi biko divaik che leelach lolotinwek che osen. Amu kereri lolotinwek ak kotartagee divaik ak kobek lolotinwek, ako kindeni divaik lolotinewek che leelach, ak koribogis tuwai."
\p
\v 18 Ye kingo takomwochini icheket ng'alechu, ogeero, kicho bounindo ak kong'urukyi inendet ak kole "Kagome cheptanyu raa, ago nyo igonoor inendet eung'ung si kosob inendet."
\v 19 Ak king'eet Jeiso korub inendet, ak kiirub alamalyennyi agichek.
\v 20 Ogeero, chepyoset ne kimondoe korotik eng' kenyisiek taman ak aeng', kiirubu Jeiso eng' let, ak kotiiny tabandab ngorienyi.
\p
\v 21 Amu kimwa eng' muguleldonyi kole, "Ngot atiiny kityo ngorienyi, asobe."
\p
\v 22 Ago kiweechge Jeiso kogeer inendet, ak kole, "Chebi nyigantitu; kagobsoobin kayaneng'ung'." Ak kisob chepyoset kongete sainata.
\p
\v 23 Ak kingoit Jeiso kaitab bounindet ak kogeer che kuute ndurerusiek ak biko che ki boldos.
\v 24 Koleji, "Oistege; amu mame chepto ago inuuchi." Ago kirorichi icheket inendet eng chotet.
\v 25 Ago kingo kageon tuiyet koba sang' kwo got ak konam eutab cheboto, ak kong'eet inendet.
\v 26 Ak kigos ng'olyondenoto eng' emonoto komugul.
\p
\v 27 Ak kingosiirto Jeiso kwo eng' oloto korub inendet kipkoratinik aeng'u. Kiwogoti ak kolen, "Rirenech, eeh weritab Daudi!"
\v 28 Ak kingo kakwo got kobwonji inendet kipkoratinichoto. Ak koleji Jeiso, "Oyaani ole amuchi ayai nito? Komwa kole, "Eeh kiptaiyandeni."
\p
\v 29 Kotwa anyun konyekwai ak kole, "Ingoek eng' akwee ko u kayaneng'wong',"
\v 30 ak kiyotogis konyekwai. Ak king'at Jeiso mising' koleji, "Amogany konai chi."
\v 31 Ago kiba, ak koleetat ng'olyot agobo inendet eng' emonoto komugul.
\p
\v 32 Ak ye kingo bendi bichoto aeng, ogeero kigimutyi Jeiso chito ne namat kut ne kitinyei oindet.
\v 33 Ak kingo kageon oindet, kong'alal chito ne namat kut. Ak kikwong'io tuiyosiek kole" Kitomo kegeere ne u ni eng' Israel!"
\p
\v 34 Ak kimwa Paraisik, kole "Onei oik koboisie kimantet nebo oik"
\p
\v 35 Ak kitoi Jeiso kowendot eng nganasok tugul che eechen ak che mengeechen, Konetisioti eng' sunagogisiekwai, ak koamdaati logoiywek che tililen chebo bounatet, ak kosobooti che miandos eng' koroito age tugul ak eng' nyalulanet age tugul.
\v 36 Ago kingogeer tuiyosiek koriree icheket amu ki nyorotin ak koiyestootin, ko u kechirek che matinyei mestewot.
\v 37 Kileji anyun, alamalyennyi, "O kesisiet iman, ago ng'ering kiboitinik.
\v 38 Noto anyun osa kiptaiyat ne bo kesisiet, si kobiit koyokyi kiboitinik kesisienyi."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Ak kiguur Jeiso alamalyennyi taman ak aeng' kobwonji inendet, ak kogochi kimnatet si koon tamirmiroik che muruonen, ak kosoob che miandos eng' koroito age tugul ak eng' nyalulnatet age tugul.
\v 2 Chu ko kainaik che bo che kiyoktoi taman ak aeng' nebo tai ko Simion, ne kiguure Petero, ak Andrea, wering'wai, Jacobo weritab Zebedi, ak Johana wering'wai;
\v 3 Pilipu, ak Bartolamayo, Tomas ak Matayo taagindetab aisurut; Jakobo weritab Alpayo; ak Tadayo.
\v 4 Simion kananindet, ak Judas Iskariot ne king'wektoi inendet.
\p
\v 5 Kiiyokto Jeiso chuto taman ak aeng' ak kong'at icheket koleji. "Amobe oret age tugul ne bo Bororiosiek, amobe nganaset age tugul nebo bikab Samaria.
\v 6 Ago keigei obe ole mi kechirek che betyotin che bo kotab Israel;
\v 7 Ak ng'obendi oamdaaji oleji, 'Kagoleitit bounatetab kipsengwet.'
\v 8 Osoob che miandos, ong'eet che kigobek, otilil che tinye mogondosik, oon oik. Kagekonok buch, ogoite buch.
\v 9 Amoibote tahabu nda ko feda nda ko sendeisiek eng' lolotinwekwok.
\v 10 Amoib lolet eng bandang'wong, anan ko sumotik aeng' nda ko kweonik nda ko kirokto; amu muchini kiboitiot amitwogikyi.
\v 11 Ak eng' nganaset age tugul ne omongjini, oteb chito ne nyolu (ne taachey too), ak oteebe yoto agoi obe.
\v 12 Ak ye obe got orit ogatisie.
\v 13 Ak ngo nyolu goyoto, ko ingotebee kalyeng'wong ago ngo manyolu ingoweekyokgei kalyeng'wong.
\v 14 Ak age tugul ne matoochok nda kogas ng'alekwok, ko ngomande eng' goyoto nda nganasanato, olelekte temburiek eng' kelyekwok.
\v 15 Amwowok iman ale kaigaitu emetab Sodom ak Gomora eng' betutab kiruoget kosiir nganasanoto.
\p
\v 16 "Ogeer anyun, kayoktook ko u kechirek eng' kwenutab suik, noto anyun ong'omegitu ko u erenok, ak otalaitu kou cheptugenik.
\v 17 Ago oribge biko! Amu imutyinok kapkiruoget, ak kobirenok kipchoritisiek eng' sunagogisiekwai.
\v 18 Ak kimutyinok taitab bounik ak laitorinik agobo ane si koek baornatet eng' ichek ak eng' bororiosiek.
\v 19 Ago ngo goitook, ko mogerer met agobo ole ong'ololdoi, ak kito ne omwoei, amu kigonok eng' sainoto kito ne omwoei.
\v 20 Amu ma akwee che ong'alali, ago tamirmirietab kwandang'wong ne ngalali eng' akwee.
\v 21 Ak kong'wekta chito wering'wai kong'wekyi meet, ak kong'wekta kwanda lekwenyi. Ak kong'eetyi leguk sigikwai ak kogoito kebar.
\v 22 Ak kowechok biko tugul agobo kainenyu ago inendet ne muitoi agoi kagesunet kesoru.
\v 23 Ago ye kinyalilak eng' nganasani, omwechi age, amu amwowok iman ale, mobendi otare nganasok che bo Israel kotomo koit Weritab chi.
\p
\v 24 "Masiirei chito ne keneti konetintenyi, ama siirei otwogindet kiptaiyandennyi.
\v 25 Ago yamei kotebi ne keneti kou konetindennyi, ak kotebi otwogindet ko u kiptaiyandennyi. Ak ngot ko kiguure icheket Beelsebul chitab kobo kaita, kotam nee ichekeket che bo gonnyi!
\p
\v 26 Moiywei icheket anyun amu noto, amu mami kiy ne tugot ne matun king'onyei ama mi kiy ne ung'at ne matun nayoksei.
\v 27 Ne amwowok eng' tuindo, ongalale eng' lapkeiyet, ak kito ne okase eng' itit, omwaite eng' korik barak.
\v 28 Amoiywei icheket che borei borto, ago ma imuchi kobar sobondo; ago kaigai oiywei inendet ne imuchi kobar sobondo koboto borto eng' oretab mat (Gehenna).
\v 29 Tos mogioldoe taritik aeng' che tiginen kebebertab taman nebo denarit? Amaibutyini ing'weny agenge eng' icheket ko mainget Kwandang'wong'.
\v 30 Ago iitotin mbo sumeek tugul che bo metewoikwok.
\v 31 Noto anyun amoiywei. Siire kamanutieng'wong' taritik che tiginen che chang'.
\v 32 Noto anyun age tugul ne ng'onyo eng' taitab biko abortoi agine eng' taitab Kwandanyu ne mi kipsengwet.
\v 33 Ago age tugul ne ma mwaitoo eng' taitab biko atoe inendet agine eng' kipsengwet.
\p
\v 34 "Mobwat ole kianyo aipchi ng'weny kalyet, ago kianyo aipchi rotwetab chok.
\v 35 Amu kiacho apesie chi ak kwanda, chepto ak kamet, asotiotab werit, ak kametab werit.
\v 36 Amu egu bunikab chi bikab konyi.
\v 37 Inednet ne chamei kwandanyi anan kamenyi kosiiro ko monyoljino ak inendet ne chamei werinyi anan cheptanyi kosiiro ko manyoljino.
\v 38 Ak inendet ne maibe kimurtoiyondennyi ak korubwa ko manyoljino.
\v 39 Inendet ne ribe sobondonyi kobeeti ak inendet ne ibeeti sobondonyi agobo ane ko tun nyoru.
\p
\v 40 "Inendet ne toochok ko kataacha ak inendet ne toocho ko kataach ne kiyokwo.
\v 41 Inendet ne tooche maotiot eng' kainetab maotio konyoru melektab maotio, ak inendet ne tooche chi ne bo iman eng' kainetab chito ne bo imanda konyoru melektab chito ne bo imanda.
\v 42 Ak age tugul ne igochini agenge eng' chu tiginen kikombet ne bo beko che kaititen kityo eng' kainetab alamalyet amwowok iman ale mabetyini melektanyi ne matiny."
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak ko kingo kagong'at Jeiso alamalyennyi taman ak aeng', kwo eng' oloto konetisiot ak koamdoi eng nganasokwai.
\p
\v 2 Ak kingogas Johana eng' korgoret boisionik che bo Kristo, koyoktoe alamalyennyi ng'olyo
\v 3 ak kotebe inendet kole, "Tos ii inendet ne choni nda kigonye age?"
\p
\v 4 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Oba bandang'wong' ak omwochi Johana tukuk che ogose ak che ogeere.
\v 5 Kertoi che koriotin, ak kobendoti che solomonik, kitilili che tinyei mogondosaik ak kastoi che ming'iotin ak king'eeti che kikomeiyo, ak keamjini kibananok logoiywek che tililen.
\v 6 Ak baibai age tugul ne makinagi agobo ane".
\p
\v 7 Ak kingo takobendi bichu bandang'wai, kotoi Jeiso komwochi tuiyosiek agobo Johana koleji, "Kingomande surkwen oroo nee--tegat niitumdumi usonet?
\v 8 Ago kiomande oroo nee--chito ne ilochi ngoroik che tangusen? Tos iman, olo, icheket che iloochi ngoroik che tangusen komenye gorikab laitorinik.
\v 9 Ago kiomandei obe ogeer - maotiot? Ee, amwowok ale siirei inendet maotiot.
\v 10 Nito ko inendet, ne kigisir kele, 'ogeer anyun, ayoktoi kiboitiondennyu kondoenin ne chobei oreng'ung eng' taing'ung'.'
\p
\v 11 Amwowok iman ale tomo kobiit ne siirei Johana kabatisanindet eng' che kisich kwonyik. Ago inendet ne mining mising eng' bounatetab kipsegwet ko o kosiir inendet.
\v 12 Ak kong'ete betusiek che bo Johana kabatisanindet agoi raa koruechini biko bounatetab kipsengwet, ak namei biko che koromen eng' kimnatet.
\v 13 Amu kimaotenyo maotik tugul ak ng'atutik agoi koit betusiekab Johana;
\v 14 ak ngomoche otaach ko u nito, ko Elijah nito ne nyonii.
\v 15 Inendet ne tinye itit che kostoe kogas.
\p
\v 16 Ago agergeite nee ebeni? kerge ak leguk che tebsot eng' orisiekab aldaisiet ak koguure alak,
\v 17 ak kole 'kigeguutwak kurerut ak ki ma ourerenie; kigiteiye ak kima oririe.'
\v 18 Amu kicho Johana ak kima amis nda koee divaik ak ki omwa ole "tinyei oindet.'
\v 19 Kicho weritab chi koamis ak koeiso ak komwa biko kole, 'otopen chito ne chemoetyo ak eeindetab divaik choruetab togikab aisurut ak kipteng'eginik!' Ak naat ng'omnotet kele bo iman eng' boisionikyi."
\p
\v 20 Kitoi anyun koger kong' nganasok che kigiyoe boisionik che bo kamuktaet che chang' kosiir, amu kimosik.
\v 21 "Bwo eng inye we Korasin! Bwo eng inye we Betsaida! Amu nda kiga kiyai eng' Tyre ak Sidon boisionik che bo kamuktaet che kigiyai eng' akwee nda kiga kosik keny kolaach kuniok ak koiilege aronik.
\v 22 Ago amwowok ale, kaigaitu tun Tyre ak Sidon eng' betutab kiruoget kosiirok.
\v 23 Ak inye, Kapenaum, ko tos kitororin agoi kipsengwet? Olo, ichortoige agoi oldab che kigobek. Amu nda kiga kiyai eng' Sodom boisionik che bo kamuktaet che kigiyai eng' inye ko nda mito agoi rani.
\v 24 Ago amwowok ale tun kaigaitu emetab Sodom eng' betutab kiruoget kosiirin."
\p
\v 25 Eng' betusiechoto komwa Jeiso kole, "Alosun inye, we Kwanda, Kiptaiyatab kipsengwet ak ng'weny amu kiiung'e tuguchu che ng'omen ak che iguitos, ak kiing'onji icheket legoi che mengechen.
\v 26 Ee Kwanda, amu kicham inye eng' kereng'ung'.
\p
\v 27 Kigogono tukuk tugul Kwanda ama mi ne inget Werit, kobate kwanda, ama mi ne inget kwanda kabate Werit, ak chi age tugul ne chamei Werit kong'ongjini.
\v 28 Obwonjo akwee tugul che oiimige ak che ogeseni tuguk che nyigisen, si agonok kamuung'et.
\v 29 Olaach kaat choginnyu ak onetenage, amu atalaa ak atinye kamining'itetabge eng' mukuleldo, asi onyoru kamung'eet eng' sobonwekwok.
\v 30 Amu nyumnyum chokinnyu ak wisis milennyu."
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Eng' betusichoto kobun Jeiso mbarenikab beka eng' betutab sabato ak kiome rubet alamalyennyi ak kitoi kobor mesisekab beka ak koam.
\v 2 Ago kingoroo Paraisaik koleji inendet, "topen yaei alamamlyeng'ung' ne ma chamdaat eng' ng'atutik keyai eng' Sabato."
\p
\v 3 Ago kileji icheket, "Tomo osoman kito ne kiyai Daudi ye ki ngoame rubet, ak che ki mito ak inendet?
\v 4 Kiwo gotab Jehovah ak koam makatinikab kabartaet, che ki ma chamdaat eng' ng'atutik koam inendet koboto che kimito ak inendet, kobate tisiik ichege.
\v 5 Tomo osoman eng' ng'atutik, kele ing'waniti tisiik Sabato eng' hekalut, ama kiityini icheket tengekto?
\v 6 Ago amwowok ale eng yu komi ne o kosiir hekalut.
\v 7 Ago nda kionai kito ne kimwoe eng ni, 'Amache rirenetabge momoche tiseiywot,' nda ma ogikyini che malel kiy.
\v 8 Amu Weritab chi ko Kiptaiyat ne bo Sabato."
\p
\v 9 Ak kiwo eng' oloto, agoi sunagoging'wai orit.
\v 10 Ogeer anyun, kimi chi ne meat eut. Ak kiteebe Parisaik Jeiso koleji, "Tos chamdaat eng' ng'atutik kesoob chi eng' betutab sabato?" si kobiit komwaitae tengekto.
\p
\v 11 Ak kileji ichek Jeiso, ano chi eng' akwee ne tinye kechiriet agenge, ak ngo ko rorokyi kebenet betutab sabato ko tos mabolu komong?
\v 12 Siirtoot anyun ne tia kamanutietab chito eng' kechiriet noto anyun chamdaat keyai ne kararan eng' betutab sabato."
\v 13 Ak Kimwochi Jeiso anyun chichoto koleji,"Chul eung'ugung". Ak kichul ak kosob kogergeitge ak eut nin age.
\v 14 Ak kimanda anyun Paraisik ak koruoch agobo inendet ole bortoi.
\p
\v 15 Ak ye kingonai Jeiso, kwo eng' oloto, ak kirub inendet tuiyet ne o ak kisoob ichek tugul.
\v 16 Ak king'at ichek kole, si maibarta inendet,
\v 17 si kosulda ne ki kamwa maotiot Isaia kole,
\q
\v 18 "Oroo, otwogindennyu ne kialewen, chamanennyu, ne baibai sobondonnyu eng' inendet. Andeni inendet Tamirmiriennyu si komwochi bororiosiek kiruoget.
\q
\v 19 Mang'ichinige nda kobol; nda ko kas chi kutinnyi eng' ortinwekab nganaset.
\q
\v 20 Mairii tegat ne sisot; ama imisi inendet kitambit ne iyeni agoi koyokto kiruoget ne iterterisie,
\q
\v 21 ak imang'u bororosiek kainennyi."
\p
\v 22 Kigimutyi anyun chito ne kitinyei oindet, ne korat, ak ne namaat kut; ak kisoob inendet kot to ngalal ak kogeerto chito ne kimagertoi.
\v 23 Kokwongio tuiyosiek tugul an kole, tos weritab Daudi nito?
\p
\v 24 Ago kingogas Paraisik kole, "Maone chichi oiK, kobate eng' Beelsebul, ne o ne bo oik."
\p
\v 25 Ak kingonai Jeiso kabwatutikwai, koleji icheket "Bororiet age tugul ne pcheegei ko ma tononi, ak nganaset nda ko got age tugul ne pcheegei ko matononi.
\v 26 Ak ngot ko ng'et Chesawil ko on chesawil, ko kapcheigee inegei. Tonondoi ano anyun baunatenyi?
\v 27 Ak ngot ko aone oik eng' Beelsebul, koone eng' ng'o werikwok? Eng nito anyun ko egu icheket che tun iruokwok.
\v 28 Ago ngaone oik eng' Tamirmirietab Jehovah ko kagoitwak anyun bounatetab Jehovah.
\p
\v 29 Nda imuktoi ano kwo chi gotab chito ne kim si kosare anyun tugukchi, kotomo korat inendet? Si komuc anyun kochore tugukchi che mi gonnyi.
\p
\v 30 Inendet ne magimi tuwai, kogirindaa ak inendet ne makiyumi tuwai koseeri.
\p
\v 31 Noto anyun amwowok ale kinyochini kaat biko tengekto age tugul, ak ng'olyot age tugul ne ya, ago ne mwaei ng'olyo ne ya agobo Tamirmiriet ko makinyochin kaat.
\v 32 Ak age tugul ne mwoitoe yaitio weritab chi kenyochini kaat; ago age tugul ne mwoitoe yaitio Tamimiriet, ko ma kinyochini kaat eng' ng'wenyuni kimi anan ko eng' ne nyoni.
\p
\v 33 Oyai ketit kogararanit ak logoekyi koek che kororon, nda oyai ketit koyait anan logoekyi, amu kinae ketit logoekyi.
\v 34 Akwee legukab erenok amu oi cholwokik, omuktei ano akwee che oyachen, omwa tuguk che kororon? Amu ng'ololi kutit che nyiitat muguleldo.
\v 35 Chi ne kararan korong'u tugul che kororon che bunu konoruennyi ne bo mugulelndannyi, ak rang'u chito ne ya tuguk che yaachen kobun konoruennyi ne bo muguleldo ne ya.
\v 36 Ak amwowok ale ngolyot age tugul ne bo buch ne mwoei biko ko tun tetu tuguchoto eng' betutab kiruoget.
\v 37 Amu kiityinin imanda eng' ng'aleguk, ak kigikyinin eng' ngaleguk."
\p
\v 38 Kiteeb anyun alak chebo sirik ak Parisaik kole, "Konetindoni, kimache kegeer kaborunet ne iboruech."
\p
\v 39 Ago kiwolji Jeiso koleji,"Eeh akwee ebendo ne ya ne cheng'e kaborunet ak magigochin kaboruno age tugul, kobate koborunetab maotiot Jona.
\v 40 Amu ko u ye kimito Jona betusiek somok ak kemousiek somok moetab njiriot ne o mising; ko u noto tun tebe Weritab chi betusiek somok eng' muguleldab ng'weny.
\v 41 Tun tonondos murenik chebo Ninebe koboto ebeni eng' kiruoget ak kogikyi amu kisik eng' mwaitaet nebo Jona; ak oroo, mi ne o kosiir Jona eng yu.
\v 42 Ng'eete tun laitoriat chepyoset ne bo murot ne bo tai koboto ebeni eng' kiruoget, ak kogikyi icheket. Amu kibun tabanwekab ng'weny chepyosoni si kogas ng'omnatetab Solomon, ak ogeer anyun mi yu ne o kosiir Solomon.
\p
\v 43 Ago ngo kakomong'une chi tamirmiriet ne muruon, kwo kobunot ole yaamat, kocheng'oti ole imung'e amanyoru.
\v 44 Noityo komwa kole 'Awektige gonnyu ole kiamong'une; ak ngoit konyor ko mami kiy-- ak ko ibugot ak ko chobot.
\v 45 Kwo anyun komut tamirmirik alak tisab che yacheen kosiir inendet ak kochut ak komeny oloto, ak eng' let koyaitu atebtab chichoto kosiir ne kibo tai. Egu ko u noto eng' ebeni ya."
\p
\v 46 Kingoto kong'ololjini Jeiso tuiyosiek, ogeer, kitonondos eng' sang' kamet ak che tupcho, kocheng'ee kong'ololji inendet.
\v 47 Ak kimwochi anyun chito age koleji, "Keero tononi eng' sang' komet ak che otupche chenge kongololun."
\p
\v 48 Ago kiwolji Jeiso chito ne kimwochini inendet koleji, "Ng'o kamennyu ak che werik che ketupche?"
\v 49 Ak kochul eunnyi kotokyi alamalyennyi, ak kole, "Otopen, chu kamennyu ak che kitupche!
\v 50 Amu age tugul ne yaei magetab Kwanda ne mi kipsengwet, noto werit ne ketupche, ak chepto ne kitupche, ak kamennyu."
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Eng betunoto ko komanda Jeiso eng' got kwo kotebe tapanutab araraita.
\v 2 Ak kiiumjige inendet tuiyosiek che eechen, kolany moingetab beko anyun, ak kotebe ng'weny; ak kitonone tuiyet komugul tabandab araraita.
\v 3 Ak kimwochi icheket tugul che Chang' eng' kalewenaik, koleji, "Ogeer, anyun kiwo kolindet koleita kesuwek.
\v 4 Ak kingoto koleitoi, kobutyi kesuwek alak tabandab oret ak kibwa taritik koam
\v 5 ak kibutyi alak ole mito koik, ole kima kotinyei ny'ung'unyek che chang'; ak kobityo ngunoto amu kima ko tia ny'ung'unyek.
\v 6 Ago kingo til asista, komel ak kiyomyo amu kima kotinyei tigitik.
\v 7 Ak kiibutyi alak katok; ak kobityo katok ak kogiich.
\v 8 Ak kiibutyi alak ny'ung'unyek che kororon, ak koiyo alak bokol, alak tamonwogik lo, ak alak sosom.
\v 9 Inendet ne tinye itik che kostoe, kogas."
\p
\v 10 Ak kibka alamalyet, ak koleji, "Kainee si ing'oloji iche eng' kolewenoik?"
\p
\v 11 Ak kiwolji ichek koleji, "Kigegonok akwee onai ung'otik che bo bounatetab kipsengwet ago ma kigochi icheket.
\v 12 Amu age tugul ne tinyei ko tun kigochini si konoyor che chang' kosiir; ago age tugul ne matinyei kesore mbo che katinyei.
\v 13 Noto anyun ang'ololjini eng' kalewenoik amu mbo nda keertoi ko mageere kiy, ak kostoi ama kose kiy nda koguiyo.
\v 14 Ak isuldaat eng' ichek maoinatetab Isaia, ne len 'Eng' kaset ogase ago moguitosi mbo ngatigin, ak eng' keeret, ogeere ago mobestosi mbo ngatigin.
\p
\v 15 Amu kwalilenotin mugulelwekab bichu, ak mogostoi komie itikwai, ak kiger icheget konyekwai, si meroo eng' konyegkwai, nda kogas eng itikwai, nda koguiyo eng' mugulelwekwai si kowechge kogeny ak asoob ichek."
\p
\v 16 Ago boiboen konyekwok, amu tapentoi ak itikwok amu kostoi.
\v 17 Amu amwowok iman, ale kimache maotik che chang' che bo imanda koroo tuguk che ogeere, ago kima keer, ak kimach kogas ng'alek che ogase ago kima kas.
\p
\v 18 Ogase anyun akwee kalewenet ne bo kolindet.
\v 19 Ye kasei chi age tugul ng'olyotab bounatet ama iguiyo, ko chi anyun inendet, kochoni ne ya ak kosaree ne kiga kigolchi muguleldonyi. Nito ko kesuwot ne kigilechi tabantab oret.
\v 20 Ak inendet ne kigilechi ole mi koik nito inendet ne kose ng'olyot ak kotaach ngunoto eng' boiboiyet.
\v 21 Ago matinyei tigitik inendet, ago tebche ne matia; ak ngojo nyalilda nda usisiet agobo ng'olyot kobut ngunoto.
\v 22 Ak inendet ne kigigolji ole mi katok ko inendet ne kose ng'olyot ak kogiich ng'olyot kererwekab met che bo ng'weny ak kaberberisietab magomatet si mai logoek.
\v 23 Ak inendet ne kigilechi nyung'unyek che kororon ko i inendet ne kase ng'olyot ak koguiyo; ne iyie logoek iman, alak bogol, alak tamanwogik lo, alak sosom."
\p
\v 24 Kiiborji kalewenet age ichek, koleji, kergei bounatetab kipsengwet ak chito ne kigolji kesuwek che kororon mbarenyi.
\v 25 Ago ye kita koruitos biko kocho bunyondennyi ak kogolji chemulbainik ole mito beka ak kwo.
\v 26 Ago ye kingo bityo ak koi beka, kotook agichek chemulbainik.
\v 27 Ak kibwa otwogik chebo chitab got ak kileji, 'Kiptaiyandani, kima igolji kesuwek che kororon mbareng'ung'? kibun ano anyun chemulbainik?'
\p
\v 28 'Ak kileji ichek, 'Kiyaei noto bunyot.' Ak kileji otwogik, 'Tos imache kebe kengusate?'
\p
\v 29 Ago kile, achicha; si ma ng'o ngusu chemulbainik ongusu beka.
\v 30 Ingobityo tugul agoi kesisiet; ak eng' betutab kesisiet amwochi kesiik aleji "Oyum korok chemulbainik ak orat ratutik si obeel; ak oyumji chogennyu beka.""
\p
\v 31 Ak kiiborji Jeiso kalewenet age koleji, "Kergei bounatetab kipsengwet ak kesuwotab mogoiwet, ne kiib chito ak kominji mbarennyi.
\v 32 Kesuwoni ko kitigin iman eng' kesuwek tugul ago ngo kagoeet ko o eng' mbarennyi tugul ak egu ketit ne tebe taritik temenikyi."
\p
\v 33 Kimwochi kalewenet age koleji. "Kergei bounatetab kipsengwet ak mermerek (biteek) che kinam chepyoso ak kongolta busiek che bo kitongok somok, agoi kogut tugul."
\p
\v 34 Kimwochi Jeiso tuiyosiek tuguchito tugul eng' kalewanaik; ak kima ng'ololji ichek ama eng' kalewenet.
\v 35 Si kosulda ne kiga mwa maotiot kole "Ayate kutinnyu eng' kalewenoik. Amwoe tugul che kigiuny kong'ete kogakilumda ng'weny."
\p
\v 36 Kibagakta Jeiso tuiyosiek, ak kwo kot orit. Ak kibwonji alamalyennyi koleji, "Iborueech kalewenetab kertit ne mi eng mbaret."
\p
\v 37 Ak kiwolji Jeiso kole, inendet ne kikol kesuwek che kororon ko Weritab chi.
\v 38 Ak mbaret ko ng'weny; ak kesuwek che kororon ko werik che bo bounatetab Jehovah. Ak chemulbainik ko werikab inendet ne ya,
\v 39 ako bunyot ne kigole chuto ko chesawilyet. Ak kesisiet ko kagesunetab ng'weny, ak kesiik ko malaikaisiek.
\v 40 Ko u yo kiyumi chemulbainik ak kebeel eng' mat, ko u noto eng' kagesunetab ng'weny.
\v 41 Iyoktoi Weritab Chi malaikaisiekyi koba koum komoong'une bounatennyi tuguk che inochi biko, ak icheket che yaei tengekto.
\v 42 Ak kowirjini mat ne o, ole egu eng' oloto kateet ak nyeetab kelek.
\v 43 Ak ikweng'toi anyun che bo imanda ko u asista eng' bounatetab Kwandangwai. Inendet ne tinye itik, kogas.
\p
\v 44 Kergei bounatetab kipsengwet ak tugukab kamanut che ung'otin eng' mbaret. Ne kinyor chito ak kouny. Eng boiboiyet kwo kogosotegei ak koalda tuguk che kitinyei tugul ak koale mbaranoto.
\p
\v 45 Kogeny, kergei bounatetab kipsengwet ak chemung'araiyat ne cheng'ei sanaek che bo kamonut.
\v 46 Ak ye kingo kagonyor sanaiyat agenge nebo alyet ne o, kwo koalda tugul che kitinyei ak koal sanaiyandanoto.
\p
\v 47 "Kogeny, ko kergei bounatetab kipsengwet ak regereiywot ne kiname njirenik, ni kigiwirji araraita, ak konam njirenik alak tugul che terotin.
\v 48 Ak ye kingo kagonyi, kochuut ramikab njirenik kocho tabandab araraita. Ak kotebi ng'weny koyumji che kororon kitongok, ago kowirta che yachen.
\v 49 Egu ko u noto eng' kagesunetab ng'weny. Tun bwoni malaikaisiek ak kobesio che yaachen eng' kwenutab che bo imanda.
\v 50 Ak kowirji mat ne lalei, ole tuun mi kateeiyet ak nyeetab kelek"
\p
\v 51 "Kaoguiye tugucho tugul?" koleji, alamalaikchi "Ee".
\p
\v 52 Ak kileji Jeiso ichek, "Amu noto anyun sirindet age tugul ne kikoek alamalyet ak kongen komie ng'alegab bounatetab kipsengwet, ko kergei ak chito ne bo kot, ne inget ole konore tugukyi che bo kamanuut."
\p
\v 53 Ak kingo kagotar Jeiso kalewenoichu kwo eng' oloto.
\v 54 Ak kiit emennyi ak konet ichek eng' sunagoging'wai. Kikwong'io anyun ak kole, "Kanyorune ano chichi ng'omnotoni ak ak boisionichu kimen?
\v 55 Tos ma weritab muswogindet nito? Magiguure kamet Maria? Ak werik che tupcho ko Jakobo, Joseph, Simion ak Judas?
\v 56 Ak tibik che tupcho kotos ma kimi tugul ak icheget? Kinyorune ano anyun chichi tuguchu tugul?"
\p
\v 57 Ak kiinach icheket ng'alekyi. Ago kileji Jeiso ichek, "Mabetyini maotio teegisto kobate eng' korenyi ak eng gonyi."
\v 58 Ak kima yai boisionik che chang' che bo kimnotet eng' oloto amu bistoengwai.
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Kigas anyun eng' betusiechoto bounindet Herod logoiywek agobo Jeiso.
\v 2 Ak koleji otwogikyi, "Nito ko Johana Kabatisonindet; ne kagong'eet eng' che kigobek. Noto anyun boisie eng' inendet kimnatosiechu."
\p
\v 3 Amu kiga konam Herod Johana korat, ak kondeno korgoret agobo Herodias chepyosetab Pilipu wering'wai.
\v 4 Amu kileji Johana inendet, "Etat eng' ng'atutik obaigei ak kwonyito koek chepyoseng'ung".
\v 5 Ak kimachei Herod kobar inendet, ago kiiywei biko amu kigiit kele inendet ko maotiot.
\p
\v 6 Ago kingoit betut ne bo sigetab Herod, koureren cheptab Herodia eng' kwen, ak kiibaibait Herod.
\v 7 Ak kiiyosiechi kogochi kiy age tugul ne kasoom.
\v 8 Ak ye kingo kagong'at kamet komwa kole, "Konoo metitab Johana kabatisanindet eng' tageito".
\v 9 Kiimgei anyun laitoriat eng ng'olyondoni; ago amu konyit ne kiting'e icheket che kitebsot ak inendet eng' amisiet, kong'at kegochi.
\v 10 Ki iyokto anyun ketil metitab Johana eng' korgoret.
\v 11 Ak kigiib metinnyi eng' tageito kigochi chepto; ak koipchi kamet.
\v 12 Kibwa anyun alamalyennyi koib musto ak kotub. Ak kiba komwochi Jeiso.
\v 13 Ak kingogas Jeiso kwo eng' oloto kolany moingetab beko, ak kwo agoi surkwen kotabangei. Ak kingogas tuiyosiek, korub inendet kobun kelyek kong'eete nganasok che echeen.
\v 14 Ak kingo mong' kogeer tuiyet ne o. Ak kirire icheket, ak kisoob bikwai che kimiandos.
\p
\v 15 Kingoek koskoleng,' kobwonji alamalyennyi koleji, "Surkwen koroni, ak kagoimen; mete tuiyet koba nganasok, si koaljige amitwogik".
\p
\v 16 Ago kileji Jeiso "Manyoljini koba, ogochi kwomis."
\p
\v 17 Ak kileji, "Kitinye eng' yu makatinik muut ak njirenik aeng"
\p
\v 18 Ak kolelji Jeso, "oibwo".
\v 19 Ak king'at tuiyosiek kotebi ng'weny eng' suswek. Ak kinam makatinichoto muut, ak njirenik aeng'. Ak kinyal kipsengwet, koberur ak kobutul ak kogochi alamalyennyi makatinik ak kogochi kasubik tuiyosiek, makatinik.
\v 20 Ak kiamis tugul kobiong'io. Ak kiium katuganik che kinyi kitongesiek taman ak aeng'.
\v 21 Icheget che ki amis ko ki legit murenik elufusiek muut ama kiit chepyosok ak leguk.
\p
\v 22 Ak kiichirchir eng' Noto alamalyennyi kolany moingetab beko, ak kobate bitonin kondoe inendet; ye kito koyomisi tuiyosiek koba.
\v 23 Ak kingo kagotiagta tuiyosiek koba, kolany tulwet kwo kosa; akoi koimenji oloto kimito inegei.
\v 24 Ago kiga koit moingetab beko araraita kwen, kotumtumen eng' mildaetabgei ne bo beko, amu kigirindoi icheget usonet.
\v 25 Ak eng' ripset ne bo ang'wan ne bo kemoi kwo ole mi icheget, kobunei araraita barak.
\v 26 Ak kingogeer alamalyennyi inendet kobune araraita barak koiyweis ak kole, "Nito ko tamirmiriet"; ak kowokcho amu kaiyweisiet.
\v 27 Ago king'oloji Jeiso icheget eng' yoto koleji, "Onyiganitu! ane Nito! Amoiyweisie!
\p
\v 28 Ago kiwolji Petero koleji "Kiptaiyandani, ngot ko inye ing'ata ajonjin abun beko barak."
\p
\v 29 Ak kile Jeiso, "Nyoo." Ak kiwol Petero eng' moingetab beko, kobun beko barak kwo ole mi Jeiso.
\v 30 Ago king'oro usonet koiywei. Ak kingotoi kochut beko kowach kole "Kiptaiyandani sorwo!"
\p
\v 31 Ago kichuul Jeiso sainata eunnyi, konam inendetok koleji; "Ee inye ne itinyei kayanet ne tigin, kaine asi isage?"
\v 32 Ak kingo kagolany ichek moinget, kosis usonet.
\p
\v 33 Ak kigutungji inendet icheket che ki mi moingetab beko kole iman ii Weritab Jehovah."
\p
\v 34 Ako kingo kagolanda, koit emetab Gensaret.
\v 35 Ako kingonai bikab koronoto inendet koyokto emonoto komugul komutyi inendet tugul che kimiendos.
\p
\v 36 Ak kiigaigai inendet kole kotiny mbo tabandab ngoriennyi, ak kisopcho tugul che kitiny.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Kibwonji anyun Jeiso Paraisik ak sirik che kibunu Jerusalem. Koleji,
\v 2 "Amu ne si kobistoe alamalyeng'ung' bitonwekab boisiek? Amu amisie kotomo koun eunekwai".
\p
\v 3 Ak kiwolji koleji amu nee si obistoe ak akwee ng'atutietab Jehovah amu bitonwekwok?
\v 4 Amu king'at Jehovah kole, 'Konyit Kwandang'ung' ak komet', ak 'Inendet ne mwoe ne ya agobo kwandannyi anan ko kamet komee iman.'
\p
\v 5 Ago amwoe ale, 'Age tugul ne leljini kwandannyi nda ko kamet kito age tugul ak kolejini, "Kito age tugul ne kata nyolu atoretenen ko koagochi Jehovah."
\v 6 Ko mateeche inendet kwanda ak kamet; kaowal anyun ng'olyotab Jehovah koek buch amu bitonwekwok.
\v 7 Akwe chombilik! kimaoten Isaiah komie agobo akwee kole,
\v 8 'Konyito bichu eng' kutuswekwai, ago looen mugulelwekwai eng' ane.
\v 9 Ago iloswo buch amu ng'atutikab biko konetisiosiek che inetisie."
\p
\v 10 Ak kiguur inendet tuiyet kobwa ole mi ak koleji, "Ogase ak oguiye---
\v 11 Ma mi kiy ne bunei kutit che imuruoni chito, ago che mong'une kutit choto che imuruoni chito."
\p
\v 12 Kibwa anyun alamalyennyi koleji, "Tos inget ile kaginach paraisik kangogas mwaoni?"
\v 13 Ago kiwol Jeiso kole, kesuwot age tugul ne kima kole Kwandannyu ne mi kipsengwet kengusu.
\v 14 Obagakte icheget; kandoik chi koriotin ak ngondochi kipkoratiat kipkoratiat age kororokyini tuwai kebenet."
\p
\v 15 Ak kiwolji Petero koleji, "Mwowech kalewenonoto".
\p
\v 16 Ak kile, kaga mbo tomo oguiye ak akwee?
\v 17 Ma onai ole kiy age tugul ne bune kutit kowendi moet komondoi sang'?
\v 18 Ago tuguk che mong'une kutit kobunu muguleldo, choto che ing'woniti chito.
\v 19 Amu mong'une muguleldo kabwatutik che yaachen, rumisiosiek, ibetabge, soksosiek, chorsosiek, baornatetab lembech, ngalek che king'alalegei.
\v 20 Chuto tuguk che ing'woniti chito; ago ngeamisie eunek che ma kiun koma ing'wanitu chi."
\p
\v 21 Ak kiwo Jeiso eng' oloto, kwo komoswek che bo Tyre ak Sidon.
\v 22 Ak ogeer anyun kimong' eng' komoswechoto chepyoset ne bo canan, korir kole, "rirena eeh Kiptaiyandani inye Weritab Daudi! Tinye oik che chang cheptannyu mising."
\p
\v 23 Ago kimowolji Jeiso ng'olyo. Ak kibka alamalyennyi ak kogaigai inendet koleji, "Oon kwo, amu karirjinotech."
\p
\v 24 Ago kiwolji Jeiso kole, "Kima kiyokwo kobate anyonji kechirek che betyotin che bo gotab Israel."
\p
\v 25 Ago kicho chepyosonata ak kogutunji inendet akolen, "Kiptaiyat toreto."
\p
\v 26 Ago kiwol ak kole, "Ma kararan kesare leguk kimnyengwai ak kewirji sesenik."
\p
\v 27 Ago kimwa kole," Ee kiptaiyandani, mbo sesenik koame che ibutos kong'ete mesetab bikab kobo".
\p
\v 28 Kiwolji Jeiso anyun koleji, "Chepyosoni, o kayaneng'ung', ingoyaak ko u noto imoche." Ak kisob cheptonyi eng' sainata.
\p
\v 29 Ak kiwo Jeiso eng' oloto agoi ole legite araraitab Galili. Ak kilany tulwet, ak kotebi ng'weny eng' oloto.
\v 30 Ak kibwonji inendet tuiyosiek che eechen, komutu solomonik, ak che koriotin, che nomotin kut, che bo mugungon, ak alak che chang' ak kondeno ole bo kelyekyi ak kisoob ichek.
\v 31 Ak kikwong' tuiyet kingoroo kong'alalsot che ki nomotin kut, ko kagosobcho, che ki bo mugungon kobendoti, solomonik kobune kelyekwai, ak kotabentoi che ki koriotin. Ak kiilos Jehovah ne bo Israel.
\p
\v 32 Ak kiguur Jeiso alamalyennyi ak koleji, "Atinye rirenetabge agobo tuiyet, amu kogetebi tugul betusiek somok ama tinye kiy ne ame. Amamoche atiagta koba koamoti rubet si matanuiyo eng' oret."
\p
\v 33 Ak kilenji alamalyet inendet, "Kinyorjini ano makatinik che te cho eng' emoni surkwen, si kegochi kobiyongio tuiyet ne te ni?"
\v 34 Ak kilenji Jeiso, "Otinye makatinik ata?" ak kile, "Tisab ak njirenik che tiginen che ng'ering'."
\p
\v 35 King'at anyun Jeiso tuiyet kotebee ng'weny.
\v 36 Ak konam makatinichoto tisab ak njirenik; ak komwa kongoi ak kobutul ak kogochi alamalyet. Ak kigochi alamalyet tuiyosiek.
\v 37 Ak kiam biko tugul ak kobiyong'io. Ak kiiyum katuganik lolotinwek tisab che murmuranik.
\v 38 Ak kiek murenik che kiam elufusiek ang'wan ama kiit chepyosok ak leguk.
\p
\v 39 Ak kitiagta Jeiso tuiyosiek koba ak kolany moingetab beko kwo tabanwek che bo Magadan.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Kibwa anyun Parisaik ak Sadukaik ak kotiem inendet kosom koborji kaborunet ne bunu barak.
\p
\v 2 Ago kiwolji koleji "Yo kagoek koskoleny, omwoe ole, 'moeni mutai' amu birir barak.'
\v 3 Ak eng kariron, omwoe ole, 'Usei rani, amu birir ak kotong'unot barak.' Onget obesie ole teptoi togetab barak, ago momuchi obesie kaborunoikab betusiek.
\v 4 Cheng'e kaborunet ebendo ne ya ne bo ibetabge, ago magiborjini kaborunet kobate kaborunetab Jona." Ak kibagaka ichek ak kwo.
\p
\v 5 Ak kingoit alamalyet bitonin age, ko kiutie koib makatinik.
\v 6 Ak kileji Jeiso, "Oribge mermerek che bo Parisaik ak Sadukaik."
\p
\v 7 Ak king'ololjigei ichegei kole,"Tos amu ma kiibu makatinik"
\p
\v 8 Ak kingonai Jeiso komwa kole, "Ee akwee che bo kayanet ne tigin, kaine si ong'ololjige, amu motinye makatinik?
\v 9 Maonai nda maobwati makatinik mut ak kerebonik che te che kioumji?
\v 10 Nda makatinik tisab eng' biko elufusiek angwan, ak lolotunwek che te che kioumji?
\v 11 Kiine si monai ole mangololwok agobo makatinik? Ago oribge mermerek chebo Paraisik ak Sadukaik.
\v 12 Konam anyun kole kama iyomis ichek koribege mermerekab makatiat, ago konetisietab Paraisik ak Sadukaik.
\p
\v 13 Ak kingo che Jeiso komoswekab kaisarea Pilipi kotebe alamalyennyi kole, mwoe biko kole ng'o weritab chi?
\p
\v 14 Kole, mwaei alak kole, Johana kabatisenindet; len alak, Elijah kolen alak, Jeremia nda age eng' maotik.
\p
\v 15 Koleji, ago Olen akwek a ng'o?
\p
\v 16 Ak kiwol Simion Petero kole i Kristo weritab Jehovah ne sobe.
\p
\v 17 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Iberurot inye Simion weritab Jona, amu ma ng'ang'un borto nda ko korotik, ago Kwandanyu ne mi kipsengwet.
\v 18 Ak amwoun agane ale, ii Petero, ak ateeche kanisennyu eng' koita nito. Ak maneneti kimnatosiekab oldab che kigobek.
\v 19 Agonin yateiywek che bo bounatetab kipsengwet. Ak kiy age tugul ne irate eng' ng'weny kerote eng' kipsengwe, t ak kiy tugul ne itiachi eng' ng'weny kitiochi eng' kipsengwet."
\v 20 King'at mising anyun alamalyet kole ama mwachi chi age tugul kole inendet ko Kristo.
\p
\v 21 Kong'ete yoto kotoi Jeiso komwochi Jeiso alamalyennyi koleji agoi kwo inendet Jerusalem, si kenyalil eng' tuguk che chang' eng' eunekab boisiek ak tisik che eechen ak sirik, ak kebar ak king'eet eng' betutab somok.
\v 22 Ak kimut Petero inendet kwo taban ak kotoi koger Kong', kole "Ngolooit eng' inye, ng'alechu, Kiptaiyandani! Matajonjin nito agoi!"
\p
\v 23 Ago kiwechgei, Jeiso ak koleji Petero, "Wui let eng' ane, Chesawilyeni! Keegu kanagutiet eng' ane, amu maibwoti inye tukugab Jehovah ago tuguk che bo biko."
\p
\v 24 Ago Kileji Jeiso ayun alamalyennyi, ngo mochei chi korubka, kotaige ak kosut kimurtoiyonennyi ak korubwa
\v 25 Amu age tugul ne mochei kosor sobondoyi kobeeti; ak age tugul ne ibeti sobondonyi agobo ane konyoru.
\v 26 Amu keljini nee chi, ngonyor ing'weny komugul ak kobeet sobondonyi? nda to igoito ne chi kowale sobondonyi?
\v 27 Amu tun choni weritab chi eng' torornatetab Kwandanyi koboto malaikaisiekyi. Ak koyookyi anyun chi age tugul ko u boisionikyi.
\v 28 Amwowok iman, ale mi alak eng' che tonondos eng' yu che mochomjomi meet mating, agoi kogeer kochoni weritab chi eng' bounatenyi."
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 At kingobata betusiek lo komut Jeiso Petero, ak Jakobo, ak Johana wering'wai, kolany tulwet ne koi koba ichegei.
\v 2 Ak kiwalak eng' taing'wai. Ak kiikwengta togennyi ko u asista, ak kileelagitu ngoroikyi kou lapkeiyet.
\v 3 Ak ogeer anyun kitook eng' taingwai Musa ak Elijah kong'alalsot ak inendet.
\v 4 Ak kiwolji Petero Jeiso, koleji "Kiptaiyandani kararan eng' ache kemite yu. Ngichome, amuchi ateech eng' yuto keriosiek somok nengung' age, bo Musa age ak kobo Elijah age".
\p
\v 5 Ak king'oto kong'ololi, kouur icheket boldet ni iluu; ak ogeer anyun kimong'une kutit boldet kole, "Ni ko Werinnyu ne achame, abaibai mising ing' inendet. Ogas iit inendet."
\v 6 Ak kingogas alamalyet, kobutyo kotobeni ng'weny ak kocholyo mising.
\p
\v 7 Ak kicho Jeiso ak kotwa ichek koleji, "Ong'etye amoiyweisie."
\v 8 Ak kingong'et met ko ma iroo chi kobate Jeiso inege.
\p
\v 9 Ak kingoto kowolu eng' tulwet, king'at Jeiso icheket koleji, "Amomwochi chi koborunonito, agoi tun kong'eet Weritab Chi eng' che kikomeyo."
\p
\v 10 Ak kitebee alamalyennyi inendet kole, "Amu nee anyun si komwoe sirik kole choni Elijah korok kondou?"
\p
\v 11 Ak kiwol Jeiso kole Oman indou Elijah, ak koweech tuguk tugul.
\v 12 Ago amwowok ale kigocho Elijah ak kima nai iche inendet, ago kiechi inendet kiy age tugul ne kimochei mbo ko u nyoto tun nyalili weritab chi agine eng' eunekwai.
\v 13 Konai anyun alamalyet kole king'ololjini ichek agobo Johana kabotisonindet.
\p
\v 14 Ak kingo kagobka ole mi tuiyet, kochonji inendet chito, ak kogutungji ak kole,
\v 15 "Kiptaiyandani riree werinnyu, tinye cheptoleit, ak nyalili mising. Amu ibutyini mat konyil che chang' ak kobutyini beko konyil che chang'.
\v 16 Ak koamutyi alamalyeng'ung' ak ma imuch kosoob inendet."
\p
\v 17 Ak kiwol Jeiso kole, "Ee ebendo ne matinye kayanet ak komastaat, atebche ak akwe agoi au? Amuitoi agoi au agobo akwe? Imutwa inendet."
\v 18 Ak kitor kong' Jeiso oindet, ak komanda oindet eng' inendet ak kosob weroto eng' sainata.
\p
\v 19 Kibwonji anyun alamalyet ole mi Jeiso eng' ung'ot ak kole, "Kaine si ma kimuch ache keon komanda?"
\p
\v 20 Ak kileji, "Amu kayaneng'wong' ne tigin. Amu amwowok iman ale ngot otinye kayanet ne te kesuwotab mogoiwet ko nda ngomwochi tulwoni oleji inakte ui olin konoktoi, ak mami kiy ne maimugakse eng' akwe.
\v 21 Ago mamondoi ne u ni kobate eng' saet ak karugutetabge.
\p
\v 22 Ak ye kingo ta kobenie eng' Galili, komwachi Jeiso alamalyennyi koleji, "Kindenoi weritab chi eunekab biko,
\v 23 ak kobar icheket inendet ak king'eet kogeny eng' betutab somok." Kiimgei anyun mising' alamalyennyi.
\p
\v 24 Ak kingo kagoit Kapernaum, kobwonji Petero ichek che kitoochei drachma aeng che bo aisurut, ak kole, "Magonu konetindeng'wong' drachmaisiek aeng che bo aisurut?"
\v 25 Komwa kole, "Eeh". Ak kingwo Petero got orit, kong'ololji Jeiso inendet ak koleji, "Ibwati nee inye Simion? Llaitorinik che bo ng'weny konyorune ng'o aisurut? Eng' werikwai nda eng' che bo biko alak?"
\p
\v 26 Ak kiwol Petero kole, "Eng' biko alak," Koleji Jeiso inendet, "Ara anyun itiogotin werik."
\v 27 Ago, si ma kinach icheket, iwe araraita ak iwirji kipkomondet, ak njiriot ne kamong' eng' tai, inam; ak ngi yaat kutinyi inyoru sekeliat. Nam noto, ak igoite aisurut agobo ane ak inyendet."
\c 18
\cl Kurget 18
\p
\v 1 Kibwonji alamalyet Jeiso eng' sainato, koleji "Ng'o anyun ne o eng' tugul eng' bounatetab kipsengwet?"
\p
\v 2 Ak kiguur lakwet ne tigin kocho ole mito inendet ak kotonone kwenungwai,
\v 3 ak kole, "Amwowok, iman ale ngot ko mowologisie ogergeitu leguk che mengechen, ko moite bounatetab kipsengwet.
\v 4 Noto anyun age tugul ne imining'itige ko u lekwani tigin, ko o noto kosir tugul eng' bounatetab kipsengwet.
\v 5 Ak age tugul ne toochei lekwet agenge ne tigin ne u ni eng' kainennyu ko kataacha.
\p
\v 6 Ago age tugul ne inachi agenge eng' chuto mengechen, ko keigei kechugta inendet kaatinnyi koitab bai ne kindet ak ketorji orititab araraita.
\v 7 "Bwo ng'weny amu kanagutik! Amu bwonii kanagutik iman; ago bwo eng' chichoto bunu kanagutik!
\v 8 Ak ngonachin eung'ung' nda keldong'ung' itil ak ak iwirte. Amu keigei eng' inye imongji sobondo i bo mugung' nda i bo kelok kosiir itinye eunek aeng' anan ko kelyek aeng ak kewirjin mat ne bo koigeny.
\v 9 Ak ngonachin kondang'ung' i bolu ak iwirte. Amu keigei eng' inye imongji sobondo ibo kong'ak kosiir itinye konyek aeng' ak kewirjin Gehenna oldab mat.
\p
\v 10 Orib si mosas age tugul eng' chuto tiginen. Amu amwowok ale, eng' kipsengwet ko mito malaikaisiekwai kotugul togetab Kwandanyu.
\v 11 Amu kicho weritab Chi kosor ne kiga kobet.
\v 12 Olin nee akwek? ngo tinye chi kechirek bogol, ak kwo age kobetot, kotos mabogoktoi chun tomonwogik sogol ak sogol, ak kwo tulondok ak kocheng'at ne betot?
\v 13 Ak ngonyor, amwowok, iman ale baibaitu agobo noto kosiir chun tomonwogik sogol ak sogol che mabetyo.
\v 14 Mbo ko u noto ko ma magetab kwandang'wong' ne mi kipsengwet kolus agot agenge eng' chu tiginen.
\p
\v 15 "Ak ngo lelun ne otupche, iwe ikerkong inendet, iborji lelutiennyi omite tuwai akwege. Ngo kasin, ko kagogelun ne otupche.
\v 16 Ago ngo magasin, imut agenge anan ko aeng' alak, amu si kogimit ng'olyot age tugul ko eng' kutuswekab baorinik aeng' nda ko somok.
\v 17 Ak ngo tai kogas icheget, imwochi kaniset. Ako ngo tai kogas kaniset agine, ko ingoige sikoran eng' inye nda taagindetab aisurut.
\v 18 Amwowok, iman, ale tuguk alak tugul che orate eng' ing'weny kerote eng' kipsengwet; ak tuguk alak tugul che otiochi eng' ing'weny ketiochi eng' kipsengwet.
\v 19 Amwowok kogeny, ale, ngo chomnyechi aengu eng' ing'weny agobo kiy age tugul ne some koyonchini Kwanda anyun ne mi kipsengwet.
\v 20 Amu ole katuiyechi aengu anan ko somok eng' kainennyu, amite kwenung'wai eng'."
\p
\v 21 Kinyo anyun Petero, ak kotep kole," Kiptaiyandani, nyolu anyoochi kaat ne ketupche konyil ata ye kalelwo?". Agoi konyil tisab?"
\p
\v 22 Komwoji Jeiso kole," Momwoun ale konyil tisab, ago, agoi tomonwogik tisab konyil tisab.
\v 23 Noto anyun kigergeite bounatetab kipsengwet ak laitoriat agenge, ne ki machei koiit tuguk koboto otwogikyi.
\v 24 Ye kingotoi koiit, kemutyi agenge ne kibesen talentaisiek elufusiek taman.
\v 25 Ak amu kimotinye kiy ne yooktoe kong'at kiptanyandenyi kealda inendet, osotyonnyi, leguk ak tugul che ki tinyei, si koyaaktae besendo.
\v 26 Ak kiibutyi ng'weny anyun otwogindenoto kosaisai kole, kiptaiyandani, muitaiwa kitigin, si ayaagun tugul.
\v 27 Ak kirire kiptaiyatab otwogindenoto, kotiach inendet, ak Konyochi kaat eng' besendo.
\v 28 "28 Ago kimanda otwogindenoto ak konyor age ne kiboisie tuwai ne kibesen inendet denarisiek bogol; ak kinam inendet kaatit ak kole, 'Yookwo che kiibeseneno'.
\p
\v 29 Kibutyi ng'weny anyun ne kiboisie Kuwai, kosom inendet, kole kang'wo korok si ayaagun.
\v 30 Ak kima cham; ago kiwo kotoorji korgoret, agoi koyaak tugul che kiga besen.
\v 31 Ak king'oroo anyun che kiboisie tugul tukuk che kiyoogis kocholio mising ak kobka komwochi kiptaiyandeng'wai tuguk tugul che kagoyaagis.
\p
\v 32 "Ngo ityo koguur anyun kiptaiyandennyi inendet kocho ak koleji, 'Ee otwogindet ne kimegeiya, kianyoun kaat eng' besento tugul amu kiisomo.
\v 33 Tos kima nyoljini aginye irire ne kioboisiei tuwai, ko u yo kiarirenin?'
\v 34 Ak kinerech kiptaiyandennyi, ak kondeno inendet eunekab biko che birei agoi koyook tugul che kiga besen.
\v 35 U noto aiywok agine Kwanda ne bo kipsengwet, ngo monyochi kaat age tugul eng' mugulelwekwok ne otupche".
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Ak kingo kagotar Jeiso ng'alechu kwo eng' Galili agoi koit tabanwekab Judea, noto ko kesirtoe Jordan komosin.
\v 2 Ak kiirub inendet tuiyosiek che echeen ak kiisoob ichek eng' oloto.
\p
\v 3 Ak kibwonji inendet Parisaik ak kotiem kole, "Tos chamdaat eng' ng'atutik koon chi chepyosennyi agobo kiy age tugul?"
\p
\v 4 Ak kiwol Jeiso kole, "Tomo osoman ole inendet ne kiyai icheket eng, taunet ko kiyai muren ak tie?
\v 5 Ak kile inendet ne kiyae icheket, 'Agobo nito anyun bogoktoi mureno kwanda ak kamet, ak konamge ak chepyosennyi, ak koek tuwai borto agenge'.
\v 6 Si ma ko aeng' ago borto agenge, noto anyun che kigotuiyo Jehovah ko matobesio chi."
\p
\v 7 Kileji anyun bichoto inendet, "Kiinee anyun si kong'atech Musa kole kigochini siret ne bo besiet ak keon kwo?"
\p
\v 8 Komwochi ichek koleji, "Kichomwok Musa oon chepyosokwok amu uuindab mugulelwekwok, ago kima ko u noto kong'ete taunet.
\v 9 Ak amwowok ale, chi age tugul ne onei osotiondennyi ama eng ng'olyotab sokset ak kotun age, ko kabaige; ak inendet ne ituni ne kigeon ko kabaige."
\p
\v 10 Koleji alamalyennyi Jeiso, "Ngoto ateptab muren ak chepyosennyi ko u noto, ko ma kararan ketungei."
\p
\v 11 Ago kileji icheket, "Ma imuchi biko tugul kotaach mwaoni, kobate ichek che kigochini.
\v 12 Amu mito sirorinik che kigisich ko u noto kong'etee motinwekab kametisyekwai ak mito biko che kigimoch, ak mito biko che kiimochge agobo bounatetab kipsengwet. Inendet ne imuch ko ingotaach ni, kotaach."
\p
\v 13 Kigimutyi anyun leguk che tiginen si kobiit kogonoor eunekyi ichek ak kosa, ak kiger kong' alamalyet ichek.
\v 14 Ago kile Jeiso, "Ochomji leguk che tiginen kobwonjo amotoetee amu bo che u choto bounatetab kipsengwet.
\v 15 Ak kiigonoor eunekyi ichek ak kwo eng' oloto.
\p
\v 16 Ogeer, anyun kijonji chi age ak kole "Konetindoni ne kiy ne kararan ne tos ayai si anyor sobondab koigeny?"
\p
\v 17 Ak koleji Jeiso, "Kaine si iteebena agobo noto ne kararan? Mi agenge kityo ne kararan, ago ngimoche imongji sobondo, inam ng'atutik."
\p
\v 18 Kilejichichoto inendet, "Ng'atutik che u nee?" Ak kile Jeiso, Ameborishe, Moipge, Mechorse, Mebaorionji lembech,
\v 19 Tegis kwandang'ung' ak komet, ak icham chitab kokwet ko u yo ichamege."
\p
\v 20 Koleji murenoto, "Kiarib tuguchu tugul. Ta ko ng'etunot nee eng' ane?"
\p
\v 21 Koleji Jesio inendet, "Ngimache iegu ne igesunotge iwe ialde che itinye ak igochi kibananok, si inyoru magornatet eng' kipsengwet; ak irubwa."
\v 22 Ago kingogas murenoto mwaonato kwo eng' koimutik amu kitinye tuguk che chang'.
\p
\v 23 Ak kileji Jesio alamalyennyi, "Amwowok iman ale, korom eng' mogoriot komang'ii bounatetab kipsengwet.
\v 24 Ak kogeny amwowok ale, nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet kosiir komongii mogoriot bounatetab Jehovah."
\p
\v 25 Ak kingogas alamalyennyi ko u noto, ko kikwong'io missing ak kole, "Ara ng'o anyun ne sarunoksei?"
\p
\v 26 Ak kiroo Jeiso icheket ak koleji maimugase ni eng' biko, ago imugokse tuguk tugul eng' Jehovah."
\p
\v 27 Kiwolji Petero, anyun koleji, "Topen kigebagakte tuguk tugul ak kerubun inye. Kinyoru ne anyun achek?"
\p
\v 28 Ak kileji Jeiso icheket, "Amwowok iman ale akwe che korubwa, ko tun eng' yaet ne leel ye tun tebee weritab chi ng'echeretab torornatennyi otebe ak akwee ng'echerok taman ak aeng' che bo laitornatet oruokyini ortinwek taman ak aeng' che bo Israel.
\v 29 Ak age tugul ne kikobagakta gorik, werikwai, tibikwai, kwanda, kamet, leguk anan mbaret agobo kainennyu kotooche konyil bogol ak kobor eng' sobondab koigeny.
\p
\v 30 Ago anyun tun egu che chang' che bo tai che bo let, ak koegu che bo let che bo tai.
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Amu kergei bounatetab kipsengwet ak chitab kobo got ne kimusta kariron kwo kuguur meek (kiboitinik) Kobwa mbarennyi ne bo sabibuk.
\v 2 Ak kingo kagochamnyechi ak meechoto kogochi denarit agenge eng' betut agenge, koyokto koba mbarennyi.
\v 3 Ak kimanda kogeny ko legit sait somok ak koroo alak kotonondos eng' oldab aldaisiet ama tinye boisiet.
\v 4 Ak kileji, 'Oba ak akwee mbaretab sabibuk, si agonok ne nyolu'. Ak kiba anyun kobois.
\v 5 Kimanda kogeny ko legit sait lo ak eng' sait sogol, akiyai ko u noto.
\v 6 Ak kimanda Kogeny olo bo sait taman ak agenge ak konyor alak kotonondos ak kileji icheket, 'kainee si otonone oli betut komugul amotinye baisio?'
\p
\v 7 Kileji anyun bichoto inendet, 'Amu ma koneech chi boisiet'. Koleji icheket, 'Oba ak akwee, "mbaretab sabibuk'.
\p
\v 8 Ak kingoek koskoleny, komwochi chitab kobo mbaretab sabibuk kiboitondenyi ne o koleji, 'Kuur meek ak igochi melekwekwai, itaune ne bo let agoi ne bo tai'.
\v 9 "Ak kingobwa ichek che kiga kiguur ko legit sait taman ak agenge konyor chi tugul denarit agenge.
\v 10 Ak ko kingobwa che bo tai koleen nyoru che siire, akinyor agiche denarit agenge chi tugul.
\v 11 Ak kingotaachmelekogikwai, kong'ung'unji chitab kobo got.
\p
\v 12 Komwa kole, 'Kabois chu bo let sait agenge kityo, ak keyai kokergeitge bichoto ak ache che kagibirtege betut kemugul eng' asista ne ng'wan.'
\p
\v 13 "Ago kiwolji koleji agenge eng' ichek, 'Choruani, ma yaun kiy ne ya. Tos kama kikosyine tuwai denarit agenge?
\v 14 Nam neng'ung ak iwe oreng'ung. Chamennyu ogochi chichito ne bo let ko u ye kagonin inye.
\p
\v 15 Tos ma nyoljino ayai ne amache eng' tuguk chu? Nda kaamjin ng'etkong amu ai chi ne kararan?'
\v 16 Ara egu anyun che bo let che bo tai ak egu che bo tai che bo let."
\p
\v 17 Ye kingolonye Jeiso Kowendi Jerusalem, komut alamalaik taman ak aeng, koba taban ichegei ak koleji ichek eng' oret.
\v 18 "Oroo, kilonye Jerusalem, ak kekoitoi weritab chi kwo eunegap tisik che echen ak sirik ak kiruokyi kele kome inendet
\v 19 ak kigoito inendet kegochi bororiosiek si ko mor inendet, kobir inendet ak kogartat inendet. Ago eng betutab somok keng'eti inendet"
\p
\v 20 Kijonji anyun inendet kametab weritab zebedayo koboto werikyi, ak kogutungji ak kosom inendet kiy.
\v 21 Ak kileji Jeiso, "Imoche nee?" Koleji, "Ng'at ile kotebe werikchu aeng'u age eung'ung nebo tai ak age eungung nebo katam, eng' bounateng'ung."
\p
\v 22 Ago kiwol Jeiso kole, "Mongen kito ne osome. Omuchi akwee oee kikombet ne legit aee?" Koleji Inendet, "Kimuchi."
\p
\v 23 Koleji ichek, "Oee iman kikombennyu. Ago ketebe eunnyu nebo tai ak eunnyu ne bo katam ko ma ane ne igoitoi, ago bo icheket che kikochopchi Kwandanyu."
\p
\v 24 Ak kingogas chun tamanu, konerekcho agobo choto aeng' che tupcho.
\v 25 Ago kiguur Jeiso icheget ak koleji, "Onget ole bou eng' kimnatet baunikab bororiosiek ak bou ichek bikwai che eechen.
\v 26 Ago ma u noto eng' akwee. Ago age tugul ne moche koek ne o eng, kwenung'wong koek ne kiboitiondeng'wong.
\v 27 Ak age tugul ne moche koek ne bo tai eng' kwenug'wong koek otwogindeng'wong,
\v 28 Mbo ko u noto kima cho Weritab Chi keboisiechi ago si kobois inendet ak kogoito sobondonyi koek kito ne kitioge che chang'."
\p
\v 29 Ako kingo mondoi ichek eng' Jeriko, korub inendet tuiyet ne o.
\v 30 Kimi kipkoratinik aeng' che kitebsot eng' oret taban ye kingo kas kole siirtoi Jeiso, kowakcho kole,"Kiptayat, weritab Daudi, rirenech."
\v 31 Kiger kong' tuiyet bichoto kole, kosisyo, ako kites kowokcho kole, "Kiptaiyandani rirenech, eeh weritab Daudi."
\p
\v 32 Ak kitonon Jeiso, ak koguur ichek ak koleji, "Omoche ayaiywok nee?"
\v 33 Koleji inendet, "Kiptaiyandani, kimoche keyatwech konyekyo."
\v 34 Ak kirire Jeiso, ak kitwa konyekwai. Ak kogeerto eng sainata ak korub inendet.
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ye kiriktoi Jeiso ak alamalyennyi Jerusalem ak koit Betpage, agoi tulwetab Emitik, koyokto Jeiso aeng' che bo alamalyennyi,
\v 2 koleji, oba agoi nganaset ne mi taing'wong', ak onyoru ngunoto sigiriet ne ratat, komi ak moitanyi. Otiach tuwai ak ogetwo.
\v 3 Ak ngo mwawok chi kiy, oleji, 'Makyinigei Kiptaiyat', ak kogonok ngunoto."
\p
\v 4 Ak kayaakis chu tugul, si kobit kosulda ne kimwa maotiot kole,
\v 5 "Omwachi cheptab zion, 'Oroo chonjinin laitoriandeng'ung' ne tala, ak kolong'onu sigiriet--eng moita, moitab sigiriet."'
\p
\v 6 Ak kiba alamalyet ak koyai ko u yo kiiarojin Jeiso icheket.
\v 7 Ak Kikweri sigiriet ak moitanyi, ak koiitochi ngoroikwai, ak kotebee inendet barak.
\v 8 Ak kiito che chang chebo tuiyet ngoroikwai eng' oret, ak kotil alak temenikab ketik, ak koiito eng' oret.
\v 9 Ak kimwaoti eng' kutit ne o tuiyosiek che kiindoe inendet ak che kirube koleen, "Hosana weritab Daudi, iberurot Inendet ne choni eng' kainetab Kiptaiyat! Hosanna eng' ole toror mising!"
\p
\v 10 Ak kingoit Jeiso Jerusalem, kochirchiren nganaset komugul kole, "Ng'o ni?"
\p
\v 11 Ak kiwol tuiyosiek kole, "Ni ko maotiot Jeiso, ne bunu Nasaret ne bo Galili".
\p
\v 12 Ak kichut Jeiso hekalut. Ak kioon tugul che kioldoisie ak che kiolisie eng' goyoto ak komilda mesosiek che bo walikab chepkondok, ak ng'echerokab che kioldoi cheptugenik.
\v 13 Ak koleji icheket, "Sirat kele, 'Kiguure gonnyu gotab saet, ago kaowal koek kebenetab chorik."
\p
\v 14 Ak kibwonji inendet eng' hekalut ichek che ki koriotin ak che ing'waldos ak kisoob icheket.
\p
\v 15 Ago ye kingoroo tisiik che eechen ak sirik tuguk che kiae che bo kowong'et ak kingogas leguk che komwoei eng' kutit ne o eng' hekalut kole, "Hosanna Weritab Daudi" konerekcho mising.
\p
\v 16 Ak koleji, "Igose tuguk che mwaei?" Kole Jeiso icheket, "Ee! Ago tomo osoman kele, 'kiiyai inye kalosunet kosulda eng' kutuswekab leguk ak che mengechen?"
\p
\v 17 Ak kibagakta Jeiso icheket ak kwo komanda eng' nganaset kwo Betania ak koru oloto eng kemout.
\p
\v 18 Ak karon ye kingowechege kowendi nganaset koam rubet.
\v 19 Ak kingoroo eng' tabandab oret mogoiywet kwo ole mi ko manyorji kiy kobate sogek kityo. Ak kileji ketoto, "Kong'etee rani ko ma iiye logoek agoi koigeny," ak kitoi kores mogoywonoto.
\p
\v 20 Ak ko kingogeer alamalyet, kokwong'io, kole "Katepto ano si kores mogoiywet sainita?"
\p
\v 21 Kiwolji Jeiso koleji, "Amwowok iman ale ngo tinye kayanet amosage, ko moyae kityo ne kagoyaak eng mogoiywondoni, ago ngomwochi mbo tulwoni oleji, 'Ngetutin ak kewirjin araraita,' koyaakse.
\v 22 Ak tuguk alak tugul che osome eng' saet oyani otoche."
\p
\v 23 Ak kingoit Jeiso hekalut orit, ko kita konetisie kobwonji inendet tisiik che eechen ak boisiek che bo bichoto, ak koleji, "Nee kimnatet ne iyae tuguchu, ak kigonin ng'o kimnatoni?"
\p
\v 24 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Amoche agine ateebenak ng'olyot agenge, ne ngo'mwowo, amwowok agane kimnatonoto ayae tuguchu.
\v 25 Kibunu ano kabatisanetab Johana? Bunu kipsengwet nda kibunu biko? Ak kichaamjige kole ngot kemwa kele, kibunu kipsengwet kimwowech inendet kole, 'Kiyai nee anyun si moyan inendet?'
\v 26 Ago ngemwa kele, 'Kibunu biko', keiwei tuiyet amu iyoni tugul kole maotiot Johana."
\v 27 Ak kiwolji biko Jeiso, koleji, "Makingen". Komwochi agine koleji, "Momwowok agine kimnatet ne ayae tuguchu.
\p
\v 28 Ago Oleen nee? Kitinye chi werik aeng.' Ak kiwo ole mito weritab ne bo tai, ak koleji, 'Weri ui boisie rani eng' mbaretab sabibuk.'
\p
\v 29 Ak kiwol kole, 'Mawendi', ago eng' let kosik ak kwo.
\p
\v 30 Ng'oityo kwo ole mito ne bo aeng' ak komwochi ko u noto. Ak kiwol kole, 'Awendi,' ago mawo.
\v 31 Ng'o eng' choto aeng' ne kiyai magetab kwandangwai? Komwa kole, "Ne bo tai." Komwochi Jeiso ichek koleji, "Amwowok iman ale sib kondoenok koitei bounatetab Jehovah taagikab aisurut ak chepkugonik.
\v 32 Amu kichonjok Johana eng' oretab imanda, ago ma oyan inendet. Ago kiiyan inendet taagikab aisurut ak chepkugonik ago akwe ko king'oroo ko ma osigu si kobiit oyan inendet.
\p
\v 33 "Ogas kalewenet age. Kimi chito age ne kitinye got ak kiminji sabibuk mbaret ak kong'ot ak kobal kebenet ole kikurung'e logoek ak kotech go ne koi, ak komanakyi meek ak kwo emet age.
\v 34 Ak ye kingo kagorik ruratetab logoek koyokto otwogikyi koba ole mi meek, si koib logoekyi.
\v 35 Ak kinam meek otwogikyi ak kibir age, kibar age, ak kiwir age eng' koik.
\v 36 Kiiyokto kogeny otwogik alak che siire che bo tai ak koyochi ichek ko u noto.
\v 37 Ak eng' let koyokyi werinyi kole, 'teegisi werinnyu.'
\p
\v 38 Ago ye kingoroo meet werit, komwochige kole, 'Nito ko ne bo tuguk. Obwa kebar inendet ak kenyaban tuguk che kata tun bunjini inendet.'
\v 39 Ak kinam inendet, ak kotoorta komanda eng' mbar ak kobar.
\v 40 Noto anyun kingocho chitab kobo mbaretab sabibuk koyachini nee meechoto?"
\p
\v 41 Kolenji, "Barei chichoto bo mbaret bichoto yaachen eng' mbaret ne ya, ak komanakyi mbaretab sabibuk, meek alak che igochini inendet logoek eng' ruratengwai."
\p
\v 42 Kileji Jesiso ichek, "Tomo osoman sirutik kele, 'Koita ne kitoiyo teegik ko kigeyai noto koek koita ne bo luita. Kibunu nito Kiptaiyat ak kiek kwong'utiet eng' konyekyo'?
\p
\v 43 Noto anyun amwowok ale, kisorenok bounatetab Jehovah ak kigochi bororiet age ne yiei logoekyi.
\v 44 Ak inendet ne ibutyini koi barak koile konyaknyakanak ago age tugul ne tiringjinige koita konyinyirogse."
\p
\v 45 Ak kingogas tisiik che eechen ak Parisaik kalewenaikyi konai kole kang'alali agobo icheket.
\v 46 Ak ko kingocheng' konam inendet, ko kiiywei tuiyosiek amu kiiyoni kole maotiot inendet.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Ak kingo'lolji Jeiso ichek kogeny eng' kalewenaik, koleji,
\v 2 Kigergeitege bounatab kipsengwet ak laitoriat agenge ne kiyochi werinnyi igortab katunisiet.
\v 3 Ak kii yokto otwogikyi koguur icheket che kiga kemwochi agobo igortab katunisiet ak kima cham kobwa.
\v 4 Kiiyokto kogeny otwogik alak kole, 'omwochi ichek che kiga kemwochi, "Oleji kaachob amitwogikyu. Kageeny eikyu ak alak che akwaen, ak chobotin tuguk tugul. Obwa igortab katunisiet."
\v 5 Ago mamake kiy anan kokas iit ng'alekyi, ak kiba ortinwekwai kwo age mbarennyi, kwo age boisiennyi ne bo mung'aret.
\v 6 Kong'et alak, konam otwogikyi ak konyalil ak kobar.
\v 7 Ago kineerech laitoriat, ak kiiyokto lugosikyi kobar rumichoto, ak kobeel nganasengwai.
\v 8 Kimwochi anyuun otwokyi kolenji, 'Chobot katunisiet, ago ma muchini che kigaa ketaach.
\v 9 Ara anyun oba ole besiechini ortinwek ak oguurji igorta ne bo katunisiet tugul che konyoru.
\v 10 Kiba anyun otwogichoto ortinwek, ak koyum tugul che kinyor, che yaachen ak che kororon. Ak kinyi toek gotab katunisiet.
\v 11 Ago ko kingo mong' laitoriat kogeer toek, kogeer chito ne kima ilaach ngoroikab katunisiet.
\v 12 Ak kileji, 'Choruani, kejonde ano oli ametinye ngoroikab katunisiet? Ak kinamak kut mang'alal.
\v 13 Ak king'et laitoriat kole kiboitinikyi, 'Orat chichi kelyek ak eunek, ak owirji sang ole mito tuindo, ole mito rirek ak nyeetab kelek'
\v 14 Amu chang biko che kigiguur, ago ng'ering che kikilewen'
\p
\v 15 Kiba anyun Parisaik koruoch ole namdoi inendet eng' ng'alekyi.
\v 16 Ak kiiyokyi kasubikwai koba ole mi inendet, koboto Herodik. Koleji Jeiso, "Konetindoni kingen kele i bo iman, ak ineti oretab Jehovah eng' iman. Ameiwei chi age tugul, ak mechile togochikab biko, ametinye kalotunet.
\v 17 Mwowech anyun, tos ilen nee inyee? Tos chamdaat eng' ng'atutik kegochi kodi kaisari nda ololo?"
\p
\v 18 Ago kinai Jeiso yaitengwai ak kole, "Amu nee si otiema akwe chombilichu?
\v 19 Oboruo chepkondet ne bo kodi." Ak kiipchi inendet denarit.
\v 20 Ak kileji Jeiso "Bo ng'o itondo ak kainet ne siret?"
\p
\v 21 Koleji inendet, "Bo Kaisari." Koleji Jeiso anyun, "Ogochi Kaisari tuguk che bo Kaisari, ak ogochi Jehovah tuguk che bo Jehovah".
\v 22 Ak ko kingogas, kokwong'io. Ak kibagakta inendet koba oreng'wai.
\p
\v 23 Kibwonji inenedet betunoto Sadukai, che mwoe kole, momi ng'eetyetab che kigobek. Ak kiteebe inendet,
\v 24 Kole, "Konetindoni, kimwa Musa kole, 'Ngo me chi, ama tinyei leguk, kondi wring'wai chepyosonata si kololji mat wering'wai'.
\v 25 Kimi kwenunnyo murenik tisabu che tupcho ak kiitunis ne bo tai, ak kime. Amu kima sich lekwa, kondi chepyosennyi wering'wai.
\v 26 Kiai ko u noto ne bo aeng' agine ak ne bo somok agoi ne bo tisab.
\v 27 ak Kingomeyo tugul, kome chepyoset agine.
\v 28 Ara anyun eng' ng'eetyet kobunjini ng'o chepyosonata eng' choto tisab? Amu kiga kotun tugul".
\p
\v 29 Ago kiwolji Jeiso koleji, "Ochilili amu mongen sirutik anan ko kimnatetab Jehovah.
\v 30 Amu eng' ng'eetyet ko maitunisie, ama kigoitoi kitun. Ago kergeitu ak malaikaisiek che mi kipsengwet.
\v 31 Ago anyun agobo ng'eetyetab biko che kigomeiyo, kotomo osoman ne kimwowok Jehovah kole,
\v 32 'Aii Jehovah ne bo Abraham, aii Jehovah ne bo Isak, aii Jehovah ne bo Jakobo'? Jehovah ko ma Jehovah ne bo che kigomeiyo ago bo che saptos."
\p
\v 33 Ak ko kingogas tuiyosiek nito, kokwong'io agobo konetisiennyi.
\p
\v 34 Ago kingogas Parisaik kole kagonam kut sadukaik ng'alekab Jeiso, koyumge.
\v 35 Ak kiteebe agenge ne ng'omotiotab ng'atutik kotieme inendet----
\v 36 Kole, Konetindeni, anono ng'atutiet ne o eng' ngatutik?"
\p
\v 37 Koleji Jeiso inendet, "Cham Kiptaiyat Jehovah neng'ung eng' muguleldang'ung' komugul, ak eng' sabondong'ung komugul, ak eng' ng'omnoteng'ung' komugul.
\v 38 Nito ng'atutiet ne o ak ko ne bo tai.
\v 39 Ak ne bo aeng ne kerge ak nito ko ni--- 'Cham chitab kokweng'ung ko u ole ichamdoige.'
\v 40 Tonone ng'atutik tugul ak maotik ng'atutichu aeng'."
\p
\v 41 Kingo ta komi Parisaik tugul yoto, kotebe Jeiso icheket ng'olyo.
\v 42 Kole,"Obwati nee akwee agobo Kristo? Weritab ng'o inendet?" Koleji inendet "Weritab Daudi."
\p
\v 43 Koteebe ichek koleni, "Amu nee anyun si koguure Daudi inendet eng' Tamirmiriet, Kiptaiyat, kolen,
\v 44 'Kileji Kiptaiyat, Kiptaiyandennyu, "Tebe eungu ne bo tai, agoi andene buniguk keldebesaikab kelyeguk"?
\v 45 Ngot koguure anyun Daudi inendet 'Kiptaiyat', ko werinyi kole nee?"
\v 46 Ak kima imuch age tugul kowolji inendet ng'olyo, ak kong'ete betunoto agoi, ko mata kogany chi kotebee inendet ng'olyo kogeny.
\c 23
\cl Kurget 23
\p
\v 1 Ak king'oloji Jeiso anyun tuiyosiek ak alamalyennyi.
\v 2 Koleji, "Tebe sirik ak Parisaik ng'echeretab Musa.
\v 3 Noto anyun oyai ak orib tuguk alak tugul che ng'otok oyai. Ago morub ko u boisionikwai amu mwoe icheket kityo ama yaei.
\v 4 Ee, rotei milotik che nyigisen ak ko che koromen kegeseni, ak kondeno tigigoikab biko. Amenoktoe icheget' mbo eng mornet agenge.
\v 5 Ago yaei boisionikwai tugul si kogeer biko. Amu yaei koteebeesitu lolotinwek che keibe sirutik ak kobaroi tabanwekab ngoroikwai.
\v 6 Ak kochame ole toogunot eng' igorwek ak nge'echerok che eechen eng' sunagogisiek,
\v 7 ak kagatosiek eng' oldinwekab aldaisiet ak keguure icheket biko 'Rabbi'.
\v 8 Ago moto geguurenok 'Rabbi,' amu otinye konetindeng'wong agenge kityo, ak otupche akwee tugul.
\v 9 Ak amoguure chi eng' ng'weng kwanda amu agenge Kwandang'wong', inendet ne mi kipsengwet.
\v 10 Amocham keguurenok 'kanetindet', amu agenge kanetindeng'wong, noto ko Kristo.
\v 11 Ago inendet ne o eng kwenung'wong koegu kiboitiondeng'wong'.
\v 12 Ak age tugul ne itororigee kemining'iti, ak age tugul ne imining'itige ketorori.
\p
\v 13 Ago bwo eng akwe, sirik ak Parisaik, chombilik! Ogere bounatetab kipsengwet si machut biko. Amu moite akweget oloto, ak amochamjini che machei koit oloto, koba.
\v 14 Bwo eng akwe sirik ak Parisaik chombilik! Amu oame gorikab mosogik ak osae sautik che koen eng' kenengwong'
\p
\v 15 Bwo akwe, sirik ak Parisaik, chombilik! Amu oaitosi araraita ak emet owal chito kobunjok, ak ngo kagobunjok, oyai inendet koek lekwetab oretab mat (Gehenna) konyil aeng' kosiirok.
\p
\v 16 "Bwo eng akwe, kandoik che o koriotin, che omwoe ole, 'Age tugul ne murtoe hekalut ko ma kiy. Ago age tugul ne murtoe tahabu che bo hekalut kotinye besendo'.
\v 17 Akwe salonik che koriotin! Anono ne o, tahabu nda hekalut ne kitilile tahabu?
\v 18 Ak, 'Age tugul ne murtoe kaptisisiet ko ma kiy. Ago age tugul ne murtoe kagochinet ne mito kaptisisiet, ko besenindet inendet.'
\v 19 Akwe bichu koriotin! Anono ne o, kagochinet nda kaptisisiet ni itilili kagochinet?
\v 20 Noto anyun, inendet ne murtoe kaptisisiet, komurtoe kaptisisionoto ak tuguk tugul che mito yoto.
\v 21 Ak inendet ne murtoe hekalut komurtoe oloto tilil, ak inendet ne menye oloto.
\v 22 Ak inendet ne murtoe kipsengwet, komurtoe ng'echeretab Jehovah ak inendet ne tebe ng'echeranata.
\p
\v 23 "Bwo eng akwe, sirik ak Parisaik, chombilik! Amu ogoitei kebebertab taman ne bo Heduosmn ak Bisalik ak kamon, ago kigomete amoae ng'alek che eechen che bo ng'atutik---choto ko imanda ak rirenetabge, ak oegu che kiyoni. Ago kanyoljinok oyae chuto, amobagach chun alak.
\v 24 Ee akwe kandoik che koriotin, ogeneni tingwichet ago olugui tambesiet!
\p
\v 25 Bwo eng akwe, sirik ak Parisiak, chombilil! Amu otilili kikombet ak sanit barak, ago nyiitotin orit chorset ak chameng'wong bo ge.
\v 26 Inye Parisaindeni korat! Itilil korok kikombet ak sanit orit, si kobiit kotililitu barak agiche.
\p
\v 27 "Bwo eng akwe, sirik ak Parisaik, chombilik! Amu o kerge ak kererisiek che kigesal koleelagitu che kororon iman barak eng' keeret, ago nyiitotin orit kowoik che bo biko che kigomeiyo, ak muruonindo tugul.
\v 28 Ko u noto, akwe otoogu ko u bikab imanda eng' taitab biko ago nyiitat oring'wong' chombilisiet ak ngogisto.
\p
\v 29 "Bwo eng akwe, sirik ak Parisaik, chombilik! Amu oteeche kererisiek che bo maotik ak olelesanjini kererisiekab che bo imanda.
\v 30 Ak omwoe ole, 'Nda kikimite eng kenyisiekab kwanisiekcho, kita ma kitortoi koboto icheget korotikab maotik.'
\v 31 Noto obaorionjinige ole oi werikab icheket che kibar maotik.
\v 32 Onyiit anyun kerutiet ne bo kwanisiekwok.
\v 33 Akwe erenok, ee legukab erenok che ng'wonen Ochilildoi ano eng' kiruogetab Gehenna?
\v 34 Noto anyun otopen ayokwok maotik, ak biko che ng'omen ak sirik. Obore alak eng' icheket ak ogortoti alak, ak obire kipcharitit alak eng' icheket eng' sunagogisiekwok, ak ousoti kong'eete nganaset age agoi nganaset age.
\v 35 Si kobiit kobwanjok korotik tugul che bo imanda che kigetarta eng' ng'weny kongete korotikab Abel ne ki bo iman agoi korotikab Sakaria weritab Barakia, ne kiobar eng' kwenutab hekalut ak kaptisisiet.
\v 36 Amwowok iman ale, bwonjini ebeni tuguchu tugul.
\p
\v 37 "Ee Jerusalem, Jerusalem ne barei maotik, ak kowire koik icheket che kigiyokun! Kiamach konyil ata aum legukuk ko u yo iumi ngogiet warekchi eng' kebebaikyi ago mocham!
\v 38 Otopen, kagebogokwok gong'wong koek kipkubere.
\v 39 Amu amwowok ale ma ogeroo kogeny agoi omwa ole, iberurot intendet ne choni eng' kainetab kiptayat."
\c 24
\cl Kurget 24
\p
\v 1 Ak kimanda Jeiso eng' hekalut kwo bandanyi. Ak kibwanji alamalyennyi ak koborji inendet teeksosiekab hekalut.
\v 2 Ago kiwolji kole, "Ogere tuguchu tugul? Amwoko, iman ale, mang'etune koita agenge baragutab age, ne ma kiwirjini ng'weny."
\p
\v 3 Ak ko kingotebche ng'weny eng' tulwetab Emitik, kobwanji inendet alamalyennyi eng ung'ot, ak kole, "Mwaiwech, egu au tuguchu? Ak tun ko nee kaborunetab chonuneng'ung ak bekunetab ng'weny?
\p
\v 4 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Oripge si mebeetok chi.
\v 5 Amu bwanei che chang' eng kainenyu. Mwoe kolen, 'Ai Kristo,' ak kobeet che chang'.
\v 6 Tun ogose agobo lugosiek ak ng'alek che bo baretabge, oripge si mocholie amu bwoni tuguchu ne matiny; ago tomo koit kagesunet.
\v 7 Amu wendi ko setyini bororiet age bororiet age. Ak kobiit rubosiek ak botanetab ng'weny eng' orisiek che terotin.
\v 8 Ago tuguchu tugul ko taunetab ng'woninwek che u che bo sigisiet.
\p
\v 9 Ak kondenok anyun ole mito nyalilda ak kobarak. Ak kosasok bororiosiek tugul agobo kainennyu.
\v 10 Ak kinachi che chang' anyun, ak kong'gwektoige, ak kosasge age ak age.
\v 11 Ak tun ng'eetos maotik che chang' che bo lembech ak kobeeti che chang.
\v 12 Ak amu tesoksei yaitiet, kogaitititu chamyetab che chang'
\v 13 Ago inendet ne muitoi agoi kagesunet kesaru.
\v 14 Ak keamdooti logoiywechu kororon bo bounatet eng' ngweny komugul koek baornatet eng' bororiosiek tugul. Ak koit anyun kagesunet.
\p
\v 15 "Ak ngogeer anyun kito ne kisase ne bo ng'emisiet, ne kimwa maotiot Daniel, kotonone ole tilil "(ingoguiyo inendet ne somoni),
\v 16 "Ngorwechi tulondok anyun icheket che mi Judea,
\v 17 ak inendet ne mi got barak ko mo wol kole si konem tuguk che mi gonnyi,
\v 18 ama weechge let inendet ne mi mbar si koib ngoriennyi.
\v 19 Ago bwo eng' ichek che managotin ak ch tinye leguk che mengechen eng' betusiechoto!
\v 20 Osa anyun si mabiit mweeng'wong' eng' betusiekab kaititindo nda eng' betutab sabato.
\v 21 Amu egu anyun nyalilda ne kindet, ne kitomo kobiitu kong'ete taunetab ng'weny agoi raa, ama ma kobiitu kogeng.
\v 22 Ngot ko ki ma kitil konwogitu betusiek choto, nda magisoru chi. Ago kikitil betusiechoto agobo che lewenotin.
\p
\v 23 Ngo mwowok chi age tugul eng' betunoto kole, 'Oroo mi oli Kristo' nda 'mi oloo, ko ma toyan.
\v 24 Amu ng'eetos Krisoisiek che bo lembech ak maotik che bo lembech, ak kobortoi kaborunoik ak kwong'utik che kindon, si ngomugak kobeet mbo che lewenotin.
\v 25 Ogeer anyun, kaasib amwowok kotomo sait.
\v 26 Noto anyun, ngemwowok kele, 'Ogeer, mito inendet surkweni ko mat obe. Anan, 'Oroo mito inendet got ne bo orit' ko mat oyan.
\v 27 Amu u yo mong'u kalyelet eng' kong'asis, ak kotok agoi cherongo, ko u noto chonunetab Weritab Chi.
\v 28 Oldo age tugul ole mito musto, korurugchinige oloto motonyik.
\p
\v 29 "Ak ne matiana ko kagogesge nyalinda ne bo betusiechoto, kotuitu asista, ama kokwengtoi arawet, ak kororok kokelik eng' kipsengwet, ak ketumtum kimnatosiek che bo kipsengwet.
\v 30 Ak kotook anyun eng' kipsengwet kaborunetab Weritab Chi, ak koteiyo anyun bororiosiek tugul che bo ng'weny ak koroo konyonii Weritab Chi eng' baragutab bolik chebo kipsengwet eng kimnotet ak torornated ne o.
\v 31 Ak koyoktoi malaikaisekyi eng cheet ne o ne bo iriaget, ak koum lewenikyi kobunu usonaik ang'wan, kong'ete tabandab kipsengwet agoi tabandab age.
\p
\v 32 Onetege anyun kalewenetab mogoiywet. Ngo ng'arng'aritu kipsakatinikyi (temenikyi) ak kong'otyo sogek onai ole legit kesisiet.
\v 33 Ko u noto ak akwe, ngo roo tuguchu tugul onai ole kagolegtit, inendet, mito kurgotik.
\v 34 Amwowok, iman ale masiirtoi ebeni, ama isulda tuguchu tugul.
\v 35 Sirtoi kipsengwet ak ng'weny ago masirtoi ng'alekyu.
\p
\v 36 Ago manoei chi age tugul agobo betunoto ak sainoto manoei mbo malaikaisiek che bo kipsengwet, nda ko Werit, ago Kwanda inege.
\v 37 Kou ole kiteptoi betusiechu ki bo Noa, egu ko u noto chonunetab Weritab Chi.
\v 38 Amu u eng' betusiechoto ko kitomo kobiit maranet kiamisie ak kieese, kitunisie ak kiigoitoi kitun agoi betut ne kiwo Noa melit orit,
\v 39 ak kima nai icheket agoi koit maranet ak koges ichek tugul--egu ko u noto nyonunetab Weritab chi.
\v 40 Tun boisie murenik aengu' eng' mbar kimuti age, kebagakta age.
\v 41 Ng'oise chepyosok aeng'u eng' koitab bai agenge; kimuti age ak kebagakta age.
\v 42 Oripse anyun, amu monget betut ne chonii Kiptaiyandeng'wong.
\v 43 Ago onai ole, nda kiga nai chitab kobo got kole sait anono ne chonii chorindet nda kiripsei ak nda kimo kochomdoi kebut gonnyi.
\v 44 Noto anyun ochoboge ak akwe amu choni weritab chi eng' sait ne mobwotyini ole choni.
\p
\v 45 "Ng'o anyun otwogindet ne kiyani ak ko ng'o ne kiindeno kiptaiyandennyi kotononji gonnyi ak kogochi biko amitwogikwai eng' betut ne eme?
\v 46 Baibai otwogindonoto, ngo weechgei kiptaiyandennyi konyor koyoe ko u noto.
\v 47 Amwowok iman ale indenoi inendet koboi tuguk tugul che tinye.
\v 48 Ago ngo mwa otwogindet ne ya muguleldonyi kole, 'Ta koenige Kiptaiyandennyu',
\v 49 Ak kotoi kobir che otwogik koboto inendet, ak koamisie ak koeise koboto che bogitos,
\v 50 Ko choni anyun kiptaiyatab otwogindonoto eng' betut ne leen inendet machoni ak sait ne menget.
\v 51 Ak kobir inendet missing ak kogochi inendet keberbertanyi koboto chombilik, ole eng' oloto komi rirek ak nyeetab kelek.
\c 25
\cl Kurget 25
\p
\v 1 "Kikergeite anyun bounatetab kipsengwet bergeinik taman, che kiib taisiekwai, koba kotorokta sandetab katunisiet.
\v 2 Kisalon mut eng' ichek ak, king'omen mut.
\v 3 Amu kingoib che salon taisiekwai ko ma ipto ichek kopoto mwanik.
\v 4 Ago kiib che ng'omen mwanik eng' chuboisiekwai koboto taisiekwai.
\v 5 Ak kingoto koenige sandet, kobirto met tugul ak konukyo.
\p
\v 6 Ago kibiit waaget kemoi kwen, 'Oroo kagoit sandet! Omonde ak otoroch inendet.'
\v 7 King'eetyo anyun bergeiniechoto tugul, kochob taisiekwai.
\p
\v 8 Ak kileji anyun, che salonoi che ng'omen, 'okonech mwanikwok amu meche komisogis taisiekyo.'
\v 9 Ago kiwolji che ng'omen koleji, "Amu maemech achek ak akwe, kaigai oba ole mi che oldoi ak oaljige.'
\v 10 Ak kingoto kobendi koalisie koit sandet ak komongii anyun che chobotin, igortab katunisiet ak inendet, ak kigiger kurget.
\p
\v 11 Ak eng' let kobga bergeinik chagei agiche ak kole 'Kiptaiyandani, Kiptaiyandani yatwech.'
\v 12 Ak kiwolji koleji, 'Amwowok, iman ale mangetok.'
\p
\v 13 Noto anyun oripse amu monget betut nda ko sait.
\p
\v 14 "Amu u yo kimache kwo chito emet age. Ak koguur otwogikyi, ak kogochi tugukyi.
\v 15 Kiigochi age talentaisiek mut, kogochi age aeng, kogochi age agenge. Kikigochi age tugul ko u kamugennyi, ak kwo chichoto bandanyi.
\v 16 Kiwo anyun inendet ne kitaach talentaisiek mut kwo koboisie, ak kinyor talentaisiek alak mut.
\v 17 Ko u noto agine ne kitaach aeng' ko kinyor aeng' alak.
\v 18 Ago kiwo ne kitaach agenge kwo kobolji ng'weny ak kouny feda ne bo kiptaiyandennyi.
\p
\v 19 Kingobata anyun betuisiek che chang' kocho kiptaiyatab otwogichoto, ak koiit koboto icheget.
\v 20 Ak kicho inendet ne kiga taach talentaisiek mut koibu talentaisiek mut alak. Ak kole, 'Kiptaiyandani kigonoo talentaisiek mut. Keer anyun angchu talendaisiek mut alak che kitesogis.'.
\p
\v 21 Kileji, kiptaiyandennyi kiiyai ne kararan otwogindeni kararan ago ne kiyoni! Koiegu ne kiyoni eng' tuguk che ng'ering' kandenin anyun ibou tuguk che chang'. Mongji anyun boiboiyetab kiptaiyandeng'ung.'
\p
\v 22 Ak kicho agine ne kigataach talentaisiek aeng' ak kole 'Kiptayandeni kigono talentaisiek aeng. Keer anyun kianyoru talentaisiek alak aeng'.
\p
\v 23 Kilenji kiptaiyandennyi, 'Kiiyai ne kararan otwogindoni kararan ago ne kiyoni, koiegu ne bo iman eng' tuguk che ng'ering' kandenin ibou tuguk che chang'. 'Mongji anyun boiboiyetab kiptaiyandeng'ung.'
\p
\v 24 Ak kicho agine ne kiga taach talentait agenge ak kole, 'Kiptaiyandani, kiangetin ale ii chi ne korom, igese eng' ole ma igolji kiy ak ium eng' ole ma ilechi.
\v 25 Ak kiaiywei, ak kiawe auny talentaing'ung eng' ng'weny. Angni anyun, ee naam king'ung.'
\p
\v 26 Ago kiwolji Kiptaiyandennyi ak koleji, 'Inye otwogindet ne ya ak ko chemeatia, kiinai ile agese eng' ole ma gol, ak aumi eng' ole kima alechi.
\v 27 Kiga nyoljin anyun indene fedaisiekyu ole teseksot fedaisiek nda kaatach ko kaweechge chechu koboto che kitesak.
\v 28 Noto anyun osare inendet talentait ak ogochi inendet ne tinye talentaisiek taman.
\v 29 Amu kigochini age tugul ne tinye si konyor che chang' kosir. Ago kisore inendet ne matinye mbo ne tinye.
\v 30 Ak owirji anyun otwogindet ne matilei kiy tuindo ne bo sang', ole egu rirek ak nyeetab kelek'.
\p
\v 31 "Tun kacho Weritab Chi eng' torornatenyi koboto malaikaisiek tugul, kotebe anyun ng'echeretab torornatennyi.
\v 32 Ak kiyumji tainyi bororosiek tugul, ak kokwei ichek kobesio, ko u ye ibestos mestewot kechirek ak ng'ororek.
\v 33 Ak kondeno kechirek eunnyi ne bo tai ak ng'ororek eng' eunyibo katam.
\p
\v 34 Yeityo komwochi laitoriat ichek che mi eunnyi ne bo tai koleji, 'obwa, akwe che oberurotin che bo Kwanda, onam bounatet ne kigechobwok kong'ete ko kagilumda ng'weny.
\v 35 Amu kiama rubet, ak kiogono aam, kiama melel ak kiogono aee; ki aii too ak kiotaacha;
\v 36 Ki amite aach ngor, ak kiolaksewo, ki amiani ak kiobwa otopeno; kiomi korgoret ak kiobwonjo.'
\p
\v 37 Kowolji anyun che bo imanda koleji, 'Kiptaiyandani, kigiroin au koamin rubet ak kebain? nda koamin melel akikikoni iee?
\v 38 Ak kigiiroin au ko ii too, ak ketachin? nda imi kumetinye ngor ak kelokun,
\v 39 Ak kigiiroin au imiani nda eng' kergoret ak kebwonjin?
\p
\v 40 Ak kowolji laitoriat koleji, 'Amwowok iman ale ko u yo kioyochi agenge eng' tupchosiechu chu, mbo chu tiginen eng' tugul ko kioyaiywo.'
\p
\v 41 Koleji anyun ichek che mi eutab katam, oba eng' ole ami akwe che o chubotiin, oba mat ne bo koigeny ne kigechopchi oindet ak malaikaisiekyi.
\v 42 Amu kiama rubet, ak mokono aam, kiama melel ak kima ogono aee;
\v 43 Ki aii too ak kima otaacha, kiami aach ngor, ak kima olokwo, kiamioni ak eng' korgoret, ak kimo obwa otopeno.'
\p
\v 44 Kowol anyun agiche ak kole, 'Kiptaiyandani kigiroin au koamin rubet nda melel nda ko i too, nda imi aach ngor, nda imioni, nda imi korgoret ama kiboisieun?'
\p
\v 45 Kowolji anyun kole, 'Amwowok iman, ale, ko u yo mo yachi agenge eng' chu tiginen eng tugul ko ma oyaiywo.'
\p
\v 46 Ak bendi chu ole mi nyalilda ne bo koigeny ago bendi che bo imanda ole mi sobondab koigeny."
\c 26
\cl Kurget 26
\p
\v 1 Ye kingo kagotar Jeiso ng'alechuto tugul, koleji alamalyennyi,
\v 2 "Ongen ole ye ibata betusiek aeng'u koek *Paska, ak keng'wekta Weritab Chi kegartat eng' kimurtoiyot."
\p
\v 3 Ki yiumgei anyun tisiik che eechen ak boisiekab bichoto eng' seremutab gotab tisindet ne o, ne kiguure Caiaphas.
\v 4 Ak kichaam ichek ng'alek kole si kobiit konam Jeiso eng' ng'alset, ak kobar inendet.
\v 5 Ago kimwa kole, "Mayoei noto eng' betusiekab igorta, si mang'eet bolatet eng' biko."
\p
\v 6 Ak kingo mito Jeiso Betania, eng gotab Simion ne kiamei mogondosik,
\v 7 konyo ole mi inendet chebyoset ne kitinyei chubait ne mi mwaita ne nyamdut ne bichii mising' alyennyi ak korong'ji metitab Jeiso ko kita koamisie.
\v 8 Ago kingoroo alamalyet konerekcho kole, "Bo nee kaseroni?
\v 9 Amu kota kialdoi mwai eng alyet ne o, ak kigochi kibananok."
\p
\v 10 Ago kingonai Jeiso, koleji, "Kaine si oiim chebyosoni? Amu kayaiywo boisiet ne kararan?
\v 11 Amu omi ak kibananok kotugul, ago mami ane kobotok kogutul.
\v 12 Amu kingo rong'ji mwaita bortonyu, ko kachopcho tubennyu.
\v 13 Amwowok, iman, ale eng' oldo tugul ole tun kiamdaate logoiywechu kororon eng' ng'weny komugul kemwoei agine ne kagoyai chebyosonita koek ne kinondoe inendet."
\p
\v 14 Kiwo anyun agenge eng' choto taman ak aeng' ne keguure Judas Iskariot, ole mito tisiik che kindon (eechen)
\v 15 ak kole, "Ochome ogono nee si andene inendet eunekwok?" Ak kiigamanji inendet fedaisiek sosom.
\v 16 Ak kong'ete yoto kocheng' boroindo ne ng'wektoe inendet.
\p
\v 17 Ak kibwonji alamalyet Jeiso eng' betutab tai ne bo betusiekab makatinik che ma kindeno mermerek, ak koleji, "Imoche kechobun ano ole iome *Paska?"
\p
\v 18 Ak kile, "Oba nganaset ole mi chi anum, ak oleji, 'Kale Konetindet, "Kagorik sainnyu. Ayaei Paska eng' gong'ung koboto alamalyennyu."
\v 19 Ak kiyai alamalyet ko u ye king'at Jeiso; ak kichob Pasaka.
\p
\v 20 Ak ko kingoek koskoleny kotebi eng' amisiet koboto alamalyet taman ak aeng'.
\v 21 Ak kingo to koamisie; kole, "Amwowok, iman ale ng'wektoo agenge eng' akwe."
\p
\v 22 Ak kiimge mising ak kotoi komwochi inendet age tugul koleji, "Tos ane, Kiptaiyandani?"
\p
\v 23 Ak kiwol ak kole, "Inendet ne kagichukte tuwai eng' tabet noto ne ng'wektoo.
\v 24 Wendi Weritab Chi, ko u ye kigisir agobo inendet. Ago bwo eng chichoto ne king'wektoe Weritab Chi! Kita keigei eng' chichoto nda kima kisich."
\v 25 Ak kimwa Judas ne king'wekoi inendet kole, "Tos anee, Rabbi?" Koleji inendet, "Kaimwa inyegee."
\p
\v 26 Ak kingo'amisie, konam Jeiso makatiat, ak koberur, ak kobutul ak kogochi alamalyet, ak kole, "Onam ak oam. Ni ko bortonyu."
\v 27 Ak kinam kikombet ak komwa kongoi ak kogochi icheket, ak koleji, "Oee, akwe tugul chuto.
\v 28 Omu chuto ko korotikyu che bo arorutiet che kitumdoi agobo che chang agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 29 Ago amwowok ale, kong'ete raa, koma aee kogeny che bo logoechu bo sabibuk, agoi betunoto ne aee che leelach kobotok eng' bounatetab Kwanda."
\p
\v 30 Ak ye kingo kagotien tiendo, komanda koba Tuliwetab Emitik.
\p
\v 31 Koityo komwochi Jeiso ichek koleji, "Kinochok akwe tugul agobo ane kemouni amu sirat kole, 'tun akwere mestwot ak koyesta kechirek che bo okwet.'
\v 32 Ago tun ko kageng'eeta, andoenok awendi Galili."
\p
\v 33 Ago kimwoji Petero koleji, "Mbo nginach tugul agobo inye, ko magoi kinacha ane."
\p
\v 34 Koleji Jeiso, "Amwaun iman ale kotomo kochei kipsoiywet kemouni, iesio konyil somok."
\p
\v 35 Koleji Petero, "Agot ngo nyolu ame koboten ko motoin." Kimwa ko u noto alamalyet tugul.
\p
\v 36 Ak kiwo anyun Jeiso koboto icheget ole kiguure Getsemane ak koleji alamalyennyi, "otebi eng' yu si ko to awo yun asa."
\v 37 Ak kiimut Petero ak werik aeng' che bo Zebedii ak kotoi koimge ak konyigisit muguleldonyi mising.
\v 38 Kimwochi ichek anyun koleji, "Iimegei mising sobondanyu agoi meet. Otebee yu ak oripse koboto."
\v 39 Ak kiwo tai ng'atigin, ak kobutyi ng'weny ak kosa, kole, "Ee Kwanda, ngomugoksei kosiirtoeno kikombani ago, ma ko u ye amoche ane, ago ko ye imache inye."
\v 40 Ak kicho ole mi alamalyet ak konyor ichek koruitos ak koleji Petero, "Nee momuchi mbo oripse koboto sait agenge?
\v 41 Oripse, ak osae si mochut tiemutiet. Chamei tamirminet iman, ago nyalulilat borto."
\p
\v 42 Kiwo kogeny ne bo aeng ak kisa kole, "Eeh Kwandanyu, ngo ma chamdaat kosiirtoeno kikombani, ama aee, ko ingoyaak anyun mageng'ung."
\p
\v 43 Ak kicho kogeny, ak konyor icheket koruitos, amu kinyigisen konyekwai.
\v 44 Ak kibagach icheket kogeny, kwo nebo somok, ak kisa koketyi ng'alegita.
\v 45 Ak kinyonji anyun Jeiso alamalyet, ak koleji, "Torutosi kora ak omunnyi? Ogeer, kait sait, ak kangeng'wekyi Weritab Chi eunekab kiptengeginik.
\v 46 Ong'eetye kebe. Ogeer kagolegitit inendet ne ng'wektoo."
\p
\v 47 Ak kingoto kong'ololi, koit Judas, agenge eng' taman ak aeng,' koboto biko che chang' che tinyei rotonikab chok ak kurungusiek kobunu oldab tisiik che eechen ak boisekab biko.
\v 48 Ak kiiborji ichek kaborunet, inendet ne king'wektoi Jeiso kole, "Inendet ne ang'ututu ko inendet noto. Onam."
\v 49 Ak kichonji Jeiso eng' yoto, ak kole, "Chamge, Rabbi!" ak kong'utut inendet.
\p
\v 50 Ak kileji Jeiso, "Choruani, yai kito ne kechonjini." Ak kibwa anyun bichuto, ak koyogoito eunekwai konam Jeiso.
\v 51 Ak ogeer anyun, kiiyogoito eunyi age eng' ichek che kimi koboto Jeiso ak kong'us rorwenyi bo chok ak kotil otwogindetab tisindet ne O, kong'eti itinnyi.
\v 52 Koleji Jeiso anyun, "Wekyi rotweng'ung ole kami' amu begu eng' rotonikab chok tugul che namei rotonikab chok.
\v 53 Nda ileen ma muchi asoom Kwandanyu, ak koyokwo malaikaisiek che siirei lugosiek taman ak aeng?'
\v 54 Ago isuldoitoi ano anyun sirutik che leen egu ko u nito ne matiny?"
\p
\v 55 Kileji Jeiso tuiyosiek eng' sainoto, "Komong'u obwa onama, ko u yo osetyini inendet ne rebindet? Cham kemite tugul ak anetisiei eng hekalut ama onama
\v 56 Ago kayaagis chu tugul si kobiit kosulda sirutik che bo maotik." Ak kibagakta inendet anyun alamalyet tugul ak komweiyo.
\p
\v 57 Ak icheget che kiga nam Jeiso ko kiimut inendet kwo gotab tisiindet ne O ne kiguure Kaiapa, ale kiga koumjige sirik ak boisiek.
\v 58 Ak kirubat Petero inendet eng' ole loo agoi kiyeng'utab tisiindet ne O. Ak kiwo got, ak kotebi ng'weny koboto askarik, kole, si koroo ole wetoi.
\p
\v 59 Ak kicheng' tisiik che eechen ak kapkiruoget komugul baornatet nebo lembech agobo Jeiso, si kobiit kobar inendet.
\v 60 Ak kimanyor, nga nda kibwa baorinik che chang' che bo lembech. Ago eng' let kobwa aeng'u
\v 61 ak kole, kimwa chichi kole, "Amuchi ang'em heklut ak atech eng' betusiek somok".
\p
\v 62 Ak kitonon tisiindet ne O, ak koleji,"Mewolu kiy? Nee baornatani baorionjinin bichu?"
\v 63 Ak kisis Jeiso. Ak kileji tisiindet ne O "Ang'atin eng' Jehovah ne sobei ale mwowech ngot ii Kristo, weritab Jehovah"
\p
\v 64 Koleji Jeiso, "Kaimwa inyendet. Ago amwowok ale, kong'ete rani ak tun ogere Weritab Chi kotebchei eng' eutab tai ne bo kamuktaet ak kochoni eng' barakutab bolik che bo kipsengwet".
\p
\v 65 Kigerer anyun tisiindet ne O ngoroikyi kole "Kagomwa ne ya ta kemage nee baorinik alak? Ogeer anyun, kaogas raa mwaet ne ya?
\v 66 Olen nee?" kowol kole, Nyoljini kome."
\v 67 Yeityo kosingilji togennyi ak koluch ak korabach alak
\v 68 ak kolejini, "Maotenwech, inye we Kristo. Ng'o ne ne kakwerin?"
\p
\v 69 Ak kitebchei Petero eng' kiyeng'utab got, ak kiwo kiboitio ne chepto ole mito inendet, ak koleji, "Kemite aginye koboto Jeiso Galilindet."
\p
\v 70 Ago kitai eng' taitab tugul kole, "Monget noto imwoe."
\p
\v 71 Ak kingo kagomanda kwo Chepketer, koroo chepto age inendet ak koleji ichek che kimito oloto kimito, "Chichi agine ko komito koboto Jeiso Nasaretindet."
\p
\v 72 Ak kitai kogeny eng' kayosioet kole, "Mongen chichito!"
\p
\v 73 Ak ne matianit, kobwa che kitonondos eng' ole legit ak koleji Petero, "Iman ii agenge ne bo bichoto, amu kang'angten ole ing'alaltei."
\p
\v 74 Ak kitoi anyun kochubis, ak komurto kole, "Mongen chichito," ak sainata kochei kipsoiywet.
\p
\v 75 Ak kibwat Petero ng'oloyot ne kiga komwa Jeiso kole kotomo kochei kipsoiywet itoo konyil somok. Ak kimanda sang' ak korir eng' ng'wanindo.
\c 27
\cl Kurget 27
\p
\v 1 Ak kingo kagoech, koruoch tisiik tugul che eechen ak boisiekab bichoto agobo Jeiso si kobar inendet.
\v 2 Ak ye kingo kagorat inendet, komut kwo kogochi Pilato, ne ki gavena.
\p
\v 3 Ye kingoroo Judas anyun, ne king'wektoi inendet, kole kagiruokyi Jeiso komwa ndara ak koweekyi tisiik che eechen ak boisiek fedaisiek sosom,
\p
\v 4 ak kole, "Kaayai ngokisto amu kaang'wekte korotik che matinye tengek." Ago kile ichek, "Botech nee ache? Iraroti inyenge."
\v 5 Ak kiwirji fedaisek hekalut, ole tilil ak komanda, ak kiwo anyun kogetge.
\p
\v 6 Ak kinam tisiik che eechen fedaisiek ak kole, "Ma chamdaat eng' ng'atuiet kendeno chu ole kiumjini tuguk che kigoitoi amu bo korotik."
\v 7 Ak kiiruoch, ak kial mbaretab cheptereniot si ketupchi toek.
\v 8 Noto anyun, kigiguure mbaranato, "Mbaretab Korotik" agoi rani.
\p
\v 9 Kisulda anyun ne kiga kimwa eng' Jeremia maotiot, kole, "Kiib fedaisiek sosom, alyetab inendet ne kiga kigomonji, ne kigaman alak eng' legukab Israel,
\v 10 ak kiigoito ichek koale mbaret nebo cheptereniot ko u yo king'ata kiptaiyat."
\p
\v 11 Ak kitonon Jeiso anyun eng' taitab bounindet, ak koteebe bounindet inendet koleji, "Tos ii inye Laitoriatab Yahudik? Ak kileji Jeiso, "Kaimwa ko u noto."
\p
\v 12 Ak kingotaam inendet tisiik che echeen ak boisiek ko mawol kiy.
\p
\v 13 Kimwochi anyun Pilato inendet koleji, "Megose ole teno baornatet ne baorianjinin bichu?"
\v 14 Ak kima wolji kiy, mbo ng'olyot agenge ko to kwong' mising gavana.
\p
\v 15 Ak kicham kotiokyini bounindet kimonjororiat agenge nikacham biko icheket eng' betutab igorta.
\v 16 Ak kitinyei kimonjororiat age ne kikorom ak kotoogunot ne kigiguure Barabas.
\p
\v 17 Kingo kakoumgei anyun koleji Pilato, "Ng'o ne omoche otiokwok? Baraba anan Jeiso ne kigiguure Kristo?"
\v 18 Amu Kinai kole kagigoito Jeiso kegochi inendet eng' ng'etkongda.
\p
\v 19 Ak kingoto kotebe ng'echeretab kiruoget, koyokyi chepyosennyi ng'olyo kole, "Ameite kiy chicho matinye lelut. Amu kanyoru nyalilwogik che chang' rani eng' karuotitoet agobo inendet."
\p
\v 20 Ak kibirji tisiik che echeen ak boisiek tuiyosiek kole kosom Baraba ak kobar Jeiso.
\v 21 Ago kitebee gavana icheket koleji, "Omache atiokwok anono eng' chu aeng'?" Ak kile, "Barabas."
\p
\v 22 Kileji Pilato anyun icheket, "Aite nee anyun Jeiso ne kiguure Kristo?" Kowol anyun tugul, "Ingegartat inendet."
\v 23 Ak kile, "Amu nee, kayi nee ne ya?" Ago kibolyo mising ak kolen, "Igartat inendet".
\p
\v 24 Noto anyun ko kingoroo Pilato mata komuch kiy, ago kitesak bolotet konam beko ak koun eunekyi eng' taitab tuiyet ak kole, "Matinye tengek eng' korotigab chichi bo iman. Ogeer akwege."
\p
\v 25 Ak kiwol biko tugul kole, "Ingotebenech korotikyi ak eng' legukyo."
\v 26 Kiitiokyi anyun Baraba icheket, ago kibir Jeiso kipchoritit ak kogoito kegartat.
\p
\v 27 Kiimut anyun asikarikab gavana Jeiso kwo got ne O ne bo bounatet ak koumjige inendet askarik tugul.
\v 28 Ak kiireegune ngoroikyi, ak kolookyi sambut ne birir.
\v 29 Ak kichob kutwet ne bo katok ak kondeno metinnyi, kondeno kiroktab tegat eunnyi ne bo tai. Ak kigutingio eng' tainnyi ak kochot kole, "Kigatin Laitoriatab Yahudik!"
\v 30 Ak kisingilji inendet ak konam tegat ak kokwerakweri metinnyi.
\v 31 Ak ye kingo kago chot inendet, koreegune ngorionoto ak kolaakyi inendet ngoroikyi ak komut kegargat.
\p
\v 32 Ye kingomong'u, konyor chitab kurene, ne kiguure Simion, ak kibirji inendet koib kimurtoiyondennyi.
\v 33 Ye kingoit ole kiguure Golgota noto ko kele, "Oldab terta."
\v 34 Kogochi ichek inendet siki koee che kiging'olda tuguk che ng'wonen. Ago kingo kagochamcham, kotai koee.
\v 35 Ak ye kingo kagogartat inendet, kopchechige ngoroikyi eng' kaseretab barbarek,
\v 36 ak kitebi ng'weny korib inendet eng' oloto.
\v 37 Ak kiindeno metinnyi barak kataamset agobo inendet ne kigisir kele "NI KO JEISO LAITORIAT NE BO YAHUDIK".
\v 38 Ki Kigigartat inendet ak choriik aeng', agenge eutab tai ak age eng' euut ne bo kaatam.
\v 39 Kichurachur inendet che kisiirtoi kowirwiri metewaikwai
\v 40 ak koleen, "Inye ne ing'eme hekalut ak iteech eng' betusiek somok saruge! Ngot ko ii weritab Jehovah wolu eng' kimurtoiyot."
\p
\v 41 Kichurchur ko u noto agiche tisiik che eechen koboto sirik ak boisiek koleen,
\v 42 "Kisor alak; ame much kosorge inendet laitoriatab Israel. Ngowol raa eng' kimurtoiyot si keyan inendet.
\v 43 Koimong'u Jehovah, ngosor inendet raa, ngoto moche Jehovah kotiach inendet. Amu kile agot, Aii Weritab Jehovah."
\v 44 Kichurachur agiche ko u noto choriik che kiga kigartat koboto inendet.
\p
\v 45 Kituit anyun emonoto komugol kong'eete sait lo agoi sait sogol.
\v 46 Ak ye kingoit olo bo sait sogol koguurso Jeiso eng' kutit ne o kole "Eli, Eli lama sabaktani?" noto ko, "Jehovah nenyu, Jehovah nenyu kaine si ibagakta?"
\v 47 Ak kingogas alak eng ichek che kitonodos eng oloto, kole, "Kuure chichi Elija."
\v 48 Eng' yoto kolabat age eng' ichek kwo konem sibonjit, ak konyiit siki ak kondeno tegat ak kogochi koee.
\p
\v 49 Kimwa anyun chun alak kole, "Obagakte. Ongetepchi ng'o choni Elija si kosor inendet."
\v 50 Ak kiguurso Jeiso kogeny eng' kutit ne O ak kogoito tamirmiennyi.
\v 51 Ogeer, anyun kigerer anget ne kigitiche hekalut koek aeng' kongete barak agoi ng'weny, ak kitumtumen ng'weny ak kibetogis ruandosiek.
\v 52 Kiyotogis kererisiek, ak kiging'eet borwekab biko chechang' che tililen che kiruitos.
\v 53 Kingo kagong'eet Jeiso komong' bichoto agiche eng' kererisiekwai komong'ji nganaset ne tilil koborjige che chang.
\p
\v 54 Ye kingo keree kiptaiyatab bogol ak icheget che kimi koboto inendet kogeere Jeiso kogeer botanetab ng'weny ak tuguk che kiyoogis koiywei mising' kole, "Iman Weritab Jehovah chichi."
\p
\v 55 Kimi eng' oloto chepyosok che chang' che kitopeni eng' ole loo che kiga kobendat ak Jeiso kong'ete Galili koboisiechinoti inendet.
\v 56 Ki Maria, Magdalene, age eng' chepyosochoto koboto Maria kametab Jakobo ak Joses, ak kametab werik chebo Sebedi.
\p
\v 57 Kingo kagoek koskoleny' kocho mogoriot nebo Arimatea, ne keguure Josep ne ki alamalyetab Jeiso agine.
\v 58 Kiwo chichoto olemito Pilato kwo kosom mustab Jeiso. Ak king'at Pilato anyun kegochi.
\v 59 Ak kiib Josep musto, ak kotaae angetab katanit ne tilil,
\v 60 ak komogon eng kererinnyi ne leel ne kiga kobal eng' ruandet. Ak komilji koita ne o kurget ne bo kererit, ak kwo.
\v 61 Ak kimito yoto Maria Magdalene, ak Maria age, kotebsot eng' taitab kererit.
\p
\v 62 Eng betut ne bo aeng,' noto betut ne kiirube chobet, koumjige Pilato tisiik che eechen ak Parisak.
\v 63 Ak koleji, "Kiptaiyandani, kinoni, kele kimwa kenindenoto koto kosobe, kole, 'Ngo bata betusiek somongu ang'eet kogeny.'
\v 64 Ng'at anyun kerib kererit kemoi ago betut nebo somok si mabwa alamalyennyi kochor inendet koib, ak komwochi biko koleji, 'Kagong'eet inendet eng' che kigomeiyo,' si mayait kenisiet ne bo let kosir nebo tai."
\p
\v 65 Koleji Pilato icheket, "Otinye ribik. Oba oreng'wong ak orib komie ko u yo omuchi."
\v 66 Koba anyun, ak korib kererit komie, kong'och koita komi ribik koboto icheket.
\c 28
\cl Kurget 28
\p
\v 1 Kingo legit kobek betutab sabato, ko katoi koech emet, eng' betutab tai ne bo wigit, kobka Maria Magdalene ak Maria age kotopen kererit.
\v 2 Ak kibotan ng'weny mising, amu kiwol eng' kipsengwet malaikaiyatab kiptaiyat, ak kicho komilda koita ak kotebe koyata.
\v 3 Ki u kalyelet itondanyi, ak ki leelach mising' ngoroikyi ko u teluji.
\v 4 Kibotonio ribik amu kiiywei inendet ak kogergeitge ak biko che kagobek
\p
\v 5 Ak kiwolji malaikaiyat chepyosok koleji, "Amwoiywei akwe, amu anget ale ocheng'e Jeiso ne kigigartat.
\v 6 Ma komi yu; amu kagong'eet ko u yo kiga mwa. Obwa otopen ole korue Kiptaiyat.
\p
\v 7 Ak obe ochakte omwochi alamalyennyi oleji kagong'eet eng che kigobek. Ak ogeero kagondoenak inendet kwo Galili. Ogere inendet eng' oloto. Ogas, kaamwowok."
\p
\v 8 Ak kiba kochakta eng' kererit eng' kaiyweisiet ak boiboiyet ne o kiruai koba komochi alamalyennyi.
\v 9 Ak kituiye Jeiso icheket ak koleji, "Chamge!" Ak kibwa konam kelyekji ak kogutungji inendet.
\v 10 Ak kileji Jeiso icheket, "Amoiywei. Oba omwochi che kitupche koba Galili. Ak kgeero eng' olindo."
\p
\v 11 Ye kita kobendi, chepyosok ogeer anyun komong'ji nganaset alak eng' ribik, ak komwochi tisiik che eechen tuguk tugul che kagoyoogis.
\v 12 Ak ye kingo kagoumgei koboto boisiek ak koruoch kogochi askarik fedaisiek che chang'
\v 13 ak koleji, "Omwa akwe ole kobwa alamalyennyi kemoi ak kochor inendet ak koib keruitosi.'
\v 14 Ak ngo kas gavena ng'olyondonito, kegaigai inendet ak kesoruok eng' nyalilda."
\v 15 Kotaach anyun fedaisiek ak koyai ko u ye kaging'at. Ak kimanda ng'olyondonito eng Yahudik agoi rani.
\p
\v 16 Ago kiba Galili alamalyet tamanu ak agenge, agoi tulwet ole kiga koarorji Jeiso.
\v 17 Ye kingo keer inendet kogutungji ago kisage alag.
\v 18 Ak kijonji Jeiso ichek ak kong'ololji koleji, "Kagegono kimnateet tugul eng' kipsengwet ak ng'weny.
\v 19 Noto anyun oba, ak oyai bikab bororosiek tugul koek alamalaik, obatisan ichek eng' kainetab Kwanda ak ne bo Werit ak ne bo Tamirmiriet Ne Tilil.
\v 20 Oneet icheket korub tuguk tugul che kaang'atak. Ak otopen, ami kobotok eng' betusiek tugul, agoi kagesunetab ng'weny."