pap-AW-papiamento_ppm/11-1KI.usfm

873 lines
125 KiB
Plaintext

\id 1KI Papiamentu Scripture
\ide UTF-8
\h 1 Kings
\toc1 1 Kings
\toc2 1 Kings
\toc3 1ki
\mt 1 Kings
\c 1
\v 1 Awor rei David tabata bieu, di edat avansá; i nan a tap'é, ma su kurpa no tabata keda kayente.
\v 2 Pesei su sirbidónan a bis'é: "Laga buska un birgen hoben pa señor mi rei, i lagu'é sirbi rei i kuid'é; i lagu'é drumi banda di rei, pa señor mi rei su kurpa keda kayente."
\v 3 Asina nan a buska un mucha muhé bunita den henter e teritorio di Israel, i a haña Abisag e sunamita i a hib'é serka rei.
\v 4 I e mucha muhé tabata masha bunita; i el a kuida rei i a sirbié, ma rei no tabatin relashon kuné.
\p
\v 5 Awor Adonias, yu hòmber di Haguit, a halsa su mes, bisando: "Ami lo bira rei." Asina el a prepará garoshinan i koredónan di kabai pa su mes, ku sinkuenta hòmber pa kore su dilanti.
\v 6 I su tata nunka no a reprend'é ni un ora so dor di puntra: "Pakiko bo a hasi asina?" Ademas, e tabata un hòmber masha nèchi mes, i el a nase despues di Absalon.
\v 7 I el a konferensiá ku Joab, yu hòmber di Sarvia, i ku saserdote Abiatar; i nan a sigui Adonias i a yud'é.
\v 8 Ma saserdote Sadok, Bènaia, yu hòmber di Joiada, profeta Natan, Simei, Rei i e hòmbernan poderoso di David, no tabata na fabor di Adonias.
\v 9 I Adonias a ofresé komo sakrifisio karné i buey i bestia gòrdá banda di e piedra di Zohelet, ku ta keda pegá ku En rogel; i el a invitá tur su ruman hòmbernan, rei su yu hòmbernan, i tur e hòmbernan di Juda, rei su sirbidónan.
\v 10 Ma e no a invitá profeta Natan, ni Bènaia, ni e hòmbernan poderoso, ni su ruman Salomon.
\v 11 E ora ei Natan a papia ku Bètsabé, mama di Salomon, bisando: "Bo no a tende ku Adonias, yu hòmber di Haguit, a bira rei, sin ku nos señor David sa esaki?
\v 12 Bin awor anto; pa fabor, lagami dunabo konseho i salba bo bida i bida di bo yu hòmber Salomon.
\v 13 Bai mesora serka rei David i bis'é: 'O señor mi rei, bo no a hura na bo sirbiente, bisando: "Siguramente bo yu hòmber Salomon lo bira rei despues di mi, i e lo sinta riba mi trono"? Pakiko anto Adonias a bira rei?'
\v 14 Mira, mientras ku bo ta einan ainda ta papia ku rei, lo mi drenta despues di bo i konfirmá bo palabranan."
\v 15 Asina Bètsabé a drenta bai den kamber serka rei. Awor rei tabata hopi bieu, i Abisag e sunamita tabata sirbi rei.
\v 16 E ora ei Bètsabé a bùig i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di rei. I rei a bisa: "Kiko bo ta deseá?"
\v 17 I Bètsabé a bis'é: "Mi señor, pa SEÑOR bo Dios bo a hura bo sirbiente, bisando: 'Siguramente bo yu hòmber Salomon lo bira rei despues di mi, i e lo sinta riba mi trono.'
\v 18 I awor, mira, Adonias ta rei; i awor, ni sa señor mi rei no sa esaki.
\v 19 I el a ofresé komo sakrifisio buey i bestia gòrdá i karné na abundansia, i a invitá tur e yu hòmbernan di rei i saserdote Abiatar i Joab, komandante di e ehérsito; ma bo sirbidó Salomon e no a invitá.
\v 20 I pa loke t'abo awor, señor mi rei, wowo di henter Israel ta riba bo, pa bo bisa nan ta ken lo sinta riba trono di señor mi rei despues di djé.
\v 21 Sino lo sosodé ku asina señor mi rei bai sosegá serka su tatanan, ami ku mi yu hòmber Salomon lo wòrdu konsiderá komo kriminal."
\v 22 I mira, mientras ku e tabata papia ku rei ainda, profeta Natan a kana drenta.
\v 23 I nan a konta rei, bisando: "Ata profeta Natan." I ora ku el a drenta serka rei, el a tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di rei.
\v 24 E ora ei Natan a bisa: "Señor mi rei, ta abo a bisa: 'Ta Adonias lo bira rei despues di mi, i ta é lo sinta riba mi trono'?
\v 25 Pasobra awe el a baha bai i a ofresé komo sakrifisio buey i bestia gòrdá i karné na abundansia, i a invitá tur rei su yu hòmbernan i e komandantenan di e ehérsito i saserdote Abiatar; i ata nan ta kome i bebe su dilanti, i nan ta bisa: 'Biba rei Adonias!'
\v 26 Ma ni ami, bo sirbidó, ni saserdote Sadok, ni Bènaia, yu hòmber di Joiada, ni bo sirbidó Salomon e no a invitá.
\v 27 Ta señor mi rei a hasi e kos aki, sin laga bo sirbidónan sa ta ken mester sinta riba trono di señor mi rei despues di djé?"
\v 28 E ora ei rei David a kontestá i a bisa: "Yama Bètsabé pa mi." I Bètsabé a bin den presensia di rei i a bai para dilanti di rei.
\v 29 I rei a hura i a bisa: "Manera SEÑOR ta biba, Kende a redimí mi bida for di tur angustia,
\v 30 siguramente, manera mi a hurabo pa e SEÑOR Dios di Israel, bisando: 'Bo yu hòmber Salomon lo ta rei despues di mi, i ta é lo sinta riba mi trono na mi lugá', di bèrdat lo mi hasi asina awe."
\v 31 E ora ei Bètsabé a bùig ku su kara te na suela i a tira su kurpa abou dilanti di rei i a bisa: "Ku mi señor rei David biba pa semper."
\v 32 Anto rei David a bisa: "Yama saserdote Sadok, profeta Natan i Bènaia, yu hòmber di Joiada, pa mi." I nan a bin den presensia di rei.
\v 33 I rei a bisa nan: "Hiba e sirbidónan di boso señor huntu ku boso, i laga mi yu hòmber Salomon kore riba mi mes mula, i hib'é Gihon.
\v 34 I laga saserdote Sadok i profeta Natan ungié einan komo rei di Israel, i supla tròmpèt i bisa: 'Biba rei Salomon!'
\v 35 E ora ei boso mester bin su tras i é mester bin sinta riba mi trono i bira rei na mi lugá; pasobra ta é mi a nombra pa ta gobernante riba Israel i Juda."
\p
\v 36 I Bènaia, yu hòmber di Joiada, a kontestá rei i a bisa: "Amèn! Ku SEÑOR, e Dios di señor mi rei, bisa asina.
\v 37 Manera SEÑOR tabata ku señor mi rei, lagu'E ta asina tambe ku Salomon, i hasi su trono mas grandi ku trono di mi señor rei David!"
\v 38 Asina saserdote Sadok, profeta Natan, Bènaia, yu hòmber di Joiada, e kereteonan i e peleteonan a bai i a laga Salomon kore riba e mula di rei David, i a hib'é Gihon.
\v 39 E ora ei saserdote Sadok a kohe e kachu di zeta for di e tènt i a ungi Salomon. Despues nan a supla tròmpèt, i henter e pueblo a bisa: "Biba rei Salomon!"
\v 40 I henter e pueblo a bai su tras, i e pueblo tabata toka flùit i tabata regosihá ku gran goso, asina ku tera tabata tembla di nan boroto.
\v 41 Awor Adonias i tur e invitadonan ku tabata huntu kuné a tende esaki ora nan a kaba di kome. Ora Joab a tende e zonidu di tròmpèt, el a bisa: "Pakiko nan ta hasi tantu bochincha asina den stat?"
\v 42 Mientras ku e tabata papia ainda, ata Jonatan, yu hòmber di saserdote Abiatar, a yega. I Adonias a bisa: "Drenta, pasobra bo ta un hòmber balente i ta trese bon notisia."
\v 43 Ma Jonatan a kontestá i a bisa Adonias: "Nò! Nos señor rei David a hasi Salomon rei.
\v 44 Tambe rei a manda huntu kuné saserdote Sadok, profeta Natan, Bènaia, yu hòmber di Joiada, e kereteonan i e peleteonan; i nan a lagu'é kore riba e mula di rei.
\v 45 I saserdote Sadok i profeta Natan a ungié komo rei na Gihon, i di einan nan a bin regosihando, asina ku e stat ta yen di bochincha. Esaki ta e boroto ku boso a tende.
\v 46 Ademas, Salomon a sinta kaba riba trono di e reino.
\v 47 I tambe, rei su sirbidónan a bin pa bendishoná nos señor rei David, bisando: 'Ku bo Dios hasi nòmber di Salomon mas mihó ku bo nòmber i su trono mas grandi ku bo trono!' I rei a bùig riba su kama.
\v 48 Tambe rei a bisa asin'aki: 'Bendishoná sea SEÑOR, e Dios di Israel, Kende a duna un hende pa sinta riba mi trono awe, mientras ku mi mes wowonan ta mira esaki.'"
\v 49 E ora ei tur e invitadonan di Adonias a spanta mashá; i nan a lanta, i kada un a sigui su kaminda.
\v 50 I Adonias tabatin miedu di Salomon, i el a lanta bai i a kohe e kachunan di e altar tene.
\v 51 Awor nan a konta Salomon, bisando: "Mira, Adonias tin miedu di rei Salomon, pasobra ata, el a kohe e kachunan di altar tene, bisando: 'Laga rei Salomon hurami awe ku e lo no mata su sirbidó ku spada.'"
\v 52 I Salomon a bisa: "Si e kier ta un hòmber digno, ni un drachi di su kabei lo no kai abou na suela; ma si haña maldat den djé, e lo muri."
\v 53 Asina rei Salomon a manda nan bah'é for di e altar. I el a bin i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di rei Salomon, i Salomon a bis'é: "Bai bo kas."
\c 2
\v 1 Ora David su tempu di muri tabata aserkando, el a enkargá su yu hòmber Salomon, bisando:
\v 2 "Mi ta bai e kaminda di henter tera. Pesei, sea fuerte i mustra ku bo ta hòmber.
\v 3 I kumpli ku e enkargo di SEÑOR bo Dios, pa kana den Su kamindanan, pa warda Su statutonan, Su mandamentunan, Su ordenansanan i Su testimonionan, konforme loke ta pará skirbí den e lei di Moisés, pa bo tin éksito den tur loke bo hasi i unda ku bo bai,
\v 4 pa SEÑOR kumpli ku Su promesa ku El a papia tokante di mi, bisando: 'Si bo yu hòmbernan pèrkurá di warda nan kaminda, pa nan kana Mi dilanti den bèrdat ku henter nan kurason i ku henter nan alma, lo bo no falta un hòmber riba trono di Israel.'
\v 5 "Awor abo tambe sa kiko Joab, yu hòmber di Sarvia, a hasi ku mi, kiko el a hasi ku e dos komandantenan di e ehérsitonan di Israel, ku Abner, yu hòmber di Ner, i ku Amasa, yu hòmber di Jeter, kendenan el a mata; tambe el a drama sanger di guera den tempu di pas. I el a pone sanger di guera na su faha ku e tabatin na su hep i na su sandalianan ku e tabatin na su pia.
\v 6 Pesei, aktua konforme bo sabiduria i no laga su kabei blanku baha bai na pas den Seol.
\v 7 "Ma mustra kariño na e yu hòmbernan di Barzilai e galaadita, i laga nan ta meimei di esnan ku ta kome na bo mesa, pasobra nan a yudami tempu ku mi a hui for di bo ruman Absalon.
\v 8 "I mira, Simei, yu hòmber di Gera e benjaminita di Bahurim, ta huntu ku bo. Awor ta é ta esun ku a maldishonámi ku un maldishon pisá riba e dia ku mi a bai Mahanaim. Ma tempu ku el a baha bin serka mi na Jordan, mi a hur'é pa SEÑOR, bisando: 'Lo mi no matabo ku spada.'
\v 9 Pesei anto, no lagu'é bai sin haña kastigu, pasobra abo ta un hòmber sabí; i lo bo sa kiko bo mester hasi kuné, i lo bo laga su kabei blanku baha tur na sanger den Seol."
\v 10 E ora ei David a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá den e stat di David.
\v 11 I e dianan ku David a reina riba Israel tabata kuarenta aña: shete aña el a reina na Hebròn i trint'i tres aña el a reina na Jerusalèm.
\v 12 I Salomon a sinta riba trono di su tata David, i su reino a keda firmemente stablesí.
\v 13 Awor Adonias, yu hòmber di Haguit, a bin serka Bètsabé, mama di Salomon. I Bètsabé a bisa: "Bo ta bin na pas?" I Adonias a bisa: "Sí, na pas."
\v 14 E ora ei Adonias a bisa: "Mi tin algu di bisabo." I el a bisa: "Papia numa."
\p
\v 15 Anto Adonias a bisa: "Bo sa ku e reino tabata di mi i ku henter Israel tabata spera ku ami lo a bira rei; sinembargo, a bin un kambio i e reino a bira di mi ruman, pasobra el a haña esaki di SEÑOR.
\v 16 I awor mi ta hasibo un petishon; no nengami." I Bètsabé a bis'é: "Papia numa."
\v 17 E ora ei Adonias a bisa: "Pa fabor, papia ku rei Salomon, pasobra e lo no nengabo, pa e dunami Abisag e sunamita komo esposa."
\v 18 I Bètsabé a bisa: "Masha bon; lo mi papia ku rei pa bo."
\v 19 Asina Bètsabé a bai serka rei Salomon pa papia kuné pa Adonias. I rei a lanta pa risibié, a bùig su dilanti i a sinta riba su trono; despues el a laga pone un trono pa rei su mama; i el a sinta na man drechi di rei.
\v 20 E ora ei Bètsabé a bisa: "Mi ta hasibo un petishon chikitu; no nengami." I rei a bis'é: "Pidi, mi mama, pasobra lo mi no nengabo."
\v 21 Asina el a bisa: "Laga Abisag e sunamita wòrdu duná na bo ruman Adonias komo esposa."
\v 22 I rei Salomon a kontestá i a bisa su mama: "I pakiko bo ta pidi Abisag e sunamita pa Adonias? Pidi e reino tambe p'é, pasobra e ta mi ruman mayó, tantu p'é komo pa saserdote Abiatar i pa Joab, yu hòmber di Sarvia!"
\v 23 E ora ei rei Salomon a hura pa SEÑOR, bisando: "Ku Dios hasi asina ku mi i pió ainda, si Adonias no a papia e palabra aki kontra su mes bida.
\v 24 Awor anto, manera SEÑOR ta biba, Kende a stablesémi i a ponemi riba trono di mi tata David, i Kende a traha un kas pa mi manera El a primintí, siguramente Adonias lo wòrdu matá awe mes."
\v 25 Asina rei Salomon a manda Bènaia, yu hòmber di Joiada; i el a dal Adonias, asina ku el a muri.
\v 26 I na saserdote Abiatar rei a bisa: "Bai Anatot, na bo mes kunuku, pasobra bo meresé morto; ma lo mi no matabo awor aki, pasobra bo a karga e arka di Señor DIOS dilanti di mi tata David, i pasobra bo a wòrdu afligí den tur kos den kual mi tata a wòrdu afligí."
\v 27 Asina Salomon a kita Abiatar di ta saserdote di SEÑOR, pa kumpli ku e palabra di SEÑOR ku El a papia tokante di e kas di Elí na Silo.
\v 28 Awor e notisia a yega na Joab, pasobra Joab a sigui Adonias, ounke ku e no a sigui Absalon. I Joab a hui bai na e tènt di SEÑOR i a kohe e kachunan di e altar tene.
\v 29 I a wòrdu bisá na rei Salomon ku Joab a hui bai na e tènt di SEÑOR, i at'é ta banda di e altar. E ora ei Salomon a manda Bènaia, yu hòmber di Joiada, bisando: "Bai dal é mata."
\v 30 Asina Bènaia a drenta e tènt di SEÑOR i a bis'é: "Asina rei a bisa: 'Sali pafó.'" Ma el a bisa: "Nò, ta aki mi kier muri." I Bènaia a bolbe hiba kontesta pa rei, bisando: "Asina Joab a papia i asina el a kontestámi."
\v 31 I rei a bis'é: "Hasi manera el a bisa i dal é mata i der'é, pa bo kita for di mi i for di kas di mi tata e sanger ku Joab a drama sin motibu.
\v 32 I SEÑOR lo hasi su sanger bolbe riba su mes kabes, pasobra el a dal dos hòmber mas hustu i mihó kuné mata ku spada, sin ku mi tata David tabata sa esaki: Abner, yu hòmber di Ner, komandante di e ehérsito di Israel, i Amasa, yu hòmber di Jeter, komandante di e ehérsito di Juda.
\v 33 Asina nan sanger lo bolbe riba kabes di Joab i riba kabes di su desendientenan pa semper; ma ku pas di SEÑOR sea pa semper ku David, su desendientenan, su kas i su trono."
\v 34 E ora ei Bènaia, yu hòmber di Joiada, a bai i a dal é mata; i el a wòrdu derá na su mes kas den desierto.
\v 35 I rei a nombra Bènaia, yu hòmber di Joiada, riba e ehérsito na su lugá, i rei a nombra saserdote Sadok na lugá di Abiatar.
\v 36 Awor rei a manda yama Simei i a bis'é: "Traha pa bo mes un kas na Jerusalèm i bai biba ayanan, i no sali for di ayanan pa bai ningun parti.
\v 37 Pasobra lo sosodé ku dia bo sali i krusa Roi Kedron, lo bo sa bon ku lo bo muri sigur; bo sanger lo ta riba bo mes kabes."
\v 38 E ora ei Simei a bisa rei: "E palabra ta bon. Manera señor mi rei a bisa, asina bo sirbidó lo hasi." Asina Simei a biba hopi tempu na Jerusalèm.
\v 39 Ma a sosodé ku despues di tres aña, dos di e sirbidónan di Simei a hui bai serka Akis, yu hòmber di Maaka, rei di Gat. I e hendenan a bisa Simei: "Mira, bo sirbidónan ta na Gat."
\v 40 E ora ei Simei a lanta, a siya su buriku, i a bai Gat serka Akis pa buska su sirbidónan. I Simei a bai i a trese su sirbidónan for di Gat.
\v 41 Anto e hendenan a bisa Salomon ku Simei a sali for di Jerusalèm bai Gat, i a bolbe.
\v 42 Asina rei a manda yama Simei i a bis'é: "Mi no a hasibo hura pa SEÑOR i a spièrtabo seriamente, bisando: 'Lo bo sa bon ku riba e dia ku bo sali i bai kualke kaminda, lo bo muri sigur'? I bo a bisami: 'E palabra ku mi a tende ta bon.'
\v 43 Pakiko anto bo no a kumpli ku e huramentu di SEÑOR i e mandamentu ku mi a ordenábo?"
\v 44 Tambe rei a bisa Simei: "Bo sa di tur e maldat ku bo a hasi na mi tata David bo kurason ta konsiente di esaki; pesei SEÑOR lo debolbé bo maldat riba bo mes kabes.
\p
\v 45 Ma rei Salomon lo ta bendishoná, i e trono di David lo ta stablesí dilanti di SEÑOR pa semper."
\v 46 Anto rei a ordená Bènaia, yu hòmber di Joiada, i el a sali bai i a dal é asina ku el a muri. Asina e reino a keda stablesí den man di Salomon.
\c 3
\v 1 Anto Salomon a sera un aliansa di matrimonio ku Farao, rei di Egipto, i a tuma Farao su yu muhé i a hib'é na e stat di David, te dia ku el a kaba di traha su mes kas i e kas di SEÑOR i e muraya rònt di Jerusalèm.
\v 2 Ainda e pueblo tabata ofresé sakrifisio riba e lugánan haltu, pasobra te na e dianan ei no tabatin un kas trahá pa e nòmber di SEÑOR.
\v 3 Awor Salomon tabata stima SEÑOR, i tabata kana den e statutonan di su tata David; solamente e tabata ofresé sakrifisio i kima sensia riba e lugánan haltu.
\v 4 I rei a bai Gabaon pa ofresé sakrifisio ayanan, pasobra esei tabata e lugá haltu prinsipal; Salomon a ofresé mil ofrenda kimá riba e altar ei.
\v 5 Na Gabaon SEÑOR a paresé na Salomon anochi den un soño, i Dios a bisa: "Pidi loke bo kier pa Mi dunabo."
\v 6 E ora ei Salomon a bisa: "Bo a mustra gran miserikòrdia na Bo sirbidó, mi tata David, segun ku e tabata kana Bo dilanti den bèrdat, hustisia i rektitut di kurason pa ku Bo; i Bo a reservá p'é e gran miserikòrdia aki, ku Bo a dun'é un yu hòmber pa sinta riba su trono, manera ta e kaso awe.
\v 7 "I awor, O SEÑOR mi Dios, Bo a hasi Bo sirbidó rei na lugá di mi tata David, ounke ku mi ta un mucha chikitu; mi no sa kon pa sali ni kon pa drenta.
\v 8 I Bo sirbidó ta meimei di Bo pueblo ku Bo a skohe, un pueblo grandi ku no por wòrdu numerá ni kontá pa motibu ku nan ta asina hopi.
\v 9 Asina, duna Bo sirbidó un kurason di komprendementu pa huzga Bo pueblo, pa diserní entre bon i malu. Pasobra ken ta kapas pa huzga e pueblo grandi aki di Bo?"
\v 10 I tabata agradabel den bista di SEÑOR ku Salomon a pidi esaki.
\v 11 I Dios a bis'é: "Pasobra bo a pidi esaki i no a pidi bida largu pa bo mes, ni a pidi rikesa pa bo mes, ni bo no a pidi bida di bo enemigunan, ma a pidi pa bo mes disernimentu pa komprendé hustisia,
\v 12 mira, Mi a hasi konforme bo palabranan. Ata, Mi a dunabo un kurason sabí i ku disernimentu, asina ku promé ku bo no tabatin ni ún manera bo, ni despues di bo lo no lanta otro manera bo.
\v 13 I tambe Mi a dunabo loke bo no a pidi, tantu rikesa komo onor, asina ku entre e reinan lo no tin ni ún manera bo den tur bo dianan.
\v 14 I si bo kana den Mi kamindanan i warda Mi statutonan i mandamentunan, manera bo tata David a kana, e ora ei lo Mi prolongá bo dianan."
\v 15 E ora ei Salomon a spièrta, i mira, tabata un soño. I el a bin Jerusalèm i a bai para dilanti di e arka di e aliansa di SEÑOR i a ofresé ofrendanan kimá i a hasi ofrendanan di pas, i a hasi un fiesta pa tur su sirbidónan.
\v 16 E ora ei dos muhé prostituta a bin serka rei i a bai para su dilanti.
\v 17 I esun muhé a bisa: "O mi señor, e muhé aki i ami ta biba den e mesun kas; i mi a duna lus mientras ku e tabata na kas.
\v 18 I a sosodé ku riba e di tres dia despues ku mi a duna lus, e muhé aki tambe a duna lus, i nos tabata huntu. No tabatin ningun hende straño huntu ku nos den kas; ta nos dos so tabata den kas.
\v 19 "I e muhé aki su yu hòmber a muri den anochi, pasobra el a drumi riba djé.
\v 20 Asina el a lanta mei anochi i a kohe mi yu hòmber for di banda di mi, mientras ku bo sirbiente tabata na soño, i a pon'é den su brasa, i a pone su yu hòmber morto den mi brasa.
\v 21 I ora mi a lanta mainta pa duna mi yu pechu, ata, e tabata morto; ma mainta, ora mi a wak e bon, ata, no tabata mi yu ku mi a haña."
\v 22 E ora ei e otro muhé a bisa: "Nò! Esun bibu ta mi yu i esun morto ta bo yu." Ma e promé muhé a bisa: "Nò! Esun morto ta bo yu i esun bibu ta mi yu." Asina nan tabata papia dilanti di rei.
\v 23 E ora ei rei a bisa: "Esun ta bisa: 'Esun bibu ta mi yu i esun morto ta bo yu'; i e otro ta bisa: 'Nò! Esun morto ta bo yu i esun bibu ta mi yu.'"
\v 24 I rei a bisa: "Trese un spada pa mi." Asina nan a trese un spada dilanti di rei.
\v 25 I rei a bisa: "Parti e mucha bibu na dos, i duna mitar na esun i mitar na e otro."
\v 26 E ora ei e muhé, kende su yu tabata esun bibu, a papia ku rei, pasobra e tabata profundamente konmoví pa su yu; i el a bisa: "O mi señor, dun'é e yu bibu i no mat'é di ningun manera." Ma e otro a bisa: "E lo no ta ni di mi ni di bo; partié na dos!"
\v 27 E ora ei rei a kontestá i a bisa: "Duna e promé muhé e yu bibu i no mat'é di ningun manera. Ta é ta su mama."
\v 28 Ora henter Israel a tende di e huisio ku rei a duna, nan a haña temor pa rei, pasobra nan a mira ku e sabiduria di Dios tabata den djé pa atministrá hustisia.
\c 4
\v 1 Awor rei Salomon tabata rei di henter Israel.
\v 2 I esakinan tabata su ofisialnan: Azarias, yu hòmber di Sadok, tabata saserdote;
\p
\v 3 Elihoref i Ahias, e yu hòmbernan di Sisa, tabata sekretario; Josafat, yu hòmber di Ahilud, tabata registradó;
\v 4 i Bènaia, yu hòmber di Joiada, tabata manda riba e ehérsito; i Sadok i Abiatar tabata saserdote;
\v 5 Azarias, yu hòmber di Natan, tabata manda riba e ofisialnan; i Zabud, yu hòmber di Natan, un saserdote, tabata rei su amigu;
\v 6 i Ahisar tabata mayordomo di e kas; i Adoniram, yu hòmber di Abda, tabata manda riba e hòmbernan ku mester a hasi trabou fòrsá.
\v 7 I Salomon tabatin diesdos gobernadónan ofer di henter Israel, kendenan tabata proveé kuminda pa rei i pa e hendenan di su kas; kada un mester a proveé un luna pa aña.
\v 8 I esakinan ta nan nòmber: Bèn hur, den e serunan di Efrain;
\v 9 Bèn dekar na Makaz, Saalbim, Bèt semes i Elon bèt hanan;
\v 10 Bèn hesed na Arubot (Soko tabata di djé i henter e tera di Hefer);
\v 11 Bèn abinadab na henter e teritorio di Dor (Tafat, yu muhé di Salomon, tabata su esposa);
\v 12 Baana, yu hòmber di Ahilud, na Taanak i Meguido, i henter Bèt sean, ku ta keda banda di Zaretan bou di Jezreel, for di Bèt sean te na Abel mehola, te na e otro banda di Jokmeam;
\v 13 Bèn geber, na Ramot galaad (e statnan di Jair, yu hòmber di Manasés, kualnan ta keda na Galaad, tabata di djé: e region di Argob, ku ta keda na Basan, sesenta stat grandi ku muraya i tranka di bròns tabata di djé).
\v 14 Ahinadab, yu hòmber di Ido, na Mahanaim;
\v 15 Ahimaas, na Nèftalí (tambe el a kasa ku Basemat, yu muhé di Salomon);
\v 16 Baana, yu hòmber di Husai, na Aser i Alot;
\v 17 Josafat, yu hòmber di Parúa, na Isakar;
\v 18 Simei, yu hòmber di Ela, na Benjamin;
\v 19 Geber, yu hòmber di Uri, na tera di Galaad, tera di Sehon, rei di e amoreonan, i di Og, rei di Basan; i e tabata e úniko ofisial ku tabata na e tera.
\v 20 Juda i Israel tabata mes numeroso ku e santu ku tin na abundansia kantu di laman; nan tabata kome, bebe i regosihá.
\v 21 Awor Salomon tabata goberná riba tur e reinonan for di Riu Eufrates te na e tera di e filisteonan i te na e frontera di Egipto; nan tabata trese tributo i tabata sirbi Salomon tur e dianan di su bida.
\v 22 I Salomon su provishon pa un dia tabata trinta midí di hariña fini i sesenta midí di hariña gròf,
\v 23 dies buey gordo, binti buey gòrdá den lugá di yerba bèrdè, shen karné i tambe biná, gasèl, biná di dam i parha gòrdá.
\v 24 Pasobra e tabatin dominio riba tur region pabou di Riu Eufrates; for di Tifsa te na Gaza, riba tur e reinan pabou di Riu Eufrates; i e tabatin pas na tur banda tur rònt di djé.
\v 25 Asina Juda i Israel tabata biba den siguridat, kada hòmber bou di su mata di wendrùif i bou di su palu di figo, for di Dan te na Beerseba, tur e dianan di Salomon.
\v 26 I Salomon tabatin kuarenta mil stal di kabai pa su garoshinan i diesdos mil koredó di kabai.
\v 27 I e ofisialnan ei tabata proveé kuminda pa rei Salomon i pa tur ku tabata bin na rei Salomon su mesa, kada un den su luna; nan tabata pèrkurá pa no falta nada.
\v 28 Tambe nan tabata trese puspas i yerba seku pa e kabainan i kabainan di kareda na e lugá kaminda mester a hiba esaki, kada un segun su enkargo.
\v 29 Awor Dios a duna Salomon sabiduria i disernimentu grandi i grandesa di kurason, manera e santu ku tin kantu di laman.
\v 30 I e sabiduria di Salomon tabata surpasá e sabiduria di tur e hòmbernan di oriente i tur e sabiduria di Egipto.
\v 31 Pasobra e tabata mas sabí ku tur hende, mas sabí ku Etan e esraita, Heman, Kalkol i Darda, yu hòmbernan di Mahol; i su fama tabata konosí den tur e nashonnan tur rònt.
\v 32 Tambe el a papia tres mil proverbio i su kantikanan tabata mil i sinku.
\v 33 I e tabata papia di e palunan, di e palu di seda ku tin na Líbano te na e hisòp ku ta krese na muraya; tambe e tabata papia di e bestianan, di parha, bestia ku ta lastra i piská.
\v 34 I tabata bin hende for di tur pueblo pa tende e sabiduria di Salomon, for di tur e reinan di tera ku a tende di su sabiduria.
\c 5
\v 1 Awor Hiram, rei di Tiro, a manda su sirbidónan serka Salomon, ora ku el a tende ku nan a ungié komo rei na lugá di su tata, pasobra semper Hiram tabata amigu di David.
\v 2 E ora ei Salomon a manda bisa Hiram:
\v 3 "Bo sa ku mi tata David no por a traha un kas pa e nòmber di SEÑOR su Dios pa motibu di e gueranan ku tabata rondon'é, te ora SEÑOR a pone nan bou di su plant'i pia.
\v 4 Ma awor SEÑOR mi Dios a dunami sosiegu na tur banda; no tin ni atversario ni desaster.
\p
\v 5 I mira, mi tin intenshon di traha un kas pa e nòmber di SEÑOR mi Dios, manera SEÑOR a papia ku mi tata David, bisando: 'Bo yu hòmber, kende lo Mi pone riba bo trono na bo lugá, é lo traha e kas pa Mi nòmber.'
\v 6 "Pesei anto, ordená pa nan kap palu di seda di Líbano pa mi, i mi sirbidónan lo traha huntu ku bo sirbidónan; i lo mi dunabo suèldo pa bo sirbidónan, konforme tur loke bo bisa, pasobra bo sa ku meimei di nos no tin ningun hende ku sa kon pa kap palu manera e sidonionan."
\v 7 I a sosodé ku ora Hiram a tende e palabranan di Salomon, el a regosihá mashá i a bisa: "Bendishoná sea SEÑOR awe, Kende a duna David un yu hòmber sabí riba e pueblo grandi aki."
\v 8 Asina Hiram a manda bisa Salomon: "Mi a tende e mensahe ku bo a manda pa mi; lo mi hasi loke bo ta deseá tokante di e palu di seda i di siprès.
\v 9 Mi sirbidónan lo hiba nan for di Líbano na laman; i lo mi traha flòt di nan pa pasa laman bai na e lugá ku bo dirigími, i ayanan lo mi laga lòs nan for di otro pa bo hiba nan. E ora ei lo bo kumpli ku mi deseo dor di duna mi hendenan di kas kuminda."
\v 10 Asina Hiram a duna Salomon mes tantu palu di seda i di siprès ku e tabata deseá.
\v 11 E ora ei Salomon a duna Hiram binti mil midí di trigo komo kuminda pa su hendenan di kas, i binti midí di zeta batí; asina Salomon tabata duna Hiram aña tras aña.
\v 12 I SEÑOR a duna Salomon sabiduria, meskos ku El a primintié; i tabatin pas entre Hiram i Salomon, i nan dos a sera un aliansa.
\v 13 Awor rei Salomon a lanta for di henter Israel un grupo di trahadó pa hasi trabou fòrsá; i e trahadónan pa hasi trabou fòrsá tabata trinta mil hòmber.
\v 14 I e tabata manda nan Líbano, dies mil kada luna pa turno; nan tabata ún luna na Líbano i dos luna na kas. I Adoniram tabatin enkargo di esnan ku tabata hasi trabou fòrsá.
\v 15 Awor Salomon tabatin setenta mil kargadó di karga i ochenta mil kapdó di piedra den e serunan,
\v 16 fuera di Salomon su tres mil tres shen ofisialnan prinsipal ku tabatin enkargo di e proyekto i ku tabata goberná riba e pueblo ku tabata hasi e trabou.
\v 17 Anto rei a ordená, i nan a kap piedranan grandi, piedranan kostoso, pa pone fundeshi di e kas ku piedra gekap.
\v 18 Asina Salomon su trahadónan den konstrukshon i Hiram su trahadónan den konstrukshon i e gebalitanan a kap nan, i a prepará e palunan i e piedranan pa traha e kas.
\c 6
\v 1 Awor a sosodé ku den e di kuater shent'i ochenta aña despues ku e yunan di Israel a sali for di tera di Egipto, den e di kuater aña di Salomon su reinado riba Israel, den luna di Zif, ku ta e di dos luna, el a kuminsá traha e kas di SEÑOR.
\v 2 Awor pa loke ta e kas ku rei Salomon a traha pa SEÑOR, su largura tabata sesenta kodo, su hanchura binti kodo i su haltura trinta kodo.
\v 3 I e veranda dilanti di e tèmpel di e kas tabata binti kodo largu, kual tabata korespondé ku e hanchura di e kas, i su hanchura dilanti di e kas tabata dies kodo.
\v 4 Tambe el a traha na e kas bentananan ku ta hanchu parti paden i smal parti pafó.
\v 5 I kontra muraya di e kas el a traha pisonan ku tabata tur rònt di e murayanan di e kas, tantu rònt di e tèmpel komo e santuario paden; asina el a traha kambernan tur rònt.
\v 6 E piso di mas abou tabata sinku kodo hanchu, i esun meimei tabata seis kodo hanchu i esun di tres tabata shete kodo hanchu; pasobra na e parti pafó el a traha sosten den e muraya di e kas tur rònt, pa no tin mester di hinka e balkinan den e murayanan di e kas.
\v 7 I ora ku e kas tabata wòrdu trahá, nan a trah'é di piedra prepará kaba na e lugá kaminda nan ta koba piedra; i ni martiu ni hacha ni ningun hèrmènt di heru no a wòrdu tendí den e kas mientras ku nan tabata trah'é.
\v 8 E entrada pa e piso di mas abou tabata na banda drechi di e kas; i pa medio di un trapi ku ta lora bai ariba nan tabata subi bai na e piso meimei, i for di esun di meimei na esun di tres.
\v 9 Asina el a traha e kas i a kab'é; i el a fura e kas ku balki i tabla di palu di seda.
\v 10 Tambe el a traha e pisonan kontra henter e kas, kada un sinku kodo haltu; i nan a wòrdu pegá na e kas ku palu di seda.
\v 11 Awor e palabra di SEÑOR a yega na Salomon, bisando:
\v 12 "Tokante di e kas aki ku bo ta trahando, si bo kana den Mi statutonan i ehekutá Mi ordenansanan i warda tur Mi mandamentunan dor di kana den nan, e ora ei lo Mi kumpli ku Mi palabra na bo, ku Mi a papia ku bo tata David.
\v 13 I lo Mi biba meimei di e yunan di Israel, i lo no bandoná Mi pueblo Israel."
\v 14 Asina Salomon a traha e kas i a kab'é.
\v 15 E ora ei el a traha e murayanan di paden di e kas ku tabla di palu di seda; for di flur di e kas te na plafon el a fura e murayanan di paden ku palu, i el a fura flur di e kas ku tabla di siprès.
\v 16 I na parti patras di e kas el a traha binti kodo ku tabla di palu di seda for di flur te na plafon; el a traha nan na e kas parti paden komo un santuario paden, komo e lugá santísimo.
\v 17 I e kas, esta, e tèmpel dilanti di e santuario paden, tabata kuarenta kodo largu.
\v 18 I tabatin palu di seda na e kas paden, grabá den forma di kalbas i flor habrí; tur kos tabata di palu di seda; no por a mira ningun piedra.
\p
\v 19 E ora ei el a prepará un santuario paden den e kas, pa pone e arka di e aliansa di SEÑOR ayanan.
\v 20 I e santuario paden tabata binti kodo largu, binti kodo hanchu i binti kodo haltu; i el a fur'é ku oro puru. Tambe el a fura e altar ku palu di seda.
\v 21 Asina Salomon a fura e parti paden di e kas ku oro puru. I el a kologá kadenanan di oro di un banda pa otro dilanti di e santuario paden; i el a fura esaki ku oro.
\v 22 I el a fura henter e kas ku oro, te ora ku henter e kas a keda kla. Tambe henter e altar, ku tabata banda di e santuario paden, el a fura ku oro.
\v 23 Tambe el a traha den e santuario paden dos kerubin di palu di oleifi, kada un dies kodo haltu.
\v 24 I esun hala di e kerubin tabata sinku kodo i e otro hala di e kerubin otro sinku kodo; di punta di esun hala te na punta di e otro hala tabata dies kodo.
\v 25 I e otro kerubin tabata dies kodo; tur dos kerubin tabatin e mesun midí i e mesun forma.
\v 26 E haltura di esun kerubin tabata dies kodo, i e otro kerubin meskos.
\v 27 I el a pone e kerubinnan meimei di e kas paden, i e halanan di e kerubinnan tabata habrí, asina ku hala di esun tabata toka ku esun muraya, i hala di e otro kerubin tabata toka ku e otro muraya. Asina nan halanan tabata toka ku otro den sentro di e kas.
\v 28 Tambe el a fura e kerubinnan ku oro.
\v 29 E ora ei el a graba riba tur e murayanan di e kas tur rònt figuranan di kerubin, di palma i di flor habrí, parti paden i parti pafó.
\v 30 I el a fura flur di e kas ku oro, parti paden i parti pafó.
\v 31 I pa e entrada di e santuario paden el a traha portanan di palu di oleifi, e kosein ariba i e koseinnan di porta di forma pentagonular.
\v 32 Asina el a traha dos porta di palu di oleifi, i el a graba riba nan figuranan di kerubin, di palma i di flor habrí, i a fura nan ku oro; i el a pone e oro riba e kerubinnan i riba e palmanan.
\v 33 Asina tambe, di palu di oleifi, el a traha koseinnan di porta di forma kuadrangular pa e entrada di e tèmpel,
\v 34 i dos porta di palu di siprès; e dos blatnan di esun porta tabata drai ku skarnir, i e dos blatnan di e otro porta tambe tabata drai ku skarnir.
\v 35 I el a graba kerubin, palma i flor habrí riba djé; i el a kubri e obra grabá ku oro, apliká tur kaminda igual.
\v 36 I el a traha e plenchi paden di tres kareda di piedra gekap i un kareda di balki di palu di seda.
\v 37 Den e di kuater aña fundeshi di e kas di SEÑOR a wòrdu poní, den luna di Zif.
\v 38 I den e di diesun aña, den luna di Bul, ku ta e di ocho luna, tur parti di e kas a keda kla i konforme tur su plannan. Asina el a traha shete aña riba djé.
\c 7
\v 1 Awor riba su mes kas Salomon a traha diestres aña; i asina el a kaba henter su kas.
\v 2 I el a traha e kas di e mondi será di Líbano; su largura tabata shen kodo i su hanchura sinkuenta kodo i su haltura trinta kodo, riba kuater kareda di pilar di palu di seda, ku balki di palu di seda riba e pilarnan.
\v 3 I e tabata furá ku palu di seda na parti ariba di e kambernan na banda, kualnan tabata riba e kuarent'i sinku pilarnan, diesinku den kada kareda.
\v 4 I tabatin tres kareda di bentana ku ta hanchu parti paden i smal parti pafó, i tabatin bentana enfrente di otro bentana den tres kareda.
\v 5 I tur e entradanan i koseinnan di porta tabatin leishi di forma kuadrangular, i tabatin bentana enfrente di otro bentana den tres kareda.
\v 6 Despues el a traha e sala di pilarnan; su largura tabata sinkuenta kodo i su hanchura trinta kodo; i tabatin un veranda nan dilanti i pilarnan i un drèmpel nan dilanti.
\v 7 I el a traha e sala di trono, kaminda e mester a huzga, e sala di hustisia; i esaki tabata furá ku palu di seda for di flur te na plafon.
\v 8 I su kas ku e lo a bai biba aden, e otro plenchi mas paden di e sala, tabata di e mesun sorto di trabou. Tambe Salomon a traha un kas manera e sala aki pa Farao su yu muhé, ku kende Salomon a kasa.
\v 9 Tur esakinan tabata di piedra kostoso, di piedra gekap segun midí, kòrtá ku zag, paden i pafó; i esaki for di fundeshi te na nòk, i asina tambe na e parti pafó te na e plenchi grandi.
\v 10 I e fundeshi tabata di piedra kostoso, piedra grandi, piedra di dies kodo i piedra di ocho kodo.
\v 11 I ariba tabatin piedra kostoso, piedra gekap segun midí, i palu di seda.
\v 12 Asina tur rònt di e plenchi grandi tabatin tres kareda di piedra gekap i un kareda di balki di palu di seda, meskos ku e plenchi paden di e kas di SEÑOR, i e veranda di e kas.
\v 13 Awor rei Salomon a manda buska Hiram for di Tiro.
\p
\v 14 E tabata yu hòmber di un biuda for di e tribu di Nèftalí, i su tata tabata un hòmber di Tiro, un trahadó di obra di bròns; i e tabata yen di sabiduria, komprendementu i kapasidat pa traha kualke obra di bròns. Asina el a bin serka rei Salomon i a hasi tur su trabou.
\v 15 I el a basha e dos pilarnan di bròns; diesocho kodo tabata e haltura di un pilar, i un liña di midi di diesdos kodo por a pasa rònt di tur dos.
\v 16 Tambe el a traha dos kapitel di bròns bashá pa pone riba kabes di e pilarnan; e haltura di esun kapitel tabata sinku kodo i e haltura di e otro kapitel tabata sinku kodo.
\v 17 Tabatin nètnan di knopwèrk i hilu lorá manera kadena pa e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan; shete pa esun kapitel i shete pa e otro kapitel.
\v 18 Asina el a traha e pilarnan, i dos kareda tur rònt di esun knopwèrk pa tapa e kapitelnan ku tabata riba tòp di e granatapelnan; i meskos el a hasi pa e otro kapitel.
\v 19 I e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan den e veranda tabata di diseño di leli, kuater kodo.
\v 20 I tabatin kapitelnan tambe riba e dos pilarnan, pegá ku e bola ku tabata banda di e knopwèrk; i dos shen granatapel den kareda rònt di tur dos kapitel.
\v 21 Asina el a lanta e pilarnan na e veranda di e tèmpel; i el a lanta e pilar di banda drechi i a yam'é Jakin, i el a lanta e pilar di banda robes i a yam'é Boaz.
\v 22 I riba kabes di e pilarnan tabatin diseño di leli. Asina e trabou di e pilarnan a keda kla.
\v 23 Awor el a traha e laman di metal bashá, dies kodo di rant pa rant, den forma rondó, i su haltura tabata sinku kodo, i un liña di midi di trinta kodo por a pasa rònt di djé.
\v 24 I bou di su rant tabatin kalbas pasá tur rònt, dies pa kada kodo, ku tabata rondoná e laman kompletamente; e kalbasnan tabata den dos kareda, bashá huntu ku e restu.
\v 25 E laman tabata para riba diesdos buey, tres kara panòrt, tres kara pabou, tres kara pasùit i tres kara pariba; i e laman tabata poní riba nan, i tur nan parti patras tabata den direkshon paden.
\v 26 I e tabata mes diki ku hanchura di un man, i su rant tabata trahá manera rant di un kopa, manera un flor di leli; e por a kontené dos mil bato.
\v 27 E ora ei el a traha e dies basenan di bròns; e largura di kada base tabata kuater kodo i su hanchura kuater kodo i su haltura tres kodo.
\v 28 I e diseño di e basenan tabata asin'aki: nan tabatin rant, esta, rant meimei di e leishinan,
\v 29 i na e rantnan ku tabata entre e leishinan tabatin leon, buey i kerubin; i na e leishinan tabatin un pedestal ariba, i bou di e leonnan i bueynan tabatin krans ta kologá.
\v 30 Awor kada base tabatin kuater wil di bròns ku as di bròns, i su kuater pianan tabatin stet; bou di e labamano tabatin stet di metal bashá, ku krans na kada banda.
\v 31 I boka di e labamano paden di e korona na e parti ariba tabata un kodo, i su boka tabata rondó manera diseño di un pedestal, un kodo i mei; i tambe na su boka tabatin figuranan grabá, i nan rantnan tabata kuadrá, no rondó.
\v 32 I e kuater wilnan tabata bou di e rantnan, i e asnan di e wilnan tabata riba e base. I e haltura di un wil tabata un kodo i mei.
\v 33 I e wilnan tabata trahá manera wil di garoshi. Nan asnan, nan rimnan, nan spaknan i nan nafnan, tur tabata bashá.
\v 34 Awor tabatin kuater stet na e kuater skinanan di kada base; su stetnan tabata forma parti di e base mes.
\v 35 I na e parti ariba di e base tabatin un rant, mei kodo haltu, tur rònt, i na e parti ariba di e base su mannan i su rantnan tabata forma parti di djé.
\v 36 I riba superfisio di su mannan i riba su rantnan el a graba kerubin, leon i palma, konforme e espasio disponibel riba kada un, ku krans tur rònt.
\v 37 El a traha e dies basenan asin'aki: nan tur tabata bashá meskos, di e mesun midí i di e mesun forma.
\v 38 I el a traha dies labamano di bròns, kada labamano tabata kontené kuarenta bato; kada labamano tabata midi kuater kodo, i riba kada un di e dies basenan tabatin un labamano.
\v 39 E ora ei el a pone e basenan, sinku na banda drechi di e kas i sinku na banda robes di e kas; i el a pone e laman di metal bashá na banda drechi di e kas parti pariba, direkshon sùit.
\v 40 Awor Hiram a traha e labamanonan, e skòpnan i e puncheronan. Asina Hiram a tèrminá tur e trabou ku e tabata hasi pa rei Salomon den e kas di SEÑOR:
\v 41 e dos pilarnan; e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e dos pilarnan; e dos knopwèrknan pa tapa e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan;
\v 42 e kuater shen granatapelnan pa e dos knopwèrknan, dos kareda di granatapel pa kada knopwèrk, pa tapa e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan;
\v 43 e dies basenan ku e dies labamanonan riba e basenan;
\v 44 e laman i e diesdos bueynan bou di e laman;
\v 45 e hèmchinan, e skòpnan i e puncheronan. Tur e artíkulonan di uzo aki ku Hiram a traha pa rei Salomon den e kas di SEÑOR tabata di bròns lombrá.
\v 46 Den e sabana di Jordan rei a basha nan, den tera di klei, entre Sukot i Saretan.
\v 47 I Salomon a laga tur e artíkulonan di uzo sin pisa, pasobra nan tabata muchu hopi; e peso di e bròns no por a wòrdu kalkulá.
\p
\v 48 I Salomon a traha tur e artíkulonan di uzo ku tabatin den e kas di SEÑOR: e altar di oro; e mesa di oro ku tabatin e pan di e Presensia riba djé;
\v 49 e kandelánan, sinku na banda drechi i sinku na banda robes, dilanti di e santuario paden, di oro puru; e flornan, e lampinan i e skèrnan pa kòrta mecha, di oro;
\v 50 e kopanan, e kosnan pa paga lampi, e kòmchinan, e kucharanan i e weanan pa kandela, di oro puru; i e skarnirnan, tantu pa e portanan di e kas paden, e lugá santísimo, komo pa e portanan di e kas, esta, di e tèmpel, di oro.
\v 51 Asina tur e trabou ku rei Salomon a hasi den e kas di SEÑOR a keda kla. I Salomon a trese e kosnan ku su tata David a dediká, e plata i e oro i e artíkulonan di uzo; i el a pone nan den e lugánan di warda tesoro di e kas di SEÑOR.
\c 8
\v 1 E ora ei Salomon a reuní e ansianonan di Israel i tur e kabesantenan di e tribunan, e lidernan di e kasnan di e tatanan di e yunan di Israel, serka rei Salomon na Jerusalèm, pa trese e arka di e aliansa di SEÑOR for di e stat di David, ku ta Sion.
\v 2 I tur e hòmbernan di Israel a reuní serka rei Salomon na e fiesta, den luna di Etanim, ku ta e di shete luna.
\v 3 E ora ei tur e ansianonan di Israel a bin, i e saserdotenan a hisa e arka.
\v 4 I nan a trese e arka di SEÑOR, e tènt di reunion i tur e artíkulonan di uzo santu, ku tabatin den e tènt; i esakinan e saserdotenan i e levitanan a trese.
\v 5 Anto rei Salomon i henter e kongregashon di Israel, ku a reuní serka djé, tabata huntu kuné dilanti di e arka, i nan tabata ofresé komo sakrifisio asina tantu karné i buey ku nan no por a wòrdu kontá ni numerá.
\v 6 E ora ei e saserdotenan a hiba e arka di e aliansa di SEÑOR na su lugá den e santuario paden di e kas, na e lugá santísimo, bou di e halanan di e kerubinnan.
\v 7 Pasobra e kerubinnan tabatin nan halanan habrí ofer di e lugá di e arka, i for di ariba e kerubinnan tabata tapa e arka i su baranan.
\v 8 Ma e baranan tabata asina largu ku por a mira e puntanan di e baranan for di e lugá santu dilanti di e santuario paden, ma no por a mira nan di pafó; nan ta ayanan te dia djawe.
\v 9 No tabatin nada den e arka sino solamente e dos tablanan di piedra ku Moisés a pone den djé na Horèb, kaminda SEÑOR a sera un aliansa ku e yunan di Israel, tempu ku nan a sali for di tera di Egipto.
\v 10 I a sosodé ku ora e saserdotenan a sali for di e lugá santu, e nubia a yena e kas di SEÑOR,
\v 11 asina ku e saserdotenan no por a keda para pa sirbi, pa motibu di e nubia; pasobra e gloria di SEÑOR a yena e kas di SEÑOR.
\v 12 E ora ei Salomon a bisa: "SEÑOR a bisa ku E lo biba den e nubia skur.
\v 13 Siguramente mi a traha un kas magnífiko pa Bo, un lugá pa Bo biba aden pa semper."
\v 14 E ora ei rei a bira su kara i a bendishoná henter e asamblea di Israel, mientras ku henter e asamblea di Israel tabata pará.
\v 15 I el a bisa: "Bendishoná sea SEÑOR, e Dios di Israel, Kende a papia ku Su boka ku mi tata David i a kumpli ku esaki ku Su man, bisando:
\v 16 'For di dia ku Mi a saka Mi pueblo Israel for di Egipto, Mi no a skohe ni un stat for di tur e tribunan di Israel pa traha un kas aden pa Mi nòmber por ta ayanan, ma Mi a skohe David pa ta riba Mi pueblo Israel.'
\v 17 "Awor tabata riba kurason di mi tata David pa traha un kas pa e nòmber di SEÑOR, e Dios di Israel.
\v 18 Ma SEÑOR a bisa mi tata David: 'Pasobra tabata riba bo kurason pa traha un kas pa Mi nòmber, bo a hasi bon di tin esaki riba bo kurason.
\v 19 Sinembargo, abo lo no traha e kas, ma bo yu hòmber ku lo sali for di bo lomo, é lo traha e kas pa Mi nòmber.'
\v 20 "Awor SEÑOR a kumpli ku Su palabra ku El a papia; pasobra mi a lanta na lugá di mi tata David i ta sinta riba trono di Israel, manera SEÑOR a primintí; i mi a traha e kas pa e nòmber di SEÑOR, e Dios di Israel.
\v 21 I ayanan mi a traha un lugá pa e arka, ku tin e aliansa di SEÑOR aden, kual El a sera ku nos tatanan, tempu ku El a saka nan for di tera di Egipto."
\v 22 E ora ei Salomon a bai para dilanti di e altar di SEÑOR den presensia di henter e asamblea di Israel i a habri su mannan na shelu.
\v 23 I el a bisa: "O SEÑOR, e Dios di Israel, no tin ningun Dios manera Bo, ni ariba den shelu ni abou riba tera, Kende ta warda e aliansa i ta mustra miserikòrdia na Bo sirbidónan ku ta kana Bo dilanti ku henter nan kurason,
\v 24 Kende a kumpli ku Bo sirbidó, mi tata David, loke Bo a primintié; di bèrdat, Bo a papia ku Bo boka i a kumpli ku esaki ku Bo man, manera ta e kaso awe.
\v 25 "Pesei anto, O SEÑOR, e Dios di Israel, kumpli ku Bo sirbidó, mi tata David, loke Bo a primintié, bisando: 'Lo bo no falta un hòmber pa sinta riba trono di Israel, kontal ku bo yu hòmbernan pèrkurá di warda nan kaminda, pa kana Mi dilanti manera abo a kana.'
\p
\v 26 Pesei anto, O Dios di Israel, mi ta pidiBo, laga Bo palabra ku Bo a papia ku Bo sirbidó, mi tata David, keda konfirmá.
\v 27 "Ma di bèrdat Dios lo biba riba tera? Mira, shelu i e shelu di shelunan no por kontenéBo; kuantu menos e kas aki ku mi a traha!
\v 28 Sinembargo, pone atenshon na e orashon di Bo sirbidó i na su súplika, O SEÑOR mi Dios, pa skucha e sklamashon i e orashon ku Bo sirbidó ta hasi awe Bo dilanti;
\v 29 ku Bo wowo por ta habrí di nochi i di dia den direkshon di e kas aki, den direkshon di e lugá di kual Bo a bisa: 'Mi nòmber lo ta ayanan,' pa skucha e orashon ku Bo sirbidó lo hasi den direkshon di e lugá aki.
\v 30 I skucha e súplika di Bo sirbidó i di Bo pueblo Israel, ora nan ta hasi orashon den direkshon di e lugá aki; tende Abo den shelu, Bo lugá di biba; tende i pordoná.
\v 31 "Si un hende peka kontra su próhimo i wòrdu obligá pa hasi huramentu, i e bin hura dilanti di Bo altar den e kas aki,
\v 32 e ora ei tende Abo den shelu, i aktua i huzga Bo sirbidónan, i kondená e malbado dor di trese su manera di aktua riba su mes kabes, i hustifiká e hustu dor di dun'é segun su hustisia.
\v 33 "Ora Bo pueblo Israel wòrdu derotá dilanti di un enemigu, pasobra nan a peka kontra Bo, si nan bolbe serka Bo atrobe i konfesá Bo nòmber i hasi orashon i súplika na Bo den e kas aki,
\v 34 e ora ei tende Abo den shelu, i pordoná e piká di Bo pueblo Israel i trese nan bèk na e tera ku Bo a duna nan tatanan.
\v 35 "Ora ku e shelunan keda será i no tin awaseru, pasobra nan a peka kontra Bo, i nan hasi orashon den direkshon di e lugá aki i konfesá Bo nòmber, i bira for di nan piká ora Bo afligí nan,
\v 36 e ora ei tende Abo den shelu i pordoná e piká di Bo sirbidónan i di Bo pueblo Israel, sí, siña nan e bon kaminda ku nan mester kana aden. I manda awaseru riba Bo tera ku Bo a duna Bo pueblo komo erensia.
\v 37 "Ora tin hamber den e tera, òf pestilensia, pispis òf beskem, tirakochi brùin òf tirakochi bèrdè; ora nan enemigu rondoná nan den e tera di nan statnan; kualke plaga òf kualke malesa ku sea;
\v 38 kualke orashon òf súplika ku un hende òf ku henter Bo pueblo Israel hasi, ora kada un konosé e aflikshon di su mes kurason, i ta habri su mannan den direkshon di e kas aki
\v 39 e ora ei tende Abo den shelu, Bo lugá di biba, i pordoná, i aktua, i duna kada un segun tur su kamindanan, kende su kurason Bo konosé (pasobra ta Abo so konosé kurason di tur e yunan di hende),
\v 40 pa nan tin temor pa Bo tur e dianan ku nan ta biba den e tera ku Bo a duna nos tatanan.
\v 41 "Tambe tokante di e stranhero ku no ta di Bo pueblo Israel, ora ku e bin for di un tera leu pa kousa di Bo nòmber
\v 42 (pasobra nan lo tende di Bo gran nòmber i Bo man poderoso i di Bo brasa ekstendí), ora ku e bin hasi orashon den direkshon di e kas aki,
\v 43 tende Abo den shelu, Bo lugá di biba, i hasi konforme tur loke e stranhero pidiBo, pa tur e pueblonan di tera por konosé Bo nòmber, pa tin temor pa Bo manera Bo pueblo Israel, i pa nan sa ku e kas aki ku mi a traha ta wòrdu yamá na Bo nòmber.
\v 44 "Ora Bo pueblo sali pa bai bringa kontra nan enemigu, unda ku Bo manda nan, i nan hasi orashon na SEÑOR den direkshon di e stat ku Bo a skohe i e kas ku mi a traha pa Bo nòmber,
\v 45 e ora ei tende den shelu nan orashon i nan súplika, i sostené nan kousa.
\v 46 "Ora nan peka kontra Bo (pasobra no tin ningun hende ku no ta peka) i Bo ta rabiá ku nan i ta entregá nan na un enemigu, asina ku nan ta hiba nan komo katibu na tera di e enemigu, sea leu òf serka;
\v 47 si nan pensa bon na e tera kaminda nan a wòrdu hibá komo katibu, i repentí, i hasi súplika na Bo na e tera di esnan ku a hiba nan komo katibu, bisando: 'Nos a peka i a kometé inikidat, nos a hasi maldat';
\v 48 si nan bolbe serka Bo ku henter nan kurason i ku henter nan alma na e tera di nan enemigunan ku a hiba nan komo katibu, i nan hasi orashon na Bo den direkshon di nan tera ku Bo a duna nan tatanan, e stat ku Bo a skohe i e kas ku mi a traha pa Bo nòmber,
\v 49 e ora ei tende nan orashon i nan súplika den shelu, Bo lugá di biba, i sostené nan kousa,
\v 50 i pordoná Bo pueblo ku a peka kontra Bo i tur nan transgreshonnan ku nan a transgresá kontra Bo, i laga nan haña kompashon serka esnan ku a hiba nan komo katibu, pa nan tin kompashon di nan
\v 51 (pasobra nan ta Bo pueblo i Bo erensia ku Bo a saka for di Egipto, for di meimei di e fòrnu di heru),
\v 52 pa Bo wowo por ta habrí pa e súplika di Bo sirbidó i pa e súplika di Bo pueblo Israel, pa skucha nan ki ora ku nan yama na Bo.
\v 53 Pasobra Bo a separá nan for di tur e pueblonan di tera komo Bo erensia, manera Bo a papia pa medio di Bo sirbidó Moisés, tempu ku Bo a saka nos tatanan for di Egipto, O Señor DIOS."
\p
\v 54 I a sosodé ku ora Salomon a kaba di hasi henter e orashon i súplika aki na SEÑOR, el a lanta for di dilanti di e altar di SEÑOR, kaminda e tabata na rudia ku su mannan habrí na shelu.
\v 55 I el a para i a bendishoná henter e asamblea di Israel na bos haltu, bisando:
\v 56 "Bendishoná sea SEÑOR, Kende a duna sosiegu na Su pueblo Israel, konforme tur loke ku El a primintí; ni un palabra di tur Su bon promesa ku El a hasi pa medio di Su sirbidó Moisés no a faya.
\v 57 Ku SEÑOR nos Dios sea ku nos, manera E tabata ku nos tatanan; ku E no laga nos ni bandoná nos,
\v 58 ku E hala nos kurason serka djE, pa kana den tur Su kamindanan i pa warda Su mandamentunan, Su statutonan i Su ordenansanan, ku El a ordená nos tatanan.
\v 59 I ku e palabranan aki di mi, ku kualnan mi a hasi súplika dilanti di SEÑOR, keda serka di SEÑOR nos Dios di dia i anochi, pa E sostené e kousa di Su sirbidó i e kousa di Su pueblo Israel, manera kada dia ta eksigí,
\v 60 asina ku tur e pueblonan di tera por sa ku SEÑOR ta Dios; no tin ningun otro.
\v 61 Pesei, laga boso kurason ta kompletamente dediká na SEÑOR nos Dios, pa kana den Su statutonan i pa warda Su mandamentunan, manera riba e dia djawe."
\v 62 Awor rei i henter Israel huntu kuné a ofresé sakrifisionan dilanti di SEÑOR.
\v 63 I Salomon a ofresé komo e sakrifisio di ofrendanan di pas, ku el a ofresé na SEÑOR, bint'i dos mil buey i shent'i binti mil karné. Asina rei i tur e yunan di Israel a dediká e kas di SEÑOR.
\v 64 Riba e mesun dia rei a konsagrá e parti meimei di e plenchi ku tabata keda dilanti di e kas di SEÑOR, pasobra einan el a ofresé e ofrenda kimá, e ofrenda di mainshi i e vèt di e ofrendanan di pas; pasobra e altar di bròns ku tabata dilanti di SEÑOR tabata muchu chikitu pa kontené e ofrenda kimá, e ofrenda di mainshi i e vèt di e ofrendanan di pas.
\v 65 Asina Salomon a selebrá e fiesta e dia ei, i henter Israel huntu kuné, un asamblea grandi for di e entrada di Hamat te na e roi di Egipto, dilanti di SEÑOR nos Dios, pa shete dia i shete dia mas, esta, dieskuater dia.
\v 66 Riba e di ocho dia el a manda e pueblo bai i nan a bendishoná rei. E ora ei nan a bai na nan tèntnan ku goso i ku kurason kontentu pa tur e bondat ku SEÑOR a mustra na Su sirbidó David i na Su pueblo Israel.
\c 9
\v 1 Awor a sosodé ku ora Salomon a kaba di traha e kas di SEÑOR, i rei su kas, i tur loke Salomon tabata deseá di hasi,
\v 2 SEÑOR a paresé na Salomon pa di dos biaha, manera El a paresé na djé na Gabaon.
\v 3 I SEÑOR a bis'é: "Mi a tende bo orashon i bo súplika ku bo a hasi Mi dilanti; Mi a konsagrá e kas aki ku bo a traha dor di pone Mi nòmber ayanan pa semper, i Mi wowo i Mi kurason lo ta einan kontinuamente.
\v 4 "I pa loke t'abo, si bo kana Mi dilanti manera bo tata David a kana, den integridat di kurason i den rektitut, hasiendo konforme tur loke Mi a ordenábo, i si bo warda Mi statutonan i Mi ordenansanan,
\v 5 e ora ei lo Mi stablesé e trono di bo reino riba Israel pa semper, manera Mi a primintí bo tata David, bisando: 'Lo bo no falta un hòmber riba trono di Israel.'
\v 6 "Ma si abo òf bo yu hòmbernan laga di siguiMi, i no ta warda Mi mandamentunan i Mi statutonan ku Mi a pone boso dilanti, i boso bai sirbi otro diosnan i adorá nan,
\v 7 e ora ei lo Mi kòrta Israel kita for di e tera ku Mi a duna nan, i e kas ku Mi a konsagrá pa Mi nòmber, lo Mi tira for di Mi bista. Asina Israel lo bira un proverbio i un refran den tur pueblo.
\v 8 I e kas aki lo bira un monton di ruina; ken ku pasa banda di djé lo keda asombrá, i lo hasi bofon i bisa: 'Pakiko SEÑOR a hasi asina ku e tera aki i ku e kas aki?'
\v 9 I nan lo bisa: 'Pasobra nan a bandoná SEÑOR nan Dios, Kende a saka nan tatanan for di tera di Egipto, i a adoptá otro diosnan, a adorá nan i a sirbi nan; pesei SEÑOR a trese tur e atversidat aki riba nan.'"
\v 10 I a sosodé ku na fin di binti aña den kualnan Salomon a traha e dos kasnan, e kas di SEÑOR i e kas di rei
\v 11 (Hiram, rei di Tiro, a proveé pa Salomon palu di seda i di siprès i oro, kuantu ku e tabata deseá), rei Salomon a duna Hiram binti stat den e tera di Galilea.
\v 12 Asina Hiram a sali for di Tiro pa bai mira e statnan ku Salomon a dun'é, i e no a gusta nan.
\v 13 I el a bisa: "Ta ki sorto di statnan esakinan ta ku bo a dunami, mi ruman?" I nan a yama nan tera di Kabul te dia djawe.
\v 14 I Hiram a manda shent'i binti talento di oro pa rei.
\v 15 Awor esaki ta e relato tokante di e trabou fòrsá ku rei Salomon a eksigí pa traha e kas di SEÑOR, su mes kas, e sitadel, e muraya di Jerusalèm, Hazor, Meguido i Gezer.
\v 16 Farao, rei di Egipto, a bai i a kapturá Gezer, i a kim'é ku kandela, a mata e kananeonan ku tabata biba den e stat, i a duna esaki komo regalo di brùit na su yu muhé, esposa di Salomon.
\v 17 Asina Salomon a rekonstruí Gezer i Bèt horon abou,
\v 18 i Baalat i Tamar den desierto, na tera di Juda,
\p
\v 19 i tur e statnan di depósito ku Salomon tabatin, e statnan pa su garoshinan i e statnan pa su koredónan di kabai, i tur loke Salomon tabata deseá di traha na Jerusalèm, na Líbano i na henter e tera bou di su dominio.
\v 20 Pa loke ta henter e pueblo ku a keda di e amoreonan, e heteonan, e ferezeonan, e heveonan i e jebuseonan, kendenan no tabata pertenesé na e yunan di Israel,
\v 21 nan desendientenan ku a keda despues di nan na e tera ku e yunan di Israel no tabata por a destruí kompletamente, for di esakinan Salomon a eksigí trahadó fòrsá te dia djawe.
\v 22 Ma Salomon no a hasi ningun di e yunan di Israel esklabu, pasobra nan tabata hòmbernan di guera, su sirbidónan, su prensnan, su kapitannan, su komandantenan di garoshi i su koredónan di kabai.
\v 23 Esakinan tabata e ofisialnan prinsipal ku tabatin enkargo di e trabou di Salomon, sinku shent'i sinkuenta, kendenan tabata goberná e pueblo ku tabata hasi e trabou.
\v 24 Asina ku Farao su yu muhé a sali for di e stat di David pa bai su kas ku Salomon a traha p'é, Salomon a traha e sitadel.
\v 25 Awor tres biaha pa aña Salomon tabata ofresé ofrendanan kimá i ofrendanan di pas riba e altar ku el a traha pa SEÑOR, i tabata kima sensia huntu ku esakinan riba e altar ku tabata dilanti di SEÑOR. Asina el a kaba e kas.
\v 26 Tambe rei Salomon a traha un flota di barku na Ezion geber, ku ta keda serka di Elot kantu di Laman Kòrá, na tera di Edòm.
\v 27 I Hiram a manda su sirbidónan ku e flota, marineronan ku tabata konosé laman, huntu ku e sirbidónan di Salomon.
\v 28 I nan a bai Ofir i a buska kuater shent'i binti talento di oro for di ayanan, i a trese esaki pa rei Salomon.
\c 10
\v 1 Awor ora reina di Saba a tende di e fama di Salomon tokante di e nòmber di SEÑOR, el a bin pa pon'é na prueba ku preguntanan difisil.
\v 2 Asina el a bin Jerusalèm, kompañá pa un grupo masha grandi, ku kamelnan kargá ku speserei i masha hopi oro i piedra presioso. Ora ku el a yega serka Salomon, el a papia kuné di tur loke tabatin riba su kurason.
\v 3 I Salomon a kontestá tur su preguntanan; no tabatin nada ku tabata muchu difisil pa rei splika reina di Saba.
\v 4 Ora reina di Saba a ripará tur e sabiduria di Salomon, e kas ku el a traha,
\v 5 e kuminda di su mesa, e òrdu di sinta di su ofisialnan, e manera di sirbi di su sirbidónan di mesa i nan paña di bisti, su koperonan i su trapi ku e tabata subi pa bai na e kas di SEÑOR, el a keda boka habrí.
\v 6 E ora ei el a bisa rei: "Tabata bèrdat loke mi a tende na mi mes tera tokante di bo palabranan i bo sabiduria.
\v 7 Sinembargo, mi no a kere e palabranan, te ora mi a bin i mi a mira ku mi mes wowo. I mira, ni mitar nan no a kontami. Den sabiduria i prosperidat bo ta surpasá e palabranan ku mi a tende.
\v 8 Ki bendishoná bo hòmbernan ta, ki bendishoná e sirbidónan di bo aki ta, ku kontinuamente ta para bo dilanti i ta tende bo sabiduria.
\v 9 Bendishoná sea SEÑOR bo Dios, Kende tin delisia den bo, i a ponebo riba trono di Israel; pasobra SEÑOR a stima Israel pa semper, pesei El a hasibo rei, pa hasi huisio i hustisia."
\v 10 I reina di Saba a duna rei shent'i binti talento di oro i un kantidat masha grandi di speserei i piedra presioso. Nunka mas a drenta un kantidat asina grandi di speserei manera esun ku reina di Saba a duna rei Salomon.
\v 11 I tambe e barkunan di Hiram, ku tabata trese oro for di Ofir, tabata trese for di Ofir un kantidat masha grandi di palu di sándalo i piedra presioso.
\v 12 I for di e palunan di sándalo rei a traha stet pa e kas di SEÑOR i pa rei su kas, tambe salterio i arpa pa e kantadónan; nunka mas a drenta palu di sándalo asina, ni nan no a wòrdu mirá mas te dia djawe.
\v 13 I rei Salomon a duna reina di Saba tur loke e tabata deseá, tur loke el a pidi, fuera di loke el a dun'é konforme su abundansia real. E ora ei el a bai bèk na su mes pais huntu ku su sirbidónan.
\v 14 Awor e peso di oro ku a drenta pa Salomon den un aña tabata seis shent'i sesent'i seis talento di oro,
\v 15 fuera di loke tabata drenta di e negoshantenan i di e merkansia di e komersiantenan i di tur e reinan di e arabirnan i di e gobernantenan di e tera.
\v 16 I rei Salomon a traha dos shen eskudo grandi di oro batí, i a uza seis shen siklo di oro pa kada eskudo grandi.
\v 17 I el a traha tres shen eskudo di oro batí i a uza tres mina di oro pa kada eskudo; i rei a pone nan den e kas di e mondi será di Líbano.
\v 18 Ademas, rei a traha un trono grandi di ivor i a fur'é ku oro refiná.
\v 19 E trono tabatin seis tret i e parti haltu di e trono parti patras tabata rondó; i tabatin man na kada banda di e asiento i dos leon pará banda di e mannan.
\p
\v 20 I tabatin diesdos leon pará einan na kada banda riba e seis tretnan; nada similar no a wòrdu trahá pa ningun otro reino.
\v 21 I tur e kopanan di bebe di rei Salomon tabata di oro, i tur e artíkulonan di uzo di e kas di e mondi será di Líbano tabata di oro puru. Nada no tabata di plata; esaki no tabata wòrdu konsiderá di balor den e dianan di Salomon.
\v 22 Pasobra rei tabatin e barkunan di Tarsis huntu ku e barkunan di Hiram riba laman; un biaha den kada tres aña e barkunan di Tarsis tabata bin trese oro, plata, ivor, makaku i pouwis.
\v 23 Asina rei Salomon a surpasá tur e reinan di tera den rikesa i den sabiduria.
\v 24 I henter tera tabata buska e presensia di Salomon, pa tende su sabiduria ku Dios a pone den su kurason.
\v 25 I tur hende tabata trese su regalo, artíkulonan di plata i di oro, paña pa bisti, arma, speserei, kabai i mula, kada aña un sierto kantidat.
\v 26 Awor Salomon a akumulá garoshi i koredó di kabai; i e tabatin mil kuater shen garoshi i diesdos mil koredó di kabai, i el a stashoná nan den e statnan di garoshi i serka rei na Jerusalèm.
\v 27 I rei a hasi plata mes komun ku piedra na Jerusalèm, i el a hasi palu di seda mes abundante ku palu di sikamor ku ta krese den vaye.
\v 28 Tambe Salomon tabata importá kabai for di Egipto i Kue, i rei su komersiantenan tabata kumpra nan na Kue na un preis.
\v 29 I un garoshi importá for di Egipto tabata kosta seis shen siklo di plata, i un kabai shent'i sinkuenta; i na e mesun manera nan tabata eksportá nan pa tur e reinan di e heteonan i pa e reinan di Siria.
\c 11
\v 1 Awor rei Salomon tabata stima hopi muhé stranhero fuera di e yu muhé di Farao: muhénan di Moab, Amon, Edòm, Sidon i muhénan heteo,
\v 2 for di e nashonnan di kualnan SEÑOR a bisa e yunan di Israel: "Boso no mester emparentá ku nan, ni nan no mester emparentá ku boso, pasobra siguramente nan lo hasi boso kurason desviá pa sigui tras di nan diosnan." Salomon a tene duru na esakinan den amor.
\v 3 I e tabatin shete shen esposa, prensèsnan, i tres shen konkubina, i su esposanan a hasi su kurason desviá.
\v 4 Pasobra a sosodé ku ora Salomon a bira bieu, su esposanan a hasi su kurason desviá pa sigui tras di otro diosnan; i su kurason no tabata kompletamente dediká na SEÑOR su Dios, manera kurason di su tata David tabata.
\v 5 Pasobra Salomon a sigui tras di Astoret, e diosa di e sidonionan, i tras di Milkom, e ídolo abominabel di e amonitanan.
\v 6 I Salomon a hasi loke tabata malu den bista di SEÑOR, i no tabata sigui SEÑOR kompletamente, manera su tata David a hasi.
\v 7 Anto Salomon a traha un lugá haltu pa Kemos, e ídolo abominabel di Moab, riba e seru ku ta keda pariba di Jerusalèm, i pa Molok, e ídolo abominabel di e yu hòmbernan di Amon.
\v 8 Asina tambe el a hasi pa tur su esposanan stranhero, kendenan tabata kima sensia i tabata ofresé sakrifisio na nan diosnan.
\v 9 Awor SEÑOR tabata rabiá ku Salomon, pasobra su kurason a desviá for di SEÑOR, e Dios di Israel, Kende a paresé na djé dos biaha,
\v 10 i Kende a orden'é tokante di e asunto aki, pa e no sigui tras di otro diosnan; ma e no a kumpli ku loke SEÑOR a ordená.
\v 11 Asina SEÑOR a bisa Salomon: "Pasobra bo a hasi esaki, i bo no a warda Mi aliansa i Mi statutonan ku Mi a ordenábo, lo Mi sker e reino kit'é for di bo sigur sigur i dun'é na bo sirbidó.
\v 12 Sinembargo, lo Mi no hasié den bo dianan, pa kousa di bo tata David; ma lo Mi sker é kit'é for di man di bo yu hòmber.
\v 13 Sinembargo, lo Mi no sker henter e reino kit'é, ma lo Mi duna un tribu na bo yu hòmber pa kousa di Mi sirbidó David i pa kousa di Jerusalèm ku Mi a skohe."
\v 14 E ora ei SEÑOR a lanta un atversario kontra Salomon, Hadad e edomita; e tabata di e famia real na Edòm.
\v 15 Pasobra a sosodé, tempu David tabata na Edòm, i Joab, komandante di e ehérsito, a bai pa dera e mortonan, i a mata tur hòmber na Edòm
\v 16 (pasobra Joab i henter Israel a keda ayanan seis luna, te ora ku el a kaba ku tur hòmber na Edòm),
\v 17 ku Hadad a hui bai Egipto, é ku algun edomita, sirbidónan di su tata, huntu kuné. Na e tempu ei Hadad tabata mucha ainda.
\v 18 I nan a lanta bai for di Madian i a yega Paran; i nan a hiba hòmbernan huntu ku nan for di Paran i a bin Egipto serka Farao, rei di Egipto, kende a dun'é un kas, a proveé kuminda p'é i a dun'é un pida tereno.
\v 19 Awor Hadad a haña gran apresio serka Farao, asina ku el a dun'é e ruman muhé di su kasá komo esposa, esta, ruman muhé di reina Tafenes.
\p
\v 20 I ruman muhé di Tafenes a duna lus na Genubat, yu hòmber di Hadad, kende Tafenes a kita for di pechu den kas di Farao; i Genubat tabata den kas di Farao entre e yunan di Farao.
\v 21 Ma ora Hadad a tende na Egipto ku David a bai sosegá serka su tatanan i ku Joab, komandante di e ehérsito, a muri, Hadad a bisa Farao: "Lagami bai mi mes tera."
\v 22 E ora ei Farao a bis'é: "Ma di kiko bo ta sinti falta serka mi, ku bo kier bai bo mes tera?" I el a kontestá: "Di nada; ma di tur manera, lagami bai."
\v 23 Tambe Dios a lanta un otro atversario kontra Salomon, Rezon, yu hòmber di Eliada, kende a hui bai for di su shon Hadadezer, rei di Soba.
\v 24 I el a reuní hòmbernan serka djé i a bira lider di un trupa di bandido, despues ku David a mata esnan di Soba; i nan a bai Damasko i a keda ayanan, i tabata goberná na Damasko.
\v 25 Asina Rezon tabata un atversario di Israel tur e dianan di Salomon, ademas di e maldat ku Hadad a hasi; i e tabata aboresé Israel i tabata reina riba Siria.
\v 26 E ora ei Jeroboam, yu hòmber di Nabat, un efrateo di Sereda, sirbidó di Salomon, kende su mama tabata yama Zerúa, un biuda, tambe a rebeldiá kontra rei.
\v 27 Awor esaki tabata e motibu pakiko el a rebeldiá kontra rei: Salomon a traha e sitadel i a sera e sker den muraya di e stat di su tata David.
\v 28 Awor e hòmber Jeroboam tabata un guerero balente; i ora Salomon a mira ku e hoben tabata un bon trahadó, el a nombr'é riba henter e trabou fòrsá di e kas di Jose.
\v 29 I a sosodé ku e tempu ei, ora Jeroboam a sali for di Jerusalèm, profeta Ahias e silonita a top'é na kaminda. Awor Ahias tabatin un mantel nobo bistí; i nan dos so tabata den kunuku.
\v 30 E ora ei Ahias a gara e mantel nobo ku e tabatin bistí tene, i a sker é na diesdos pida.
\v 31 I el a bisa Jeroboam: "Tuma dies pida pa bo, pasobra asina SEÑOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, lo Mi sker e reino kit'é for di man di Salomon i dunabo dies tribu
\v 32 (ma ún tribu lo ta p'é, pa kousa di Mi sirbidó David i pa kousa di Jerusalèm, e stat ku Mi a skohe for di tur e tribunan di Israel),
\v 33 pasobra nan a bandonáMi i a adorá Astoret, e diosa di e sidonionan, Kemos, e dios di Moab, i Milkom, e dios di e yu hòmbernan di Amon; i nan no a kana den Mi kamindanan, hasiendo loke ta korekto den Mi bista i kumpliendo ku Mi statutonan i Mi ordenansanan, manera su tata David a hasi.
\v 34 'Sinembargo, lo Mi no kita henter e reino for di su man, ma lo Mi hasié gobernante tur e dianan di su bida, pa kousa di Mi sirbidó David, kende Mi a skohe, kende a kumpli ku Mi mandamentunan i Mi statutonan;
\v 35 ma lo Mi kita e reino for di man di su yu hòmber i duna abo esaki, esta, dies tribu.
\v 36 Ma su yu hòmber lo Mi duna ún tribu, pa Mi sirbidó David por tin un lampi semper Mi dilanti na Jerusalèm, e stat ku Mi a skohe pa Mi mes, pa pone Mi nòmber ayanan.
\v 37 I lo Mi tumabo, i lo bo reina riba tur loke bo ta deseá i lo bo ta rei riba Israel.
\v 38 Anto lo sosodé ku si bo skucha tur loke Mi ordenábo i kana den Mi kamindanan, i hasi loke ta korekto den Mi bista dor di kumpli ku Mi statutonan i Mi mandamentunan, manera Mi sirbidó David a hasi, e ora ei lo Mi ta ku bo i lo Mi traha un kas duradero pa bo, manera Mi a traha pa David, i lo Mi dunabo Israel.
\v 39 Asina lo Mi afligí e desendientenan di David pa esaki, ma no pa semper.'"
\v 40 Pesei Salomon a buska pa mata Jeroboam, ma Jeroboam a lanta i a hui bai Egipto serka Sisak, rei di Egipto; i e tabata na Egipto te na morto di Salomon.
\v 41 Awor e demas echonan di Salomon i tur loke ku el a hasi i su sabiduria, nan no ta pará skirbí den e buki di e echonan di Salomon?
\v 42 Asina e tempu ku Salomon a reina na Jerusalèm riba henter Israel tabata kuarenta aña.
\v 43 I Salomon a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá den e stat di su tata David; i su yu hòmber Roboam a reina na su lugá.
\c 12
\v 1 E ora ei Roboam a bai Sikem, pasobra henter Israel a bin Sikem pa hasié rei.
\v 2 Awor a sosodé ku ora Jeroboam, yu hòmber di Nabat, a tende di esaki, ku e tabata biba na Egipto (pasobra e tabata na Egipto ainda, kaminda el a hui bai for di presensia di rei Salomon),
\v 3 nan a manda yam'é; i Jeroboam i henter e asamblea di Israel a bin i a papia ku Roboam, bisando:
\v 4 "Bo tata a hasi nos yugo pisá; pesei anto, hasi e trabou duru di bo tata i su yugo pisá ku el a pone riba nos mas lihé, i nos lo sirbibo."
\v 5 E ora ei el a bisa nan: "Bai pa tres dia, anto bolbe serka mi." Asina e pueblo a bai.
\v 6 I rei Roboam a konsultá ku e ansianonan ku a sirbi su tata Salomon tempu ku e tabata na bida ainda, bisando: "Kiko boso ta konsehámi pa kontestá e pueblo aki?"
\v 7 E ora ei nan a papia kuné, bisando: "Si bo kier ta un sirbidó di e pueblo aki awe, i si bo kier sirbi nan, duna nan nan petishon i papia bon palabra ku nan, e ora ei nan lo ta bo sirbidó pa semper."
\v 8 Ma el a rechasá e konseho ku e ansianonan a dun'é, i a konsultá ku e hobennan ku a lanta huntu kuné i ku tabata sirbié.
\v 9 Asina el a bisa nan: "Ki konseho boso ta duna pa nos kontestá e pueblo aki ku a papia ku mi, bisando: 'Hasi e yugo ku bo tata a pone riba nos mas lihé'?"
\p
\v 10 I e hobennan ku a lanta huntu kuné a papia kuné, bisando: "Asina bo mester bisa e pueblo aki ku a papia ku bo, bisando: 'Bo tata a hasi nos yugo pisá, awor abo hasié mas lihé pa nos!' Ma bo mester bisa nan: 'Mi dede chikitu ta mas diki ku mi tata su lomo!
\v 11 Awor, mientras ku mi tata a pone karga di un yugo pisá riba boso, ami ta bai añadí na boso yugo; mi tata a disipliná boso ku zwip, ma ami ta bai disipliná boso ku skòrpion.'"
\v 12 E ora ei Jeroboam i henter e pueblo a bin serka Roboam riba e di tres dia, manera rei a papia, bisando: "Bolbe serka mi riba e di tres dia."
\v 13 I rei a kontestá e pueblo brutu, pasobra el a rechasá e konseho ku e ansianonan a dun'é.
\v 14 I el a papia ku nan konforme e konseho di e hobennan, bisando: "Mi tata a hasi boso yugo pisá, ma ami ta bai añadí na boso yugo; mi tata a disipliná boso ku zwip, ma ami ta bai disipliná boso ku skòrpion."
\v 15 Asina rei no a skucha e pueblo, pasobra SEÑOR a destiná esei, pa E por a stablesé Su palabra ku SEÑOR a papia ku Jeroboam, yu hòmber di Nabat, pa medio di Ahias e silonita.
\v 16 Ora henter Israel a mira ku rei no a skucha nan, e pueblo a kontestá rei, bisando: "Ki parti nos tin ku David? Nos no tin erensia den e yu hòmber di Isaí. Bai boso tèntnan, O Israel! Awor pèrkurá pa bo mes kas, David!" Asina Israel a bai na nan tèntnan.
\v 17 Ma Roboam a reina riba e yunan di Israel ku tabata biba den e statnan di Juda.
\v 18 E ora ei rei Roboam a manda Hadoram, kende tabatin enkargo di e trabou fòrsá, i henter Israel a piedr'é mata. I rei Roboam a pura pa subi su garoshi pa hui bai Jerusalèm.
\v 19 Asina Israel a rebeldiá kontra e kas di David te dia djawe.
\v 20 I a sosodé ku ora henter Israel a tende ku Jeroboam a bolbe, nan a manda yam'é bin na e asamblea i a hasié rei riba henter Israel. Ningun tribu no a sigui e kas di David sino solamente e tribu di Juda.
\v 21 Awor ora Roboam a yega Jerusalèm, el a reuní henter e kas di Juda i e tribu di Benjamin, shent'i ochenta mil hòmber skohí ku tabata guerero, pa bringa kontra e kas di Israel pa debolbé e reino na Roboam, yu hòmber di Salomon.
\v 22 Ma e palabra di Dios a yega na Semaias, e hòmber di Dios, bisando:
\v 23 "Papia ku Roboam, yu hòmber di Salomon, rei di Juda, i ku henter e kas di Juda i Benjamin i ku e restu di e pueblo, bisando:
\v 24 'Asina SEÑOR ta bisa: "Boso no bai bringa kontra boso rumannan, e yunan di Israel; kada un bolbe pa su kas, pasobra ta Ami a hasi e kos aki."'" Asina nan a skucha e palabra di SEÑOR i a bolbe konforme e palabra di SEÑOR.
\v 25 E ora ei Jeroboam a traha Sikem den e serunan di Efrain i a biba ayanan. I el a bai for di ayanan i a traha Penuel.
\v 26 I Jeroboam a bisa den su kurason: "Awor e reino lo bolbe na e kas di David.
\v 27 Si e pueblo aki bai pa ofresé sakrifisio den e kas di SEÑOR na Jerusalèm, e ora ei kurason di e pueblo aki lo bolbe serka nan señor, serka Roboam, rei di Juda; i nan lo matami i bolbe serka Roboam, rei di Juda."
\v 28 Asina rei a buska konseho i a traha dos bishé di oro, i el a bisa nan: "Ta muchu molèster pa boso bai Jerusalèm; ata boso diosnan, O Israel, ku a trese boso for di tera di Egipto."
\v 29 I el a pone ún na Bèt èl i e otro el a pone na Dan.
\v 30 Awor e kos aki a bira un piká, pasobra e pueblo a bai adorá dilanti di esun te na Dan.
\v 31 I el a traha kasnan na lugánan haltu, i a nombra saserdote for di entre henter e pueblo, kendenan no tabata di e yu hòmbernan di Leví.
\v 32 Tambe Jeroboam a instituí un fiesta den e di ocho luna, riba e di diesinku dia di e luna, manera e fiesta ku tin na Juda, i a subi bai na e altar; asina el a hasi na Bèt èl, ofresiendo sakrifisio na e bishénan ku el a traha. I na Bèt èl el a stashoná e saserdotenan di e lugánan haltu ku el a traha.
\v 33 E ora ei el a subi bai na e altar ku el a traha na Bèt èl, riba e di diesinku dia den e di ocho luna, den e luna ku el a skohe den su mes kurason; i el a instituí un fiesta pa e yunan di Israel i a subi bai na e altar pa kima sensia.
\c 13
\v 1 Awor mira, un hòmber di Dios a bin Bèt èl for di Juda pa medio di e palabra di SEÑOR, mientras ku Jeroboam tabata pará na e altar pa kima sensia.
\v 2 I el a sklama kontra e altar pa medio di e palabra di SEÑOR, i a bisa: "O altar, altar, asina SEÑOR ta bisa: 'Mira, un yu hòmber lo nase pa e kas di David, Josias ta su nòmber; i riba bo e lo sakrifiká e saserdotenan di e lugánan haltu, kendenan ta kima sensia riba bo, i wesu di hende lo wòrdu kimá riba bo.'"
\v 3 E ora ei riba e mesun dia el a duna un señal, bisando: "Esaki ta e señal di kual SEÑOR a papia: 'Mira, e altar lo habri for di otro, i e shinishi ku tin riba djé lo wòrdu bashá afó.'"
\v 4 Awor a sosodé ku ora rei a tende e palabra di e hòmber di Dios ku el a sklama kontra e altar na Bèt èl, Jeroboam a ekstendé su man for di e altar, bisando: "Gar'é!" Ma su man ku el a ekstendé kontra djé a seka, asina ku e no por a hal'é bèk mas.
\v 5 Tambe e altar a habri for di otro i e shinishi a basha for di e altar, konforme e señal ku e hòmber di Dios a duna pa medio di e palabra di SEÑOR.
\p
\v 6 I rei a kontestá i a bisa e hòmber di Dios: "Pa fabor, roga SEÑOR bo Dios i hasi orashon pa mi, pa mi man bolbe bira bon." Asina e hòmber di Dios a roga SEÑOR, i rei su man a bolbe bira bon i a bira manera e tabata promé.
\v 7 E ora ei rei a bisa e hòmber di Dios: "Ban kas ku mi i refreská bo kurpa, i lo mi dunabo un rekompensa."
\v 8 Ma e hòmber di Dios a bisa rei: "Ni maske bo a dunami mitar di bo kas, lo mi no a bai ku bo, ni lo mi no a kome pan ni bebe awa na e lugá aki.
\v 9 Pasobra asina mi a wòrdu ordená pa medio di e palabra di SEÑOR, bisando: 'No kome pan ni bebe awa, ni bolbe pa e mesun kaminda ku bo a bin.'"
\v 10 Asina el a kohe un otro kaminda i no a bolbe pa e kaminda ku el a bin Bèt èl.
\v 11 Awor tabata biba un profeta bieu na Bèt èl; i su yu hòmbernan a bin kont'é tur loke ku e hòmber di Dios a hasi e dia ei na Bèt èl; e palabranan ku el a papia ku rei tambe nan a konta nan tata.
\v 12 I nan tata a bisa nan: "Kual kaminda el a kohe?" Awor su yu hòmbernan a mira e kaminda ku e hòmber di Dios, ku a bin for di Juda, a kohe.
\v 13 E ora ei el a bisa su yu hòmbernan: "Siya e buriku pa mi." Asina nan a siya e buriku p'é; i el a subi e buriku i a bai.
\v 14 Asina el a bai tras di e hòmber di Dios i a hañ'é sintá bou di un palu di eik; i el a bis'é: "Ta bo ta e hòmber di Dios ku a bin for di Juda?" I el a bisa: "Sí, t'ami."
\v 15 E ora ei el a bis'é: "Ban kas ku mi i kome pan."
\v 16 I el a bisa: "Mi no por bolbe ku bo ni bai ku bo, ni mi no ta kome pan ni bebe awa serka bo na e lugá aki.
\v 17 Pasobra mi a haña un òrdu pa medio di e palabra di SEÑOR: 'Bo no mag kome pan ni bebe awa ayanan; no bolbe pa e kaminda ku bo a bin.'"
\v 18 I el a bis'é: "Ami tambe ta un profeta meskos ku bo, i un angel a papia ku mi dor di e palabra di SEÑOR, bisando: 'Tres'é bèk serka bo na bo kas, pa e kome pan i bebe awa.'" Ma ta gaña el a gañ'é.
\v 19 Asina el a bai bèk kuné, i a kome pan na su kas i a bebe awa.
\v 20 Awor a sosodé ku mientras nan tabata sintá na mesa, e palabra di SEÑOR a yega na e profeta ku a hasié bolbe;
\v 21 i el a sklama bisa e hòmber di Dios ku a bin for di Juda: "Asina SEÑOR ta bisa: 'Pasobra bo a desobedesé e òrdu di SEÑOR, i no a kumpli ku e mandamentu ku SEÑOR bo Dios a ordenábo,
\v 22 ma a bai bèk i a kome pan i bebe awa na e lugá di kual El a bisabo: "No kome pan ni bebe awa", bo kadaver lo no wòrdu derá den graf di bo tatanan.'"
\v 23 I a sosodé ku despues ku el a kome pan i despues ku el a bebe, el a siya e buriku pa e profeta ku el a hasi bolbe.
\v 24 Ma ora ku el a bai, un leon a top'é na kaminda i a mat'é, i su kadaver a keda bentá riba kaminda, ku e buriku pará banda di djé; e leon tambe tabata pará banda di e kadaver.
\v 25 I ata, tabatin hòmber ta pasa i nan a mira e kadaver bentá riba kaminda, i e leon pará banda di e kadaver; i nan a bin konta esaki den e stat kaminda e profeta bieu tabata biba.
\v 26 Awor ora ku e profeta ku a hasié bolbe di e kaminda a tende esaki, el a bisa: "Ta e hòmber di Dios ku a desobedesé e òrdu di SEÑOR; pesei SEÑOR a entregu'é na e leon ku a habrak'é i a mat'é, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia kuné."
\v 27 E ora ei el a papia ku su yu hòmbernan, bisando: "Siya e buriku pa mi." I nan a siy'é.
\v 28 I el a bai i a haña su kadaver bentá riba kaminda ku e buriku i e leon pará banda di e kadaver; e leon no a kome e kadaver ni a habraká e buriku.
\v 29 Asina e profeta a hisa kadaver di e hòmber di Dios pon'é riba e buriku i a tres'é bèk; i el a bin na e stat di e profeta bieu pa lamentá p'é, i pa der'é.
\v 30 I el a pone su kadaver den su mes graf; i nan a lamentá p'é, bisando: "Ai, mi ruman!"
\v 31 I a sosodé ku despues ku el a der'é, el a papia ku su yu hòmbernan, bisando: "Dia mi muri, derami den e graf ku e hòmber di Dios ta derá aden; pone mi wesunan banda di su wesunan.
\v 32 Pasobra siguramente lo sosodé loke ku el a sklama pa medio di e palabra di SEÑOR kontra e altar na Bèt èl, i kontra tur e kasnan di e lugánan haltu ku tin den e statnan di Samaria."
\v 33 Despues di e evento aki Jeroboam no a bolbe di su mal kaminda, ma el a bolbe nombra saserdotenan pa e lugánan haltu for di meimei di henter e pueblo; ken ku tabata kier el a konsagrá pa ta saserdote di e lugánan haltu.
\v 34 I e evento aki a bira piká pa e kas di Jeroboam, pa kual motibu el a wòrdu kitá i destruí for di riba e superfisio di tera.
\c 14
\v 1 E tempu ei Abias, yu hòmber di Jeroboam, a bira malu.
\v 2 I Jeroboam a bisa su esposa: "Lanta awor, i disfrasá bo mes pa nan no ripará ku ta esposa di Jeroboam bo ta, i bai Silo; mira, profeta Ahias ta ayanan, kende a papia tokante di mi, ku ami lo a bira rei di e pueblo aki.
\p
\v 3 I hiba dies pan, algun pan buskuchi i un butishi di miel, i bai serka djé. E lo kontabo kiko ta bai pasa ku e mucha."
\v 4 I Jeroboam su esposa a hasi asina; el a lanta bai Silo, i a yega na e kas di Ahias. Awor Ahias no por a mira, pasobra su wowonan tabata skur pa motibu di su edat.
\v 5 Awor SEÑOR a bisa Ahias: "Mira, esposa di Jeroboam ta bin pa konsultá ku bo tokante di su yu hòmber, pasobra e ta malu. Bo mester bis'é tal i tal kos, pasobra lo t'asina ku ora e yega e lo pretendé di ta un otro hende."
\v 6 I a sosodé ku ora Ahias a tende e zonidu di su pianan yega na porta, el a bisa: "Drenta, esposa di Jeroboam. Pakiko bo ta pretendé di ta otro hende? Pasobra mi a wòrdu mandá serka bo ku mal notisia.
\v 7 Bai bisa Jeroboam: 'Asina e SEÑOR Dios di Israel ta bisa: "Mi a halsabo for di meimei di e pueblo i a hasibo lider di Mi pueblo Israel,
\v 8 i a sker e reino kit'é for di e kas di David i a dunabo é. Sinembargo, bo no tabata manera Mi sirbidó David, kende a warda Mi mandamentunan i a siguiMi ku henter su kurason, pa hasi solamente loke tabata bon den Mi bista;
\v 9 ma abo a hasi mas malu ku tur esnan ku tabata promé ku bo, i a bai traha otro diosnan i imagennan bashá pa bo mes, pa probokáMi na rabia, i a tiraMi tras di bo lomba.
\v 10 "Pesei mira, Mi ta trese kalamidat riba e kas di Jeroboam, i lo kòrta kita for di Jeroboam tur hende hòmber, tantu katibu komo liber na Israel; i lo Mi bari e kas di Jeroboam limpi limpi, manera ta bari mèst te ora tur kita.
\v 11 Esun ku ta pertenesé na Jeroboam, ku muri den stat, kachó lo kome. I esun ku muri den kunuku, parha di shelu lo kome, pasobra SEÑOR a papia esaki."'
\v 12 "Awor abo lanta, bai bo kas. Asina bo pone bo pia den stat, e mucha lo muri.
\v 13 I henter Israel lo lamentá p'é i der'é, pasobra di e famia di Jeroboam ta é so lo bai den graf, pasobra di e kas di Jeroboam ta den djé so algu bon a wòrdu hañá pa ku e SEÑOR Dios di Israel.
\v 14 "Ademas, SEÑOR lo lanta un rei pa Su mes riba Israel ku lo kòrta e kas di Jeroboam kit'afó di awe padilanti.
\v 15 Pasobra SEÑOR lo suta Israel manera un richi ta wòrdu sakudí den awa; i E lo ranka Israel ku rais ku tur for di e bon tera aki ku El a duna nan tatanan, i lo plama nan na e otro banda di Riu Eufrates, pasobra nan a traha nan imagennan di Asera, probokando SEÑOR na rabia.
\v 16 I E lo laga Israel pa su kuenta pa motibu di e pikánan di Jeroboam, ku el a kometé, i ku kualnan el a hasi Israel peka."
\v 17 E ora ei Jeroboam su esposa a lanta bai i a yega Tirsa. Ora ku e tabata pasa drèmpel di e kas, e mucha a muri.
\v 18 I henter Israel a der'é i a lamentá p'é, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia pa medio di Su sirbidó profeta Ahias.
\v 19 Awor e demas echonan di Jeroboam, kon el a hasi guera i kon el a reina, mira, nan ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel.
\v 20 I e tempu ku Jeroboam a reina tabata bint'i dos aña; i el a bai sosegá serka su tatanan, i su yu hòmber Nadab a reina na su lugá.
\v 21 Awor Roboam, yu hòmber di Salomon, tabata reina na Juda. Roboam tabatin kuarent'i un aña dia ku el a bira rei, i el a reina dieshete aña na Jerusalèm, e stat ku SEÑOR a skohe for di tur e tribunan di Israel pa pone Su nòmber ayanan. I nòmber di su mama tabata Naama e amonita.
\v 22 I Juda a hasi malu den bista di SEÑOR, i nan a probok'E hasiE yalurs, mas ku tur loke nan tatanan a hasi, ku e pikánan ku nan a kometé.
\v 23 Pasobra nan tambe a traha pa nan mes lugánan haltu i pilarnan sagrado i imagennan di Asera riba tur seru haltu i bou di tur palu bèrdè.
\v 24 I tambe tabatin sodomitanan na e tera. Nan tabata hasi konforme tur e abominashonnan di e nashonnan ku SEÑOR a saka for di dilanti di e yunan di Israel.
\v 25 Awor a sosodé ku den e di sinku aña di rei Roboam, Sisak, rei di Egipto, a lanta kontra Jerusalèm.
\v 26 I el a kohe e tesoronan di e kas di SEÑOR i e tesoronan di rei su kas bai kuné, i el a kohe tur kos; tambe el a kohe tur e eskudonan di oro ku Salomon a traha.
\v 27 Asina rei Roboam a traha eskudo di bròns na nan lugá, i a pone nan na enkargo di e komandantenan di e guardianan ku tabata tene warda na porta di rei su kas.
\v 28 E ora ei a sosodé ku ki ora ku rei tabata drenta e kas di SEÑOR, e guardianan tabata karga nan i despues hiba nan bèk den e kamber di e guardianan.
\v 29 Awor e demas echonan di Roboam i tur loke ku el a hasi, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Juda?
\v 30 I tabatin guera kontinuamente entre Roboam i Jeroboam.
\v 31 I Roboam a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá serka su tatanan den e stat di David; i nòmber di su mama tabata Naama e amonita. I su yu hòmber Abiam a bira rei na su lugá.
\c 15
\v 1 Awor den e di diesocho aña di rei Jeroboam, yu hòmber di Nabat, Abiam a bira rei di Juda.
\p
\v 2 El a reina tres aña na Jerusalèm; i nòmber di su mama tabata Maaka, yu muhé di Abisalom.
\v 3 I el a kana den tur e pikánan di su tata, ku el a kometé promé kuné; i su kurason no tabata kompletamente dediká na SEÑOR su Dios, manera kurason di su tata David.
\v 4 Ma pa motibu di David SEÑOR su Dios a dun'é un lampi na Jerusalèm, pa lanta su yu hòmber despues di djé i pa stablesé Jerusalèm;
\v 5 pasobra David a hasi loke tabata korekto den bista di SEÑOR, i no a apartá su mes for di nada ku El a orden'é hasi tur e dianan di su bida, ku eksepshon di e kaso di Urias e heteo.
\v 6 I tabatin guera entre Roboam i Jeroboam tur e dianan di su bida.
\v 7 Awor e demas echonan di Abiam i tur loke ku el a hasi, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Juda? I tabatin guera entre Abiam i Jeroboam.
\v 8 I Abiam a bai sosegá serka su tatanan i nan a der'é den e stat di David; i su yu hòmber Asa a bira rei na su lugá.
\v 9 Asina ta ku den e di binti aña di Jeroboam, rei di Israel, Asa a kuminsá reina komo rei di Juda.
\v 10 I el a reina kuarent'i un aña na Jerusalèm; i nòmber di su mama tabata Maaka, yu muhé di Abisalom.
\v 11 I Asa a hasi loke tabata korekto den bista di SEÑOR, manera su tata David.
\v 12 Tambe el a saka e sodomitanan for di e tera, i a kita tur e ídolonan ku su tatanan a traha.
\v 13 I tambe el a kita su mama Maaka for di e puesto di reina mama, pasobra su mama a traha un imagen horibel di Asera; i Asa a kap e imagen horibel bash'abou i a kim'é na Roi Kedron.
\v 14 Ma e lugánan haltu no a wòrdu kitá; sinembargo, kurason di Asa tabata kompletamente dediká na SEÑOR henter su bida.
\v 15 I el a trese den e kas di SEÑOR e kosnan ku su tata a dediká i e kosnan ku e mes a dediká: plata, oro i artíkulonan di uzo.
\v 16 Awor tabatin guera entre Asa i Baasa, rei di Israel, henter nan bida.
\v 17 I Baasa, rei di Israel, a lanta kontra Juda i a fortifiká Rama, pa no laga ningun hende sali ni drenta serka Asa, rei di Juda.
\v 18 E ora ei Asa a kohe tur e plata i e oro ku a keda den a lugánan di warda tesoro di e kas di SEÑOR i e lugánan di warda tesoro di rei su kas, i a entregá nan den man di su sirbidónan. I rei Asa a manda nan serka Bèn adad, yu hòmber di Tabrimon, yu hòmber di Hezion, rei di Siria, kende tabata biba na Damasko, bisando:
\v 19 "Laga tin un aliansa entre abo i ami, manera tabatin entre mi tata i bo tata. Mira, mi a manda un regalo di plata i oro pa bo; bai, kibra bo aliansa ku Baasa, rei di Israel, pa e retirá for di mi."
\v 20 Asina Bèn adad a skucha rei Asa i a manda e komandantenan di su ehérsitonan kontra e statnan di Israel, i a konkistá Ijon, Dan, Abel bèt maaka i henter Kineret, ademas di henter e tera di Nèftalí.
\v 21 I a sosodé ku ora Baasa a tende di esaki, el a stòp di fortifiká Rama i a keda na Tirsa.
\v 22 Anto rei Asa a hasi un proklamashon na henter Juda, sin eksepshon di ningun hende; i nan a kohe e piedranan i e palunan di Rama, ku Baasa a uza pa konstruí, bai kuné. I ku esakinan rei Asa a traha Geba di Benjamin i Mizpa.
\v 23 Awor e demas echonan di Asa, tur su poder, tur loke ku el a hasi, i e statnan ku el a traha, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Juda? Ma den e dianan di su biehes el a bira malu na su pianan.
\v 24 I Asa a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá serka su tatanan den e stat di su tata David; i su yu hòmber Josafat a reina na su lugá.
\v 25 Awor Nadab, yu hòmber di Jeroboam, a bira rei di Israel den e di dos aña di Asa, rei di Juda, i el a reina dos aña riba Israel.
\v 26 I el a hasi malu den bista di SEÑOR, i a kana den e kaminda di su tata i den su piká ku el a hasi Israel kometé.
\v 27 E ora ei Baasa, yu hòmber di Ahias, di e kas di Isakar, a konspirá kontra djé; i Baasa a dal é mata na Gibeton, ku tabata pertenesé na e filisteonan, mientras ku Nadab i henter Israel tabata rondoná Gibeton.
\v 28 Asina Baasa a mat'é den e di tres aña di Asa, rei di Juda, i a reina na su lugá.
\v 29 I a sosodé ku asina el a bira rei, el a mata henter e kas di Jeroboam. E no a laga ni un hende di Jeroboam na bida, te ora ku el a destruí nan, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia pa medio di Su sirbidó, Ahias e silonita,
\v 30 i pa motibu di e pikánan di Jeroboam ku el a kometé i ku el a hasi Israel kometé, pa motibu di su probokashon ku kual el a proboká e SEÑOR Dios di Israel na rabia.
\v 31 Awor e demas echonan di Nadab i tur loke ku el a hasi, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel?
\v 32 I tabatin guera entre Asa i Baasa, rei di Israel, henter nan bida.
\p
\v 33 Den e di tres aña di Asa, rei di Juda, Baasa, yu hòmber di Ahias, a bira rei di henter Israel na Tirsa i a reina bint'i kuater aña.
\v 34 I el a hasi malu den bista di SEÑOR, i a kana den e kaminda di Jeroboam i den su piká ku el a hasi Israel kometé.
\c 16
\v 1 Awor e palabra di SEÑOR a yega na Jehú, yu hòmber di Hanani, kontra Baasa, bisando:
\v 2 "Pasobra Mi a halsabo for di den stòf i a hasibo lider di Mi pueblo Israel, i bo a kana den e kaminda di Jeroboam i a hasi Mi pueblo Israel peka, probokando Mi na rabia ku nan pikánan,
\v 3 mira, lo Mi kaba ku Baasa i ku su kas, i lo Mi hasi bo kas manera e kas di Jeroboam, yu hòmber di Nabat.
\v 4 Esun di Baasa ku muri den stat, kachó lo kome. I esun di djé ku muri den kunuku, parha di shelu lo kome."
\v 5 Awor e demas echonan di Baasa, loke ku el a hasi i su poder, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel?
\v 6 I Baasa a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá na Tirsa; i su yu hòmber Ela a bira rei na su lugá.
\v 7 Ademas, e palabra di SEÑOR pa medio di profeta Jehú, yu hòmber di Hanani, tambe a yega kontra Baasa i su kas, pa motibu di tur e maldat ku el a hasi den bista di SEÑOR, probokando E na rabia ku e obra di su mannan, dor di ta manera e kas di Jeroboam, i pasobra el a destruí esaki.
\v 8 Den e di bint'i seis aña di Asa, rei di Juda, Ela, yu hòmber di Baasa, a bira rei di Israel na Tirsa, i a reina dos aña.
\v 9 I su sirbidó Zimri, komandante di mitar di su garoshinan, a konspirá kontra djé. Awor Ela tabata na Tirsa ta bebe burachi na e kas di Arsa, kende tabata mayordomo di e kas di Tirsa.
\v 10 E ora ei Zimri a drenta paden i a dal é mata, den e di bint'i shete aña di Asa, rei di Juda, i a bira rei na su lugá.
\v 11 I a sosodé ku ora el a bira rei, asina ku el a sinta riba su trono, el a mata tur e hendenan di e kas di Baasa; e no a laga ni ún hende hòmber, ni di su famianan ni di su amigunan.
\v 12 Asina Zimri a destruí tur e hendenan di e kas di Baasa, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia kontra Baasa pa medio di profeta Jehú,
\v 13 pa motibu di tur e pikánan di Baasa i e pikánan di su yu hòmber Ela, ku nan a kometé i ku nan a hasi Israel kometé, probokando e SEÑOR Dios di Israel na rabia ku nan ídolonan.
\v 14 Awor e demas echonan di Ela i tur loke ku el a hasi, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel?
\v 15 Den e di bint'i shete aña di Asa, rei di Juda, Zimri a reina shete dia na Tirsa. Awor e pueblo tabata kampa kontra Gibeton, ku tabata pertenesé na e filisteonan.
\v 16 I e pueblo ku tabata kampa a tende nan bisa: "Zimri a konspirá i tambe a mata rei." Pesei henter Israel a hasi Omri, komandante di e ehérsito, rei di Israel riba e dia ei den e kampamentu.
\v 17 E ora ei Omri i henter Israel huntu kuné a bai for di Gibeton, i nan a rondoná Tirsa.
\v 18 I a sosodé ku ora Zimri a mira ku nan a kohe e stat, el a bai den e sitadel di rei su kas i a kima rei su kas ku kandela ku su mes aden, i a muri,
\v 19 pa motibu di su pikánan ku el a kometé, hasiendo malu den bista di SEÑOR, kanando den e kaminda di Jeroboam, i den su piká ku el a kometé, dor di hasi Israel peka.
\v 20 Awor e demas echonan di Zimri i e kòmplòt ku el a traha, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel?
\v 21 E ora ei e pueblo di Israel a keda dividí den dos parti: mitar di e pueblo a sigui Tibni, yu hòmber di Ginat, pa hasié rei; e otro mitar a sigui Omri.
\v 22 Ma e pueblo ku a sigui Omri tabatin viktoria riba e pueblo ku a sigui Tibni, yu hòmber di Ginat. I Tibni a muri i Omri a bira rei.
\v 23 Den e di trint'i un aña di Asa, rei di Juda, Omri a bira rei di Israel i a reina diesdos aña; el a reina seis aña na Tirsa.
\v 24 I el a kumpra Seru Samaria serka Semer pa dos talento di plata; i el a konstruí riba e seru, i a yama e stat ku el a konstruí, Samaria, na nòmber di Semer, doño di e seru.
\v 25 I Omri a hasi malu den bista di SEÑOR, i a hasi mas maldat ku tur esnan ku tabata promé kuné.
\v 26 Pasobra el a kana den henter e kaminda di Jeroboam, yu hòmber di Nabat, i den su pikánan ku el a hasi Israel kometé, probokando SEÑOR Dios di Israel ku nan ídolonan.
\v 27 Awor e demas echonan di Omri ku el a hasi i su poder ku el a demostrá, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel?
\v 28 Asina Omri a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá na Samaria; i su yu hòmber Akab a bira rei na su lugá.
\v 29 Awor Akab, yu hòmber di Omri, a bira rei di Israel den e di trint'i ocho aña di Asa, rei di Juda; i Akab, yu hòmber di Omri, a reina bint'i dos aña riba Israel na Samaria.
\v 30 I Akab, yu hòmber di Omri, a hasi malu den bista di SEÑOR, mas ku tur esnan ku tabata promé kuné.
\p
\v 31 I a sosodé ku no solamente el a konsiderá komo algu gewon pa kana den e pikánan di Jeroboam, yu hòmber di Nabat, ma pa kolmo el a kasa ku Jezabel, yu muhé di Et baal, rei di e sidonionan, i a bai sirbi Baal i a ador'é.
\v 32 Asina el a lanta un altar pa Baal den e kas di Baal, ku el a traha na Samaria.
\v 33 I tambe Akab a traha e imagen di Asera. Asina Akab a hasi mas pa proboká e SEÑOR Dios di Israel ku tur e reinan di Israel ku tabata promé kuné.
\v 34 Den Akab su dianan Hièl di Bèt èl a traha Jeriko; el a pone su fundeshinan a kosto di pérdida di su primogénito Abiram, i a pone su portanan a kosto di pérdida di su yu hòmber mas chikitu Segub, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia pa medio di Josué, yu hòmber di Nun.
\c 17
\v 1 Awor Elias e tisbita, kende tabata un di e hendenan ku tabata biba temporalmente na Galaad, a bisa Akab: "Manera SEÑOR, e Dios di Israel, ta biba, dilanti di Kende mi ta para, siguramente lo no tin ni serena ni awaseru e añanan aki, si no ta pa medio di mi palabra."
\v 2 I e palabra di SEÑOR a yega na Elias, bisando:
\v 3 "Bai for di aki i bira bai pariba, i skonde banda di Roi Kerit, ku ta keda pariba di Jordan.
\v 4 I lo bo bebe for di e roi, i Mi a ordená e rafnan pa dunabo di kome ayanan."
\v 5 Asina el a bai i a hasi konforme e palabra di SEÑOR, pasobra el a bai i a biba banda di Roi Kerit, ku ta keda pariba di Jordan.
\v 6 I e rafnan tabata trese pan ku karni p'é mainta i pan ku karni atardi; i e tabata bebe for di e roi.
\v 7 I a sosodé ku despues di un tempu e roi a seka, pasobra awaseru no a kai na e tera.
\v 8 E ora ei e palabra di SEÑOR a yega na djé, bisando:
\v 9 "Lanta, bai Sarepta, ku ta pertenesé na Sidon, i keda ayanan; mira, ayanan Mi a duna un biuda òrdu pa dunabo di kome."
\v 10 Asina el a lanta i a bai Sarepta, i ora ku el a yega na porta di e stat, mira, tabatin un biuda einan ta piki palu; i el a yam'é i a bisa: "Pa fabor, buska poko awa den un butishi pa mi, pa mi bebe."
\v 11 I ora ku e tabata bai kohe esaki, el a yam'é i a bisa: "Pa fabor, trese pida pan pa mi den bo man."
\v 12 Ma el a bisa: "Manera SEÑOR bo Dios ta biba, mi no tin pan, solamente un man di hariña den e kòmchi i un tiki zeta den e butishi; i mira, mi ta piki algun pida palu pa mi bai paden i prepar'é pa mi ku mi yu hòmber, pa nos kom'é i muri."
\v 13 E ora ei Elias a bis'é: "No tene miedu; bai, hasi manera bo a bisa, ma traha un pan buskuchi chikitu for di djé pa mi promé, i tres'é pa mi; i despues bo por traha un pa bo mes i pa bo yu hòmber.
\v 14 Pasobra asina e SEÑOR Dios di Israel ta bisa: 'E kòmchi di hariña lo no bira bashí, ni e butishi di zeta lo no bira bashí, te dia ku SEÑOR manda awaseru riba e superfisio di tera.'"
\v 15 Asina el a bai i a hasi konforme e palabra di Elias; i é ku Elias i e hendenan di su kas a kome pa hopi dia.
\v 16 E kòmchi di hariña no a bira bashí ni e butishi di zeta no a bira bashí, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia pa medio di Elias.
\v 17 Awor a sosodé ku despues di e kosnan aki, e yu hòmber di e muhé, e ama di kas, a bira malu; i su malesa tabata asina grave ku no a keda rosea den djé.
\v 18 Pesei e muhé a bisa Elias: "Ta kiko mi tin di hasi ku bo, O hòmber di Dios? Bo a bin serka mi pa trese mi inikidat na memoria i pa mata mi yu!"
\v 19 I el a bis'é: "Dunami bo yu." Anto el a koh'é for di den su skochi i a kargu'é subi bai kuné na e kamber ariba, kaminda e tabata keda, i a pon'é riba su mes kama.
\v 20 I el a sklama na SEÑOR i a bisa: "O SEÑOR mi Dios, Bo a trese kalamidat tambe riba e biuda serka ken mi ta keda, dor di laga su yu muri?"
\v 21 E ora ei el a rèk su mes tres biaha riba e mucha, i a sklama na SEÑOR, i a bisa: "O SEÑOR mi Dios, mi ta rogaBo, laga bida di e mucha aki bolbe den djé."
\v 22 I SEÑOR a tende e bos di Elias; i bida di e mucha a bolbe den djé, i el a rebibá.
\v 23 I Elias a kohe e mucha i a baha kuné for di e kamber ariba hib'é den kas, i a entregu'é na su mama; i Elias a bisa: "Mira, bo yu ta bibu!"
\v 24 E ora ei e muhé a bisa Elias: "Awor mi sa ku bo ta un hòmber di Dios, i ku e palabra di SEÑOR den bo boka ta bèrdat."
\c 18
\v 1 Awor a sosodé ku despues di hopi dia e palabra di SEÑOR a yega na Elias den e di tres aña, bisando: "Bai, presentá bo mes na Akab, i lo Mi manda awaseru riba e superfisio di tera."
\v 2 Asina Elias a bai presentá su mes na Akab. Awor e hamber na Samaria tabata severo.
\v 3 I Akab a yama Abdias, kende tabata mayordomo di e kas. (Awor Abdias tabatin gran temor pa SEÑOR,
\v 4 pasobra a sosodé ku dia Jezabel a destruí e profetanan di SEÑOR, Abdias a kohe shen profeta i a skonde nan na sinkuenta sinkuenta den un kueba, i a proveé pan i awa pa nan.)
\p
\v 5 E ora ei Akab a bisa Abdias: "Pasa dor di e tera, bai na tur e fuentenan di awa i na tur e vayenan; podisé nos haña yerba pa tene e kabainan i e mulanan na bida, sin tin mester di mata ni un di e bestianan."
\v 6 Asina nan a parti e tera den nan dos pa inspekshon'é; Akab a bai su so den esun direkshon i Abdias a bai su so den otro direkshon.
\v 7 Awor ora ku Abdias tabata na kaminda, ata, Elias a topa kuné; i el a rekonos'é i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a bisa: "T'abo mes, Elias, mi shon?"
\v 8 I el a bis'é: "T'ami mes. Bai bisa bo shon: 'Ata, Elias t'aki.'"
\v 9 I el a bisa: "Ta ki piká mi a kometé, ku bo ta entregá bo sirbidó den man di Akab, p'é matami?
\v 10 Manera SEÑOR bo Dios ta biba, no tin nashon ni reino na unda mi señor no a laga buskabo; i ora nan a bisa: 'E no t'aki', el a hasi e reino òf nashon hura ku nan no por a hañabo.
\v 11 I awor bo ta bisa: 'Bai bisa bo shon: "Ata, Elias t'aki."'
\v 12 I lo sosodé ku ora mi bai lagabo, e Spiritu di SEÑOR lo hibabo na un lugá ku mi no sa; asina ku ora mi bin i konta Akab i e no por hañabo, e lo matami, maske ku ami, bo sirbidó, a teme SEÑOR for di mi hubentut.
\v 13 No a wòrdu kontá na mi shon kiko mi a hasi ora Jezabel a mata e profetanan di SEÑOR, ku mi a skonde shen profeta di SEÑOR na sinkuenta sinkuenta den un kueba, i a sostené nan ku pan i ku awa?
\v 14 I awor bo ta bisa: 'Bai bisa bo shon: "Ata, Elias t'aki"'; anto e lo matami."
\v 15 I Elias a bisa: "Manera e SEÑOR di ehérsitonan ta biba, dilanti di Kende mi ta para, siguramente lo mi presentá mi mes na djé awe."
\v 16 Asina Abdias a bai pa kontra ku Akab, i a kont'é esaki; i Akab a bai pa kontra ku Elias.
\v 17 I a sosodé ku ora Akab a mira Elias, Akab a bis'é: "Ta abo mes? Abo ku ta hinka Israel den problema?"
\v 18 I Elias a bisa: "No ta ami a hinka Israel den problema, ma ta abo i bo tata su kas, pasobra bo a bandoná e mandamentunan di SEÑOR, i bo a sigui e Baalnan.
\v 19 Awor anto, manda yama henter Israel bin serka mi riba Seru Karmelo, huntu ku e kuater shent'i sinkuenta profetanan di Baal, i e kuater shen profetanan di e imagen di Asera ku ta kome na Jezabel su mesa."
\v 20 Asina Akab a manda yama tur e yunan di Israel, i a trese e profetanan huntu na Seru Karmelo.
\v 21 I Elias a yega serka henter e pueblo i a bisa: "Kuantu tempu mas boso ta keda duda entre dos opinion? Si SEÑOR ta Dios, siguiE; ma si ta Baal, siguié." Ma e pueblo no a kontest'é ni un palabra.
\v 22 E ora ei Elias a bisa e pueblo: "Ta ami so a keda komo profeta di SEÑOR, ma Baal su profetanan ta kuater shent'i sinkuenta hòmber.
\v 23 Awor, laga nan duna nos dos buey; i laga nan skohe un buey pa nan mes, kòrt'é na pida pida i pon'é riba e palu, ma no pone kandela bou di djé; i ami lo prepará e otro buey i pon'é riba e palu, i lo mi no pone kandela bou di djé.
\v 24 E ora ei boso invoká e nòmber di boso dios, i ami lo invoká e nòmber di SEÑOR; i e Dios ku kontestá ku kandela, E ta Dios." I henter e pueblo a kontestá i a bisa: "Esei ta un bon idea."
\v 25 Asina Elias a bisa e profetanan di Baal: "Skohe ún buey pa boso mes i prepar'é promé, pasobra boso ta hopi; i invoká e nòmber di boso dios, ma no pone kandela bou di djé."
\v 26 E ora ei nan a kohe e buey ku el a duna nan i nan a prepar'é i a invoká e nòmber di Baal for di mainta te mèrdia, bisando: "O Baal, kontestá nos." Ma no tabatin ni un bos i ni un hende no a kontestá. I nan tabata bula rònt di e altar ku nan a traha.
\v 27 I a sosodé ku ora a bira mèrdia, Elias a kuminsá hasi bofon di nan i a bisa: "Yama na bos haltu, pasobra e ta un dios; òf e ta okupá, òf el a apartá su mes, òf e ta biaha, òf kisas e ta na soño, i boso mester lant'é."
\v 28 Asina nan tabata grita na bos haltu i tabata kòrta nan kurpa, segun nan kustumber, ku spada i lansa, te ora sanger tabata basha na nan kurpa.
\v 29 I a sosodé ku ora mèrdia a pasa, nan a sigui profetisá te na e ora di ofresé sakrifisio di atardi; ma no tabatin ningun bos, ningun hende no tabata kontestá, i ningun hende no tabata paga atenshon.
\v 30 E ora ei Elias a bisa henter e pueblo: "Hala serka di mi." Asina henter e pueblo a hala serka di djé. I el a drecha e altar di SEÑOR ku a wòrdu bashá abou.
\v 31 I Elias a kohe diesdos piedra konforme e kantidat di e tribunan di e yu hòmbernan di Jakòb, na kende e palabra di SEÑOR a yega, bisando: "Israel lo ta bo nòmber."
\v 32 Anto ku e piedranan el a traha un altar na nòmber di SEÑOR; i el a traha un roi rònt di e altar, sufisientemente grandi pa kontené dos midí di simia.
\v 33 Despues el a areglá e palu, a kòrta e buey na pida pida i pon'é riba e palu. I el a bisa: "Yena kuater tinashi ku awa i basha esaki riba e ofrenda kimá i riba e palu."
\v 34 I el a bisa: "Hasié pa di dos biaha." I nan a hasié pa di dos biaha. I el a bisa: "Hasié pa di tres biaha." I nan a hasié pa di tres biaha.
\p
\v 35 I e awa tabata kore tur rònt di e altar, i el a yena e roi tambe ku awa.
\v 36 I a sosodé ku na e ora di ofresé e sakrifisio di atardi, profeta Elias a yega serka i a bisa: "O SEÑOR, e Dios di Abraham, Isaak i Israel, laga ta konosí awe ku ta Abo ta Dios na Israel, i ku ami ta Bo sirbidó i ku mi a hasi tur e kosnan aki konforme Bo palabra.
\v 37 Kontestámi, O SEÑOR, kontestámi, pa e pueblo aki sa ku ta Abo, O SEÑOR, ta Dios, i ku ta Abo a hasi nan kurason bolbe atrobe."
\v 38 E ora ei e kandela di SEÑOR a kai i a kima tur kos: e ofrenda kimá, e palu, e piedranan i e stòf; i el a seka e awa ku tabatin den e roi.
\v 39 I ora henter e pueblo a mira esaki, nan a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela; i nan a bisa: "SEÑOR, E ta Dios; SEÑOR, E ta Dios."
\v 40 E ora ei Elias a bisa nan: "Gara e profetanan di Baal; no laga ni un di nan skapa." Asina nan a gara nan; i Elias a hiba nan na Roi Kison, i a mata nan ayanan.
\v 41 Awor Elias a bisa Akab: "Bai, kome i bebe, pasobra tin zonidu di un awaseru pisá."
\v 42 Asina Akab a bai pa kome i bebe. Ma Elias a subi bai na kabes di Seru Karmelo; i el a sak abou te na suela i a pone su kara meimei di su rudianan.
\v 43 I el a bisa su sirbidó: "Subi bai awor, wak den direkshon di laman." Asina el a subi bai i a wak, i a bisa: "No tin nada." I shete biaha Elias a bisa: "Bai bèk."
\v 44 I a sosodé ku e di shete biaha el a bisa: "Mira, un nubia mes chikitu ku man di hende ta sali for di laman." I Elias a bisa: "Bai bisa Akab: 'Prepará bo garoshi i baha bai, pa e awaseru pisá no strobabo.'"
\v 45 Asina a sosodé ku den un ratu di ora shelu a bira pretu di nubia i bientu, i tabatin un awaseru pisá. I Akab a subi su garoshi i a bai Jezreel.
\v 46 I e man di SEÑOR tabata riba Elias, i el a faha su hep i a kore yega Jezreel promé ku Akab.
\c 19
\v 1 Awor Akab a konta Jezabel tur loke Elias a hasi, i kon el a mata tur e profetanan ku spada.
\v 2 E ora ei Jezabel a manda un mensahero serka Elias, bisando: "Ku e diosnan hasi asina ku mi i pió ainda, si mañan na e ora aki mi no hasi bo bida manera bida di un di nan."
\v 3 I Elias a haña miedu i a lanta hui bai pa skapa su bida i a yega Beerseba, ku ta pertenesé na Juda, i a laga su sirbidó ayanan.
\v 4 Ma e mes a hasi un biahe di un dia den desierto, i a bai sinta bou di un mata di enebro; i el a pidi pa e muri, i a bisa: "Ta basta; awor, O SEÑOR, tuma mi bida, pasobra mi no ta mihó ku mi tatanan."
\v 5 I el a kai drumi bou di un mata di enebro i a pega soño; i mira, tabatin un angel ta mishi kuné, i el a bis'é: "Lanta i kome."
\v 6 E ora ei el a wak, i mira, na su kabes tabatin un pan buskuchi trahá riba piedra kayente, i un butishi di awa. Asina el a kome i bebe, i a kai drumi atrobe.
\v 7 I e Angel di SEÑOR a bolbe bin pa di dos biaha, a mishi kuné i a bisa: "Lanta i kome, pasobra e biahe ta muchu largu pa bo."
\v 8 Asina el a lanta i a kome i bebe, i den e forsa di e kuminda ei el a bai kuarenta dia i kuarenta nochi te ora ku el a yega Horèb, e seru di Dios.
\v 9 E ora ei el a yega ayanan na un kueba i a pasa nochi ayanan. I mira, e palabra di SEÑOR a yega na djé, i El a bis'é: "Kiko bo ta hasi akinan, Elias?"
\v 10 I el a bisa: "Mi a traha masha duru pa SEÑOR, e Dios di ehérsitonan, pasobra e yunan di Israel a bandoná Bo aliansa, a basha Bo altarnan abou i a mata Bo profetanan ku spada. I ta ami so a keda; i nan ta buska pa kita mi bida."
\v 11 I El a bisa: "Sali, i bai para riba e seru dilanti di SEÑOR." I mira, SEÑOR tabata pasa! I un bientu enorme i fuerte tabata sker e serunan i kibra e barankanan na pida pida dilanti di SEÑOR; ma SEÑOR no tabata den e bientu. I despues di e bientu un temblor, ma SEÑOR no tabata den e temblor.
\v 12 I despues di e temblor un kandela, ma SEÑOR no tabata den e kandela; i despues di e kandela zonidu di un brisa suave.
\v 13 I a sosodé ku ora Elias a tende esaki, el a lora su kara den su mantel i a sali bai para den e entrada di e kueba. I mira, un bos a yega na djé i a bisa: "Kiko bo ta hasi akinan, Elias?"
\v 14 E ora ei el a bisa: "Mi a traha masha duru pa SEÑOR, e Dios di ehérsitonan, pasobra e yunan di Israel a bandoná Bo aliansa, a basha Bo altarnan abou i a mata Bo profetanan ku spada. I ta ami so a keda; i nan ta buska pa kita mi bida."
\v 15 I SEÑOR a bis'é: "Bai, bolbe pa bo kaminda pa desierto di Damasko, i ora bo yega bo mester ungi Hazael komo rei di Siria;
\v 16 i Jehú, yu hòmber di Nimsi, bo mester ungi komo rei di Israel; i Eliseo, yu hòmber di Safat di Abel mehola, bo mester ungi komo profeta na bo lugá.
\v 17 I lo sosodé ku esun ku skapa di spada di Hazael, Jehú lo mata, i esun ku skapa di spada di Jehú, Eliseo lo mata.
\p
\v 18 Sinembargo, Mi ta laga shete mil na Israel, tur rudia ku no a dobla pa Baal, i tur boka ku no a sunch'é."
\v 19 Asina el a bai for di einan i a haña Eliseo, yu hòmber di Safat, ta plug ku diesdos par di buey su dilanti, i é mes tabata ku e di diesdos par. I Elias a pasa bai serka djé i a tira su mantel riba djé.
\v 20 I el a bai laga e bueynan i a kore bai tras di Elias, i a bisa: "Pa fabor, lagami sunchi mi tata ku mi mama, e ora ei lo mi siguibo." I el a bis'é: "Bai bèk atrobe, pasobra ta kiko mi a hasibo?"
\v 21 Asina el a bira bai lagu'é, i a kohe e par di buey, a sakrifiká nan i a herebé nan karni riba e yugonan di e bueynan, i a duna e pueblo esaki; i nan a kome. Despues el a lanta, a sigui Elias i a sirbié.
\c 20
\v 1 Awor Bèn adad, rei di Siria, a reuní henter su ehérsito, i tabatin trint'i dos rei huntu kuné, ku kabai i garoshi. I el a bai rondoná Samaria i a bringa kontra djé.
\v 2 E ora ei el a manda mensaheronan na e stat serka Akab, rei di Israel, i a laga bis'é: "Asina Bèn adad ta bisa:
\v 3 'Bo plata i bo oro ta di mi; bo esposanan i yunan di mas bunita tambe ta di mi.'"
\v 4 I rei di Israel a kontestá i a bisa: "Manera bo ta bisa, mi señor rei; ami i tur loke mi tin ta di bo."
\v 5 E ora ei e mensaheronan a bolbe i a bisa: "Asina Bèn adad ta bisa: 'Siguramente mi a manda bisabo: "Bo mester dunami bo plata, bo oro, bo esposanan i bo yunan,"
\v 6 ma mañan na e ora aki mi ta manda mi sirbidónan serka bo, i nan lo ristra bo kas i e kasnan di bo sirbidónan; i lo sosodé ku tur loke ta presioso den bo bista, nan lo kohe bai kuné.'"
\v 7 E ora ei rei di Israel a yama tur e ansianonan di e tera i a bisa: "Pa fabor, paga tino i mira kon e hòmber aki ta buska problema; pasobra el a manda buska mi esposanan, mi yunan, mi plata i mi oro; i mi no a nengu'é."
\v 8 I tur e ansianonan i henter e pueblo a bis'é: "No skuch'é, ni konsentí kuné."
\v 9 Pesei el a bisa e mensaheronan di Bèn adad: "Bisa señor mi rei: 'Tur loke bo a manda buska serka bo sirbidó na prinsipio lo mi hasi, ma e kos aki sí mi no por hasi.'" I e mensaheronan a bai hiba kontesta p'é.
\v 10 I Bèn adad a manda bis'é: "Ku e diosnan hasi asina ku mi i pió ainda, si e stòf di Samaria ta sufisiente pa yena man di henter e pueblo ku ta siguimi."
\v 11 E ora ei rei di Israel a kontestá i a bisa: "Bis'é: 'No laga esun ku ta bisti su armadura gaba manera esun ku ta kit'é.'"
\v 12 I a sosodé ku ora Bèn adad a tende e mensahe aki, mientras ku e tabata bebe huntu ku e reinan den e tèntnan, el a bisa su sirbidónan: "Para kla." Asina nan a para kla kontra e stat.
\v 13 At'awor un profeta a aserká Akab, rei di Israel, i a bisa: "Asina SEÑOR ta bisa: 'Bo a mira henter e multitut grandi aki? Mira, Mi ta bai entregá nan den bo man awe, i abo lo sa ku Ami ta SEÑOR.'"
\v 14 I Akab a bisa: "Pa medio di ken?" Asina el a bisa: "Asina SEÑOR ta bisa: 'Pa medio di e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan.'" E ora ei el a bisa: "Ken lo kuminsá ku e bataya?" I el a kontestá: "Abo."
\v 15 E ora ei el a reuní e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan, i tabatin dos shent'i trint'i dos; i despues di nan el a reuní henter e pueblo, tur e yunan di Israel, shete mil na tur.
\v 16 I mèrdia nan a sali bai, mientras ku Bèn adad tabata bebe te bira burachi den e tèntnan, huntu ku e trint'i dos reinan ku tabata yud'é.
\v 17 I e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan a sali bai promé. I Bèn adad a manda hòmbernan; i nan a kont'é, bisando: "Hòmbernan a sali for di Samaria."
\v 18 E ora ei el a bisa: "Si nan a sali pa pas, kohe nan bibu, òf si nan a sali pa hasi guera, kohe nan bibu."
\v 19 Asina esakinan a sali for di e stat, e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan, siguí pa e ehérsito.
\v 20 I kada un a mata esun ku a bin kontra djé; i e sirionan a hui, i Israel a pèrsiguí nan; i Bèn adad, rei di Siria, a skapa riba kabai, huntu ku algun koredó di kabai.
\v 21 I rei di Israel a sali bai i a ataká e kabainan i e garoshinan, i a kousa un matansa grandi meimei di e sirionan.
\v 22 E ora ei e profeta a yega serka rei di Israel, i a bis'é: "Bai, fortalesé bo mes, paga tino i mira kiko bo mester hasi; pasobra na kabamentu di aña rei di Siria ta bin kontra bo."
\v 23 Awor e sirbidónan di rei di Siria a bis'é: "Nan diosnan ta diosnan di e serunan, pesei nan tabata mas fuerte ku nos; ma mas bien laga nos bringa kontra nan den sabana, i siguramente nos lo ta mas fuerte ku nan.
\v 24 I hasi asin'aki: kita e reinan, kada un for di su puesto, i pone kapitannan na nan lugá;
\v 25 i reuní un otro ehérsito manera e ehérsito ku bo a pèrdè, kabai pa kabai, garoshi pa garoshi. E ora ei nos lo bringa kontra nan den sabana, i siguramente nos lo ta mas fuerte ku nan." I el a skucha nan i a hasi asina.
\p
\v 26 Asina a sosodé ku na kabamentu di aña Bèn adad a reuní e sirionan i a bai Afek pa bringa kontra Israel.
\v 27 I e yunan di Israel a wòrdu reuní, a haña provishonnan i a bai kontra ku nan; i e yunan di Israel tabata kampa dilanti di nan, manera dos tou chikitu di kabritu, mientras ku e sirionan tabata yena e tera.
\v 28 E ora ei un hòmber di Dios a yega serka i a papia ku rei di Israel i a bisa: "Asina SEÑOR ta bisa: 'Pasobra e sirionan a bisa: "SEÑOR ta un dios di e serunan, ma E no ta un dios di e vayenan", pesei lo Mi entregá henter e multitut grandi aki den bo man, i abo lo sa ku Ami ta SEÑOR.'"
\v 29 Asina nan tabata kampa un dilanti di otro, shete dia largu. I a sosodé ku riba e di shete dia e bataya a kuminsá; i e yunan di Israel a mata di e sirionan shen mil sòldá na pia den ún dia.
\v 30 Ma e restu a hui bai den e stat di Afek; i e muraya a kai riba e bint'i shete mil hòmber ku a resta. I Bèn adad a hui i a yega den e stat i a skonde den un kamber paden.
\v 31 I su sirbidónan a bis'é: "At'awor, nos a tende ku e reinan di e kas di Israel ta reinan miserikòrdioso. Pa fabor, laga nos mara paña di saku na nos hep i kabuya na nos kabes, i sali bai serka rei di Israel; podisé e lo spar bo bida."
\v 32 Asina nan a faha nan hep ku paña di saku i a mara kabuya na nan kabes, i a bin serka rei di Israel i a bisa: "Bo sirbidó Bèn adad ta bisa: 'Pa fabor, lagami keda na bida.'" I el a bisa: "E ta na bida ainda? E ta mi ruman."
\v 33 Awor e hòmbernan a tuma esaki komo un bon señal, i mesora nan a ten'é na su palabra, bisando: "Bo ruman Bèn adad." E ora ei el a bisa: "Bai busk'é." Anto Bèn adad a sali bin serka djé; i el a tum'é serka djé den garoshi.
\v 34 I Bèn adad a bis'é: "Lo mi debolbé e statnan ku mi tata a kita for di bo tata; i bo mag traha kayanan pa bo mes na Damasko, manera mi tata a traha na Samaria." Akab a bisa: "I ami lo lagabo bai a base di e aliansa aki." Asina el a sera un aliansa kuné i a lagu'é bai.
\v 35 Awor un di e yu hòmbernan di e profetanan a bisa su kompañero pa medio di e palabra di SEÑOR: "Pa fabor, dal mi." Ma e hòmber a nenga di dal é.
\v 36 E ora ei el a bis'é: "Pasobra bo no a skucha e bos di SEÑOR, mira, asina bo bai for di mi, un leon lo matabo." I asina ku el a bai for di djé un leon a hañ'é i a mat'é.
\v 37 E ora ei el a topa un otro hòmber i a bisa: "Pa fabor, dal mi." I e hòmber a dal é, i a herid'é.
\v 38 Asina e profeta a bai i a warda rei na kaminda, i a disfrasá su mes ku un verbant na su wowonan.
\v 39 I ora rei tabata pasa, el a grita rei i a bisa: "Bo sirbidó a sali bai den e bataya; i mira, un hende a bin i a trese un hòmber serka mi i a bisa: 'Wak pa e hòmber aki; si pa kualke motibu e skapa, lo bo paga su bida ku bo bida, òf bo mester paga un talento di plata.'
\v 40 I mientras ku bo sirbidó tabata okupá aki i aya, el a bai." I rei di Israel a bis'é: "Asina bo sentensia lo ta; abo mes a disidí esaki."
\v 41 E ora ei el a kita e verbant lihé for di su wowonan; i rei di Israel a rekonos'é komo un di e profetanan.
\v 42 I el a bis'é: "Asina SEÑOR ta bisa: 'Pasobra bo a laga e hòmber ku mi a destiná pa destrukshon bai for di bo man, pesei lo bo duna bo bida pa su bida i bo pueblo pa su pueblo.'"
\v 43 Asina rei di Israel a bai su kas ku mal beis i masha rabiá, i a yega Samaria.
\c 21
\v 1 Awor despues di e kosnan aki a sosodé ku Nabot e jezreelita tabatin un kunuku di wendrùif ku tabata keda na Jezreel, banda di e palasio di Akab, rei di Samaria.
\v 2 I Akab a papia ku Nabot, bisando: "Dunami bo kunuku di wendrùif pa mi por tin é komo hòfi di bèrdura, pasobra e ta keda pegá ku mi kas, i lo mi dunabo un kunuku di wendrùif ku ta mihó kuné na su lugá; si bo kier, lo mi dunabo su balor na plaka."
\v 3 Ma Nabot a bisa Akab: "SEÑOR librami di dunabo e erensia di mi tatanan."
\v 4 Asina Akab a bai den su kas ku mal beis i masha rabiá pa motibu di e palabra ku Nabot e jezreelita a papia kuné; pasobra el a bisa: "Mi no ta dunabo e erensia di mi tatanan." I el a kai drumi riba su kama i a bira su kara, i no kier a kome.
\v 5 Ma su esposa Jezabel a bin serka djé i a bis'é: "Di kon bo spiritu ta asina desanimá ku bo no ta kome?"
\v 6 Asina el a bis'é: "Pasobra mi a papia ku Nabot e jezreelita, i a bis'é: 'Dunami bo kunuku di wendrùif pa plaka, òf si bo kier, lo mi dunabo un otro kunuku di wendrùif na su lugá.' Ma el a bisa: 'Mi no ta dunabo mi kunuku di wendrùif.'"
\v 7 I su esposa Jezabel a bis'é: "Mira, no ta abo tin outoridat riba Israel awor? Lanta, kome pan, i laga bo kurason ta kontentu; lo mi dunabo e kunuku di wendrùif di Nabot e jezreelita."
\v 8 Asina el a skirbi algun karta na nòmber di Akab, a seya nan ku e seyo di Akab i a manda e kartanan pa e ansianonan i pa e hendenan di noblesa ku tabata biba serka Nabot den su stat.
\v 9 Awor el a skirbi den e kartanan: "Proklamá un ayuno, i pone Nabot sinta na kabes di e pueblo;
\v 10 i pone dos hòmber pèrvèrso su dilanti, i laga nan testifiká kontra djé, bisando: 'Bo a maldishoná Dios i rei.' Anto sak'é pafó i piedr'é mata."
\p
\v 11 Asina e hòmbernan di su stat, e ansianonan i e hendenan di noblesa ku tabata biba den su stat, a hasi manera Jezabel a manda bisa nan, manera tabatin skirbí den e kartanan ku el a manda pa nan.
\v 12 Nan a proklamá un ayuno i a pone Nabot sinta na kabes di e pueblo.
\v 13 E ora ei e dos hòmbernan pèrvèrso a drenta i a bai sinta su dilanti; i e hòmbernan pèrvèrso a testifiká kontra djé, kontra Nabot, dilanti di e pueblo, bisando: "Nabot a maldishoná Dios i rei." Asina nan a hib'é pafó di e stat i a piedr'é mata.
\v 14 E ora ei nan a manda notisia pa Jezabel, bisando: "Nabot a wòrdu piedrá, i el a muri."
\v 15 I ora Jezabel a tende ku Nabot a wòrdu piedrá i ku el a muri, Jezabel a bisa Akab: "Lanta, poderá di e kunuku di wendrùif di Nabot e jezreelita, ku el a nenga di dunabo pa plaka; pasobra Nabot no ta na bida mas, ma e ta morto."
\v 16 I a sosodé ku ora Akab a tende ku Nabot a muri, Akab a lanta pa baha bai na e kunuku di wendrùif di Nabot e jezreelita, pa poderá di djé.
\v 17 E ora ei e palabra di SEÑOR a yega na Elias e tisbita, bisando:
\v 18 "Lanta, baha bai pa kontra ku Akab, rei di Israel, kende ta na Samaria; mira, e ta den e kunuku di wendrùif di Nabot, kaminda el a baha bai pa poderá di djé.
\v 19 I lo bo papia kuné, bisando: 'Asina SEÑOR ta bisa: "Bo a mata i tambe a tuma den bo poder?"' I lo bo papia kuné, bisando: 'Asina SEÑOR ta bisa: "Na e lugá kaminda e kachónan a lembe e sanger di Nabot, e kachónan lo lembe bo sanger tambe."'"
\v 20 I Akab a bisa Elias: "Bo a hañami, O mi enemigu?" I el a kontestá: "Mi a hañabo, pasobra bo a bende bo mes pa hasi malu den bista di SEÑOR.
\v 21 Mira, lo Mi trese maldat riba bo, i lo Mi baribo tir'afó, i kòrta tur e hòmbernan kita for di Akab, tantu katibu komo liber na Israel;
\v 22 i lo Mi hasi bo kas manera e kas di Jeroboam, yu hòmber di Nebat, i manera e kas di Baasa, yu hòmber di Ahias, pa motibu di e probokashon ku kual bo a probokáMi na rabia, i pasobra bo a hasi Israel peka.
\v 23 "I di Jezabel tambe SEÑOR a papia, bisando: 'E kachónan lo kome Jezabel banda di e muraya di Jezreel.'
\v 24 "Esun ku ta pertenesé na Akab, ku muri den stat, kachó lo kome, i esun ku muri den kunuku parha di shelu lo kome."
\v 25 Siguramente no tabatin ni un hende manera Akab ku a bende su mes pa hasi malu den bista di SEÑOR, pasobra su esposa Jezabel tabata instigu'é.
\v 26 I el a aktua masha abominabel dor di sigui ídolonan, konforme tur loke e amoreonan, kendenan SEÑOR a kore kuné for di dilanti di e yunan di Israel, a hasi.
\v 27 I a sosodé ku ora Akab a tende e palabranan aki, el a sker su pañanan, a bisti paña di saku i a yuna, i el a drumi abou den paña di saku i tabata kana rònt tur deprimí.
\v 28 E ora ei e palabra di SEÑOR a yega na Elias e tisbita, bisando:
\v 29 "Bo ta mira kon Akab a umiyá su mes Mi dilanti? Pasobra el a umiyá su mes Mi dilanti, lo Mi no trese e maldat den su dianan, ma lo Mi trese e maldat riba su kas den e dianan di su yu hòmber."
\c 22
\v 1 I a pasa tres aña sin ku tabatin guera entre Siria i Israel.
\v 2 I a sosodé ku den e di tres aña Josafat, rei di Juda, a baha bin serka rei di Israel.
\v 3 Awor rei di Israel a bisa su sirbidónan: "Boso no sa ku Ramot galaad ta pertenesé na nos, i ku te ainda nos no ta hasi nada pa kit'é for di man di rei di Siria?"
\v 4 I el a bisa Josafat: "Bo kier ban ku mi pa bringa na Ramot galaad?" I Josafat a bisa rei di Israel: "Ami ta manera abo ta, mi pueblo ta manera bo pueblo, mi kabainan manera bo kabainan."
\v 5 Ademas, Josafat a bisa rei di Israel: "Pa fabor, konsultá ku e palabra di SEÑOR promé."
\v 6 E ora ei rei di Israel a reuní e profetanan huntu, komo kuater shen hòmber, i a bisa nan: "Mi mester bai bringa kontra Ramot galaad, òf mi mester keda sin bai?" I nan a bisa: "Bai, pasobra SEÑOR lo entregu'é den man di rei."
\v 7 Ma Josafat a bisa: "No tin profeta di SEÑOR mas akinan, ku nos por konsultá kuné?"
\v 8 I rei di Israel a bisa Josafat: "Tin ún hòmber mas pa medio di ken nos por konsultá ku SEÑOR, ma mi ta odi'é, pasobra e no ta profetisá nada bon di mi, sino malu so. Ta Mikaias, yu hòmber di Imla." Ma Josafat a bisa: "Rei no mester papia asina."
\v 9 E ora ei rei di Israel a yama un ofisial i a bisa: "Hasi lihé trese Mikaias, yu hòmber di Imla."
\v 10 Awor rei di Israel i Josafat, rei di Juda, tabata sintá kada un riba su trono, bistí na paña di rei, na e plenchi di bati mainshi na entrada di e porta di Samaria; i tur e profetanan tabata profetisá nan dilanti.
\v 11 Anto Zedekias, yu hòmber di Kenaana, a traha kachunan di heru pa su mes i a bisa: "Asina SEÑOR ta bisa: 'Ku esakinan lo bo kacha e sirionan te ora bo kaba ku nan.'"
\v 12 I tur e profetanan tabata profetisá asin'aki, bisando: "Subi bai Ramot galaad i prosperá, pasobra SEÑOR lo entregu'é den man di rei."
\p
\v 13 E ora ei e mensahero ku a bai yama Mikaias a papia kuné, bisando: "Mira awor, e palabranan di e profetanan ta unánimamente na fabor di rei. Pa fabor, laga bo palabra ta manera palabra di un di nan, i papia faborabel."
\v 14 Ma Mikaias a bisa: "Manera SEÑOR ta biba, loke SEÑOR bisami, esei lo mi papia."
\v 15 Ora ku el a yega serka rei, rei a bis'é: "Mikaias, nos mester bai bringa kontra Ramot galaad, òf nos mester keda sin bai?" I el a kontest'é: "Bai i prosperá, i SEÑOR lo entregu'é den man di rei."
\v 16 E ora ei rei a bis'é: "Kuantu biaha mi mester hurabo pa no papia nada otro sino e bèrdat ku mi den e nòmber di SEÑOR?"
\v 17 Asina el a bisa: "Mi a mira henter Israel plamá riba e serunan, manera karné ku no tin wardadó. I SEÑOR a bisa: 'Esakinan no tin shon. Laga kada un di nan bolbe su kas na pas.'"
\v 18 E ora ei rei di Israel a bisa Josafat: "Mi no a bisabo ku e lo no profetisá nada bon di mi, sino malu so?"
\v 19 I Mikaias a bisa: "Pesei, tende e palabra di SEÑOR. Mi a mira SEÑOR sintá riba Su trono, i henter e ehérsito di shelu pará serka djE na Su man drechi i na Su man robes.
\v 20 I SEÑOR a bisa: 'Ken lo gaña Akab pa bai muri na Ramot galaad?' "I un a bisa esaki i un otro a bisa esaya.
\v 21 E ora ei un spiritu a bin dilanti i a bai para dilanti di SEÑOR, i a bisa: 'Ami lo gañ'é.'
\v 22 "I SEÑOR a bis'é: 'Kon?' "I el a bisa: 'Ami lo bai i bira un spiritu di mentira den boka di tur su profetanan.' "E ora ei El a bisa: 'Abo mester gañ'é, i bo ta logra tambe. Bai i hasi asina.'
\v 23 "Pesei anto, mira, SEÑOR a pone un spiritu di mentira den boka di tur e profetanan aki di bo; i SEÑOR a proklamá desaster kontra bo."
\v 24 E ora ei Zedekias, yu hòmber di Kenaana, a yega serka i a dal Mikaias na su banda di kara, i a bisa: "Kon e Spiritu di SEÑOR por a bai for di mi pa papia ku bo?"
\v 25 I Mikaias a bisa: "Mira, lo bo mira riba e dia ku bo drenta un kamber paden pa skonde."
\v 26 E ora ei rei di Israel a bisa: "Kohe Mikaias hib'é bèk serka Amon, e gobernadó di e stat, i serka Joas, rei su yu hòmber,
\v 27 i bisa: 'Asina rei ta bisa: "Pone e hòmber aki den prizon i aliment'é ku pan di aflikshon i ku awa di aflikshon te ora mi bolbe sano i salvo."'"
\v 28 I Mikaias a bisa: "Si di bèrdat bo bolbe sano i salvo, SEÑOR no a papia pa medio di mi." I el a bisa: "Skucha, boso, pueblonan tur."
\v 29 Asina rei di Israel i Josafat, rei di Juda, a bai kontra Ramot galaad.
\v 30 I rei di Israel a bisa Josafat: "Lo mi disfrasá mi mes i bai den bataya, ma abo bisti bo paña di rei." Asina rei di Israel a disfrasá su mes i a bai den bataya.
\v 31 Awor rei di Siria a ordená e trint'i dos kapitannan di su garoshinan, bisando: "No bringa kontra chikitu ni grandi, sino solamente kontra rei di Israel."
\v 32 Asina a sosodé ku ora e kapitannan di e garoshinan a mira Josafat, nan a bisa: "Siguramente ta rei di Israel," i nan a bira pa bringa kontra djé, i Josafat a dal un gritu.
\v 33 E ora ei a sosodé ku ora e kapitannan di e garoshinan a mira ku no tabata rei di Israel, nan a bira bai i a stòp di pèrsiguié.
\v 34 Awor un hòmber a span su bog tira pa loko i a alkansá rei di Israel nèt kaminda su armadura tabata hinká den otro. Asina el a bisa e koredó di su garoshi: "Bira bai bèk i sakami for di bataya, pasobra mi ta gravemente heridá."
\v 35 I e bataya tabata duru e dia ei, i rei a keda wantá règt den su garoshi dilanti di e sirionan, i a muri parti di atardi; i e sanger di e herida tabata kore bai den bòm di e garoshi.
\v 36 I ora solo tabata bahando, a pasa un gritu dor di henter e ehérsito, bisando: "Kada hòmber pa su stat i kada hòmber pa su tera."
\v 37 Asina rei a muri i a wòrdu hibá na Samaria; i nan a dera rei na Samaria.
\v 38 I nan a laba e garoshi na e tanki di Samaria (kaminda e prostitutanan tabata baña), i e kachónan tabata lembe su sanger, konforme e palabra di SEÑOR ku El a papia.
\v 39 Awor e demas echonan di Akab i tur loke ku el a hasi, e kas di ivor ku el a traha i tur e statnan ku el a traha, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Israel?
\v 40 Asina Akab a bai sosegá serka su tatanan; i su yu hòmber Okozias a bira rei na su lugá.
\v 41 Awor Josafat, yu hòmber di Asa, a bira rei di Juda den e di kuater aña di Akab, rei di Israel.
\v 42 Josafat tabatin trint'i sinku aña dia ku el a bira rei, i el a reina bint'i sinku aña na Jerusalèm. I nòmber di su mama tabata Azuba, yu muhé di Silhi.
\v 43 I el a kana den henter e kaminda di su tata Asa; e no a kita for di esaki, i el a hasi bon den bista di SEÑOR. Sinembargo, e lugánan haltu no a wòrdu kitá; ainda e pueblo tabata ofresé sakrifisio i kima sensia riba e lugánan haltu.
\v 44 Josafat tambe a hasi pas ku rei di Israel.
\v 45 Awor e demas echonan di Josafat, su poder ku el a demostrá, i kon el a hasi guera, nan no ta pará skirbí den e Buki di Krónikanan di e reinan di Juda?
\v 46 I e restante di e sodomitanan ku a keda den e dianan di su tata Asa, el a saka for di e tera.
\p
\v 47 Awor no tabatin rei na Edòm; un diputado tabata rei.
\v 48 Josafat a traha barkunan di Tarsis pa bai buska oro na Ofir, ma nan no a bai, pasobra e barkunan a kibra na Ezion geber.
\v 49 E ora ei Okozias, yu hòmber di Akab, a bisa Josafat: "Laga mi sirbidónan bai ku bo sirbidónan den e barkunan." Ma Josafat no tabata kier.
\v 50 I Josafat a bai sosegá serka su tatanan i a wòrdu derá serka su tatanan den e stat di su tata David; i su yu hòmber Joram a bira rei na su lugá.
\v 51 Okozias, yu hòmber di Akab, a bira rei di Israel na Samaria den e di dieshete aña di Josafat, rei di Juda, i el a reina dos aña riba Israel.
\v 52 I el a hasi malu den bista di SEÑOR i a kana den e kaminda di su tata i den e kaminda di su mama i den e kaminda di Jeroboam, yu hòmber di Nabat, kende a hasi Israel peka.
\v 53 Asina el a sirbi Baal i a ador'é, i a proboká e SEÑOR Dios di Israel na rabia, konforme tur loke su tata a hasi.