eyo_reg/45-ACT.usfm

1386 lines
125 KiB
Plaintext

\id ACT
\ide UTF-8
\h Poisionikab Che Kiyoktoi
\toc1 Poisionikab Che Kiyoktoi
\toc2 Poisionikab Che Kiyoktoi
\toc3 act
\mt Poisiconikab Che Kiyoktoi
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Ee Teopilo, kiatet eng' baruet ne bo tai, tugul che kitoi Jeiso koyai ak konet,
\v 2 agoi betut ne kigimuti kwo barak, ye kingo kagogochi ng'atutiet eng' Tamirmiriet ne Tilil che kiyoktoi che kiga kolewen.
\v 3 Icheget che kiiborjigei kosobei ye kingobata nyalildanyi, eng' kaborunoik che chang'. King'ang'jigei icheket eng' betusiek artam, ak kong'alalji icheket agobo tuguk che bo bounatetab Jehovah.
\p
\v 4 Ak kingo kagoyumjigei koboto icheget, kong'at koleji, amat obe eng' Jerusalem, ago ogany kayomisiet ne bo Kwanda, noto kiogasena
\v 5 amu kiibatisanis Johana iman eng' beko; ago kibatisanok eng' Tamirmiriet ne Tilil kotomo kogesgei betusiek che matia.
\p
\v 6 Noto anyun, ye kingo kagoyumgei, koteebe inendet, koleji, Kiptaiyandani, iwekyini Israel bounatet eng' betusiechoto?
\v 7 Koleji icheket, "Mabotok onai betusiek anan kenyisiek, che kigonde Kwanda eng' bounatennyi inegei.
\v 8 Ago otaache kamuktaet, ye tun kanyonjok Tamirmiriet ne Tilil: ak oegu baorinikyu eng' Jerusalem ak eng' Judea komugul ak Samaria, ak agoi tabandab ng'weny."
\v 9 Ak ye kingo kagomwa Kiptaiyat Jeiso tuguchu, ye kito kogeerei kimut inendet kwo barak; ak kitaach boldet inendet ak kobetito eng' taing'wai.
\p
\v 10 Ak ye kingoto konyali kipsengwet kochiljini kong' koto kowendi, ogeer anyun, kitononso biko aeng'u eng' ye negite icheget kolaachi ngoroik che leelachen.
\v 11 Che kimwa agichek, kole, Akwe bikab Galili, kainee si otononse ak onyali kipsengwet? tun nyonei Jeiso nito, ne kagimut kwo kipsengwet kobunei oling'wong', ko u yu kogeere kowendi kipsengwet.
\p
\v 12 Koweektage anyun koba Jerusalem kobunu tulwet ne kiguure tulwetab Emitik, ne legite Jerusalem, ne imegei ak bandab betutab sabato.
\v 13 Ye kingo kagoba go, kolany got ne bo barak, ole kitebe; agot Petero, Johana, Jakobo, Andrea, Pilipu, Tomas, Bartolomayo, Matayo, Jakobo ne bo gab Alpayo, Simon Selote, ak Judas ne bo gab Jakobo.
\v 14 Kitebi tugul eng' kabwatet agenge eng' kagiiletab ge ne bo saet, koboto chebiosok, ak Maria kametab Jeiso, ak tupchosiekab Jeiso.
\p
\v 15 Ak kitonon Petero eng' kwenutab che tupcho eng' betusiechoto, (ki chang' bik che kiga tuiyo, ki olo bo bogol agenge ak tiptem), ak kile,
\v 16 Che kitupche, ko nyolu kosulda sirutik, che kiga mwa Tamirmiriet ne Tilil eng' tai eng' kutitab Daudi agobo Judas, ne ki kandoindet ne kiindochini ichek che kinamei Jeiso.
\v 17 Amu kigiititech, ak kinyor kebebertannyi eng' boisioni.
\p
\v 18 (Ak kinyor chichi mbaret eng' melektab tengektannyi: ak kingobut kosieb mo, kobetak moet, komong' agutanikyi tugul.
\v 19 Ak kinaak ng'olyondonoto eng' tugul che menyei Jerusalem; kot keguure mbaranato Akeldama eng' kuting'wai, noto ko, Mbaret ne bo korotik.
\p
\v 20 Amu sirat eng' bukuit ne bo Tienwogikab kalosunet, kole, Ingoek karatia ole menyei, Ak amat komeny chi oloto: ak, Ingonam chito age boisiennyi.
\p
\v 21 Ingobiit age eng' biko che kicham kebendoti tugul eng' betusiek tugul ye kicham komong'u Kiptaiyat Jeiso ak komandoi eng' kwenunnyo,
\v 22 kotaune kabatisanetab Johana, agoi betut ne kigimuti kwo barak kobunei olinyo, ak kanyol koek age eng' bichuto baoriat kobotech agobo ng'eetyennyi.
\p
\v 23 Ak kilewen biko aeng', Josep ne kigiguure Barsaba, ne kigiguure kainennyi ne bo aeng' Justo, ak Matia.
\v 24 Ak kisa, kole, "Inye, Kiptaiyat, ne ingen mugulelwekab biko tugul, iboruech eng' bichu aeng', ne kailewen
\v 25 si kobiit konam kebeberta eng' boisioni ak kayoktaoni, ne kiibute Judas, si kobiit kwo oldanyi."
\v 26 Ak kiser barbarek agobo icheket; ak kiibutyi barbariat Matia, ak kigiitito che kiyoktoi taman ak agenge.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Ak kingoit betutab Pentakost, ko kimi tugul komosta agenge.
\v 2 Ak kimong' eng' sainoto cheet ne bunu kipsengwet ko u kibuget ne usei eng' kimnatet ne o, ak kinyi got komugul ole kitebe.
\v 3 Ak kimong'ji ng'elyebwek che pcheotin, ko u che bo mat; ak kitebe age tugul eng ichek.
\v 4 Ak kinyi ichek tugul Tamirmiriet ne Tilil, ak kitoi kong'alale kutuswek alak, ko u ye kiigochi Tamirmiriet kong'alal.
\p
\v 5 Ak kimi Yahudik che kimenye Jerusalem, bik che kigonyiti Jehovah, che kibunu bororiet age tugul ne mi kureretab kipsengwet.
\v 6 Ak kingogas cheonoto, koyumjigei tuiyet, ak kokowong'io, kolen,
\v 7 Ogeer anyun, tos ma Galilik chu tugul ng'alaldos?
\v 8 Ak katepto ano si kegas ache chi tugul eng' kutinnyo, ne kigisiktech?
\v 9 Partik ak Medoik ak Elamik, ak che menye Mesopotamia, ak Judea ak Kapadokia, ak Ponto ak Asia,
\v 10 ak Prugia ak Pampulia, ak Misri ak komoswek che bo Libya che legite Kurene, ak toek che bunu Rom, Yahudik koboto che kibunji Yahudik eng' kayaneng'wai,
\v 11 Kretik ak Marabuk, kigase ichek kong'alali eng' kutuswekyo boisionik che eechen che bo Jehovah.
\v 12 Ak kitang'any tugul, ak kogerer met, kolejigei ichegei, Egu nee ng'olyondoni?
\v 13 Ago kichombil alak kole, Kabogityo eng' divaik che leelach.
\p
\v 14 Ago kitotonon Petero koboto taman ak aeng', ak koleji, eng' kutit ne o, Akwe bikab Judea, ak akwe tugul che omenye Jerusalem, ingonaak ni eng' akwe, ak oepchi it ng'alekyu.
\v 15 Amu mabogityo bichu, ko u ye obwati; amu ta ko sait somok kityo;
\v 16 ago nito ne kimwaei maotiot Joel; kole,
\p
\v 17 Mwaei Jehovah kole, Tun eng' betusiek che bo let, Arong'jini bik tugul tamirmirennyu, Ak komaoten werikwok, Ak kogeer murenikwok ng'ang'utik, Ak koruotyi boisiekwok karuotitaosiek:
\v 18 Arong'jini tamirmirennyu eng' betusiechoto; Ee, agot otwogikyu murenik ak tibik, si komaoten.
\v 19 Ak abarte kwang'utik eng' kipsengwet barak, Ak kaborunoik eng' oli bo ng'weny; Korotik, ak mat, ak iyenetab iyeto.
\v 20 Kiwale asista koik mesundeito, Ak kewal arawet koek korotik, kotom koit betutab Kiptaiyat, Betut ne o ago ne toogunot:
\v 21 Ak tun kisoru age tugul ne kuurei kainetab Kiptaiyat.
\p
\v 22 Akwe bikab Israel, ogas ng'alechu: Jesu ne bo Nasaret, chito ne kiibarta Jehovah eng' akwe eng' boisionikab kimnatet ak kwong'utik ak kaborunoik, che kiyai Jehovah eng' inendet eng' kwenung'wong', ko u ye ongen akwe;
\v 23 Inendet ne kiigoito Jehovah eng' begechinetab ng'olyondennyi ak naet ne kiga kechob eng' tai, kiogartat akwe inendet ak obar eng' eunekab bik che bistoe n'gatutik:
\v 24 Inendet ne kiing'et Jehovah ko kagotiach eng' ng'wanindo ne bo meet: amu kima komuchi meet konam inendet.
\p
\v 25 Amu kimwa Daudi agobo inendet, kole, Kiageere Kiptaiyat kotugul komi tainnyu; Amu mi inendet eunnyu ne bo tai, si ma kitumduma:
\v 26 Amu noto anyun kiigasgei muguleldanyu, ak kibaibait ng'eleyptanyu ak koboto noto komeng'isiei bortanyu agine eng' kamang'unet.
\v 27 Amu mebagakyini sobondanyu oldab che kigobek, Amegoitoi neng'ung' Ne Tilil kogeer nunet.
\v 28 Kiigona anai ortinwekab sobondo; Inyiitwa boiboiyet eng' taing'ung'.
\p
\v 29 Mureju ak che kitupche, amwawok komie agobo boiyot ne o Daudi, ale, kime ak kigitub, ak mitei kererinnyi kwenunnyo agoi ra.
\v 30 Ak amu ki maotio, ak kiingen kole kiga koyosiechi Jehovah inendet kole, indoi Jehovah ng'echerennyi chito ne tun bunu iyotennyi.
\v 31 Kingogeer nito anyun, kong'alal agobo ng'etyeetab Kristo kole, ma kibagakyin inendet oldab che kibek, ama nunei bortanyi.
\p
\v 32 Kiing'et Jehovah Jeiso nito, ne ki baorinikyi ache tugul.
\v 33 Amu itororot inendet eng' eutab tai ne bo Jehovah, ak ko kagetaach eng' Kwanda kayomisiet ne bo Tamirmiriet ne Tilil, ko kagorong' anyun nito ogeere ak ogase.
\v 34 Kimatogosta Daudi kipsengwetisiek, ago kimwa inendet kole, Kileji Kiptaiyat Kiptaiyandennyu, Tebe eunnyu ne bo tai,
\v 35 Agoi ayai buniguk koek ng'echeretab kelyeguk.
\p
\v 36 Ingonai anyun komie got komugul ne bo Israel, kole, kigoyai Jehovah inendet koek Kiptaiyat ak ko Kristo, Jeiso nito ne kiogartat.
\p
\v 37 Kingogas anyun nito, kotoor mugulelwekwai, ak koleji ichek Petero ak che kiyoktoi chun alak, Che kitupche, kiyai nee?
\p
\v 38 Koleji Petero ichek, Osigu, si kibatisan age tugul eng' akwe eng kainetab Jeiso Kristo agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogikwok; si otaach konunetab Tamirmiriet ne Tilil.
\v 39 Amu neng'wong' kayomisoni, ak lagokwok, ak tugul che mi ole loo, ak tugul che ta koguurei Kiptaiyat Jehovah nenyo kobwanji inendet.
\v 40 Ak kibaorian eng ng'alek alak che chang', ak kogiil, koleji, Osoruge eng' ibini kunur.
\p
\v 41 Kigibatisan anyun icheget che kitaach ng'olyondennyi: ak kigitesyi ichek betunoto bik olo bo elfusiek somok.
\v 42 Kiigiiljigei ichek tugul konetisietab che kiyoktoi ak yamdaet, eng' butuletab makatiat ak sautik.
\p
\v 43 Ak kinyor chi tugul kaiyweisiet: ak kiyaak kwong'utik che chang' ak kaborunoik eng' che kiyoktoi.
\v 44 Ak kimi tugul kibagenge che kiga koyan, ak kiyamdoi tuguk tugul;
\v 45 ak kialda mbarenikwai ak tuguk alak che kitinyei, ak kopchechi ichek tugul che te che kinyalili chi age tugul.
\v 46 Ak kimi hekalut betut age tugul kotebchei eng' kabwatet agenge, ak eng' butuletab makatiat eng' ga, ak kiamisiei eng' kagasetab ge, ak eng' muguleldo agenge,
\v 47 kolosu Jehovah, ak kiiboiboi ichek bik tugul. Ak kitesyin Kiptaiyat betut age tugul icheget che nyoru sorunet.
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 1Ak kitogostoi Petero ak Johana hekalut eng' sait ne bo saet, sait sogol.
\v 2 Ak kigiganabi chito ne ki solomwo kong'ete komi moetab kamet, ne kicham kindoi betut age tugul kurgetab hekalut ne kigiguure kararan, si kosomei tuguk bik che kibendi hekalut orit.
\p
\v 3 Ko ye kingogeer inendet Petero ak Johana komachei koba hekalut orit, kosom kole kogochi kagochinet.
\v 4 Ak kiichiilji kong' Petero inendet koboto Johana, ak koleji, Keerech.
\v 5 Ak kiinyal inendet ichek, kolen nyorune kiy.
\v 6 Ago kile Petero, Matinye feda ak tahabu; ago agonin ne atinye. Ng'eet eng' kainetab Jeiso Kristo ne bo Nasaret, ak iwendote.
\v 7 7Konam anyun inendet eut ne bo tai, ak kong'eet: ak kinyor kimnatet ngunoto kelyekyi ak kowekab ng'woniot.
\v 8 Ak king'eet kochokyi, ak kotonon, ak kitoi kowendot; ak kiba hekalut orit koboto icheget, kowendoti, kosogoroti, ak kolosu Jehova.
\p
\v 9 Ak kigeer bik tugul inendet kowendoti ak kolosu Jehovah.
\v 10 Ak kinai icheget kole, inendet ne kicham kotebche kosome konunoik eng' kurget ne kiguure Kararan ne bo hekalut: ak kikwong'io mising' ak kotang'any agobo noto kagoyaak eng' inendet.
\v 11 Ak kingota konamoti chichoto Petero ak Johana, koruai bik tugul ole mi ichek eng' keterut ne kiguure ne bo Solomon, kokwong'dos mising'.
\p
\v 12 Ak ye kingogeer Petero, kowolji bik koleji, Akwe bikab Israel, kalya si okwong'ie agobo ni? anan kalya si ochiiljech kong' ko u ne olen ache che kagigochi inendet kowendot eng' kamugennyo anan eng' imandanyo?
\v 13 Jehovah ne bo Abraham, ak ne bo Isak, ak ne bo Jakobo, Jehovah ne bo kwanisiekyo, ko kagotoror Kiboitiondennyi Jeiso, ne kiogoite ak kioeesye inendet eng' taitab Pilato, ye kiga kobegechi kotiach inendet.
\v 14 Ago kioeesye akwe Inendet ne Tilil ak ko bo Imanda, ak osom ole kegonok rumindet,
\v 15 Ak kiobar Ne o ne bo sobondo; ne kiing'eet Jehovah eng' che kibek; ki baorinikab noto ache.
\v 16 Ak kagogochi kainennyi chichi kimnatet, mu kayanet eng' kainennyi, chichi ogeere ak ongen akwe; ee, kayanet ne mi eng' Jeiso ko kagogochi chichi sobet
\p
\v 17 Ak nguno nyun, che kitupche, angen ale, kioyai noto amu kima ongen, ko u ye kiyai bounikwok agichek.
\v 18 Ago tuguk che kiga kobor Jehovah eng' tai eng' kutuswekab maotik tugul, kole tun nyalili Kristo nenyi, ko kagoyai noto kosulda.
\v 19 Osigu anyun ak owalage, si kobiit kibukto tengekwogikwok, si kobwa nyun betusiek che bo kamuung'et che bunu taitab kiptaiyat;
\v 20 si koyok Kristo ne kigilewenwok, inendet Jeiso:
\v 21 Ne kanyol kotaach kipsengwet agoi betusiek che kiwale tuguk tugul komiagitu, che king'alale Jehovah eng' kutuswekab maotikyik che tililen che kimi kong'ete taunetab ng'weny.
\v 22 Kimwa Musa iman, kole, Ing'etwok Kiptaiyat Jehovah maotiot ne bunu che otupche, ne u ane; ogas it inendet eng' tuguk tugul che te che mwawok.
\v 23 Ak tun king'emei kiwong'u eng' kwenutab bik, chito age tugul ne magase it maotiondonoto.
\v 24 Ee, ak maotik tugul kong'ete Samuel, ak ichek che kipkoni let eng' inendet, tugul che te che king'alal, ko kimwa agichek agobo betusiechu.
\v 25 O werikab maotik, ak che bo kayomiset ne kiiyomisgei Jehovah ak kwanisiekwok. Kileji Abraham, Kiberuri bororiosiek tugul che bo ng'weny eng' keswondeng'ung'.
\v 26 Ak ye kingo kagong'eet Jehovah Kiboitiondennyi, koyokwok akwe korok si koberurok, ak koistoe chi age tugul eng' akwe tengekwogikyi.
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ak kingot kong'alaljin ichek bik, kopkonji icheget tisiik ak kiptaiyatab hekalut ak Sadukaik.
\v 2 Kotinyei neregek amu kiinet bik ak koamda eng' Jeiso ng'eetyetab che kibek.
\v 3 Ak kinam icheget, ak kotoorji korgoret agoi mutai: amu kiga koimen.
\v 4 Ago kiiyan che chang' eng' ichek che kigas ng'olyot; ak kiek koitetab murenik olo bo elfusiek mut.
\p
\v 5 Ak eng betut ne kiirube noto koyumgei bounik ak boisiek ak sirik eng' Jerusalem.
\v 6 Ak Anas tisiindet ne o, ak Kaiapa, ak Johana, ak Aleksandaro, ak tugul che bo oretab tisiindet ne o.
\v 7 Ak kingo kagonde ichek kwenung'wai, koteebe kole, Nee kamuget ne koyae ni, anan eng' kainetab ng'o?
\p
\v 8 Kingonyi anyun Petero Tamirmiriet ne Tilil, koleji ichek, Akwe bounikab bik ak boisiek,
\v 9 ngemache keginech rani agobo boisiet ne mie ne kogiyachi chito ne nyalulat, ole kogisoopto chichito;
\v 10 ingonaak anyun eng' akwe tugul, ak eng bik tugul che bo Israel ole, eng' kainetab Jeiso Kristo ne bo Nasaret, ne kiogartat akwe, ne kiing'et Jehovah eng' che kibek, tononi chichi eng' yu, eng taing'wong', ko kagosob eng inendet.
\p
\v 11 Inendet koita ne kiosas akwe teegik, ne kiga kiyai koek metitab luita.
\v 12 Ama mi yetunet eng' chito age: amu mami kainet age eng' kureretab kipsengwet, ne kigigochi bik, ne kanyol kesorunenech.
\p
\v 13 Ak kingogeer nyiganatetab Petero ak Johana, ak konai kole bik che ma kinet, ama toogunotin, kokwong'io; ak kinai kole, kicham komi koboto Jeiso.
\v 14 Ak kingogeer chito ne kogisoob kotononi koboto ichek, ko mata komuch komwa kiy agobo noto.
\p
\v 15 Ago ye kingo kagong'at ichek komanda eng' kapkiruok, kong'alal ichegei.
\v 16 Kole, Kiitoi nee bichu? amu naat eng' bik tugul che menyei Jerusalem kele koyaak iman eng ichek kwong'utiet ne o, ama kimuchi ketiiye.
\v 17 Ago si mata koiyestaat eng' kwenutab bik, konyolu keger kong' ichek, si mata kong'alalji chi age tugul eng' kainanito kogeny.
\v 18 Ak kiguur ichek, ak kong'at ichek, koleji, amatata kong'alal agot kitigin anan konetis eng' kainetab Jeiso.
\p
\v 19 Ago kiwolji Peter ak Johana ichek koleji, Ngo mie eng' taitab Jehovah kegasak kosiir Jehovah, oruoch akwe.
\v 20 Amu magimuchi kesisye kobate kemwa tuguk che kigegeer ak che kigegas.
\p
\v 21 Ak kingo kagoger kong' ichek kogeny, kounda koba, ko mata konyor ng'olyot ne iruokyine, amu bik; amu kiitoror bik tugul Jehovah agobo noto koyaak.
\v 22 Amu kisiirei artam kenyisiekab chichoto kiyaak eng' inendet kwong'utionoto bo kasoobet.
\p
\v 23 Ak kingo kageunda, koba ole mi bikwai, ak komwaita tugul che kamwachi tisiik che eechen ak boisiek.
\v 24 Ak kingogas ichek, komwachi Jehovah eng' kutit ne o eng' kabwatet agenge, koleji, Ee Kiptaiyat, inye ne kiiyai kipsengwet ak ng'weny ak tugul che mi oloto.
\v 25 Ne kiimwa eng' Tamirmiriet ne Tilil eng' kutitab kwandanyo Daudi kiboitiondeng'ung', ile, Kilya si kobolyo Bororiosiek, Ak kobwatoti bik tuguk che manamegei ak kiy?
\q
\v 26 Kitetgei laitorinikab ng'weny, ak koyumgei bounik, Agobo Kiptaiyat, ak Kristo nenyi:
\p
\v 27 Amu iman kituitos eng' nganasani Herod ak Pontio Pilato agine koboto Bororiosiek ak bikab Israel, kole kogirinda Kiboitiondeng'ung ne Tilil Jeiso, ne kiil,
\v 28 Si koyai kit age tugul ne kisib kong'at eung'ung' ak ng'omnateng'ung' kole kosulda.
\p
\v 29 Ak nguno anyun Kiptaiyandani, keer kertaeng'wai bo kong'. Ak igochi otwogiguk komwa ng'olyondeng'ung eng' nyiganet tugul.
\v 30 Ye iitoi inye eung'ung' isoobi bik; si koyaak kaborunoik ak kwong'utik eng' kainetab Kiboitiondeng'ung' ne Tilil, noto ko Jeiso.
\p
\v 31 Ak kingo kagosa, kotumdumgei ole kiga koyumjigei; ak kinyi ichek tugul Tamirmiriet ne Tilil, ak kimwa ng'olyotab Jehovah eng' nyiganatet,
\p
\v 32 Ak kibo muguleldo agenge ak sobondo agenge tuiyet ne kiga koyan. Ak ma mwa chi agot agenge kole, nenyi kiy age tugul ne kitinyei; ago kiyamdoi tugukwai tugul.
\v 33 Ak kibaorian che kiyoktoi eng' kamuget ne o agobo ng'etyetab Kiptaiyat Jeiso, ak kitebe mieindo ne o ichek tugul.
\v 34 Amu kima komi agot agenge eng' kwenung'wai ne kibanani kiy: amu tugul che kitinyei korotinwek anan gorik, ko kialda, ak koib tuguk che kiga alde kobwa
\v 35 konde kelyekab che kiyoktoi: ak kigipchechi chi age tugul ne kinyalili.
\p
\v 36 Ak kialda Josep mbaret ne kitinye, inendet ne kitochi che kiyoktoi kainet ne bo aeng' koguure Barnaba (ne ye kiweech, ko Weritab kagaigaet), Lawindet, chito ne kibunu Kupro,
\v 37 ak koib siling'isiek konde kelyekab che kiyoktoi.
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ago kialda chito age ne kigiguure Anania, ak osotiondennyi Saphira, korennyi,
\v 2 ak kiituuch kebebertab che kigialdae, kongen agine osotiondennyi, ak kiib kebeberta age, konde kelyekab che kiyoktoi.
\p
\v 3 Ago kile Petero, Anania, kalya si konyi Setani muguleldang'ung' kot iberber Tamirmiriet ne Tilil, ak ituuch kebebertab che kigialdae koret?
\v 4 Kingota komi, ko kima ko neng'ung'? ak kingo kagealda, ko kima ibou? Kalya si ichob kii eng' muguleldang'ung'? Ma iberber chi, ago Jehovah.
\v 5 Ak kingogas Anania ng'alechu, kobut ak kome: ak kinyonji kaiyweisiet ne o tugul che kigas.
\v 6 Ak king'eetyo murenik ak kotaae borto anget, ak kisut kwo sang' ak kotub.
\p
\v 7 Ak ye ki legit kogesgei saisiek somogu, koit osotiondennyi agine, ak kima kongen kiy ne kagoyaak.
\v 8 Ak kiwolji Petero koleji, Mwawa ngo kioldae koret tuguk che te choto. Kole, Ee, te choto.
\v 9 Ago kileji Petero inendet, Katepto ano kot ochamnyechi tuwai oyom Tamirmirietab Kiptaiyat? keer anyun, mi kurgat kelyekab icheget che katubei manong'otiondeng'ung', ak sutin aginye imande.
\v 10 Ak kiibutyi kelyekyi ngunoto, ak kome: kopka go anyun murenik konyor ko kagome, ak kisut kwo sang' ak kotupchi ye legite manong'otiondennyi.
\p
\v 11 Konyonji anyun kaiweiysiet ne o kaniset komugul, koboto tugul che kigas tuguchoto.
\p
\v 12 Ak kiyaagis eng' eunekab che kiyoktoi kaborunoik ak kwong'utik che chang' eng' kwenutab bik; ak kimi tugul eng' kabwatet agenge eng' keterut ne bo Solomon.
\v 13 Ago eng' bik alak ko kimata kobiit chi ne kita kogany konamgei ak icheget; ago kiitoror bik ichek.
\v 14 Ak kitesak kayanik eng' Kiptaiyat kosiir, kichang'a murenik koboto chebiosok;
\v 15 kot komut ichek che miandos koba ortinwek, ak komongji itogusiek ak kiplusisiek, kole, tamangab kokwer uruetab Petero alak eng' ichek, kosiirtoi.
\v 16 Ak kiiyomogei tuiyet ne bunu nganasok che legite Jerusalem, komutu che miandos, koboto che kiinyalili tamirmirik che muruonen, ak kigisoob age tugul eng' ichek.
\p
\v 17 Ak kitononon tisiindet ne o, ak tugul che kimi koboto inendet (kasubikab Sadukaik choto), ak ki nyiitat ichek ng'et konda,
\v 18 ak kinam che kiyoktoi, ak kotoorji korgoret ne bo bik tugul.
\v 19 Ago kiyat malaikayatab Kiptaiyat kurgotikab korgoret kemoi, ak komut ichek komong' sang', ak koleji,
\v 20 Oba, ak otonon eng' hekalut ak omwachi bik ng'alek tugul che bo Soboni.
\v 21 Ak kingogas ko u noto, koba hekalut ko kaech, ak konetis. Ago kinyo tisiindet ne o, ak che kimi koboto inendet, ak koguur kiruoget, ak boisiek tugul che bo lagogab Israel, ak koyokto kimut ichek kobwa eng' ole kigiratyi.
\v 22 Ago kingoit askarik korgoret ko manyor ichek; ak kiweektagei, ak komwaita,
\v 23 kole, Kaginyoru ko kerat komie korgoret, ak kotonondos ribik eng' kurgotik: ak ye kangeyat, koma kenyorji chi orit.
\v 24 Ak kingogas ng'alechu kiptaiyatab hekalut ak tisiik che eechen, koiimgei mising' agobo ichek kole egu nee anyun ng'alechu.
\p
\v 25 Ak kinyo chi ak koleji, ogeer anyun, bicho kogotoorji korgoret, kotonondos eng' hekalut ak koneti bik.
\v 26 Kwo anyun kiptaiyat koboto askarik, ak komut kobwa, ago ma eng' kimnatet; amu kiiywei bik kole si ma kilach ichek eng' koik.
\p
\v 27 Ak kingo kagomut ichek kopka, konde taitab kapkiruok. Koteebe tisiindet ne o ichek, kole,
\v 28 Kigeetenak inne kele, amatata onet bik eng' kainani: ak ogeer anyun, kionyiit Jerusalem konetisieng'wong', ak omache oibwech korotikab chichito kobwanjech.
\v 29 Ago kiwol Petero ak che kiyoktoi kole, Kanyol kegas it Jehovah kosiir bik.
\v 30 King'eet Jehovah ne bo kwanisiekyok Jeiso, ne inendet ne kiobar ogartat eng' ketit.
\v 31 Inendet ne kitoror Jehovah eng' eunyi ne bo tai koek ne o, ago yetindet, si kogochi Israel sigunet, ak nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 32 Ak kii baorinik ache che bo tuguchu, ak tamirmiriet ne tilil agine, ne kigogochi Jehovah icheget che kase it inendet.
\v 33 Ak kingogas ichek nito, kong'wanit mising' eng' mugulelwekwai kot komach kole kobar ichek.
\p
\v 34 Ak kitonon chito age eng' kapkiruok ne kigigure Gamaliel, ne ki konetindetab ng'atutik, ne kigonyiti bik tugul, ak kong'at kole kimut bichoto koba sang ne matia.
\v 35 Ak kolenji ichek (kapkiruok), Akwe bikab Israel, oripge eng' bichu ak eng' kit ne omache oyachi.
\v 36 Amu kingo tomo koit betusiechu kemi, koit Teudas ak kochoige kole inendet ko chito ne o, ak konamge ak inendet bik che itei olo bo bogol ang'wan, ak kingebar inendet koiyesta tugul che kigase it inendet ak kibetyo.
\v 37 Kingobata chichoto, kong'eet Judas ne bo Galili eng' betusiek che bo sirisietab kainaikab bik, ak kochuut bik alak kosub inendet, kime agine ak kiyesta tugul che kigase it inendet.
\v 38 Ara anyun amwawok nguno ale, oistoegei bichu ak obagakte ichek, amu ngo bo bik ng'alechu anan boisioni, kowong'ugei.
\v 39 Ago ngot kobo Jehovah ko momuchi owong'u, si ma kinyoruok obortosi aka Jehovah.
\v 40 Kocham anyun ng'alekyi, ak ye kingo kagogur che kiyoktoi kobwa ole mi ichek, Kobir ak kong'at koleji amatata kong'alale kainetab Jeiso, ak kounda koba.
\p
\v 41 Koba anyun eng' taitab kapkiruok koboiboi amu kogiit kele nyoljin konyor tewernatet agobo kainanato.
\v 42 Ak kima sisyo eng betut age tugul konetis ak koamdoi eng' hekalut ak eng gorik, kole Jeiso ko Kristo.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Ak eng' betusiechoto ye kitesoksei koitetab alamalyet, kong'eet kang'unyng'ung'et eng' Yahudik che ki kuting'wai ko Yunanik, ak kong'ung'ung'ji Hebranik ak kole kiginyasta mosogikwai eng tuguk che kicham kigochini kotugul.
\p
\v 2 Koguur anyun tamanu ak aeng tuiyet ne bo alamalyet ak koleji, Ma mie kebagakte ng'olyotab Jehovah ak keboisie eng' Mesosiek.
\v 3 Noto anyun che kitupche, Ocheng' bik tisab che togunotin eng' akwe kele miachen, che nyiitotin tamirmiriet ak ng'omnatet, ak che kimuchi kinde boisioni.
\v 4 Ago si ketestai ache kigiiljigei saet, ak konetisietab ng'olyot.
\p
\v 5 Kicham anyun tuiyet komugul ng'olyondonoto, ak kilewen Stepano, chito ne nyiitat kayanet ak Tamirmiriet ne Tilil, ak Pilipu, ak Prokoro, ak Nikanor, ak Timon, ak Parmena, ak Nikola ne bo Antiokia ne kiwalak koek Yahudiot.
\v 6 Kiinde icheget anyun taitab che kiyoktoi ak ye kingo kagosa kogonoor ichek eunekwai.
\p
\v 7 Kitesak anyun ng'olyotab Jehovah, ak kotesak mising' koitetab alamalyet eng' Jerusalem, ak kogas it kayanet tuiyet ne o ne bo tisiik.
\p
\v 8 Ak kinyiitat Stepano mieindo ak kamuget, koyai anyun kwong'utik che eechen ak kaborunoik eng' kwenutab bik.
\v 9 Ago king'eetyo alak che bo sunagogit, ne kiguure Sunagogitab che Itiagotin ak ne bo Kurenik ak ne bo Aleksandrianik ak ne bo bikab Klikia ak Asia, ak kobelgei ak Stepano.
\v 10 Ak kima imuch ichek kogirinda ng'omnatet ak tamirmiriet ne king'alale inendet.
\p
\v 11 Kogaigai anyun bik komwa kole, kigegas komwae inendet ng'alek che bo chubisiet agobo Musa ak Jehovah.
\v 12 Ak kong'eet ng'eet bik konerekso, ak boisiek ak sirik, che kibwanji inendet ak konam ak komut kwo kapkiruok.
\v 13 Ak konde baorinik che bo lembech, che kimwa kole, Mabagaktoi chichi komwa ng'alek che yaachen agobo yu tilil ak ng'atutiet.
\v 14 Amu kigegas inendet komwae kolen, tatun kobute yuto Jeiso nito bo Nasaret ak kowal bitonwek che kigonech Musa.
\p
\v 15 Ak kiichiilji kong' anyun inendet bik che kitebche eng kapkiruok, ak kogeer togennyi ko u tagetab malaikaiyat.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Ak kole anyun tisiindet ne o, Tos u choto tuguchu?
\p
\v 2 2Kole Stepano, Mureju, che kitupche, ak kwanisiekyok, ogaso, Kimongji Jehovah ne bo torornatet kwandanyo Abraham, kimi Mesopotamia, kitomo komeny Haran.
\v 3 3Ak koleji, Mong'u eng emeng'ung' ak ole mi biguk, ak inyo emet ne ta aborun.
\p
\v 4 Komong' anyun eng' emetab Kaldeik ak komeny Haran, ak kingo kagome kwandanyi, kouu Jehovah inendet konyo emonito omenye rani.
\v 5 Ak kima igochi borotet inendet eng' oloto, acha, agot ole indoi keldanyi: ak kiiarorji kole, tun igochin inendet ak iyotennyi eng' let, ye kitom kosich lakwa.
\v 6 Ak kimwa Jehovah ko u ni, Kole egu lagokyi bunotik eng' emetab bik alak, ak koyai ichek koek ak keyachi ne ya eng' kenyisiek bogol ang'wan.
\v 7 Ak eng bororionoto ratei ichek, komwa Jehovah kole, aruokyini, ak ye ibata noto komong' ak koboisiewa eng' olito.
\v 8 Ak kiigochi inendet (Abraham) arorutiet ne bo kamuratanet, ak kosich anyun Abraham Isak ak komuratan inendet eng' betut ne bo sisit, ak kosich Isak Jakobo ak kisich Jakobo kwanisiekyo taman ak aeng'.
\p
\v 9 Ak ye kingoam ng'et kong' boisiechoto agobo Joseph koaldochi inendet Misiri, ago kimi Jehovah koboto inendet.
\v 10 Ak kisor inedet eng' nyalilwogikyi tugul ak kogochi chamet ak ng'omnatet eng' taitab Parao, laitoriatab Misiri ne kiinde inendet koek bounindet eng emetab Misiri ak eng gonnyi tugul.
\p
\v 11 Kinyo anyun rubet eng' emetab Misri komugul ak Kanan, ak nyalilda ne o, amu manyor kwanisiekyo amitwogik.
\v 12 Ye kingogas Jakobo kole mitei bek Misiri, koyokto kwanisiekyo eng banda ne bo tai.
\v 13 Ak eng' banda ne bo aeng' koborjigei Joseph tupchosiekyi ak kinaak anyun eng' Parao bikab Josep.
\v 14 Eng' yoto anyun koyokto Josep kole keguur kwandannyi Jakobo, ak bikyi tugul che kiitei bik tamanwogik tisab ak mut.
\v 15 Ak kochortagei anyun Jakobo kwo Misiri, ak komechi oloto inendet ak kwanisiekyo agichek.
\v 16 Ak kigila ichek koba Sekem ak ketupchi Kererit ne kiga goale Abraham kamanutietab feda eng' werikab Hamor kwandab Sekem.
\p
\v 17 Ak ye kingorik betut ne bo arorutiet, ne kigaiiyosiechi Jehovah Abraham, koyabak anyun bik ak kotesogis eng' Misiri,
\v 18 agoi kobiit laitoriat age eng' Misri, ne kima kongen Josep.
\v 19 King'omenji inendet bororiennyo, ak koyachi ne ya kwanisiekyo, si kolakta manyurunikwai si masopcho.
\p
\v 20 Ak kigisich Musa eng' betusiechoto, ak ki kararan inendet mising'; ak kigigu inendet eng' gotab kwandanyi arawek somok.
\v 21 Ak kingo kagemeto, konyo chebo Parao, komut, ak kogu koek werinnyi.
\v 22 Ak kiginet Musa ng'omnatet tugul ne bo Misrik; ak ki kim eng' ng'alekyi ak boisionikyi.
\p
\v 23 Ak ye kingoit olobo kenyisiek artam, kobwat eng' muguleldanyi korutochi tupchosiekyi, lakogab Israel.
\v 24 Ak ye kinyalili age eng' ichek, kotoret inendet, ak koyaaktochi mugetut inendet ne kaginyalili, kokwer Misirindet kobar:
\v 25 ak kilen inendet naei tupchosiekyi kole igochin Jehovah ichek sorunet eng' eunnyi; ago ma nai.
\v 26 Ak eng' betut ne kisubi noto kochunji ichek kobortos, ak kimachei kooiyo ichek, koleji, Mureju, otupche akwe; kalya si oyachige ne ya?
\v 27 Ago kitoorta inendet ne kiyachi nin age ne ya, ak kole, Ng'o ne koindein iegu bounindet ak kiruoget kot iruokwech?
\v 28 Imache ibara ko u ye koibar Misrindet amut?
\v 29 Kimwee Musa anyun amu ng'olyondonoto, kwo koek bunotyo eng' emetab Midian, ole kisikyi werik aeng'.
\p
\v 30 Ak kingobata kenyisiek artamu, komong'ji inendet malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ong'atet ne bo tulwetab Sinai, eng mat ne kilale eng ketit ne samum.
\v 31 Ak kingogeer Musa kioto, kokwong', ak kingorikta kole kogeer, kotwek kutitab Kiptaiyat,
\v 32 kole, Ai Jehovah ne bo kwanisieguk, Jehovah ne bo Abraham, ak ne bo Isak, ak ne bo Jakobo. Kobotan Musa, ko mata kogany kogeer.
\v 33 Koleji anyun Kiptaiyat inendet, Icheru kweoniguk eng' kelyeguk, amu tilil ng'onyut yoto itonone.
\v 34 Kiageer iman nyalildab bikyu che mite Misri, ak kiagas tigeneng'wai, ak kaachoruge si kobiit asor ichek: nyo anyun nguno, ayokten iwe Misri.
\p
\v 35 Ki Musa nito ne kiga esio ichek, kolen, Ng'o ne koindein iegu bounindet ak kiruogindet? Inendet kora ne kiiyokto Jehovah eng' eutab malaikaiyatab ne kimong'ji inendet eng' ketit si kobiit koek bounindet ak katiagindet.
\v 36 Kiimut anyun inendet ichek komanda, ye kingo kagoyai kwong'utik ak kaborunoik eng' emetab Misiri, ak eng' Nyanjet ne Birir, ak eng' kenyisiek artam eng' ong'atet.
\v 37 Musa nito ko noto ne kileji lagogab Israel, Ing'eetwok Jehovah maotiot ne tun bunu che otupche, ne u ane.
\v 38 Nito ko inendet ne kimi kaniset eng' ong'atet koboto malaikaiyat ne king'alalji inendet eng' tulwetab Sinai, ak koboto kwanisiekyo: ne kitaach ng'alek che soptos si kogonech.
\p
\v 39 Ago kima kas it kwanisiekyo inendet, ago kiesio inendet, ak kiweektagei mugulelwekwai Misri.
\v 40 Koleji Aron, Yaiywech kanamonik kondoenech: amu magingen ole katepto Musa nito, ne kiimutwech kemong'une emetab Misri.
\v 41 Ak kiyai anyun moita eng betusiechoto, ak koipchi tiseiywot kanamwonoto, ak koboiboitu eng' boisionikab eunekwai.
\v 42 Ak kotuptochi anyun Jehovah batai ichek, ak kogoito ichek koot lugetab kipsengwet; ko u ye sirat eng' bukuitab maotik, kele, Tos kiogona che kiyagi che kageeny ak tiseiywek eng' kenyisiek artamu eng' ong'atet?
\v 43 Ak kioib akwe emait ne bo Molok. Ak kecheiyat ne bo kanamwet Repan, kanamonik che kioyai si osa: Ak autok obe Babulon bitonin.
\p
\v 44 Kitinyei kwanisiekyo emait ne bo baornatet eng' ong'atet, ko u ye kiga koaror, ak kora ko inendet ne kimwachi Musa koleji ko u kergeindo ne kiga kogeer.
\v 45 Noto ne kiib kwanisiekyo agichek eng' betusiekwai koboto Josua, ye kingo namei bororiosiek che kion Jehovah eng' taitab kwanisiekyo, agoi betusiekab Daudi;
\v 46 ne kinyor chamet eng' taitab Jehovah, ak kosom konyor meng'otetab Jehovah ne bo Jakobo.
\v 47 Ago Solomon ne kiitekyi got.
\p
\v 48 Ago inendet ne toror mising mamenye gorik che kigiyae eunek, ko u ye mwae maotiot, kole,
\q
\v 49 Ng'echerenyu ne bo laitornatet kipsengwet, Ak ng'weny ko ng'echeretab kelyekyu: Tos oteekwa got ne u nee? mwaei Kiptaiyat: Anan ano ole amuung'e?
\v 50 Tos ma eunnyu ne kiyae tuguchu tugul?
\p
\v 51 Akwe che uui kaat che ma kimuratan mugulelwek ak itik, ogirindoi Tamirmiriet ne Tilil kotugul: ko u ye kiyae kwanisiekwok, oyae ak akwe ko u noto.
\v 52 Ng'o eng maotik ne ma us kwanisiekwok? ak kibar che kisib kobar nyonunetab Chito ne bo Imanda; ne kaoegu akwe nguno ng'wektoik ak rumik.
\v 53 Akwe che kiotaach Ng'atutiet ko u ye kiging'at eng' malaikaisiek, ak ma orib.
\p
\v 54 Ak ye kingogas ng'alechuto kong'wonegitu mising eng' mugulelwekwai, ak konyei kelek agobo inendet.
\p
\v 55 Ago kiinyal kipsengwet kochiilji kong' ko nyiitat inendet Tamirmiriet ne Tilil, ak kigeer lilindab Jehovah, ak Jesu kotononi eng' eutab ne bo Jehovah.
\v 56 Ak kile, Ogeer anyun, ageere kipsengwetisiek ko kagoyatagis, ak kotononi Weritab chi eng' eutab tai ne bo Jehovah.
\p
\v 57 Ago kibolyo eng' kutit ne o, ak koger itikwai, ak kotorombenji kibagenge.
\v 58 Ak kitoorta inendet komanda eng' nganaset, ak kolage koik: ak kiinde baorinik ngoroikwai kelyekab muren age ne kigigure Saul.
\v 59 Kolach anyun Stepano, koguurei Kiptaiyat, kolen, Kiptaiyat Jeiso, taach tamirmiriennyu.
\p
\v 60 Ak kigutuny, ak komwa eng' kutit ne o, kole, Kiptaiyat, ameiityi ichek tengegi. Ak kingo kagomwa nito, konuuch.
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Ak kichamnyechin agine Saul meenyi. Ak king'eet betunoto usisiet ne o agobo kaniset ne kimi Jerusalem; ak kiyesta ichek tugul koyom emotinwekab Judea ak Samaria, kobate che kiyoktoi.
\v 2 Kotub anyun Stepano bik che kigonyiti Jehovah, ak koteiyo mising' agobo inendet.
\v 3 Ago kiinyal mising' Saul kaniset, ak kowendi got age tugul, kochuutu murenik ak chebiosok ak kotoorjin korgoret.
\p
\v 4 Kiba anyun che kiga koyesta, koamdaat ng'olyot.
\v 5 Ak kichortagei Pilipu nganaset ne bo Samaria, ak koamji ichek Kristo.
\v 6 Ak kiepchi it tuiyosiek eng' yamdaet agenge ng'alek che kimwae Pilipu, ye kingogas ak kogeer kaborunoik che kiyai.
\v 7 Amu kimanda tamirmirik che muruonen, eng' che chang' che kitinyei, kowaaktos eng' kutit ne o: ak kigisoob che chang' che meiyotin borwek, ak che kiing'waldos.
\v 8 Ak kibiit boiboiyet ne o eng' nganasanato.
\p
\v 9 Ak kimi chito age ne kigiguure Simon, ne kicham kong'orsei eng' betusiek alak eng' nganasanato, ak kiigochi bororietab Samaria kokwong'io, komwae inendet kole, Ai chito ne o.
\v 10 Kiephin it tugul inendet, kong'ete ne mining' agoi ne o, kolen, Kimnatetab Jehovah chichi, ne kiguure ne O.
\v 11 A kiepchin it inendet, amu kicham kogochin kokwong'io eng' betusiek che chang' eng' ng'orsosiekyi.
\v 12 Ago ye kingoyan ng'alekab Pilipu ye kiamdoi logoiywek che miach agobo bounatetab Jehovah ak kainetab Jeiso Kristo, kibatisan anyun murenik koboto chebiosok.
\v 13 Ak kiiyan Simon agine: ak kingo kagibatisan kotebi koboto Pilipu: ak kingogeer koyaagis kaborunoik ak boisionikab kimnatet kokwong'.
\p
\v 14 Kingogas anyun che kiyoktoi che kimi Jerusalem kole, kogotaach Samaria ng'olyotab Jehovah, koyokyi Petero ak Johana.
\v 15 Ak ye kingo kagochorgei ichek, kosa agobo ichek, kole, kotaach Tamirmiriet ne Tilil.
\v 16 Amu kitom kochorjigei agot agenge eng' bichoto: kiga kibatisan ichek eng' kainetab Kiptaiyat Jeiso kityo.
\v 17 Yeityo kogonoor ichek eunekwai, ak kitaach Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 18 Ye kingogeer anyun Simon kole kaga ngo konoor alamalyet chi eunekwai, kigochi Tamirmiriet ne Tilil, kogochi ichek silingisiek.
\v 19 Kole, Ogono agane kimnatoni, si ngagonoor chi age tugul eunekyu, kotaach Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 20 Ago kileji Petero inendet, Ingobetyo siling'isieguk koboten, amu kelen inyoru konunetab Jehovah eng' siling'isiek.
\v 21 Metinye kebeberta anan motwet eng' ng'olyondoni: amu ma mie muguleldang'ung' eng' taitab Jehovah.
\v 22 Sigu anyun eng' tengeging'ung', ak isa Kiptaiyat, tamangab kenyoun kaat amu kabwatetab muguleldang'ung'.
\v 23 Amu ageere ale imi eng' ng'wanindo ak eng' ratutietab tengekto.
\p
\v 24 Ak kiwol Simon kole, Osaiywa Kiptaiyat, si mabwanja agot agenge tuguk che kaomwawa.
\p
\v 25 Ye kingo kagobaorian anyun ak komwa ng'olyotab Kiptaiyat, koweektagei Jerusalem, ak koamji logoiywek che miach nganasok che chang' che bo Samarik.
\p
\v 26 Ago kimwachi Pilipu malaikaiyatab Kiptaiyat, koleji, Ng'eet ak iwe murot ne bo tai ak oret ne chortagei ne wendi Gasa kong'eete Jerusalem: ne surkwen.
\v 27 Ak king'eet anyun kwo: ak keero, chitab Etiopia, ne kigimoch, ne kitinyei bounatet ne o eng' eutab Kandake, laitoriat kwondo ne bo Etiopik, ne kiribei tugukyi tugul che bo kamanutiet ne o, ne kiga nyo Jerusalem kosa.
\v 28 Kiweeksei anyun, kotebe karinnyi, ak kosomani bukuitab maotiot Isaia.
\p
\v 29 Ak kileji Tamirmiriet Pilipu anyun, Ui rikte, onamge ak karina.
\p
\v 30 Ak kilabat Pilipu ak kogas inendet kosomani bukuitab maotiot Isaia, ak kileji, Iguitosi ki ne isomani?
\p
\v 31 Ak kile, Amuktoi ano, ngo maiborua chi? Ak kiigaigai Pilipu kole, kolany karit ak kotebi tuwai.
\p
\v 32 Ak chu sirutik che kisomanoti, Kigimut ko u kechiriet ne kikwerie kwo eng'set; Ak ko u aruetab kechiriet ne sisei eng' taitab chito ne tilei kororokyi, U noto agine mang'any kutinyi:
\q
\v 33 Kigiisto kiruogennyi eng' kaming'inennyi bo ge: Ng'o ne tun mwaitoi ibindanyi? Amu kinemu sobondonyi eng' ng'weny.
\p
\v 34 Ak kiwolji chichoto kigimoch Pilipu koleji, Asomin ale, mwae maotiot ng'olyondoni agobo ng'o? agobo inendet, anan agobo chito age?
\v 35 Kong'any anyun Pilipu kutinyi, ak kotoi eng' sirutioni koamji inendet agobo Jeiso.
\p
\v 36 Ak ye kingota kobendi eng' oret, koit ye mi beek, kole chichoto, Keer beechu-o, nee ne kera si ma kibatisana?
\v 37 Ak kile Pilipu, Ngiyan eng' muguleldang'ung' tugul, kimuchi kibatisanin. Ak kiwol kole, Ayani ale Jeiso Kristo ko Weritab Jehovah.
\v 38 Kong'at anyun kotonon karit: ak kichortagei tuwai koba beek, Pilipu; ak chichoto; ak kiibatisan inendet.
\v 39 Ak ye kingolong' eng' beek, komut Tamirmirietab Kiptaiyat Pilipu; ak mata kogeer anyun chichoto kigimoch Pilipu, amu kiwa chichoto eng' boiboindo.
\p
\v 40 Ak kitook Pilipu eng' Asoto: ak kosiirto, koamjinoti logoiywek che miach nganasok tugul, agoi koit Kaisaria.
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak ye kita konerechi Saul koboisie kamuiset ak barisiet agobo alamalyetab Kiptaiyat, kwo oldab tisiindet ne o,
\v 2 ak kosom inendet baronok che ibei koba Damasko agobo sunagogisiek, kole ngonyor alak tugul che bo Oranato, ngo murenik anan chebiosok, komuchi komut kobwa Jerusalem ko ratotin.
\p
\v 3 Ak ye kita kowendi, ko karikta Damasko: koluu ngunoto lapkeiyet ne kibunu kipsengwet koluuchi inendet komoswek tugul;
\v 4 ak kiibutyi ng'weny, ak kogas kutit kolejin inendet, Saul, Saul, amu nee si iusa?
\v 5 Ak kile, I ng'o Kiptaiyandani? Ak kile, Ai Jeiso ne iuse:
\v 6 ago ng'eet, ui nganaset, si kemwaun kit ne kanyol iyai.
\v 7 Ak kitononso konam kuy bik che kibendi koboto inendet, kogasei twegunet, ama keerei chi.
\v 8 Kong'eet anyun Saul; ak kingo kagoyatogis konyekyi, ko ma kogeerei kiy; komut anyun ichek inendet konamoti eut, agoi Damasko.
\v 9 Ak kitar betusiek somok ak magerei kiy, ama amisiei anan koeeiso.
\p
\v 10 Ak kimi alamalyet age Damasko, ne kigiguure Anania; ak kileji Kiptaiyat inendet eng' ng'ang'utiet, Anania. Kowol kole, Ami yu, Kiptaiyandani.
\v 11 Koleji Kiptaiyat, Ng'eet, ui oret ne kiguure Ne Litit, ak iteeb eng' gotab Judas chito ne kiguure Saul, chitab Tarso: keer anyun, saei.
\v 12 Ak kagogeer inendet chito ne kiguure Anania, konyonei agoi go, ak kogonoor inendet eunikyi, si kogeerto.
\p
\v 13 Ago kiwol Anania, kole, Kiptaiyandani, kiagas eng' bik che chang' agobo chichito, ole te yaitiet ne kigoyachi biguk che tililen eng' Jerusalem.
\v 14 Ak tinyei eng' yuto kimnatet ne bunu tisiik che eechen si korat tugul che kuurei kaineng'ung'.
\p
\v 15 Ago kileji Kiptaiyat, Ui inye: amu kinnyu inendet ne aboisie, ne kialewen, si koib kainennyu taitab Bororosiek ak laitorinik, ak lagokab Israel;
\v 16 amu aborjini inendet ole te chang'indab tuguk che kanyol konyorune nyalilda agobo kainennyu.
\p
\v 17 Kiwa anyun Anania, ak kiwa agoi go; ak ye kiigonor inendet eunekyi, koleji, Tupchennyu Saul, kagoyokwa Kiptaiyat, inendet Jeiso, ne kichumjin eng' oret ne kiibunu, kole igeerte, ak kinyiitun Tamirmiriet ne Tilil.
\v 18 Ak eng' sainato, kobutyo eng' konyekyi tuguk che u berik, ak kigeerto; ak king'eet anyun ak kigibatisan.
\v 19 Ak kiamis ak kinyor kimnatet. Ak kitebi betusiek alak koboto alamalyet che kimi Damasko.
\p
\v 20 Ak ne matianit, koamda agobo Jeiso eng' sunagogisiek kole, Inendet ko Weritab Jehovah.
\v 21 Ak kikwong'io tugul che kigas inendet, ak kole, Tos ma chichi ne kotar bik eng' Jerusalem, icheget che cham koguurei kainani? ak kagonyo oli agobo ng'oyondonito,
\v 22 si kobiit komut ichek ko ratotin koba taitab tisiik che eechen.
\p
\v 23 Ak ye kingogesgei betusiek che chang', kotuiyo Yahudik koruoch kole kobar inendet.
\v 24 Ago kinaak eng' Saul chobeng'wai ne bo ung'ot. Ak kirib ormarichok bet ak kemoi, kole kobar.
\v 25 Ago kiimut alamalyennyi kemoi ak kochoorta kosiir irimet, komitei mesendet orit.
\p
\v 26 Ak ye kingonyo Jerusalem kotiem kole koyomogei ak alamalyet: ago kiiywei ichek tugul inendet, ama iyan kole alamalyet inendet.
\v 27 Ago kiimut Barnaba inendet kwo ole mi che kiyoktoi, ak kotetyi anyun ole kigeerto inendet Kiptaiyat eng' oret, ak kole kiga kong'alalji inendet, ak ko u ye kigoamda eng' nyiganatet eng' Damasko eng' kainetab Jeiso.
\v 28 Ak kimi koboto ichek eng' Jerusalem. Komandoi ak komong'u,
\p
\v 29 koamdoi eng' nyiganatet eng' kainetab Kiptaiyat: ak kong'alal kobeligei koboto Yahudik che ki kuting'wai ko Yunanik; ago kicheng'e kotugul kole kobar inendet.
\v 30 Ak ye kingonai tupchosiek, komut inendet kochortagei kwo Kaisaria, ak koyokto kwo Tarso.
\p
\v 31 Konyor anyun kamung'et kaniset ne kimi Judea komugul ak Galili ak Samaria, koteegak; ak ye kibendoti eng' kaiyweisietab Kiptaiyat ak eng' kagaigaet ne bo Tamirmiriet ne Tilil, kotesak.
\p
\v 32 Ak ye kiwendote Petero komoswek tugul, kochortagei ole kimi che tililen che kimenyei Luda.
\v 33 Ak kinyorji oloto chito age ne kigigure Ainea, ne kiga korue itogunnyi kenyisiek sisit; amu ki meat borto.
\v 34 Koleji anyun Petero inendet, Ainea, isoobin Jeiso Kristo: ng'eet, ak iite itogung'ung'. Kong'eet anyun ngunoto.
\v 35 Ak kigeer inendet tugul che kimenyei Luda ak Saron, ak koyan Kiptaiyat.
\p
\v 36 Ak kimi age ne bo alamalyet Jopa ne kigiguure Tabitha, ne ye kiweech kele Dorkas. Kitinyei chebiosoni boisionik che chang' che miach ak kagochinoik che kiigoitoi.
\v 37 Ak kimian eng' betusiechoto, ak kime; ak kingo kagoun, konde got age ne mi barak.
\p
\v 38 Ak amu ki legityin Luda ak Jopa, ko ye kingogas alamalyet kole, mi Petero oloto, koyokyi bik aeng' inendet, kosom kole, Nyonjech, amegage.
\v 39 Kong'eet anyun Petero ak koba ak ichek. Ak kingo kagoit, komut inendet kwo got ne bo barak: ak kitonondos mosogik tugul korirtos eng' ye legit inendet, ak koborji sumotik ak ngoroik che kinabei Dorkas, ye kita komi koboto ichek.
\v 40 Komaanda Petero tugul koba sang', ak kogutuny, kosa; ak kingoweleljigei borto, koleji, Ng'eet, Tabita. Ak kiyat konyekyi: ak kingogeer inendet Petero, kong'eet koteb ng'weny.
\v 41 Ak kogochi inendet eunyi, ak konam inendet kong'eet; ak ye kingo kagoguur che tililen ak mosogik, konde inendet taing'wai ko kagosob.
\v 42 Ak kinaak eng' Jopa komugul: ak kiiyan che chang' Kiptaiyat.
\v 43 Ak kitebi eng' Jopa betusiek che chang' koboto chito age ne kigiguure Simon ne teiteindetab muiywek.
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Kimi chito age Kaisaria ne kigiguure kainennyi Kornelio, ne ki kiptaiyatab bogol ne bo luget ne kigiguure luget ne bo Italia.
\v 2 Chito ne kigonyiti Jehovah ak koiywei inendet koboto gonnyi tugul, ne kiigochin bik kagochinoik che chang', ak kosaei Jehovah kotugul.
\p
\v 3 Ak kigeer eng' ng'ang'utiet kimni, olo bo sogol ne bo bet, malaikaiyatab Jehovah konyonjin inendet, ak koleji, Kornelio.
\p
\v 4 Ak kingogeer inendet mising' eng' kaiyweisiet, kole, Tos nee, Kiptaiyandani? Koleji, Kigoit barak sautiguk ak kagochinoiguk koek kabwatet eng' taitab Jehovah.
\v 5 Iyokte anyun bik koba Jopa, koguur chi ne kiguure Simon, ne kainennyi ne bo aeng' ko Petero:
\v 6 Inendet ko toondetab Simon ne teiteindetab muiywek, ne mi gonnyi tabandab araraita.
\v 7 Ak ye kingo kakwa malaikaiyat ne king'alalji inendet, koguur otwogik aeng' che bo gonnyi, ak askarindet ne kigonyiti Jehovah ne ki age eng' che kiboisiechin inendet kotugul.
\v 8 Ak kingo kagomwachi ichek ng'alek tugul, koyokto koba Jopa.
\p
\v 9 Ak eng' betut ne kiisubi betunoto ye kita kobendi, ko karikta nganaset, kotogosta Petero got barak, eng' olo bo sait lo, kwo kosa.
\v 10 Ak kiam rubet, ak kimach koamis: ak ye kigichobei amitwogik, kobutyi kiy ne u ruon;
\v 11 ak kigeer kipsengwet koyatak, ak kochurugei kit ne u anget ne o kot, kechooru eng' kuinoik ang'wan agoi ng'weny.
\v 12 Kimi orit tiong'ik alak tugul che bo kelyek ang'wan ak tuguk che ichuutegei che bo ng'weny ak taritik che bo barak.
\v 13 Kinyonji anyun kutit, ak koleji, Ng'eet, Petero; eny ak iam.
\p
\v 14 Ago kile Petero, Ma u noto, Kiptaiyandani; amu tom aam kiy ne ma tilil anan ne ng'wan kong'ete atkinye kora.
\p
\v 15 Kinyonji anyun kutit kogeny ne bo aeng' koleji, Kit ne kagotilil Jehovah, ko mata ile ng'wan.
\v 16 Ak kiyaak kiito konyil somok: ak ngunoto ketaach kioto eng' kipsengwet.
\p
\v 17 Ak ye kita koiimegei Petero mising' eng' muguleldanyi kole, iboru nee ng'ang'utioni kagogeer, geer anyun, kotononso eng' kurgat bik che kiga koyok Kornelio, ko kagoteeb ole mi gotab Simon.
\v 18 Ak koguurso ak koteeb ngo mi Simon oloto, ne kainennyi ne bo aeng' ko Petero.
\p
\v 19 Ak ye kita kobwati Petero agobo ng'ang'utionoto, koleji Tamirmiriet inendet, Keer anyun, cheng'in bik somogu.
\v 20 Ago ng'eet, ak ichortege, ak obe tugul, amesage kiy: amu kaayogu ichek.
\p
\v 21 Ak kichortagei anyun Petero kwo ole mi bichoto, ak kole, Ogeer anyun, ai anendet ne ocheng'e: nee ne kagonok obwa?
\p
\v 22 Ak kile anyun ichek, Kornelio ne kiptaiyatab bogol, chito ne bo imanda ak koiywei Jehovah ak kobaorianjin bororiet tugul ne bo Yahudik, ko kiiborji Jehovah komie eng' malaikaiyat ne tilil koyok bik kobwa kole si kogasenen ng'alek.
\v 23 Kogur anyun kopka go ak kochopchi ichek ole ruitos. Ak king'eet karon koba koboto bichoto ak tupchosiek alak che kibunu Jopa.
\p
\v 24 Ak betut ne kiisubi betunoto koit Kaisaria. Ak kiigeni ichek Kornelio, ko kagoguur tupchosiek ak choronokyi che kiingengei komie.
\v 25 Ak ye kingwo go Petero, kotoroch Kornelio inendet, ak kobutyi kelyekyi, kogutung'ji.
\v 26 Ago kiing'eet Petero inendet, koleji, Tonon, anendet ko a chito agane.
\p
\v 27 Ak kingota kong'alaljindos tuwai, kwo go ak konyor bik che chang' che kagoyumgei.
\v 28 Koleji anyun ichek, Ongen akwe ole kiy ne etan eng' ngatutik eng' chi ne Yahudio konamgei ak chi ne bo boror age anan konyo ole mi; ago kagoborua ane Jehovah kole, si mata aguure chi age ne ma tilil anan ne ng'wan.
\v 29 Noto anyun kaanyo amata asich kiy ne amwae, ye kingo kageguura. Noto anyun ateebe ale nee ne koguurja.
\p
\v 30 Kole anyun Kornelio, Betusiek ang'wan rani kong'ete yoto agoi saini, ye kiasae eng' sait sogol eng' gonnyu; ak keer anyun, kitonon eng' tainnyu mureno ne ilaachi ngoroik che lilei bich.
\v 31 Ak kole, Kornelio, kigegas saeng'ung', ak kogoek kabwatet eng' taitab Jehovah kagochinoiguk.
\v 32 Iyokte anyun bik koba Jopa, koguurun Simon ne kainet ne bo aeng' ko Petero; mitei inendet ko toondet eng' gotab Simon teiteindetab muiywek.
\v 33 ye legite tabandab nyanjet. Kiayogu anyun bik eng' sainato kopka ole imi; ak kaiyai ne mie amu kainyo. Kimi anyun yu nguno achek tugul eng' taitab Jehovah, si kegas tuguk tugul che king'atin Kiptaiyat.
\p
\v 34 Ak king'any anyun Petero kutinnyi, kole, Iman ageere ale machamei Jehovah bik alak kosiir alak:
\v 35 Ago taachaksei eng' inendet chito ne iywei inendet, ak koyaei iman eng' bororiet age tugul.
\v 36 Ng'olyot ne kiiyokyi inendet lagokab Israel, ko koamda ng'alek che miach che bo kalyet eng' Jeiso Kristo (inendet ko Kiptaiyat ne bo tugul)
\v 37 ongen akwe ng'olyondonoto, ne kigiamda eng' Judea komugul, ketaune Galili, kingobata kabatisanet ne kiamdoi Johana;
\v 38 ko ye kiil Jehovah Jesu ne bo Nasaret, eng' Tamirmiriet ne Tilil ak eng' kamuktaet: ne kiwendot ak koyaei ne mie, ak kosoobi tugul che kiinyalili oindet; amu kimi Jehovah koboto inendet.
\p
\v 39 Ak ki baorinik achek che bo tuguk tugul che kiyai eng' emetab Yahudik, ak eng' Jerusalem; ne kibar ichek inendet kogartat eng' ketit.
\v 40 Kiing'et Jehovah inendet eng' betutab somok, ak kogoito kotook,
\v 41 ma eng' bik tugul, ago eng' baorinik che kiga sib kolewen Jehovah, acheget choto che kigiamisiei ak keeisiei koboto inendet ko kagong'eet komong' eng' che kibek.
\v 42 Ak king'atech keamji bik, ak kebaorian kele nito ko inendet ne kiinde Jehovah koek Kiruogindet ne bo che soptos ak che kigobek.
\v 43 Baoriani maotik tugul agobo inendet, kole, nyoru nyoetab kaat amu tengekwogikyi eng' kainennyi age tugul ne iyani inendet.
\p
\v 44 Ye kita komwaei Petero ng'alechu, kochorjigei Tamirmiriet ne Tilil tugul che kigase ng'olyot.
\v 45 Ak kikwong'io ichek che bo kamuratanet che kiiyani, tugul che kipkoni koboto Petero, amu kagerong'ji Bororiosiek agichek konunetab Tamirmiret ne Tilil.
\v 46 Amu kigase ichek kong'alali eng' kutuswek che terotin, ak kotorori Jehovah. Kowol anyun Petero kole,
\v 47 Imuchi chi koete beek si ma kibatisan bichu, che kagotaach Tamirmiriet ne Tilil ko u achek?
\v 48 Ak king'at kole kibatisan ichek eng' kainetab Jeiso Kristo. Kosom anyun ichek inendet kole kota kobeni betusiek alak.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak kigas anyun che kiyoktoi ak tupchosiek che kimi Judea kole kogotaach agichek Bororiosiek ng'olyotab Jehovah.
\v 2 Ak kingo kagonyo Petero Jerusalem, kobelgei ak inendet ichek che bo kamuratanet,
\v 3 kolen, Kiiwe oldab bik che ma kimuratan ak iamisie koboto ichek,
\p
\v 4 Ago kitoi Petero kotetyi ichek komie ng'alechato, koleji,
\v 5 Kiami nganasetab Jopa asae: ak kingobutya kiy ne u ruon ageer ng'ang'utiet, ne bo kiy ne kichorugei, ne u anget ne o kot, ne kigichor kobunu kipsengwet eng' kuinoik ang'wan; ak kinyo agoi ole ami.
\v 6 Ak ye kingageer mising' abwat, ageer tiong'ikab ng'weny che bo kelyek ang'wan ak tiong'ik che bo timin ak tuguk che ichuutegei ak taritik che bo barak.
\v 7 Ak kiagas kutit kolenja, Ng'eet, Petero; eny ak iam.
\p
\v 8 Ak kiamwa ale, Ma u noto, Kiptaiyandani: amu tom kochut kutinnyu kiy ne ma tilil anan ne ng'wan.
\p
\v 9 Ago kiwol kutinato ne bo aeng' kobunu kipsengwet kole, Amata ing'wanit kit ne kagotilil Jehovah.
\v 10 Ak kiyaak kioto konyil somok, ak kigichuut kogeny tugul koba kipsengwet.
\p
\v 11 Ak ogeer anyun, kitonondos eng' sainato bik somogu eng' taitab got ole kigimi, che kigiyok eng' Kaisaria kopka ole ami.
\v 12 Kong'ata anyun Tamirmiriet, kole, kebe tugul, amat isage. Ak kigibe tugul ak tupchosiechu lo agichek; kebe agoi gotab chichoto.
\v 13 Ak kimwawech ko u ye kiga keer malaikaiyat kotononi eng' gonnyi, kole, Iyokte bik koba Jopa koguur Simon, ne kiguure kainennyi ne bo aeng' Petero.
\v 14 konyo komwaun ng'alek, che kisorunenen, inye ak gong'ung' tugul.
\v 15 Ak ye kingatau ang'alal, kochorjigei Tamirmiriet ne Tilil ichek, ko u ye kichorjech ge agachek eng' taunet.
\v 16 Abwat anyun ng'olyotab Kiptaiyat, ko u ye kimwa, kole, Kiibatisanis Johana eng' beek; ago kibatisanok akwe eng' Tamirmiriet ne Tilil.
\v 17 Ngo kiigochi anyun Jehovah ichek konunet ne kergei ak ne kigonech ye kingiyan Kiptaiyat Jeiso Kristo, ko tos, kia ng'o anyun, kot amuch agirinda Jehovah?
\p
\v 18 Ak kingogas ng'alechuto, kosisyo, kolos Jehovah, ak komwa kole, Kaga kagogochi Jehovah Bororiosiek agichek sigunet ne ibu sobondo.
\p
\v 19 Kiba anyun ichek che kiga yesta amu usisiet ne king'eet agobo Stepano agoi koit Poinike, ak Kupro, ak Antiokia, ko mang'alaljin chi age ng'olyot kobate Yahudik.
\v 20 Ago kimi alak eng' ichek bikab Kupro ak Kurene, che kingobwa Antiokia kong'alalji Yunanik agichek, koamdoi Kiptaiyat Jeiso.
\v 21 Ak kimi eutab Kiptaiyat koboto ichek: ak kiiyan bik che chang' konam ng'alekab Kiptaiyat.
\p
\v 22 Ak kigas ng'alek agobo ichek kaniset ne kimi Jerusalem: ak kiiyokto Barnaba kwo kot koit Antiokia.
\v 23 Ak kingoit inendet, ak kogeer mieindab Jehovah, kobaibait; ak kogiil ichek tugul konamgei ak Kiptaiyat eng' mugulelwek che bekyinotin.
\v 24 Amu ki chi ne mie, ak ko nyiitat Tamirmiriet ne Tilil ak kayanet: ak kitesak bik che chang' kobunji Kiptaiyat.
\p
\v 25 Ak kiwa Barnaba agoi Tarso kocheng' Saul.
\v 26 Ak kingo kagonyor, komut konyo Antiokia. Ak kiiyumgei eng' kenyit agenge koboto kaniset, ak konet bik che chang'; ak kigitoi keguure alamalyet Kristianik eng' Antiokia.
\p
\v 27 Ak eng' betusiechoto kochorgei maotik eng' Jerusalem kopka Antiokia.
\v 28 Ak kitonon age eng' ichek ne kigiguure Agabo, ak kobor eng' Tamirmiriet kole tun biitu rubet ne o eng' ng'weny komugul: ne kiisulda eng' betusiekab Klaudio.
\v 29 Ak kichopgei komie alamalyet koyokchi toretet tupchosiek che kimenyei Judea, chi tugul ko u ye kiimuchi.
\v 30 Kiyai anyun ko u noto, kiiyokyi boisiek eng' eunekab Barnaba ak Saul.
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Ak ye ki legite betusiechoto kotoi laitoriat Herod kous alak che bo kaniset.
\v 2 Ak kibar eng' rotwetab chok Jakobo ne tupchetab Johana.
\v 3 Ak ye kingogeer kole kiibaibai noto Yahudik, kotoi konam Petero agine. Ak ki betusiekab makatiat ne ma kinde mermerek, betusiechoto.
\v 4 Ak kingo kagonam inendet, konde korgoret: ak kogochi askarik ang'wan konyil ang'wan korib inendet; kolen ye ibata Pasaka komutyi bik.
\p
\v 5 Kigirib Petero anyun eng' korgoret: ago kisa kaniset Jehovah mising' agobo inendet.
\v 6 Ak ye kimachei komoong' Herod inendet, ko kirue Petero kwenutab askarik aeng' eng' kemounoto, koratate sirimwek aeng': ak kirib korgoret ribik eng' taitab kurget.
\v 7 Ak ogeer anyun, kitonon malaikaiyatab Kiptaiyat eng' ye legite inendet, ak kiikweny lapkeiyet got: ak kiirabach karastab Petero, ak kong'eet koleji, Ng'eet chokyi. Ak kiibutyo sirimwek che kimi eunekyi.
\v 8 Ak koleji malaikaiyat inendet, Ratge, indege kweoniguk ak irat. Ak kiyai ko u noto. Ak kileji, Ilaach ngorieng'ung' ak isubwa.
\v 9 Ak kiwa sang' ak kosub; ak kima nai kole iman kit ne kayai malaikaiyat, ago kilen kageer ng'ang'utiet.
\v 10 Ak kingo kagosiir ripset ne bo tai ak ne bo aeng', kobka agoi kiratut ne bo karnet ne kibunei kebendi nganaset; koyatak inegei: ak kimanda sang', ak koba kobun oret agenge; ak eng' sainoto kobagakta inendet malaikaiyat kwo.
\v 11 Ak ye kingobwat Petero, komwa kole, Kaanai nguno iman, ale, kagoyok Kiptaiyat malaikaiyandennyi ak kasorua eng' eutab Herod, ak eng' kagenisiet tugul ne bo bikab Yahudik.
\p
\v 12 Ak ye kingo kagobwat komie, konyo gotab Maria kametab Johana ne kiguure kainennyi ne bo aeng' Mariko; ole kiga koyumjigei che chang' ak kosaei.
\v 13 Ak ye kingogongony kurgetab kiratut, konyo chepto ne kigiguure Roda kogas.
\v 14 Ak kingonai cheboto kutitab Petero, koma koyat kiratut amu boiboiyet, ago kilabat go, ak komwaita kole tononi Petero eng' kiratut.
\v 15 Ak kileji ichek inendet, Amin iywek. Ago kimwa eng' kimnatet kole, u noto. Ak kimwa ichek kole, Malaikaiyandennyi.
\v 16 Ago kites Petero kogongony: ak kingo kagoyat, kogeer inendet, ak kokwong'io.
\v 17 Ago kiiborjine ichek eut kosisyo, ak kotetyi ole kagomutunda Kiptaiyat inendet komong' eng' korgoret. Ak kimwa kole, Omwachi ng'alechu Jakobo, ak tupchosiek. Ak kiwa agoi komosta age.
\p
\v 18 Ak kingo kagoech, kotoptobenso askarik mising', kole, katepto ano Petero.
\v 19 Ak ye kingo kagocheng' Herod inendet, ama konyor, kogin ribik, ak kong'at kole kanyol kebar. Ak kichortagei eng' Judea ak kwo Kaisaria, ak kotebe oloto.
\p
\v 20 Ak kinerekyi mising' Herod bikab Turo ak Sidon: ak kobwanji inendet eng' kabwatet agenge, ak, Kingonam chorua ak Blasto, ne kiribei ole kirue laitoriat, kosom kalyet, amu kibaei emetab laitaoriat emeng'wai.
\v 21 Ak eng' betut ne kiging'at, kolaach Herod ngoroikab laitornatet, ak kotebe ng'echeratab kiruoget, ak kong'alalji bichoto.
\v 22 Ak kibolyo bik, kole, Kutitab cheptalelit nito, ma bo chi.
\v 23 Eng' sainoto anyun kobir inendet malaikaiyatab Kiptaiyat, amu ma konyit Jehovah: ak kiam inendet kutik, ak kime.
\p
\v 24 Ago kiner ng'olyotab Jehovah, ak kotesak.
\p
\v 25 Kiweektagei Barnaba ak Saul Jerusalem, ye kingo kagoges boisieng'wai, komuti Johana, ne ki kainennyi ne bo aeng' ko Mariko.
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ak kimi kaniset ne kimi Antiokia, maotik ak konetik, Barnaba, ak Simion ne kigiguure Niger, ak Lukio ne bo Kurene, ak Manaen ne ne kigigui koboto kiruogindet Herod, ak Saul.
\v 2 Ak kiboisiechin Kiptaiyat ak korugutegei, kole Tamirmiriet ne Tilil, Otabanwa Barnaba ak Saul agobo boisiet ne kiaguurji.
\v 3 Ak ye kingo kagorugutgei ak kosaei ak kogonoor ichek eunekwai, koyokto koba.
\p
\v 4 Ak kingo kagoyokto ichek Tamirmiriet ne Tilil, kochorjigei Seleukia; ak kiba eng' oloto kobun melit agoi Kupro.
\v 5 Ak ye kimitei Salamis, koamda ng'olyotab Jehovah eng' sunagogisiekab Yahudik: ak kimi koboto Johana ne kiboisiechinoti.
\p
\v 6 Ak kingo kagobun emet komugul ne kiikwen beek agoi koit Papos, konyorji oloto bonin, maotio ne bo lembech, ne Yahudiot, ne kigiguure Bar-Jeiso.
\v 7 Ne kimi koboto bounindet, Sergio Paulos, chito ne ng'om. Kiguur chichito Barnaba ak Saul koba ole mi inendet, ak kimachei kogas ng'olyotab Jehovah.
\v 8 Ago kigirinda ichek Bluma ng'orindet (amu u noto kainennyi ye kiweech), kigirinda bounindonoto, kocheng'ei komaas kole si manyor kayanet.
\v 9 Ago kinyi Tamirmiriet ne Tilil Saul, ne kiguure Paulo, ak kiichiilji kong',
\v 10 ak kole, Ee inye ne nyiitat ng'alset tugul ak ng'omnatet tugul ne bo kabeetet, inye weritab oindet, inye bunyotab imanda tugul, mebagaktoi imaas ortinwek che lititen che bo Kiptaiyat?
\v 11 Ak keer nguno anyun-o, mi eutab Kiptaiyat baragung'ung', ak iegu kipkoratia, si mata igeer asista eng' betusiek alak. Ak kiibutyi ngunoto mirmirindo ak mesundeito; ak kiwendot kocheng'at bik che namoti inendet eut.
\v 12 Kingogeer anyun bounindet kit ne kayaak, koyan, kokwong' agobo konetisietab Kiptaiyat.
\p
\v 13 Kiba anyun Paulo ak che kimi koboto inendet kobun melit eng' Papos, ak koit Perga eng' Pampulia; ak kiwa Johana koweektagei Jerusalem kobagakta ichek.
\v 14 Ak kingobun ichek Perga, koit Antiokia ne bo Pisidia; ak kiba sunagogit eng' betutab sabato, ak koteb ng'weny.
\v 15 Ak kingobata somanetab Ng'atutiet ak sirutikab maotik, koyokto bounikab sunagogit bik koba ole mi ichek, koleji, Che kitupche, ngotinye ng'olyo age tugul ne imuchi kotoret bichu, omwa.
\p
\v 16 Kotonon anyun Paulo ak koborjine eut, kole, Ogaso akwek bikab Israel, ak akwe che oiywei Jehovah.
\v 17 Kilewen Jehovah ne bo bichu Israel kwanisiekyo, ak kotoror bichoto ye ki bunotik eng' emetab Misri, ak kiimut ichek komong' eng' eut ne kim.
\v 18 Ak kimuitochi ichek eng' atebosiekwai eng' olo bo kenyisiek artam eng' ong'atet.
\v 19 Ak kingo kagong'em bororiosiek tisab eng' emetab Kanan, kogochi ichek emeng'wai koek borotet, eng' olo bo kenyisiek bogol ang'wan ak konam.
\v 20 Ak kingobata tuguchu, kogochi ichek kiruogik agoi Samuel maotiot.
\v 21 Ak kingobata kosom laitoriat: ak kiigochi Jehovah ichek Saul weritab Kis eng' kenyisiek artam, chito ne bo oretab Benjamin.
\v 22 Ak kingo kagoisto inendet, kong'eetyi Daudi koek laitoriandeng'wai; ne kibaorianji agine kole, Kaanyoru Daudi weritab Jesii, chito ne iboiboi muguleldanyu, ne tun yaei magutikyu tugul.
\p
\v 23 Ak kiimutyi Jehovah Israel Yetindet, Jeiso, eng' keswekab chichito, ko u arorutiet.
\v 24 Ye kiga sib koamji Johana bik tugul che bo Israel, kabatisanet ne bo sigunet, ye kitomo konyo inendet.
\v 25 Ak ki legit koges Johana bandanyi, komwa kole, Olen ai ng'o? Ma i inendet. Ago ogeer anyun, isubwa age, ne manyoljina atiakyi kweonikab kelyekyi.
\p
\v 26 Che kitupche, lagokab keswek che bo Abraham, ak alak che mi kwenung'wong' che iywei Jehovah, kagiyokwech achek ng'olyondoni bo yetunet.
\v 27 Ichek che menyei Jerusalem, koboto bounikwai, amu kima nai inendet, anan kutuswekab maotik che kisomani eng' sabato age tugul, kosuldae kutuswechoto kiruoget ne kiiruokyi inendet.
\v 28 Ak nganda kimanyor eng' inendet ng'olyot ne igochin kome, ago kisom ichek Pilato kole, kebar inendet.
\v 29 Ak ye kingo kagoges tuguk tugul che kiga kisir agobo inendet eng' ketit, ak konde kererit.
\v 30 Ago kiing'et Jehovah inendet komong' eng' che kibek:
\v 31 Ak kigeer inendet eng' betusiek che chang' ichek che kitogosu koboto inendet kobunu Galili kobkoni Jerusalem, che nguno ko baorinik eng' bik.
\v 32 Ak kiibwok logoiywek che miach che bo arorutiet, ne kigigochi kwanisiekyo,
\v 33 ko u ye kigosuldochi Jehovah lagokyo noto, amu kiing'eet Jesu; ko u ye sirat eng' Tiendab Kalosunet ne bo aeng', kole, I Werinnyu, kaasichin rani.
\p
\v 34 Ak ko ye kiing'eet inendet eng' che kibek, ma koweekyingei anyun inendet kogeny nunet, kimwa ko u ni, kole, Tun agonin kaberuroik che tililen, ak ko bo iman, che bo Daudi.
\v 35 Amu kimwa agine eng' Tiendo age kole, Matun igochini neng'ung' Ne Tilil kogeer nunet.
\v 36 Amu ye kingo kagoboisiechi Daudi kiruogutikab Jehovah eng' ibindanyi, konuuch, ak kigitub koboto kwanisiekyi, ak kogeer nunet.
\v 37 Ago mager nunet inendet ne kiing'eet Jehovah.
\p
\v 38 Ingonaak anyun eng' akwek, che kitupche, kele, kimwawok eng' chichi nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 39 Ak kiityin imanda eng' inendet age tugul ne iyani, eng' tuguk tugul, che koma komuchi koiityok imanda Ng'atutietab Musa.
\v 40 Oripge anyun si manyonjok ne kigimwa eng' maotik; kele,
\q
\v 41 Ogeer anyun, akwek sasik, okwong'ie, ak olusye; Amu ayae boisiet eng' betusiekwok, Boisiet ne magoi oyan matiny, agot ngo mwawok chi.
\p
\v 42 Ak kingota komandoi ichek, kosom kole, tun ko ta koamji ichek ng'alechoto eng' ne nyonei.
\v 43 Ak kingo kagomanda tuiyet eng' sunagogit, kosub Paulo ak Barnaba che chang' che bo Yahudik ak che konyiti Jehovah che kiwalak kobunji Yahudik: ye kingong'alaljin ichek, kogiil kole koba tai eng' mieindab Jehovah.
\p
\v 44 Ak eng' sabato ne isubi noto, koyumgei nganaset che legit tugul kole kogas ng'olyotab Jehovah.
\v 45 Ago ye kingogeer Yahudik tuiyosiek, koam ng'et kong', ak koesio eng' kimnatet ng'alek che kimwaei Paulo, ak komwa ng'alek che yaachen kochubis.
\v 46 Kong'alal anyun Paulo ak Barnaba eng' nyiganatet, kolen, Konyolu kemwawok korok ng'olyotab Jehovah. Amu ogirindoi, ak oruokyinige akwege ole manyolu onyoru sobondab koigeny, ogeer anyun, kagibe oldab Bororiosiek.
\v 47 Amu king'atech Kiptaiyat ko u noto, kole, Kaandein iegu lapkeiyet ne bo Bororiosiek, Si kobiit iegu yetunet agoi tabandab ng'weny.
\p
\v 48 Ak kingogas Bororiosiek ng'olyondonito, koboiboitu, ak kogonyit ng'olyotab Jehovah; ak koyan tugul che kiga kelewenji sobondab koigeny.
\v 49 Ak kiyom ng'olyotab Kiptaiyat koronoto tugul.
\p
\v 50 Ago kiinde Yahudik ng'alekab chaamset che konyiti Jehovah ak ko toogunotin, ak bik che eechen eng' nganaset, ak kong'eet usisiet kous Paulo ak Barnaba ak koon komanda eng' kiwotosiekwai.
\v 51 Ago kilelekyi ichek temburek che mi kelyekwai, ak kiit ikonio.
\v 52 Ak kinyi alamalyet boiboindo ak Tamirmiriet ne Tilil.
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak ye kimi Ikonio, koba tuwai agoi sunagogitab Yahudik, ak kong'alal kot koyan tuiyet ne o ne bo Yahudik ak Yunanik.
\v 2 Ago kiim Yahudik che ki bistoik sobonwekab Bororiosiek kot kogochi kowech tupchosiek.
\v 3 Kitebe oloto anyun betusiek che chang' ak kong'alali eng' nyiganatet agobo Kiptaiyat, ne kibaorianji ng'olyotab mieindanyi, ak kogochin koyaak kaborunoik ak kwong'utik eng' eunekwai.
\p
\v 4 Ago kipcheigei tuiyet ne bo nganaset; ak kinamgei alage ak Yahudik, konamgei alage ak che kiyoktoi.
\v 5 Ak ye kimachei Bororiosiek ak Yahudik koboto bounikwai kobokyi ichek, kole koyachi ne ya, ak kolach eng' koik,
\v 6 kosib konai, ak kimwechi Lustra ak Derbe, nganasok che bo Lukaonia, ak korotinwek che legiite oloto,
\v 7 ak kiamda logoiywek che miach eng' oloto.
\p
\v 8 Ak kitepche chito age eng' Lustra, ne kima ko kimen kelyekyi, ne ki solomwo konge'te komi moetab kamet, ne kitomo kowendot.
\v 9 Kigas chichoto Paulo kong'alali: ak kingochiilji kong' inendet chichoto, ak kogeer kole tinyei kayanet ne kimuchi kisoob.
\v 10 Komwa eng' kutit ne o kole, Tonon komie eng' kelyeguk. Ak kitoromben ak kowendot.
\p
\v 11 Ak kingogeer tuiyosiek kit ne kayai Paulo, kobolyo eng' ng'alekab Lukaonia, kole, Kachorjech ge cheptalelisiek eng' kergeindab bik.
\v 12 Ak kiguure Barnaba, Seu; koguure Paulo, Henne, amu ki ng'alalindet ne o inendet.
\v 13 Ak kiget tisiindetab Seu ne kimi hekalunnyi taitab nganaset, tuga ak sinendoik kobwa kurgotik, ak kimachei inendet koboto tuiyosiek kogoito tiseiywot.
\p
\v 14 Ago kingogas agobo noto che kiyoktoi Barnaba ak Paulo, kogerer ngoroikwai, ak koruai koba kenutab tuiyet, koboldos,
\v 15 kolen, Mureju, kalya si oyai tuguchu? Ki bik agachek, che kergei ak akwek, ak kagiibkwok logoiywek che miach, si kobiit oweige omete tuguchu matilei kiy ak obwanji Jehovah ne sobei, inendet ne kiyaei kipsengwet ak ng'weny ak nyanjet, ak tugul che mi oloto:
\v 16 Kibagakyi inendet bororiosiek tugul eng' ibinwek che kigosiirto, kobendat eng' ortinwekwai.
\v 17 Ago kima tebi buch inendet ama tinyei baoria, amu kiyai ne mie, ak kogonok ropta ne bunu kipsengwet ak betusiekab ruratet, kogochin kobiyong'so mugulelwekwok eng' amitwogik ak kagasetab ge.
\v 18 Ak ki legit kotemene koger tuiyosiek eng' ng'alechu si mata kogochi tiseiywot.
\p
\v 19 Ago kibwa Yahudik che kibunu Antiokia ak Ikonia: ak kingo kagolom tuiyosiek, kolach Paulo eng' koik, ak kochuut komanda eng' nganaset, kolen kagome.
\v 20 Ago ye kitonondos alamalyet ko kaimut inendet, kong'eet, ak kwo nganaset: ak eng' betut ne kiisubi noto koba Derbe ak Barnaba.
\v 21 Ak ye kingo kagoamji logoiywek che miach nganasanato, ak ko kagoyai che chang' koek alamalyet, koweektagei koba Lustra, ak Ikonia, agoi Antiokia.
\v 22 Kogimitoti sobonwekab alamalyet, kogiili koba tai eng' kayanet, ak koleji, kanyol keit bounatetab Jehovah eng' nyalilwogik che chang'.
\v 23 Ak kingo kagolewenji ichek boisiek eng' kaniset age tugul, ak kosa eng' karugutetab ge, konde ichek eutab Kiptaiyat, ne kiga koyan.
\p
\v 24 Ak kibun Pisida, koit Pampulia.
\v 25 Ak kingo kagoamda ng'olyot eng' Perga, kochortagei Attalia.
\v 26 Ak kibun melit eng' oloto agoi Antiokia, oloto ole kigindae mieindab Jehovah agobo boisiet ne kiga koyai kosulda.
\v 27 Ak kingo kagobwa, koyum kaniset komugul, komwachi tuguk tugul che kiga koyai Jehovah eng' ichek, ak ko u ye kiga koyatyi Bororiosiek kurget ne bo kayanet.
\v 28 Ak kitebi betusiek che chang' koboto alamalyet.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak kichorgei bik alak che kibunu Judea ak konet tupchosiek, kole, Ngot ko magimuratanak ko u biteetab Musa, ko momuchi onyoru sorunet.
\v 2 Ak ye kingo kagotiiyo Paulo ak Barnaba mising' ak koteebegei mising' koboto ichek, kolewen tupchosiek Paulo ak Barnaba, ak alak eng' ichek, kotogosta koba Jerusalem ole mi che kiyoktoi ak boisiek agobo ng'olyondonito.
\p
\v 3 Ak kingo kagoyomis anyun ichek kaniset eng' bandang'wai, kobun Poinike ak Samaria, komwaitaati agobo che kigowalogis koyan Jehovah eng' Bororiosiek: ak kiigochi ng'olyondonoto tupchosiek tugul boiboiyet ne o.
\v 4 Ak kingo kagoit Jerusalem, kotaach ichek kaniset ak che kiyoktoi ak boisiek, ak komwachi ichek tuguk tugul che kiga koyai Jehovah koboto icheget.
\p
\v 5 Ago kitononso alak eng' kasubikab Parisaik che iyanotin, kole, Kanyol kimuratan ichek, ak keng'at ichek korib Ng'atutietab Musa.
\p
\v 6 Ak kiiyumgei che kiyoktoi ak boisiek si kobiit kogeer ole teptoi ng'olyondonito.
\v 7 7Ak kingo kagoteebegei mising', kotonon Petero ak komwachi ichek, kole,
\v 8 Che kitupche, ongen akwek ole kigolewen Jehovah eng' kwenung'wong' kong'ete ye bo ui, kole, kogas.
\v 9 Bororiosiek ng'olyot ne bo logoiywek che miach eng' kutinnyu, ak koyan; ak kima ibesiech ak icheget, ye kiitilili mugulelwekwai eng' kayanet.
\v 10 Kalya nguno anyun si otiem Jehovah kot onde chogit kaatitab alamalyet, ne kima imuch koib kwanisiekyo anan achek?
\v 11 Ago kiyani kele kisoruech eng' mieindab Kiptaiyat Jeiso, ko u ye kisoru agichek.
\p
\v 12 Kosisyo anyun tuiyet komugul; ak koepchi it Barnaba ak Paulo kotetyin ichek kaborunoik ak kwong'utik che kiga koyai Jehovah eng' ichek eng' kwenutab Bororiosiek.
\p
\v 13 Ak kingo kagosisyo, kowol Jakobo, kole, Che kitupche, Ogaso.
\v 14 Kagomwa Simion ko u ye kirutochi Jehovah Bororiosiek eng' tai, si kobiit kolewenji kainennyi bik eng' ichek.
\v 15 Ak kanamge nito ak ng'alekab maotik; ko ye sirat, kole,
\q
\v 16 Ye ibata tuguchu aweege, Ak ateech kogeny gotab Daudi, ne kigolul; Ak ateech kogeny komoswek che kigolulyo, Ak alum kotonon,
\v 17 Si kocheng' Kiptaiyat bik che ng'etunotin, Ak Bororiosiek tugul che kiguurtoe kainennyu.
\v 18 Mwaei Kiptaiyat, ne yaei tuguchu si konaak kong'ete taunetab ng'weny.
\p
\v 19 Noto anyun, atile kiruoget ko u ni ale, amata kinyalil achek che bo Bororiosiek che bwanjin Jehovah.
\v 20 Ago ongesirji ichek, keleji kotabanegei muruonindab kanamonik, ak sokset, ak ne bo tuguk che kagiget, ak korotik.
\v 21 Amu kitinyei Musa kong'ete ibinwek che bo keny eng' nganasok tugul, icheget che amdoi agobo inendet, che kisomani eng' sunagogisiek eng' sabato age tugul.
\p
\v 22 Kogeer anyun che kiyoktoi ak boisiek, koboto kaniset komugul, kole mie kolewen bik alak eng' ichek, ak koyokto koba Antiokia koboto Paulo ak Barnaba, ak Sila, bik che eechen eng' tupchosiek.
\v 23 Ak kisir ko u ni ak koyoktoe ichek, Kisirjini achek che kiyoktoi ak tupchosiek che boisiek, tupchosiek che bo Bororiosiek che mi Antiokia ak Suria ak Kilikia, kigatok:
\v 24 Amu kigegas kele, inyalilok eng' ng'alek bik alak che kibunei kwenunnyo, kong'emei sobonwekwok; bik che kima king'at ko u noto.
\v 25 Kagigeer kele mie eng' achek, che kagechamyechi, kelewen bik ak kiyokwok koboto chamanikyo Barnaba ak Paulo,
\v 26 bik che kigogoito sobonwekwai amu kainetab Kiptaiyandennyo Jeiso Kristo.
\v 27 Kagiyogu anyun Juda ak Sila, si komwawok icheget agichek tuguchuto eng' kutuswekwai.
\v 28 Amu kigeere kele mie eng' Tamirmiriet ne Tilil, ak eng' achek kele, magigesenjok milet ne nyigis kosiir tuguchu nyolu:
\q1
\v 29 kele otabenege tuguk che kieng'jin kanamonik, ak korotik, ak banyekab che kagiget, ak sokset; ngotabanege choto, komietu eng' akwek. Saisere.
\p
\v 30 Ye kingo kagiyokto koba anyun, kochortagei koba Antiokia; ak kingo kagoyum tuiyet, kogochi baruet.
\v 31 Ak kingo kagosoman koboiboitu agobo kagaigaet.
\v 32 Ak kiigiil Juda ak Sila, tupchosiek eng' ng'alek che chang', ak kogimit amu ki maotik agichek.
\p
\v 33 Ak kingo kagotebe oloto betusiek alak, kounda tupchosiek ichek eng' kalyet koba ole mi ichek che kiiyogu.
\v 34 Ago kicham Sila kota kotebe oloto.
\v 35 Ago kitebe Paulo ak sila Antiokia, koneti ak koamdoi ng'olyotab Kiptaiyat, koboto bik alak che chang' agichek.
\p
\v 36 Ak kingobata betusiek alak koleji Paulo Barnaba, ingeweege nguno kerutochi tupchosiek eng' nganaset age tugul ole kigeamdae ng'olyotab Kiptaiyat, ak kegeer ole teptoi.
\v 37 Ak kimachei Barnaba mising' komut Johana, ne kigiguure Mariko, koba tugul.
\v 38 Ago kiibwat Paulo kole, ma mie kimut inendet ne kiga kobagkta ichek eng' Pampulia, ama cham koba boisiet koboto ichek.
\v 39 Ak king'etyo ng'alek che koromen, kot kopcheigei ichegei, ak kiimut Barnaba Mariko, ak kobun melit agoi Kupro; ago kilewen Paulo Sila.
\v 40 Ak koba, ko kagonde tupchosiek ichek mieindab Kiptaiyat.
\v 41 Ak kobun Suria ak Kilikia, kogimitoi kanisosiek.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kinyo agine Derbe ak Lustra: ak ogeer anyun, kimi age ne bo alamalyet oloto, ne kigiguure Timoteo, weritab chebyahudiot ne kiiyani; ago ki Yunanindet kwandanyi.
\v 2 Kibaorinjin inendet tupchosiek che kimi Lustra ak Ikonio kole mie.
\v 3 Kimache Paulo chichito koba tuwai; ak kiimut inendet ak komuratan amu Yahudik che kimi komoswechoto: amu kiingen tugul kole Yunanindet kwandanyi.
\p
\v 4 Ak ye kibendi bandang'wai kobunoti nganasok kogochi ichek ng'atutik, che kiga ng'at che kiyoktoi ak boisiek che kimi Jerusalem, si korib.
\p
\v 5 Kigigimit anyun kanisosiek eng' kayanet, ak kotesak koiteng'wai betut age tugul.
\p
\v 6 Kiba anyun kobun koret ne bo Prugia ak Galatia, ko kagoete ichek Tamirmiriet ne Tilil komwaita ng'olyot eng' Asia.
\v 7 Ak ye kingotorjigei Musia, kotiem koba Bitinia; ago machamji ichek Tamirmirietab Jeiso.
\v 8 Ak kingosiir Musia kochortagei Troa.
\v 9 Kinyonji anyun ng'atutiet Paulo kemoi; kimi chitab Makedonia ne kitononi, kogoigoi inendet, kolen, Long'u Makedonia, nyo toretech.
\v 10 Ak ye kingo kagogeer ng'atutiet, eng' sainato kemach kebe Makedonia ko kagenai kele kogoguurech Jehovah si kobiit keamji ichek logoiywek che miach.
\p
\v 11 Kigibun anyun melit kebunu Troa, kitorjige Samotrake, ak betut ne kiisubi noto keit Neapoli.
\v 12 Ak keng'eetye oloto kebe Pilipi, ne nganasetab Makedonia, ne ki toogunot eng' emonoto, ne kiuchi Romanik: ak kigitebe nganasanato betusiek alak.
\p
\v 13 Ak eng' betutab sabato kemandae ormarichet kebe ole legite ainet, ole kigilen oldab saet; ak kigiteb ng'weny ak kenga'lalji chebiosok che kiga tuiyo.
\v 14 Ak kigasech chebioset age, ne kigiguure Ludia, aldaindetab ngoroik che arusen ne birir, ne bo nganaset ne kiguure Tuatera, ne kiilosu Jehovah: ne kiyat Kiptaiyat muguleldanyi, si koepchi it tuguk che kimwaei Paulo.
\v 15 Ak ye kiga kibatisan inendet, ak bikab gonnyi, kogaigaech, kole, Ngo kaogeer ole ayani Kiptaiyat, obka gonnyu, ak otebi. Ak kibirjech kebe.
\p
\v 16 Ak ye kigibendi oldab saet, kotuiyenech chepto ne kitinyei tamirmiriet ne ng'orsei ne kiipchi kiptainikyi tuguk che chang' amu ng'orset.
\v 17 Kiisubot Paulo kebendi tugul, ak komwaei eng' kutit ne o, kolen, Bichu ko otwogikab Jehovah ne Toror Mising', che mwawok oretab yetunet.
\p
\v 18 Ak kiyai inendet ko u noto eng' betusiek che chang'. Ago kiarogen Paulo mising', ak kowelelgei ak koleji tamirmirionoto, kang'atin eng' kainetab Jeiso Kristo ale, mong'u eng' inendet. Ak kimong'u eng' sainato.
\v 19 Ago kingogeer kiptainikyi kole, kagobet kamang'unetab keljineng'wai, konam Paulo ak Sila, ak kochuut koba taitab bounik eng' oldab aldaisiet.
\v 20 Ak kingo kagomut ichek taitab kiruogik, komwa kole, Inyalili bichu nganasennyo mising', ago icheget ko Yahudik.
\v 21 Ak ineti bitonwek che ma chamdaat eng' ng'atutik ketaach, anan kisub, amu achek ko ki Romanik.
\v 22 Ak king'eet tuiyet kibagenge kobogokyi ichek: ak kogerer kiruogik ngoroikab bichoto, ak kong'at kebir eng' kirokwek.
\v 23 Ak kingo kagobir ichek mising' kotoorji korgoret, ak kong'at ribindetab korgoret korib komie.
\v 24 Ak kingo kagonyor ng'atutiet ne u noto, kotoorji ichek got ne bo orit, ak koratyi kelyekwai temeleiywek.
\p
\v 25 Ago kisaei Paulo ak Sila ak kotienjin Jehovah tienwogik olo bo kemoi kwen, ak kiepchin it ichek kimonjoronik.
\v 26 Ak kibotan emet mising' eng' sainato, kot kotumdumgei lumeiywekab korgoret: ak eng' sainato koyatogis kurgotik tugul; ak kiitiagogis tuguk che kigirate chi tugul.
\v 27 Ak kingosiir eng' ruondo ribindetab korgoret, ak kogeer kurgotikab korgoret ko yatotin, kong'us rotwennyi bo chok, ak ki legit ko kobargei, kolen, kagochililyo kimonjorinik.
\v 28 Ago kimwa Paulo eng' kutit ne o, kole, Ameyachige kiy ne ya: amu kimi yu achek tugul.
\v 29 Ak kiguur keib taisiek, ak kotoromben kwo orit, ak kiibutyi kelyekab Paulo ak Sila kobotananu eng' kaiyweisiet,
\v 30 ak kiimut komong' sang', ak kole, Kiptainichu, ayai nee si kesorua?
\v 31 Koleji, Iyan Kiptaiyat Jeiso si kesorun, inye ak gong'ung'.
\p
\v 32 Ak kimwachi inendet ng'olyotab Kiptaiyat, koboto tugul che kimi gonnyi.
\v 33 Ak kiimut ichek sainato bo kemoi, ak kounji birutikwai; ak kigibatisan inendet ak bikyi eng' sainato.
\v 34 Ak kiimut koba gonnyi ak kogochi amitwogik, ak kiboiboitu mising', koboto gonnyi tugul, amu kagoyan Jehovah.
\p
\v 35 Ak ye kingoech, koyokto kiruogik kiptainikab askarik, kole, Ounde bicho koba.
\p
\v 36 Ak kimwachi ribindetab korgoret Paulo ng'alechato, kole, Kagoyok kiruogik kole keundak obe: omong'u anyun, ak obe eng' kalyet.
\p
\v 37 Ago kileji Paulo ichek, Kagobirech eng' taitab bik, ama kiruokwech, achek bik che ki Romanik, ak kogotoorjech korgoret; ak nguno komachei koonech eng' ung'ot? achicha, mau noto; ago ingobwa icheget komutech kemande.
\v 38 Ak kimwachi kiptainikab askarik ng'alechuto kiruogik: ak kiiywei, kingogas kole icheget ko Romanik.
\v 39 Ak kibwa kogaigai ichek; ak kngo kagomut ichek kobwa sang', kosom, koleji, Oba eng' nganaset.
\v 40 Ak kimanda eng' korgoret, ak kiba agoi gotab Ludia: ak kingo kagogeer tupchosiek, kogaigai ichek, ak koba.
\c 17
\cl Kurget 17
\p
\v 1 Ak kingo kagobun Ampipoli ak Apolonia, koit Tesalonike, ole kimi sunagogitab Yahudik:
\v 2 Ak kiwa Paulo ole mi ichek, ko u ye kicham koyaei, ak kong'alal koboto bichoto eng' sabatosiek somok eng' sirutik.
\v 3 Kong'ang'jin ak koborjin komie kole kiga nyolji Kristo konyalil, ak kong'eet kogeny eng' che kibek; ak kole Jeiso nito aamwok, ko Kristo.
\v 4 Kiiyan anyun alage eng' ichek, ak konamgei ak Paulo ak Sila; ak tuiyet ne o ne bo Yunanik che kigonyiti Jehovah, ak che chang' eng' chebiosok che toogunotin.
\p
\v 5 Ago ye kingoam ng'etkonda Yahudik, konamgei ak bik che yaachen che matilei kiy, ak kiiyum tuiyet, ak kong'eet ichek bolatet eng' nganaset; ak kibut gotab Jason, komachei kole komut ichek sang' koba ole mi bik.
\v 6 Ak ye kimata konyor, kochuut Jason ak tupchosiek alak koba taitab kiruogikab nganaset, koboldos, kolen, Kagobwa oli kogeny bichu kogowal ng'weny.
\v 7 Bik che kagotaach Jason: ak yaei bichuto tugul, tuguk che etei ng'atutikab Kaisari, komwaei kolen mitei laitoriat age, ne inendet Jeiso.
\v 8 Ak ye kingogas tuguchuto, koiim tuiyet ak kiruogikab nganaset.
\v 9 Ak kingo kagoname Jason ak bik alak, tuguk, kounda koba.
\p
\v 10 Ak ne matianit koyokto tupchosiek Paulo ak Sila kemoi koba Berea: ak kingoit oloto, koba sunagogitab Yahudik.
\v 11 Ak ki miachen bichu kosiir choto bo Tesalonike, amu kitaach ng'olyot ak kocham mising', kosiachi sirutik betut age tugul, si kobiit konai ngo iman tuguchu.
\v 12 Kiiyan anyun che chang' eng' icheget; ak chebiosok che bo Yunanik che toogunotin, ak murenik che chang'.
\p
\v 13 Ago kingonai Yahudik che bo Tesalonike kole, amdoi Paulo ng'olyotab Jehovah eng' Berea agine, koba oloto agine, ak kowas ak konyalil tuiyosiek.
\v 14 Koyokto anyun ngunoto tupchosiek Paulo kot koit nyanjet: ak kita kotebi eng' oloto Sila ak Timoteo.
\v 15 Ago icheget che kiimuti Paulo ko kiimut agoi Atene: ak kingotaach ng'atutiet koipchi Sila ak Timoteo kole kobwa ole mi inendet kochok, koba anyun.
\p
\v 16 Ak kingota kogenyi Paulo ichek eng' Atene, koiimak tamirmiriennyi eng' orinnyi, ye kingogeer nganaset ko nyiitat kanamonik.
\v 17 Kong'alal anyun eng' sunagogit koboto Yahudik ak bik che konyiti Jehovah, ak eng' oldab aldaisiet eng' betut age tugul koboto che kituitos ak inendet.
\p
\v 18 Ak kituiyo koboto inendet alak che bo ng'omotikab Epikurio ak Stoiko. Ak kole alak, Mwaei nee kipchang'alaini ne bo cheptalelisiek che ter: amu kiamdoi Jeiso ak ng'eetyet.
\p
\v 19 Ak konam inendet, ak komut kwo Areopago, kole, Tos kimuchi kenai kele nee konetisioni leel, imwae?
\v 20 Amu keipchi itikyok tuguk alak che leelach: noto anyun kimache kenai kit ne iboru tuguchoto.
\v 21 Ak kima kotinyei bik tugul che bo Atene, ak toek che kimi oloto, boroindo ne bo kiy age kobate komwa anan kogas ng'al che too.
\p
\v 22 Ak kitonon Paulo eng' kwenutab Areopago, ak kole, Akwek bikab Atene, kaageer ale eng' tuguk tugul ogiilige mising' eng' sautik.
\v 23 Amu ye kiasiirtoi, ak ageer tuguk che osae, anyoru agine kapkorosut ne tinyei sirutichu, BO CHEPTALELIT NE MANAEI CHI. Noto anyun ne osae amongen, aboruok anyun nito.
\p
\v 24 Mamenyei hekalusiek che kigiyae eunek Jehovah ne kiyai ng'weny ak tuguk tugul che mitei oloto, amu inendet ko Kiptaiyatab kipsengwet ak ng'weny.
\v 25 Ama kiboisiechin eng' eunekab bik, ko u ne banani kiy, amu inendet ne igochin tugul sobondo, ak kabuset, ak tuguk tugul;
\p
\v 26 Ak kiyai eng' chito agenge bororiet age tugul ne bo bik si komeny ng'weny komugul, ko kagoborji kenyisiek che kiging'at, ak kiwotosiekab meng'oteng'wai;
\v 27 si kobiit kocheng' Jehovah, komang'u kole tamangab kotamdamat, ak konyor inendet, nganda ma loo eng' age tugul eng' achek:
\v 28 Amu kisoptosi eng' inendet, ak kebendoti, ak kemi; ko u ye kigomwa alage eng' sirikwok che bo ng'alek che kergei ak tienwogikab kalosunet, kole, Amu ki lagokyik ak achek.
\p
\v 29 Ngo ki lagokab Jehovah anyun, ko manyoljech kibwat kele kergei Jehovah ak tahabu, anan feda, anan koita, che kigiyai eng' musoknatet ak eng' ng'omnatetab bik.
\v 30 Kima mage kiy anyun Jehovah betusiek che kima komi naet; ago kang'at nguno kole kosik bik tugul eng' komosta age tugul:
\v 31 Amu kigochob betut, ne tun iruokyine ng'weny eng' imanda eng' chichoto kigonde; ak kigoborji komie bik tugul agobo noto, amu kiing'et inendet komong' eng' che kibek.
\p
\v 32 Ye kingogas anyun agobo ng'etyeetab che kibek, kochombil alage; ago kile alak, Ta kegasun nito betut age.
\v 33 Kimanda anyun Paulo eng' kwenung'wai.
\v 34 Ago kinamgei bik alak ak inendet, ak koyan; ki age eng' icheget Dionusio Areopagindet, ak chebioset ne kiguure Damaris, ak alak che kimi koboto icheget.
\c 18
\cl Kurget 18
\p
\v 1 Kingobata tuguchu kwo Paulo eng' Atene, ak koit Korinto.
\v 2 Ak kinyor Yahudiot age ne kiguure Akula, chito ne bo Ponto, ne kita kobunu Italia, koboto osotiondennyi Prisila, amu kiga ng'at Klaudio kole koba Yahudik tugul eng' Rom. Ak kinyo ole mi ichek;
\v 3 amu kikergei boisiennyi ak neng'wai, kotebi anyun koboto ichek, ak kobois tugul, amu ki nabik che bo emaisiek icheget.
\v 4 Ak king'alali eng' sunagogit sabato age tugul, ak kochuutu Yahudik ak Yunanik.
\p
\v 5 Ago ye kingochorgei Sila ak Timoteo kobunu Makedonia, konyonji Paulo kachirjiret ne bo ng'olyot, kobaorianjin Yahudik kole Jeiso ko Kristo.
\v 6 Ak ye kingogirindagei ak inendet, ak komwa ng'alek kochubis, koleglekta ngoriennyi, ak koleji, Ingotebi korotikwok eng' merowekwok; ai tilil ane: kong'ete nguno ko kawe oldab Bororiosiek.
\v 7 Ak kiwa eng' oloto, ak kwo gotab chito age ne kiguure Tito Justo, chito ne kiilosu Jehovah, ne kinamegei gonnyi ak sunagogit.
\v 8 Ak kiiyan Krispo Kiptaiyat, ne ki bounindetab sunagogit, koboto gonnyi tugul; ak kingogas che chang' che bo Korintoek, koyan, ak kigibatisan.
\p
\v 9 Ak kileji Kiptaiyat Paulo kemoi eng' ng'ang'utiet, Ameiywei, ago ng'alal inye, amat isis.
\v 10 Amu ami koboten, ama mi chi ne twain koyaun ne ya: amu atinye bik che chang' eng' nganasani.
\v 11 Ak kimeny oloto kenyit agenge ak arawek lo, koneti ng'olyotab Jehovah eng' kwenung'wai.
\p
\v 12 Ago ye kingo kiruogindetab Akayo Gallo, kong'eetyi Yahudik Paulo eng' maget agenge, ak komut inendet kwo taitab ng'echeretab kiruoget,
\v 13 kole, Ichuuti chichi bik kole kolos Jehovah eng' oret ne etei Ng'atutiet.
\p
\v 14 Ago ye kimache Pulo kotwek, koleji Galio Yahudik, Akwek Yahudichu, nda bo yaitio ng'alechu iman, anan ko bo chalwok ne ya, ta nyolu agaswok.
\v 15 Ago nda teebutik agobo ng'alek ak kainaik ak ng'atutieng'wong' akweget, oyai akwege. mamache aek kiruogindetab ng'alechuto.
\v 16 Ak kion ichek koba eng' oldab ng'echeretab kiruoget.
\v 17 Ak kinam tugul Sostene, bounindetab sunagogit, ak kobir inendet eng' taitab ng'echeranoto bo kiruoget. Ak kima mage kiy Galio ng'alechoto tugul.
\p
\v 18 Ak kingobata ni, ak ko kagotebi Paulo betusiek che chang', kobagakta inendet tupchosiek kobun melit kwo Suria, koboto Prisila ak Akula; ye kiga kocher metit eng' Kenkrea: amu kiga koarorta kiy eng' kayosiet.
\v 19 Ak kiit Epeso, ak kobagakta ichek eng' oloto: ago kiwa inendet sunagogit, ak kong'alal ak Yahudik.
\v 20 Ak kingomwachi kole, kota kotebi ak ichek, koma kocham.
\v 21 Ago kingobagaktoi ichek, komwa kole, Aweekyinoge kogeny ngo cham Jehovah. Ak kibun melit kwo Epeso.
\p
\v 22 Ak ye kingo kagolanda Kaisaria, kotogosta kwo kogat kaniset, ak kochortagei kwo Antiokia.
\p
\v 23 Ak kingo kagotebi eng' oloto betusiek alak, kwo kobunot koret ne bo Galatia ak ne bo Prugia, ko u ye rubegei, kogimitoti alamalaik tugul.
\p
\v 24 Ak kinyo Epeso Yahudiot age ne keguure Apolo, ne bo Aleksandria, chito ne ng'om; ak ki kim eng' sirutik.
\v 25 Kiga kinet chichito oretab Kiptaiyat; ak amu kitinye kagiiletab ge eng' tamirmiriennyi, kong'alal ak konet komie ng'alek agobo Jeiso, kongen kabatisanetab Johana kityo.
\v 26 Ak kitoi kong'alal eng' nyiganatet eng' sunagogit. Ago ye kingogas Prisila ak Akula, komut inendet kwo oldang'wai, ak koborji inendet oretab Jehovah komie kosiir.
\p
\v 27 Ak ye kimache kolanda kwo Akaya, kogimit tupchosiek inendet, ak kosirji alamalyet kole kotaach inendet ichek mising' che kiga koyan eng' mieindo.
\v 28 Amu kiiguiyechi Yahudik komie eng' kimnatet, eng' taitab bik, koborjin eng' sirutik kole Jeiso ko Kristo.
\c 19
\cl Kurget 19
\p
\v 1 Ak ye kita komi Apolo Korinto, ko kagobun Paulo emet kwen, koit Epeso, ak konyor alamalyet.
\v 2 Ak kileji ichek, Tos kiotaach Tamirmiriet ne Tilil ye kingoyan? Koleji, Achicha, tomo agot kegas ngo mitei Tamirmiriet ne Tilil.
\p
\v 3 Ak kileji, Kigibatisanjok nee anyun? Ak kile, Kigibatisanjech kabatisanetab Johana.
\p
\v 4 Kole, Paulo, Kiibatisanis Johana eng' kabatisanetab sigunet, koleji bik kanyol koyan inendet ne isubu inendet, noto ko Jeiso.
\v 5 Ak ye kingogas nito, kibatisan eng' kainetab Kiptaiyat Jeiso.
\v 6 Ak ye kingo kagogonoor Paulo eunekyi icheget, konyonji anyun Tamirmiriet ne Tilil ichek; ak king'alal eng' kutuswek che terotin, ak koamda.
\v 7 Ak ki olo bo taman ak aeng' bichoto tugul.
\p
\v 8 Ak kiwa eng' sunagogit orit ak kong'alal eng' nyiganatet eng' arawek somok, kong'alali ak kolomei agobo tuguk che bo bounatetab Jehovah.
\v 9 Ago ye kingo uuegitu mugulelwekab alak ak kobistoe, ak komwaei ne ya agobo Oranato eng' taitab tuiyet, kwo eng' ole mi, ak kotaban alamalyet, kong'alaljin betut age tugul eng' skulitab Turano.
\v 10 Kiyaak ko u noto eng' betusiek aeng'; kot kogas ng'olyotab Kiptaiyat tugul che kimenyei Asia, Yahudik koboto Yunanik.
\p
\v 11 Ak kiyai Jehovah boisionikab kimnatet che ter eng' eunekab Paulo:
\v 12 kot keipchi che miandos kitambaok ak angok che kiga kotiiny bortanyi, ak kiistogei mianwek eng' bichoto, ak kimanda tamirmirik che yaachen eng' ichek.
\p
\v 13 Ak kitoi Yahudik alage che kiombenoti, che kilen koon oik, komwa kainetab Kiptaiyat Jeiso eng' icheget che kitinyei tamirmirik che yaachen, kolen, Ayosiewok eng' Jesu ne amdoi Paulo.
\v 14 Ak kimi werik tisabu che bo Skeba, inendet Yahudiot, tisiindet ne o che kiyai ng'olyondonoto.
\p
\v 15 Ak kiwolji tamirmiriet ne ya ichek, koleji, Angen Jeiso, ak angen Paulo; ago akwek ko o ng'o?
\v 16 Ak kitorombenji chichoto ne kitinyei tamirmiriet ne ya ichek, ak konenet ichek, ak koterter, kot komwei komanda eng' goyoto ach ngor ko kagiguoten.
\v 17 Ak kinaak nito eng' tugul, Yahudik, che kimenyei Epeso; ak kinyor kaiyweisiet ichek tugul, ak kinyor teegisto kainetab Kiptaiyat Jeiso.
\p
\v 18 Kibka agichek che chang' che kiiyan, kong'anyei, ak kobortoi boisionikwai.
\v 19 Ak kiib bukuisiekwai bik che chang eng' ichek che kiyaei ng'orset, ak kobeel eng' taitab bichoto tugul: ak kiit kamanutieng'wai, konyor kole kiitei fedaisiek elfusiek konam.
\p
\v 20 Kotesak ko u noto anyun ng'olyotab Kiptaiyat eng' kimnatet ak koterter.
\p
\v 21 Kingobata anyun tuguchoto, komach Paulo eng' tamirmiriennyi kwo Jerusalem, ko kagobun Makedonia ak Akaya, kolen, Ye kaawe oloto, ko kanyol ageer Rom agine.
\v 22 Ye kingo kagoyokto aeng' eng' ichek che kiboisiechin inendet koba Makedonia, Timoteo ak Erasto, kota kotebi inendet eng' Asia ne matia.
\p
\v 23 Ak king'et bolatet ne o eng' betusiechoto agobo Oranoto.
\v 24 Amu chito age ne kiguure Demetrio, kitang'indet ne bo feda, ne kiitanyi kanamonik che bo feda che bo Artemi, ne kiipchin tuguk che chang' kitang'ik.
\p
\v 25 Che kiiyum kibagenge koboto bik che kitinyei boisiet ne u noto, ak koleji, Mureju, ongen akwe ole, bunu magomatennyo boisioni.
\v 26 Ak ogeere ak ogase ole, ma eng' Epeso kityo, ago legit Asia tugul, kagochuut bik che chang' Paulo-inito, ak koweechi, kolejin, choto kagiyae eunek ko ma cheptalelisiek.
\v 27 Ak ma kele kityo biitu bichiindab sasisiet ne kisasei boisiennyo; ago kiiti kele makiy hekalutab cheptalelit ne o ne chebioset Artemi, ak keistoe inendet teegistannyi, ne koilosu Asia tugul koboto ng'weny.
\p
\v 28 Ak ye kingogas nito, konerekso inne, ak kobolyo, kole, O Artemi ne bo Episoek.
\v 29 Ak konyi anyun nganaset bolatet: ak koruai kibagenge oldab ureriet, ko kagonam Gaio ak Aristarko, bikab Makedonia, che kibendoti ak Paulo.
\v 30 Ak ye kimachei kwo Paulo orit ole mi bik, ko ma kochamji alamalyet.
\v 31 Ak kiiyokto ng'olyot bik alage che eechen che bo Asia, amu ki choronokyi, si mat kogoitogei kwo oldab ureriet orit.
\p
\v 32 Kiboldos anyun alage, komwaei ni, komwaei alage kit age: amu kibiit bolatet eng' tuiyet; ak kima kongen che chang' kit ne kiigochi kotuiyo.
\v 33 Ak kiimut Aleksandro komong' eng' tuiyet, kogoito Yahudik inendet. Ak kiiborji Aleksandro bichoto eng' eut, ak kimachei kosorgei eng' bichoto.
\v 34 Ago ye kingonai kole inendet ko Yahudiot, kobolyo tugul eng' kutit agenge, eng' olo bo saisiek aeng', kolen, O Artemi ne bo Epesoek.
\p
\v 35 Ak kingo kagomwachi sirindetab nganaset tuiyet kosisyo, kole, Akwek bikab Epeso, tos mi ng'o ne maingen kole nganasetab Epesoek ko ribindetab hekalutab Artemi ne o, ak kanamwet ne kiibut kobunu barak?
\v 36 Ak ngo magimuchi ketiiyo agobo tuguchu, ko kanyol osisye, amat osartae ng'olyo.
\v 37 Amu kaomutu bichu, che ma rebikab hekalusiek ama chubei cheptalelinnyo ne kwondo.
\v 38 Ngo tinyei anyun Demetrio ak musogik che mi koboto inendet ng'olyo agobo chi, ko yatotin kapkiruogik, ak mitei bounik: ingoruokyin anyun ichegei.
\v 39 Ago ngocheng'e akwe ng'olyo agobo tuguk alak, ko tun kilititi eng' tuiyet ne cham komi.
\v 40 Amu mi bichiindo ne tos kiruokwech agobo bolatet ne bo rani, amu mami kito ne bo: ak magimuchi ketetu kiy agobo tuiyoni. Ak kingo kagomwa ko u noto, komwachi tuiyet koba.
\c 20
\cl Kurget 20
\p
\v 1 Ak kingobata bolatet, ko kagoyokto Paulo alamalyet kobwa ak kogimit ichek, koyomisge, si kwo Makedonia.
\v 2 Ak kingo kagobun komoswechoto, ko kagogimit ichek eng' ng'alek che cheng', koit emetab Yunanik.
\v 3 Ak kingo kagotebe oloto arawek somok, kochob Yahudik ng'alek eng' ung'ot agobo inendet, ye kimachei kobun melit kwo Suria, komachei kole koweegegei oretab Makedonia.
\v 4 Ak kiba koboto inendet agoi Asia Sopatro ne Berea, ne bo gab Puro; ak che bo Tesalonikek Aristarko ak Sekundo; ak Gaio ne bo Derbe, ak Timoteo; ak Tukiko ak Tropimo che bo Asia.
\v 5 Ago kiga kondo chuto, ak kiigenech eng' Troa.
\v 6 Ak kigibun melit eng' Pilipi ko kagobata betusiekab makatiat ne ma kinde mermerek, ak keit ole mi ichek eng' Troa eng' betusiek mut; ole kigitebe eng' betusiek tisab.
\p
\v 7 Ak eng' betutab tai ne bo wigit ye kiga kiyumge si kebutul makatiat, koamji Paulo ichek, ye kimachei kwo eng' betut nebo aeng'; kong'alal koek keny agoi kemoi kwen.
\v 8 Ak kimi taisiek che chang' eng' got ne bo barak, ole kiga kiyumjige.
\v 9 Ak kitebe tirisiet neranet age ne kigiguure Eutuko ak kibirto met eng' ruondo; ak kita koamji Paulo, koek keny, ak kingobirto met, kotururtogei kong'eete got ne bo somok, ak kigisut ko kagome,
\v 10 Ak kichortagei Paulo, ak koitaegei inendet, ak kosuube eunekyi, komwa kole, Moiimge; amu ta kosobei.
\v 11 Ak kingotogosta, ak kobutul makatiat ak koam, ak kong'alal keny koboto ichek, agoi koech, kwo anyun.
\v 12 Ak kiimut nerananato ko kagosob, ak kinyor kagaigaet ne o.
\p
\v 13 Ago kigindoi achek kebe melit, kebe Asos, amu kigimache kimut Paulo eng' oloto: amu kiga kong'at inendet ko u noto, komach inendet kole kobun keldo.
\v 14 Ak ye kingetuiye ak inendet eng' Asos, kimut inendet konyo melit, ak keit Mitulene.
\v 15 Ak kigibe eng' oloto kebun melit, keit Kio eng' betut ne bo tai; ak betut ne bo aeng' keit Samo; ak betut ne bo somok keit Mileto.
\v 16 Amu kiga kobegechi Paulo kwo kosiirtoe Epeso eng' melit, si maigagei eng' Asia; amu kiigirgiri, kole tamangab koit Jerusalem eng' betutab Pentekost.
\p
\v 17 Ak kiiyokto eng' Mileto keguur boisiekab kaniset eng' Epeso.
\p
\v 18 Ak ye kingobwa ole mi inendet, koleji, Ongen okweget kong'ete betut ne bo tai ye kingatau atiech Asia, ole kiateptoi kobotok tugul,
\v 19 aboisiechini Kiptaiyat eng' kamining'etab ge tugul, ak eng' beekab kong', ak eng' tiemisiosiek che kibwanja eng' chobutik che bo ung'ot che bo Yahudik.
\v 20 Ko u ye kima ariny amwawok kiy age tugul ne imuchi kotoretok, ak anetak eng' taitab bik, ak ang'eete got age agoi got age,
\v 21 abaorinjini Yahudik koboto Yunanik sigunet eng' taitab Jehovah ak kayanet eng' Kiptaiyandannyo Jeiso Kristo.
\p
\v 22 Ak ogeer anyun, nguno, awendi Jerusalem korata tamirmiriet, amangen tuguk che bwanjina eng' oloto:
\v 23 kobate kityo baorianjina Tamirmiriet ne Tilil eng' nganaset age tugul, kolen, igena ratisiosiek ak nyalilwogik.
\v 24 Ago maiiti sobondanyu ale kiy ne achame kot, si kobiit ages bandanyu, ak boisiet ne kiataach eng' Kiptaiyat Jeiso, abaorianji logoiywek che miach che bo mieindab Jehovah.
\v 25 Ak nguno anyun, ogeero, angen ale akwe tugul che kiaamdate bounatetab Jehovah eng kwenung'wong', koma ogeere togennyu kogeny.
\v 26 Abaoriani anyun eng' taing'wong', betuni, ale, atilil eng' korotikab chi age tugul.
\v 27 Amu matuch kiy age tugul, ki abarasteiywok magetab Jehovah tugul.
\v 28 Oripge anyun akweget, koboto akwet tugul, ne kigonok Tamirmiriet ne Tilil oegu ribik, obai kanisetab Jehovah, ne kiale korotikyi.
\v 29 Angen ale ye kaawe komong'jok suik che koromen, ama rire akwet.
\v 30 Ak tun ng'eetos alage eng' kwenung'wong' komwaei ng'alek che imaasi bich, si kochuut alamalyet kosub ichek.
\v 31 Oripse anyun ak obwat ole ma abagakte atigon chi age tugul eng' beekab kong' eng' kenyisiek somok kemoi ak bet.
\p
\v 32 Ara anyun, kabagakyok nguno eutab Jehovah, ak ng'olyotab mieindanyi, ne imuchi koteechak, ak kogonok borotet koboto ichek tugul che kitilili.
\p
\v 33 Ma aamjo ng'et kong' feda anan tahabu anan ngoroik che bo chi age tugul.
\v 34 Ongen akwek ole kiabois eunechu agobo tuguk che kianyalili, ak agobo ichek che kimi kobota.
\v 35 Kiagonok kaborunet eng' tuguk tugul, ale ye oboisiei ko nyolu otoret che matinyei kimnatet, ak obwati ng'alekab Kiptaiyat Jeiso, ko u ye kimwa inendet kole, Tinyei boiboiyet kagoitoet kosir taaget.
\p
\v 36 Ak kingo kagomwa ko u noto, kogutuny, kosa koboto ichek tugul.
\v 37 A kiririo ichek tugul mising' ak kosuub kaatitab Paulo, ak kong'utut inendet.
\v 38 Koarogendos kosiir agobo ng'olyot ne kiga komwa, kole matun kogeerei togennyi kogeny. Ak kiiyomis inendet kowendi kolanyei melit.
\c 21
\cl Kurget 21
\p
\v 1 Ak ye kingo kagebesie ak icheget, ak ketau kebe eng' melit, kilitit banda ak kitorjige Kos, ak betut ne kiisubi noto keit Rodo, kebe eng' oloto agoi keit Patara:
\v 2 ak ye kingenyoru melit ne landoi kowendi Poinike, kelany, ak kebe.
\v 3 A ye kiga kegeer Kupro, kesiirtoe komi eut ne bo katam, kebe agoi Suria, ak kechoruge eng' melit eng' Turo: amu yoto ye kinemune tugukab melit.
\p
\v 4 Ak ye kiga kenyoru alamalyet, ketebi eng' oloto betusiek tisab: ak kimwachi ichek Paulo eng' Tamirmiriet koleji, amat kotiech Jerusalem.
\v 5 Ak ye kingo kagigesu betusiechoto, kebe bandanyo; ak kiiyomisech ichek tugul koboto osotik ak lagok, agoi kemande eng' nganaset: ak kegutung'se eng' tabandab araraita, kesa,
\v 6 ak kigochige saisere; kelany anyun melit, koweek ichek koba ga.
\p
\v 7 Ak ye kiga kigesu banda ne bo melit kebunu Turo, keit Ptolemai; ak kigat tupchosiek, ak ketebi koboto ichek betut agenge.
\v 8 Ak eng' betut ne bo aeng' kebe, agoi keit Kaisaria: ak kebe gotab Pilipu amdoindet ne bo logoiywek che miach, inendet ko agenge eng' bik tisab, ak kigitebi ak inendet.
\v 9 Kitinyei chichoto tibik ang'wan, bergeinik, che kimaoteni.
\p
\v 10 Ak ye kingo kagetebe oloto betusiek che chang', kochorgei maotiot age ne kigiguure Agabo kobunu Judea.
\v 11 Ak kingo kagoit ole kimi, konam birenetab Paulo, ak korate kelyekyi ak eunekyi, ak kole, Mwaei Tamirmiriet ne Tilil u ni kole, Ratei ko u nito Yahudik che mi Jerusalem chitab koba birenoni, ak tun indoi inendet eunekab Bororiosiek.
\p
\v 12 Ak kingegas ng'alechuto, kesaisai anyun inendet acheget koboto bikab oloto si matogosta Jerusalem.
\p
\v 13 Ago kiwol Paulo kole, Amu nee si orirtosi ak onyarati muguleldanyu? amu ane achobot ma kerata kityo ago ame eng' Jerusalem agobo kainetab Kiptaiyat Jeiso.
\p
\v 14 Ak ye kimatagocham kogasech kesisye ak kemwa kele ng'oyaak magetab Kiptaiyat.
\p
\v 15 Ak kingobata betusiechoto kenam tugukyok ketogoste Jerusalem.
\v 16 Ak kigibe koboto alamalyet che kibunu Kaisaria, komutu Mnason ne bo Kupro, ne agenge ne bo alamalyet ne bo keny, ne kigibendi ketebe gonnyi.
\p
\v 17 Ak kingeit Jerusalem, kotaachech tupchosiek eng' boiboiyet.
\v 18 Ak betut ne kiisubi betunoto kebe achek ak Paulo gab Jakobo; ak kimi boisiek tugul.
\v 19 Ak kingo kagogat ichek, kotetyi tuguk tugul agenge agenge che kiga koyai Jehovah eng' boisiennyi eng' Bororiosiek.
\v 20 Ak kingogas ichek ng'olyondonoto, kogonyit Jehovah; ak koleji ichek inendet, Igeere anyun, ne kitupche, ole te elfusiek ng'isiat eng' kwenutab Yahudik che kigoyan; ak tinyei tugul kagiiletab ge agobo Ng'atutiet.
\v 21 Ak kigiborji ichek agobo inye, kele, ineti Yahudik tugul che mi oldab Bororiosiek kobagakta Musa, ilejini amat komuratan, anan kosub bitonwek.
\v 22 Nee anyun nguno? magogas ichek iman kole kaiitu.
\v 23 Yai anyun ni kimwaun: Kitinye bik ang'wan che kigoarorta kiy eng' kayosiet.
\v 24 Imut anyun bichu, ak ianyinyge koboto ichek, ak igamanji feda, si kobiit kicherji metonwek: si konai tugul kole mami imanit eng' ruguchoto kigiborji agobo inye; ago inye iwendoti komie, iribe Ng'atutiet.
\v 25 Ago eng' Bororiosiek che kigoyan, ko kigesir ketil kiruoget kele, kotabanegei tuguk che kieng'jin kanamonik, ak korotik, ak banyek che bo che kagiget, ak sokset.
\v 26 Komut anyun Paulo murenjoto, ak eng' betut ne bo aeng' koanyinygei koboto icheget ak kwo hekalut orit, kobortoi kasuldaetab betusiek che bo kaanyinyet, agoi kigoito kagochinet ne bo age tugul eng' ichek.
\p
\v 27 Ak ye kimachei kogesgei betusiek tisabu, kowas tuiyet Yahudik che kibunu Asia, ye kingogeer inendet komi hekalut, ak konam inendet.
\v 28 Koboldos, kolen, Akwek Israel, otoretech! Chichito ne ineti bik tugul eng' komosta age tugul kowech bik, ak Ng'atutiet, ak yuto: ak koboto noto koimut Yunanik agichek kobwa hekalut, ak kagong'wanit yuto tilil.
\v 29 Amu kiga kogeer Tropimo Epesoindet komi koboto inendet eng' nganaset, ne kilen kiimutu Paulo konyo hekalut.
\v 30 Kowasgei anyun nganaset komugul, ak kiruai bik kibagenge: ak konam Paulo, ak kochuut komong' eng' hekalut: ak kigiger kurgotik eng' sainato.
\p
\v 31 Ak ye kicheng'ei kobar inendet, koityi ng'alek kiptaiyat ne o ne bo murenikab luget kole, mitei chemarget Jerusalem komugul.
\v 32 Komut ngunoto askarik ak kiptainikab bogolwogik koruai kochortagei ole mi ichek; ak kingogeer ichek kiptaiyat ne o ak askarik, kobagakta biret ne kibirei Paulo.
\p
\v 33 Konyo anyun kiptaiyat ne o korik, ak konam inendet, ak kong'at kole, kerat inendet eng' sirimwek aeng'; ak koteebe kole, ng'o nito? ak kayai nee?
\v 34 Ak kobolyo alak eng' tuiyet komwaei kit age, komwaei alage kit age: ak ye kimaimuch konai komie kit ne bo bolatet, kong'at kole kimut inendet kwo irimet.
\v 35 Ak kingoit long'eiywot, koganab askarik inendet amu koromnatetab tuiyet.
\v 36 Amu kiisubi tuiyet ne bo bik, koboldos, kolen, Oiste inendet.
\p
\v 37 Ak ye kigimachei kimut Paulo kwo irimet, koleji kiptaiyat ne o, Ichamwa amwaun Koleji, Tos ingen kutitab Yunanik?
\v 38 Tos ma i Misrindet ne kiing'et lomset yaginye ak komut bik elfusiek ang'wan koba ong'atet, bik che kiguure Rumik? ng'olyo?
\p
\v 39 Ago kile Paulo, A Yahudiot, ne bo Tarso eng' Kilikia, a bo nganaset ne ma nyerat: ak asomin ale, chamwa ang'alalji bik.
\v 40 Ak kingo kagochamji, kotonon Paulo long'eiywot, ak koborji bik eng' eut kosisyo, ak ye kingo kagosisyo inne, kong'alalji ichek eng' kutitab Hebranik, kole.
\c 22
\cl Kurget 22
\p
\v 1 Che kitupche ak kwanisiekyok, ogas ng'alek che amwae nguno eng' taing'wong' che asorunege.
\v 2 Ak kingogas kole ng'alaljin ichek eng' kutitab Hebranik, kosisyo mising'; ak kile,
\v 3 Ai Yahudiot kigisikya Tarso ne bo Kilikia, ago kianerji nganasani, ak kiineta Gamaliel, ak kigineta komie ko u ole teptoi Ng'atutietab kwanisiekyo, ak kiatinye kagiletab ge eng' Jehovah, ko u ole oteptoi akwek tugul rani.
\v 4 Ak kiausausi Orani agoi meet, ak arate ak atoorjini korgoret murenik ak chebiosok.
\v 5 Ko u ye baorinjina tisiindet ne o, ak kapkiruoget tugul ne bo boisiek: che kianyorune baronok, che kiaibe koba oldab tupchosiek, ak kiawe Damasko, ale amut ichek che kimi oloto kobka Jerusalem ko ratotin, si kobiit kebir.
\p
\v 6 Ak ye kiawendi, ko karikyi Damasko, ko katonon asis, kokweny eng' sainoto lapkeiyet ne o ne kibunu kipsengwet kolilja komoswek tugul.
\v 7 Ak kiabutyi ng'weny, ak agas kutit kolenja, Saul, amu nee si iusa?
\p
\v 8 Ak kiabutyi ng'weny, ak agas kutit kolenja, Saul, Saul, amu nee si iusa? Ak kiawolu ale, I ng'o inye, Kiptaiyandanni? Ak kilenja, Ai Jeiso ne bo Nasaret ne iuse.
\p
\v 9 Ak kigeer lapkeiyet iman che kimi kobota, ago kima kas kutitab inendet ne king'alalwa.
\v 10 Ale, Ayai nee anyun, Kiptaiyandani? Kolenja Kiptaiyat, Ng'eet, ui Damasko; si kemwaun eng' oloto tuguk che kigeng'at iyai.
\v 11 Ak kima kota amuchi ageer kiy amu liletab lapkeiyonoto, ait Damasko, konamota eut ichek che kimi kobota.
\v 12 Ak kinyo ole ami, chito age ne keguure Anania, chito ne bo iman eng' ribetab Ng'atutiet, ne kibaorinjin Yahudik tugul che kimenyei oloto kole mie.
\v 13 Ak ye kitononi eng' ye legitena, kolenja, Ne kitpche Saul, keerte. Ak eng' sainoto ageer inendet.
\v 14 Ak kile, kogolewenin Jehovah ne bo kwanisiekyo si kobiit inai magennyi, ak igeer inendet ne bo imanda, ak igas ng'olyot ne bunu kutinnyi.
\v 15 Amu iegu baoriandennyi eng' bik tugul agobo tugul che koigeer ak che koigas.
\v 16 Ta igeni nee anyun nguno? ng'eet kibatisanin, ak kiundo tengekwogiguk iguure kainennyi.
\p
\v 17 Ak kingo kaaweektege Jerusalem, ak kingota asae eng' hakalut, kobutya kit ne u ruon.
\v 18 Ageer inendet kolejina, Igirgir, chakte, mande eng' Jerusalem: amu mataachei baornatet eng' inye agobo ane.
\v 19 Ak kiale, Kiptaiyandani, Ingen icheget kole kiarate ak abire eng' sunagogit age tugul ichek che kiiyanin.
\v 20 Ak ye kingetumdoi korotikab Stepano baoriandeng'ung', ko, kiatononi agane eng' yoto, ak achame, ak aribe ngoroikab icheget che kibarei inendet.
\v 21 Ak kileja inendet, Ui: amu ayoktin iwe ole loo agoi oldab Bororiosiek.
\p
\v 22 Koepchi it anyun inendet agoi ng'olyondonito; yeityo komwa eng' kutit ne o, kole, Oiste chito ne u nito kwo eng' ng'weny: amu manyolu kosob.
\p
\v 23 Ak kita koboldos, ak kowirtoi ngoroikwai, ak kowastoi temburek koba barak.
\v 24 Kong'at kiptaiyat ne o kole kimut inendet kwo irimet, kong'at kole, Ogine eng' biret ne bo kipcharitisiek, si konai inendet kit ne kabolji ichek ko u noto agobo inendet.
\p
\v 25 Ak ye kingo kagorate inendet anok, koleji Paulo kiptaiyatab bogol ne kitononi eng' yoto, Tos chamdoi ng'atutik eng' akwek obir chi ne Romanindet, ama kiruokyi?
\p
\v 26 Ak kingogas kiptaiyandanoto bo bogol noto, kwo ole mi kiptaiyat ne o, ak komwachi inendet koleji, Imache iyai nee nguno? amu Romanindet chichi.
\p
\v 27 Konyo anyun kiptaiyat ne o, ak koleji inendet, Mwawa, tos i Romanin? Ak kile, Ee.
\p
\v 28 Kowol kiptaiyat ne o kole, Kiaegu chitab bororioni eng' alyet ne o. Ak kile Paulo, Kigiskya bororionito.
\v 29 Koba anyun eng' sainoto ichek che kimachei kogine inendet: ak kiiywei agine kiptaiyat ne o, ye kingonai kole kaga Romanindet inendet, ak amu kiga korat inendet.
\p
\v 30 Ago ye kimachei konai komie eng' betut ne bo aeng', kit ne koitaame Yahudik, kotiach inendet, ak kong'at tisiik che eechen ak kapkiruoget tugul kotuiyo, ak komut Paulo kochorgei, ak konde inendet taing'wai.
\c 23
\cl Kurget 23
\p
\v 1 Ak kingogeer Paulo kapkiruogonoto komie, komwa kole, Che kitupche, kiatebe kotugul kabwatet ne mie eng' taitab Jehovah agoi rani.
\v 2 Kong'at Anania, tisiindet ne o, ichek che kitonondos eng' yoto kole, korabach kutinnyi.
\p
\v 3 Koleji anyun Paulo inendet, Tun birin Jehovah, inye inatut ne kigisal koleelit: itebye ak iruokwa ko u ye mwaei Ng'atutiet, ak ing'ate kebira ama chamdoi Ng'atutiet?
\p
\v 4 Komwa ichek che kitonondos eng' yoto kole, Ichube tisiindet ne o ne bo Jehovah?
\p
\v 5 Kole anyun Paulo, Kama anai, che kitupche, ale inendet ko tisiindet ne o: amu kigisir kele, Amemwa ne ya agobo bounindetab biguk.
\p
\v 6 Ago ye kingonai Paulo kole, Sadukaik alage, ko Parisaik alage, komwa eng' kutit ne o eng' kapkiruok kole, Che kitupche, ai Parisaindet, weritab Parisaik: kagiruokwa agobo kamang'unet ak ng'eetyet ne bo che kigobek.
\v 7 Ak kingo kagomwa ko u noto, kong'eet anyun toiyet eng' Parisaik ak Sadukaik: ak kipcheak tuiyet.
\v 8 Amu mwaei Sadukaik kole, mami ng'eetyet eng' che kibek, anan malaika, anan tamirmiriet: ago iyani tugul Parisaik.
\p
\v 9 Kong'eet anyun bolatet ne o: ak kitononso sirik alak che bo Parisaik, ak koborio kolen, Ma kinyoru yaitio eng' chichi: ak tos nee eng' akwek ngot ko kang'alal ak inendet tamirmiriet, anan malaika?
\v 10 Ak ye kingong'eet toiyet ne o, koiywei kiptaiyat ne o kole, abere togot kotonaton bichu Paulo, kong'at anyun askarik kochortagei ak komut inendet eng' kimnatet eng' kwenung'wai, ak komut konyo irimet.
\p
\v 11 Ak kemout ne kiisubi noto kotonon Kiptaiyat eng' ye legite inendet ak koleji, Nyiganitu Paulo: amu ko u ye kiibaoriania eng' Jerusalem, ko u noto kanyol ibaorian eng' Rom agine.
\p
\v 12 Ak kingoech koyumgei Yahudik, ak korategei kayosiet, kole magiame kiy ama kiee agoi kebar Paulo.
\v 13 Ak kiisirei artam icheget che kiiyosio.
\v 14 Ak kibwa ole mi tisiik che eechen ak boisiek, ak koleji, Kageratge eng' kayosiet ne o kele, magichamjami kiy agoi kebar Paulo.
\v 15 Obotji anyun akwek ak boisiek kiptaiyat ne o komut inendet kochorgei konyo ole omi, ko u ne omache ogin komie ng'alekyik: ak ki chobotin achek kebar inendet agot kotom korikyech.
\p
\v 16 Ago kigas weritab chepkametab Paulo agobo setyineng'wai, ak kinyo kwo irimet ak komwachi Paulo.
\v 17 Koguur anyun Paulo age eng' kiptainikab bogolwogik, ak koleji, Imut murenoni kwo ole mi kiptaiyat ne o: amu tinyei ng'olyo ne machei komwachi inendet.
\v 18 Komut anyun inendet kwo ole mi kiptaiyat ne o, ak koleji, kaguura Paulo, kimonjororiot, awa ole mi inendet, ak komwawa amutun murenoni konyo ole imi, tinyei ng'olyo ne machei komwaun.
\v 19 Konam anyun kiptaiyat ne o eutab weroto, ak komut taban, ak koteebe eng' ung'ot kole, Nee noto imache imwawa?
\v 20 Kole, kagochamnyechi Yahudik kole, kosomin imutu Paulo kochorgei mutai konyo kapkiruok, ko u ne imache iteepse inendet komie.
\v 21 Ameyanji anyun: amu mitei eng' ichek che siirei artam che setyin inendet, che kagoratgei eng murtoet, kole maamei kiy anan koee agoi kobar inendet: ak chobotin ichek nguno kogeni ng'atutiet ne bunun.
\v 22 Kounda anyun kiptaiyat ne o murenonoto kwo, ak kong'at inendet koleji, Amemwachi chi agot agenge ileji, Kaimwa tuguchu.
\p
\v 23 Ak kiguur kiptainik aeng' che bo bogolwogik koba ole mi inendet, ak koleji, Ochob askarik bogol aeng' koba agoi Kaisaria, ak askarik tamanwogik tisab che lanyei mbartanyisiek, ak murenikab ng'orwek bogol aeng', eng' sait somok ne bo kemoi:
\v 24 ak kimwachi kochob mbartanyisiek, si kobiit komute ichek Paulo, ak komut kot koit ole mi Peliki bounindet kochamegei.
\v 25 Ak kisir baruet ko u ni:
\v 26 Ane Klaudio Lusia, agatin inye bounindet Peliki, ne i toogunot.
\v 27 Kanam Yahudik chichi, ak ki legit kobar ichek inendet, awe anyun ak askarik ole mi ichek, ak asoru inendet, ko kaanai ale kaga Romanin inendet.
\v 28 Ak ye kiamache anai kit ne kiitaame ichek inendet, amutu anyun kochorgei kapkiruogeng'wai.
\v 29 Ageer ale, kigitaam inendet agobo ng'alekab ng'atutikwai, ago mami ng'olyo ne kigiityi inendet ne nyolji meet anan ratutik.
\v 30 Ak ye kongiborua kele kogechob ng'alek eng' ung'ot agobo inendet, ayogu inendet konyo olong'ung' achogune, ak ang'at che kataamikyi si komwa ng'alek eng' taing'ung', che itaame inendet.
\p
\v 31 Komut anyun askarik Paulo, ko u ye kaga king'at, ak komut kemoi kwo Antipatris.
\v 32 Ago mutai kobagakta murenik che kilanyei mbartanyisiek koba koboto inendet, ak kowektagei koba irimet:
\v 33 ak kingo kagoit Kaisaria, ak kogochi bounindet baruet, konde Paulo agine tainnyi.
\p
\v 34 Ak ye kiga kosoman baruet, koteebe ichek koleji, Ano emetab chichi? ak kingogas kele, bo inendet Kilikia,
\p
\v 35 kole, Tun agasun ng'aleguk ko kait bik che kiitaamin: ak king'at kerib inendet eng' gotab kiruoget ne bo Herod.
\c 24
\cl Kurget 24
\p
\v 1 Ak kingobata betusiek mutu, kochorgei Anania tisiindet ne o ak boisiek alak, ak ng'alalindet age, ne kiguure Tertulo; ak koborji bounindet ng'alek che kogitaame Paulo.
\v 2 Ak kingo kageguur, kotoi Tertulo kotaam inendet kole, Amu kiboiboitune kalyet ne o eng' inye, ak kiistoi yaitwogik eng' bororioni amu ng'omnateng'ung',
\v 3 kitaache anyun eng' ortinwek tugul ak eng' komoswek tugul, koboto kongoi tugul, ee inye ne i toogunot, Peliki.
\v 4 Ago si mata again mising', asomin ale igasech eng' ng'alek che ng'ering' eng' mieindangung'.
\v 5 Amu kigegeer chichi kele inendet ko chine itoitos bich, ne ing'eeti chemereret eng' Yahudik tugul eng' ng'weny tugul, ak kandoindet ne bo kasubikab Nasaretik.
\v 6 Ak kogeny ko kigotiem kong'wanit hekalut: ak kiginam inendet; ak kigimache kiruokyi inendet ko u ng'atutikyo.
\v 7 Ago kinyo ole kimi Lusia kiptaiyat ne o ne bo askarik, ak korebenech inendet eng' eunekyo eng' kimnatet ne o.
\v 8 Imuchi inai tuguchu tugul eng' inendet ye igine inyendet agobo tuguchoto kogitaame.
\v 9 Ak kiiyomechegei Yahudik kataamsonoto, kogimit kole, u noto ng'alechuto.
\p
\v 10 Ak kingo kagoborjine bounindet Paulo eut, kole kong'alal, kowol Paulo kole, Angen ale, i kiruogindet ne bo bororioni eng' kenyisiek che chang', amu noto asoruge eng' boiboindo:
\v 11 Amu imuchi inai ile, tom kosiir betusiek taman ak aeng' kong'ete ngab atogoste Jerusalem awe asa:
\v 12 Ama nyorua ichek eng', hekalut kibelige ak chi age tugul, anan awase tuiyet, anan eng' sunagogisiek, anan eng' nganaset.
\v 13 Amaimuchi ichek koborun komie tuguk che itaamena.
\v 14 Ago kang'ang'un nito, eng' Oranoto kuure ichek biteet age, aote Jehovah ne bo kwanisiekyo ak ayani tuguk ko u ye mwaei Ng'atutiet, ak che kigisir eng' maotik.
\v 15 Atinye kamang'unet eng' Jehovah, ne cheng'ei bichu agichek, ale, tatun komi ng'eetyetab che bo imanda ak che ma bo imanda.
\v 16 Ak achobege anyun agane eng' ngolyondoni atebe kotugul kabwatet ne matinyei kanagut eng' taitab Jehovah ak bik.
\v 17 Ak kingobata kenyisiek che chang' anyo aipchi bikab bororiennyu kagochinoik ak tuguk che kigoitoi.
\v 18 Ak kinyorua kitilila eng' hekalut, ama mi tuiyet anan bolatet: ago kimi Yahudik alak che kibunu Asia.
\v 19 Mie nda kami yu ichek eng' taing'ung' si komwaitaa ngo ting'ena ichek ng'olyo.
\v 20 Anan ingomwa bichu icheget boisiet ne ya ne kinyor, ye kingatonon eng' taitab kapkiruoget,
\v 21 Kobate twegunet agenge ne kiarirji atononi eng' kwenung'wai, ale, Kagiruokwa rani eng' taing'wong' agobo ng'etyeetab che kigobek.
\p
\v 22 Amu kiingen Peliki komie agobo Oranoto, koleji, Ogen, ye tun kochortagei kiptaiyat ne o Lusia, atil anyun ng'alekwok.
\v 23 Ak kong'at kiptaiyatab bogol kole kerib inendet, ak kigochin boroindo; amat koete age tugul eng' choronokyi koboisiechi inendet.
\p
\v 24 Ago kingobata betusiek alage, koit Peliki, koboto Drusila osotiondennyi, ne ki Chebyahudio, ak koyokto Paulo konyo, ak kigas eng' inendet agobo kayanet eng' Kristo Jeiso.
\v 25 Ak ye kita kong'alali agobo imanda, ak ribetab ge, ak kiruoget ne nyonei, koiyweis Peliki, ak kowol kole, Ui korok; ak ye tun anyoru boroindo ne mie, aguurin.
\v 26 Kiimang'u kole, togot kogochi Paulo siling'isiek: kiguur anyun inendet konyil che chang', ak kong'alal koboto inendet.
\p
\v 27 Ago kingogesgei kenyisiek aeng'u, konam Porkio Pesto boisietab Peliki; ak amu kimachei Peliki kobaibai Yahudik, kobagakta Paulo ko ratat.
\c 25
\cl Kurget 25
\p
\v 1 Ak ye kingoit Festo koronoto, kotogosta Jerusalem kobunei Kaisaria, ko kagobata betusiek somogu.
\v 2 Ak kimwachi tisiik che eechen ak bik che toogunotin che bo Yahudik ng'alek che kiting'e Paulo; ak kosaisai ichek inendet,
\v 3 kosom chamdaet agobo inendet, kole koyokto inendet kimut konyo Jerusalem; si kobiit korat oret kobar inendet.
\v 4 Ago kiwol Festo kole kerib Paulo eng' Kaisaria, ak kole, Legit si awa anendet oloto.
\v 5 Ak kole inendet, Ongechortege ak che eechen eng' akwek, ngo mi ng'olyo age tugul ne ya eng' chichito, komwa ichek.
\p
\v 6 Ak kingo kagotebi eng' kwenung'wai koboto ichek eng' betusiek che masiirei sisiit anan ko taman, kochortagei Kaisaria; ak mutai kotebe ng'echeretab kiruoget, ak kong'at kole, kimut Paulo.
\v 7 Ak kingo kagoit, komuut inendet Yahudik che kabunu Jerusalem, koibu ng'alek che chang' che koromen che kiitaame inendet, che kima imuch kobor komie kit ne inet.
\p
\v 8 Ago kimwa Paulo eng' ng'alek che kisorunegei, kole, Tom ayai tengek agot kitigin agobo Ng'atutietab Yahudik, anan agobo hekalut, anan agobo Kaisari.
\p
\v 9 Ago ye kimachei Festo kobaibai Yahudik, kowolji Paulo, koleji, Tos imache itogoste Jerusalem, si kiruogun eng' oloto agobo tuguchu eng' tainnyu?
\p
\v 10 Ago kile Paulo, Atononi eng' taitab ng'echeretab kiruoget ne bo Kaisari, ole kanyol kiruogena: tom ayachi kiy ne ya Yahudik, ko u ye ingen inye aginye komie.
\v 11 Ngo ai kiptengekyo, ak ngot ko koayai kiy ne nyoljin meet, ko maesioi ame: ago ngot ko ma bo iman tuguchuto, che itaamjina bichu, ko mami chi ne imuchi kondea eunekwai. Arirjini Kaisari.
\p
\v 12 Ak kingo kagong'alal anyun Festo ak bikab kapkiruok, kowol kole, Kairirji Kaisari: ara anyun, iwendi gab Kaisari.
\p
\v 13 Ak kingo kagosiirto betusiek alage, koit laitoriat Agripa ak Bernike Kaisaria, si kogat Festo.
\v 14 Ak ye kita kobeni betusiek che chang', koborji Festo laitoriat ng'alekab Paulo koleji, Mitei chi age ne kibagakta Peliki ko ratat.
\v 15 Ne kimwawa ng'alekyi tisiik che eechen ak boisiekab Yahudik ye kiami Jerusalem, kisomei ng'alek che kigikyine inendet.
\v 16 Ak kiawolji ichek aleji, ma biteetab Romanik kogoito chi kotomo kogeergei kimni chito ne kitaami ak che itaamsei, ak konyor boroindo ne sorunegei eng' ng'alek che kigitaamjine.
\v 17 Ye kingoyumgei anyun eng' yu, ko mata agaege, ago eng' betut ne bo aeng' atebe ng'echeretab kiruoget, ak ang'at kimut chichoto.
\v 18 Ak kingotononso icheget che kitaami inendet, ko ma koib ng'olyo ne ya ne bo kagikyino agobo inendet ko ye kiabwati.
\v 19 Ago kiting'e inendet teebutik agobo kayaneng'wai, ak agobo chi ne kilen Jeiso, ne kigome, ne igiiljingei Paulo kole, sobei.
\v 20 Ago kialen agin ole teptoi ng'alechu kotemena, ateebe ngo machei kwo Jerusalem, si kiruokyi eng' olindo agobo ng'alechuto.
\v 21 Ago kingorirji Paulo kotebi kole si kotil kiruoget bounindet ne o, ang'at ale kerib agoi tun ayokte kwo gab Kaisari.
\v 22 Ak kileji Agripa Festo, Amache agas agane ng'alekab chichito. Koleji, Igase mutai.
\p
\v 23 Ak mutai ko kagoit Agripa, koboto Bernike, eng' etunatet ne o, ak ko kagoba got ne kigase ng'alek, koboto kiptainik che eechen, ak bik che toogunotin che bo nganaset, kimut Paulo eng' ng'atutietab Festo.
\v 24 Komwa Festo anyun, kole, Laitoriat Agripa, ak bik tugul che kimi yu tugul, ogeere chichi, kigorirja tuiyet tugul ne bo Yahudik agobo inendet, eng' Jerusalem ak eng' olito, koboldos, kolen, manyol kota kosob.
\v 25 Ago kiageer ale ma yai kiy ne nyoljin meet: ak ko u ye kirirji inendet bounindet ne o, acham anyun ayokto inendet.
\v 26 Matinye ng'olyo ne bo iman ne asirjini kiptaiyandennyu agobo inendet. Noto anyun kamutu inendet konyo taing'wong', ak ne siirei, ko konyo taing'ung', inye, laitoriat Agripa, si ye kageteepse, asich ng'olyot ne asire.
\v 27 Amu ageere ale, ma nyolu kiyokto kimonjororio, ama kibor tuguk che kigitaamjin.
\c 26
\cl Kurget 26
\p
\v 1 Koleji anyun Agripa Paulo, Kagichamun iwolu ng'aleguk. Kochuul anyun Paulo eunnyi, ak komwa ng'alek che sorunegei, kole.
\v 2 Abwati ale abaibai, ee laitoriat Agripa, amu amuchi asorge rani eng' taing'ung' agobo tuguk tugul che koitaamja Yahudik,
\v 3 ne siirei ko amu ingen komie bitonwek tugul ak teebutik tugul che tinyei Yahudik: noto anyun, kasomin ale igasa eng' muitaet.
\p
\v 4 Ingen Yahudik tugul ateptab sobennyu, kong'ete ko a mining', ne kiatinye kong'ete ko kabiitu eng' bororiennyu, ak eng' Jerusalem.
\v 5 Ak kongena ichek kong'ete eng' tai, nda chamei ichek kobaorian, ko u ye kia Parisaindet ne isubi biteet ne koroom ne bo kayanennyo.
\p
\v 6 Ak katonon nguno eng' yu si kiruokwa agobo kamang'unet ne bo arorutiet ne kichopchi Jehovah kwanisiekyo.
\v 7 Noto ne imang'u ortinwekyo tamanu ak aeng' kole nyoru, koboisiechin Jehovah eng' kagiiletab ge bet ak kemoi. Kagogikya Yahudik agobo kamang'unonito, ee, laitoriandani!
\v 8 Amu nee si kibwat kele maiyanaksei eng' akwek kele, ing'eeti Jehovah che kigobek?
\p
\v 9 Kiabwati anendet iman ale kanyol ayai tuguk che chang' che kirindoi kainetab Jeiso ne bo Nasaret.
\v 10 Ak kiayai nito agine eng' Jerusalem: ak atoorji korgorosiek bik che chang' eng' che tililen, ko kagogono kimnatet tisiik che eechen, ak kiachame ye kigibarei ichek.
\v 11 Ak kiabirote konyil che chang' eng' sunagogisiek tugul, abirjini kochubis ak ye kiga konyita ichek mising', ausote agoi nganasok che bo toek.
\p
\v 12 Ak ye kingawendi Damasko atinye kimnatet ak kayokyoet ne bo tisiik che eechen,
\v 13 ageer lapkeiyet ne kibunu kipsengwet, ne siirei kaluunetab asista, kolilja komoswek tugul koboto che kigibendi tugul, eng' oret bet kwen, ee, laitoriandani.
\v 14 Ak kingo kagibutyi ng'weny tugul, agas kutit ne lejina eng' kutitab Hebranik, Saul, amu nee si iusa? bichii eng' inye itiar kiplitwet.
\p
\v 15 Ak kiale, I ng'o inye, Kiptaiyandani? Kole Kiptaiyat, Ai Jeiso ne iuse.
\v 16 Ago ng'eet, tonon eng' kelyeguk: kang'ang'unge amu ni, ale andein iegu kiboitiot ak baoriatab tuguchu kaigeer agobo ane ak tuguk che tun ang'ang'unenenge;
\v 17 asorun eng' bik ak eng' Bororiosiek, ole tun ayoktin iwe,
\v 18 si kobiit ing'any konyekwai, ak koweek eng' mesundeito kobwanji lapkeiyet, ak eng' kimnatetab Setani kobwanji Jehovah, si konyor ichek nyoetab kaat ne bo tengekwogik ak borotet ne mi eng' ane.
\p
\v 19 Noto anyun, ee, laitoriandani Agripa, ma abistoe kaborunet ne bo kipsengwet;
\v 20 ago kiaborji che mi Damasko korok, ak eng' Jerusalem, ak eng' emet komugul ne bo Judea, ak eng' Bororiosiek agichek, si kosik ak koyan Jehovah, koyaei boisionik che nyoljin sigunet.
\p
\v 21 Kinama anyun Yahudik eng' hekalut amu nito, ak kotiem kobara.
\v 22 Ye kinganyoru toretet ne bunu Jehovah, atonon agoi rani abaorianjini che mengech ak che eechen, amamwae kiy age kobate che kimwa maotik ak Musa, kole tun bwanei;
\v 23 kole kanyol konyalil Kristo, ak kole komwaita korok eng' ng'eetyetab che kibek, lapkeiyet, komwachi bik ak Bororiosiek.
\p
\v 24 Ak ye kita kosorugei ko u noto, komwa Festo eng' kutit ne o, kole, Paulo, i kibiywa; kagogonin iywek kanetetab ge ne o.
\v 25 Ago kile Paulo, Ma ai kibiywa, ee Festo ne i toogunot: ago amwae ng'alek che bo iman ak che bo ng'omnatet.
\v 26 Amu ingen laitoriat ng'alechuto, inendet ne ang'alaljini eng' nyiganatet: amu angen komie ale ma ung'otin ng'alechu eng' inendet agot agenge amu mayaak ng'olyondonito eng' taban.
\v 27 Laitoriat Agripa, tos iyani inye maotik? Angen ale iyani.
\v 28 Ak kileji Agripa Paulo, ka legit igaigaa eng' ng'alek che ng'ering aek Kristianindet.
\p
\v 29 Kole Paulo, Achame ko u noto eng' Jehovah, ale ngo eng' che ng'ering anan eng' che chang', ma inye kityo, ago tugul agichek che kasa rani, ale kotebi ko u ane, ago ama eng' ratutichu.
\v 30 Kong'eet anyun laitoriat, ak bounindet ak Bemike, koboto ichek che kimi tugul;
\v 31 ak kingo kagoba, kong'alaljigei ichegei, kole, Ma yai chichi kiy ne nyoljin meet anan ratisiosiek.
\p
\v 32 Koleji anyun Agripa Festo, kota kitiachi chichi, nda kima rirji Kaisari.
\c 27
\cl Kurget 27
\p
\v 1 Ak kingo kagetil ng'alek kele kebun melit kebe Italia, Kigigochi Julia kiptaiyatab bogol, ne bo lugetab Augusto, Paulo ak kimonjororinik alak.
\v 2 Kelany anyun melit ne bo Adramutio, ne kimache kwo komoswek alak che mi ngengutab Asia, ak kebe nyanjet ak Aristarko Makedonianindet ne bo Tesalonike.
\v 3 Ak eng' betut ne bo aeng' keit Sidon: ak kirire Julio Paulo, ak kochamji kwo ole mi choronokyi si konyor toretet.
\v 4 Ak kigibun melit eng' oloto ak kigitektaege Kupro, amu kigirindaech usonet.
\v 5 Ak ye kiga kebun melit kelande eng' nyanjet ne bo Kilikia ak Pampulia, keit Mura, nganaset ne bo Lukia.
\v 6 Ak kinyorji oloto kiptaiyatab bogol melit ne bo Aleksandria, ne wendi Italia; kondeech melit anyun.
\v 7 Ak ye kiga kebe mutyo eng' melit eng' betusiek che chang', agoi keit Kanido eng' bichiindo, koranyech usonet, kebe ketektaege Krete, ne itorjingei Salmone.
\v 8 Ak kigibun tabanda eng' bichiindo agoi keit komosta age ne kiguure Luukwek che Miach; ole legite nganasetab Lasea.
\p
\v 9 Ak kingo kagosirto betusiek che chang', ak kobichiit bandab nyanjet, amu kiga kosiirto betusiekab Karugutetab ge, koteechi Paulo ichek,
\v 10 koleji, Mureju, kaageer ale mitei ng'olyondit ak luset eng' banito bo nyanjet, ma ne bo melit kityo ak tuguk che mi orit, ago ne bo sobonwekyo agichek.
\v 11 Ago kigas kiptaiyatab bogol ng'alekab bounindet ak chitab kobo melit, kosiir ng'alek che kamwaei Paulo.
\v 12 Amu kima ko luita ne kararan ketebe eng' betusiekab kaititiet, komwa che chang' kole, Mie kota kinaakte eng' olito, tamangab keit Poinike, si ketebe oloto eng' betusiekab kaititiet; noto ko ki luitab Krete, ne kitokyigei murot ne bo katam kitigin ak murot ne bo tai kitigin.
\v 13 Ak kingous mutyo usonet ne bunu komostab tai, kolen ichek kagonyor kit ne kamachei, konem nanget ak kobun tabandab Krete, ye legite nyanjet kut.
\v 14 Ak ne matenit kous chebwibwichet, ne kiguure Eurakulo.
\v 15 Ak ye kingenam melit, ak mata komuch kotab usonet, keistochige, ak koonech.
\v 16 Ak kingeruai ketektaatege emet ne kiikwen beek ne kiguure Kauda, kimuch eng' bichiindo keganab moinget ne mining'.
\v 17 Ak kingo kagotogosune moingonoto, koboisie tuguk che kitorete, koratune melit orit; ak kingoiywei ichek kole si magiwirji Surti, kochoor angok, ak kion usonet koba.
\v 18 Ak ye kita koboisiei mising' eng' kagiiletab ge, ketabe usonoto o, ketau eng' betut ne bo aeng' kewirte tuguk che mi melit.
\v 19 Ak eng' betutab somok kowirta icheget eng' eunekwai tuguk che kiboisie eng' melit.
\v 20 Ak ye kimata koluuchech asista anan kecheik eng' etusiek che chang', ak kogiichech usonet ne o, kogesgei anyun kamang'unet ne kigilen, tos kisoruech.
\p
\v 21 Ak ye kiga kotar betusiek che chang' ama amis, kotonon Paulo eng' kwenung'wai, ak kole, Mureju, kita mie nda kigogasa, ak kita mie nda kima obwa eng' Krete, ak onyoru nyalili ak lusoni.
\v 22 Amwawok nguno ale onyiganitu amu mami chi ne meei eng' akwe, kobate melit.
\v 23 Amu kotonon malaikaiyatab Jehovah eng' ye legitena kemouni, ne ai nenyi, ak ne aote,
\v 24 Kole, Ameiyweisie, Paulo; kanyol itonon eng' taitab Kaisari: ak keero, kagogonin Jehovah tugul che obendi tugul eng' melit.
\v 25 Ara anyun, mureju, onyiganitu amu ayani Jehovah, ale yaaksei ko u ye kogomwawa.
\v 26 Ago kanyol kewirjech emet ne kiikwen beek.
\p
\v 27 Ak ye kingoit kemoutab taman ak ang'wan, ye kita kowirjech usonet komosi ak komosi eng' nyanjet ne kiguure Adria, ko kiibwati bikab melit olo bo kemoi kwen kolen kagorikta emet age.
\v 28 Ak kiirooch beek kit ne kikwaise, ak konyor kakwautik artam: ak kita koba kitigin korooch beek kogeny kioto, konyor kakwautik sosom.
\v 29 Ak kingoiywei ichek kole abere togot kewirjech bitet ne mi ruandosiek, kounda nangasiek ang'wan eng' melit olo bo let kosom kole nda kaech.
\v 30 Ak ye kimachei bikab melit komwei kobagakta melit, ko kagochoorta moinget kwo nyanjet, kolen si kobwat bik kole wirtoi ichek nangasiek eng' olo bo melit tai.
\v 31 Koleji Paulo kiptaiyatab bogol ak askarik, Ngot ko matebi bichu eng' melit, ko momuchi osopche.
\v 32 Kotil anyun askarik rogoosiek che bo moinget, ak kobagakta kobut.
\p
\v 33 Ak ye kimachei koech, kogaigai Paulo ichek tugul koamis, kolejini, Rani ko betutab taman ak ang'wan ogeni ak ko ta orugutige, ak tom oam kiy.
\v 34 Noto anyun asomok ale oamisie: amu nito sobeng'wong'; amu mabetei sumeiyot agot agenge eng' metitab chi age tugul eng' akwek.
\v 35 Ak ye kingo kagomwa ko u noto, ak konam makatiat, kogochi Jehovah kongoi eng' taitab tugul: ak kiton, ak kotoi koamis.
\v 36 Konyiganitu anyun ichek tugul, ak koamis.
\v 37 Ak achek tugul ko kigiite bik bogol aeng' ak tamanwogik tisab ak lo eng' melit.
\v 38 Ak kingo kagobiyong'so, kowirji nyanjet nganok si kowisisit melit.
\p
\v 39 Ak kingo kagoeech, ko ma konai emonoto: kigeer luita age ne tinyei ng'aniek, ne kiibwati kole, ngomugak kokweri melit kwo oloto.
\v 40 Kotiach anyun nangaisiek, ak kobagakta eng nyanjet, ak kotiach rogoosiek che kigirate baonik che kindochine melit; ak ye kingo kagonamji barak anget ne mi olin bo tai kotokyi usonet, koba tabandab nyanjet.
\v 41 Ago kingoit ye tuiyechin nyanjosiek aeng'u, kochunda ichek melit korieb ng'abiek; ak kinamak melit ole bo tai kot ko ma kotwau, ago kitoi melit kong'asur eng' ole bo let eng' kimnatetab mildaetab ge ne bo beek.
\p
\v 42 Ak ng'olyot ne kitinye askarik ko kobar kimonjoronik, kole si mabir beek alage eng' ichek, kochililyo.
\v 43 Ago amu kimache kiptaiyatab bogol kosor Paulo, koeete ichek si mayai kit ne kamachei; ak kong'at ichek che kiimuchi kobirot beek kole, kowirjigei nyanjet, si kosib koit tabandab nyanjet.
\v 44 Ak kibun alage baonik, kobun alage tuguk alak che bo melit. Kolong'ji anyun tugul emet kochamegei.
\c 28
\cl Kurget 28
\p
\v 1 Ak ye kingo kagesopche, kenai anyun kele kigiguure emonoto kiikwen beek Melita.
\v 2 Ak ye kiyaiywech ne mie mising' bikab emonoto: amu kiilaal mat, ak kotaachech achek tugul, amu kimi ropta ak kaititiet.
\v 3 Ago ye kingo kagoyum Paulo ratutiet ne bo kwenik, ak konde ma, komong' anyun erenet amu mat, ak kotaachigei eunnyi.
\v 4 Ak kingogeer bikab emonoto erenet kosoginini eng' eut, kolejigei, Rumin chichi iman, agot nga kagosorgei eng' nyanjet, ko machamjin inendet Imanda kosob.
\v 5 Ago kilelekta tionyoto kwo ma, ama am kiy Paulo.
\v 6 Ago kilen ichek abere tos ibwa, anan kobut ak kome ngunoto: ak ye kiga kogenis keny, ama kogeer kiy ne ya konyonji inendet, kowal kabwatutikwai ak komwa kole, inendet ko cheptalelit.
\p
\v 7 Kimi anyun eng' ole legite yoto, korotinwekab chito ne o ne bo emonoto kiikwen beek, ne kigiguure Publio; ne kitaachech eng' chamyet, ak koyaech keegu toekyi eng' betusiek somok.
\v 8 Ak kimiani kwandab Publio koamei eset ak miandab moet ne bendi korotik: ak kiwa Paulo gotab chichoto, ak kosa, ak kogonoor eunekyi inendet ak kosoob.
\v 9 Ak kingo kagoyaak nito kobwa agichek che kimiandos eng' kakwembeiyonoto, ak kigisoob.
\v 10 ak kigonyitech eng' teegisto ne o; ak ye kingebe eng' melit, kondewech melit tuguk che te che kigimakyinige.
\p
\v 11 Ak kingobata arawek somogu ketau banda eng' melit ne bo Aleksandria, ne kiga tebe kakwembeiyondonoto eng' betusiekab kaititiet, ne kaborunennyi ko ki Saramek che Muren.
\v 12 Ak kingeit Surakusa, ketebe yoto betusiek somok.
\v 13 Ak keng'eetye eng' oloto kebe keiyiematege, kot keit Regio. Ak kingobata betut agenge kous usonetab murot ne bo tai, ak eng' betut ne bo aeng' keit Puteoli.
\v 14 Ole kiginyorji tupchosiek, ak kiigaigaech ketebi ak icheget betusiek tisab: keit anyun Rom.
\p
\v 15 Ak kingogas tupchosiek agobo achek eng' oloto, kobwa kotorokwech kot koit Siret ne bo Apio, ak Gorik Somok che bo Toek: che kingogeer Paulo, komwachi Jehovah kongoi, ak konyiganit.
\v 16 Ak kingeit Rom kechamji Paulo kotebi inegei koboto askarindet ne kiribei inendet.
\p
\v 17 Ak kingo kagosiirto betusiek somogu koguur bik che eechen che bo Yahudik kotuiyo: ak kingo kagoyumgei, koleji ichek, Che kitupche, agot ngo mayai ane kiy ne ya eng' bik, anan eng' bitonwekab kwanisiekyo, ko kigindea eunekab Romanik eng' Jerusalem, ko ai kimonjororio.
\v 18 Ak kimache kotiacha ichek, ko kagogin ng'alekyu, amu kima komi kiy eng' ane ne nyoljin meet.
\v 19 Ago ye kingogirinda Yahudik ng'olyondonoto, ageer ale kanyol arirji Kaisari; ma kele kiatinye kiy ne ang'andoe bororiennyu. Amu nito anyun kasomok obwa kegeerge ak keng'alal tugul:
\v 20 amu ai ratat eng' sirimi agobo kamang'unetab Israel.
\p
\v 21 Ak kileji inendet, Tomo kenyoru baronok che bunu Judea agobo inye, anan konyo oli age eng' tupchosiek ak koboruech anan komwa kiy ne ya agobo inye.
\v 22 Ago kimache kegasenen kiy ne ibwati: amu kigonaak eng' achek kele kimwaoti ne ya agobo bitonito eng' komosta age tugul.
\p
\v 23 Ak ye kingo kagochob betut, kobwanji inendet che chang' eng' got ne kimenyei; ak kiiborsechi komie, kobaoriani agobo bounatetab Jehovah, ak kogiiljigei koneti ichek agobo Jeiso eng' Ng'atutiet ne bo Musa, ak eng' maotik, konge'te karon agoi koimen.
\v 24 Ak kiiyan alak tuguk che kigimwaei, ko ma iyan alak.
\v 25 Ak ye kimata kogasyin ichegei, koba, ko kagomwa Paulo ng'olyot agenge, kole, Kimwachi komie Tamirmiriet ne Tilil kwanisiekyo eng' maotiot Isaia,
\q
\v 26 Kole, Ui oldab bichu, ak imwa ile, Eng' kaset ogase, ago moguitosi agot kitigin; Ak eng' keeret ogeere, ago mobestosi agot kitigin:
\v 27 Amu kwolilenotin mugulelwekab bichu, Ak magastoi komie itikwai, Ak kiger icheget konyekwai; Si mageer eng' konyekwai, Anan kogas eng' itikwai, Anan koguiyo eng' mugulelwekwai, si koweek kogeny, Ak asoob ichek.
\p
\v 28 Ingonaak anyun eng' akwek, ole kiyokyin yetunoni bo Jehovah Bororiosiek: kasei agichek.
\v 29 Ak ye kingo kagomwa ng'alechu, koba Yahudik, koteebategei ichegei mising'.
\p
\v 30 Ak kimeny eng' kenyisiek aeng' gonnyi ne kialei meng'et, ak kitaach tugul che kibwanjin inendet.
\v 31 Koamdoi agobo bounatetab Jehovah, ak koneti tuguk agobo Kiptaiyat Jeiso Kristo eng' nyiganatet tugul, ama ete chi.