eyo_reg/42-MRK.usfm

948 lines
76 KiB
Plaintext

\id MRK
\ide UTF-8
\h Mariko
\toc1 Mariko
\toc2 Mariko
\toc3 mrk
\mt Mariko
\c 1
\cl Kurget 1
\p
\v 1 Nito ko taunetab logoiwek che tililen che bo Jeiso Kristo, Weritab Jehovah.
\v 2 Ko u ye kigisir eng maotiot Isaia kole, "Keero, ayoktoi kiboitiondennyu kondoenen, inendet ne chobei orengung.
\q
\v 3 Kutitab chi ne kursei eng surkwen, 'Ochob oretab Kiptaiyat; olitit ak ochuul ortinwekchi."'
\p
\v 4 Kinyo Johanna, kobatisanishe eng surkwen ak koamdoi kabatisanet ne bo sigunet agobo nyoetab kaat ne bo tengekwogik.
\v 5 Ak kiba ole mi inendet emet komugul ne bo Judea ak tugul che bo Jerusalem. Ak kibatisan icheget eng ainet ne kiguure Jordan, kong'anyei tengekwogikwai.
\v 6 Ak kiilochi Johana sambut ne bo tambesik ak kiratee suwenyi birirwetab muito, ak kiamei cherengendet ak kumiatab tumin.
\v 7 Ak kiamda kole, "rubwo inendet ne kim kosiiro; ak manyolunot ang'uruuk atiach anokab kweonikyi.
\v 8 Kiabatisanak eng beko, ako ibatisanok eng Tamirimiriet ne Tilil."
\p
\v 9 Ak eng betusiechoto ko kinyo anyun Jeiso kobunu Nasaret ne bo Galili, ak kiibatisan Johana inendet eng ainet ab Jordan.
\v 10 Yeityo ko mi kolong'u eng beko, kogeer kipsengwetisiek koyatogis, ak kochorjigei inendet Tamirmiriet ko u cheptuget.
\v 11 Ak kimong' tuget eng kipsengwet kole "ii Werinnyu ne achame. Abaibai missing agobo innye".
\v 12 Ak eng kasarato kochirchir Tamirmiriet inendet kwo surkwen.
\v 13 Ak kitebi eng surkwen betusiek artam kotieme Chesawilyet. Ak kitebche ak tiongik che bo tumin, ak kiboisiechi inendet malaikaisiek.
\p
\v 14 Ako kingo kakenam Johana, konyo Jeiso Galili koamdoi logoiwek che tililen che bo Jehova.
\v 15 Kimwa kole "Kagosulda betusiek, ak kakorik bounatetab Jehovah, osigu ak oyan logoiywek che tililen.
\p
\v 16 Ak ye kiwendi kobunei tabandab Araraita nebo Galili, kogeer Simon ak Andrea weringwai kowirjini araraita regereiywot ne kinamee njirenik, amu ki ramikab njirenik icheket.
\v 17 Ak kileji Jeiso, "Obwaa, orubkaa, si ayaak oegu ramikab biko."
\v 18 Ak kobagakta regereiywekwai eng yoto ak korub inendet.
\v 19 Ak kingo wendi Jeiso kitigin, kogeer Jakobo weritab Sebedi, ak Johana weringwai, che kimi moinget agichee kochobei regereiywekwai.
\v 20 Ak kiguur icheket ak kibagakta kwandang'wai Sebedi komi moinget koboto otwogik, ak korub inendet.
\p
\v 21 Kiba anyun Kapernaum, ak kiwo inendet sunagogit orit betunoto bo Sabato ak konetis.
\v 22 Ak kikwong'io eng kanetisienyi, amu kineti icheket ko u ne tinye kimnatet ama ko u sirik.
\v 23 Ak kimi eng sinagoging'wai chi ne kitinye tamirmiriet ne muruon ak kiwaach,
\v 24 kole, "Kiting'ege nee ak inye, Jeiso ne bo Nazareth? Kenyo ing'emech? Angenin ale ii ne Tilil Ne bo Jehovah!"
\p
\v 25 Ak kiger kong Jeiso inendet kole, "Sis ak imong'u eng inendet."
\v 26 Ak ye kimandoi tamirmiriet ne muruon eng inendet, kobirobirto inendet, ak kowachei eng tuget ne o.
\p
\v 27 Ak kitang'angyo tugul, ak koteebegei ichegei kole, "Nee ni? Konetisiet ne leel ne tinye kimnatet! Ng'atei agot tamirmirik che muruonen ak kasei it inendet!"
\v 28 Ak kiba ng'alekyi oloo tugul agoi koratinwek tugul che bo Galili.
\p
\v 29 Ak ye kingomong' eng sinagogit, kobwa gotab Simon ak Andrea, koboto Jakobo ak Johana.
\v 30 Kikanam cheptigoniet kametab osotiot ne bo Simon ak kirueiinendet kiyo, ak komwachi icheket Jeiso agobo inendet.
\v 31 Ak kinyo, konam eunyi ak kong'eet inendet; ak kimeto cheptigoniet inendet, ak kotoi koboisiechi icheket.
\p
\v 32 Ak eng koskoleng'unoto ko kakorokta asista, komutyi inendet tugul che kimiandos ak che kitinye oiik.
\v 33 Ak kiiyumjige nganaset komugul eng kurgat.
\v 34 Ak kiisoob che chang che kimiandos eng mianwogik che terter ak koon oik che chang komanda, ak kima chamji kong'alalyo amu kiingen oichoto inendet.
\p
\v 35 Ak karon mising kota kotui, kong'eet ak komanda sang kwo surkwen kosa eng ole ma mi chi.
\v 36 Kicheng anyun inendet Simon ak che ki mi koboto inendet.
\v 37 Ak kinyor inendet ak koleji, "Cheng'in biko tugul."
\p
\v 38 Ak komwochi ichek kole, "Ongebe oldo age, nganasok alak, si kobiit aamda eng oloto agine amu kianyo agobo nito."
\v 39 Ak kiwa sinagogisiekwai che bo Galili komugul, koamdoti ak koonei oik.
\p
\v 40 Kinyonji anyun inendet chito ne kitinyei mogondosik. Kogutungji ak koleji, "Ngicham imuchi, itililo."
\p
\v 41 Ako amu kirire inendet, ko kiiyogoito eunnyi Jeiso ak kotwa inendet, kolejini, "Achame. tililitu."
\v 42 Ak eng kasarata kobagakta mogondosaik chichoto, ak kotililit inendet.
\v 43 Ak king'at inendet mising, kobagakta inednet kowechige.
\v 44 Ak kilenji, "Amat imwachi chi ng'olyo, ago wui bandang'ung ak iborjige tisiindet, ak igoite agobo tililindang'ung tuguk che king'at Musa, si koek baornatet eng icheket."
\v 45 Ago kiwo ak kotoi komwaitaat mising ak kobarastaat ng'olyondonoto, kot komata komuch Jeiso kwo nganaset kegeeroti, ago kitebote sang eng komoswekab surkwen. kibwonji anyun inendet che bunu komoswek tugul.
\c 2
\cl Kurget 2
\p
\v 1 Kingobata betusiek che ng'ering, komongji kogeny Kapernaum, ak kogas biko kele, mito gaa.
\v 2 Ak kiiyumgei biko che chang, kot ko mang'et boroindo agot eng kurgat: ak koamchi icheket ng'olyot.
\v 3 Ak kibwonji biko alak komutu chito ne kitinye miando ne meat borto, konyo ole mi inendet; kogesenu biko ang'wanu.
\v 4 Ago kingo mata komuch korikyi amu ki chang biko, kosuul kot barak ole ki mi Jeiso, ak kingo kagobut, kochoortae kitogut ne kirue chito ne ki tinye miando ne meat borto.
\v 5 Ak kingogeer Jeiso kayaneng'wai, koleji chito ne tinyei miando ne meat borto, "Weri, kagenyoun kaat tengekwogiguk".
\p
\v 6 Ago kimito yoto sirik alak che kitebsot, ak kiibwat eng mugulelwekwai kolen,
\v 7 "Imuktoi ano komwa chichi ko u ni? Mwaei ne ya mising! Ngo ne imuchi konyochi chi kaat tengekwogik kobate Jehovah inege?"
\p
\v 8 Ak eng yoto konai Jeiso eng tamirmirienyi kito ne kibwati eng oriting'wai. Komwoji icheket kole, "Kainee si obwat tuguchu eng mugulelwekwok?
\v 9 Nee ne keigei, amwachi chito ne tinyei miando ne meat borto kele, 'Kagenyoun kaat tengekwogiguk; anan kele, 'Ng'eet, ib itogung'ung ak iwendote'?
\v 10 Ago si onai ole tinye Weritab Chi kimnatet eng ng'weny konyochi kaat agobo tengekwogik," koleji chito ne kitinye miando ne meat borto,
\v 11 "Amwaun ale, ng'eet, ib kitogungung ak iwe gong'ung."
\p
\v 12 King'eet anyun ko u noto, ak koib kitogunnyi, ak komanda eng taitab biko tugul, ak kikwong'io tugul, ak kotoror Jehovah, kolen, "Tomo kegeere kiy ne u nito."
\p
\v 13 Ak kiwo kogeny tabandab araraita, ak kibwa tuiyet komugul ole mi inendet, ak kinet icheket.
\v 14 Ak ye kiisirtoi, kogeer Lawi weritab Alphayo kotebche eng ole kitaage aisurut, ak koleji inendet, "Rubwa." Ak king'eet ak korub inendet.
\p
\v 15 Kiamisie Jeiso eng kotab Lawi ak kimi taagikab aisurut che chang ak kiptengeginik koboto koboto inendet ak alamalyennyi, amu kimi che chang, ako kirub inendet.
\v 16 Ak kingogeer sirik, che ki Parisaik koamisiei inendet koboto kiptengeginik ak taagikab aisurut, koleji alamalyennyi, "Kainee si koamisie ak koeeisei inendet koboto taagikab aisurut ak kiptengeginik?"
\p
\v 17 Ak ye kingogas Jeiso, kolenji ichek, "Mamache chi ne chamege chepkericho; che miandos kityo ch mache chepkerichot. Kima anyo aguur che bo imanda, ago kiptengeginik."
\p
\v 18 Ak kiirugutege alamalyetab Johana ak che bo Parisaik. Ak kibwa anyun biko alak koleji inendet, "Amune si korugutege alamalyetab Johana ak alamalayetab Parisaik ago mairugutege alamalyeng'ung?"
\p
\v 19 Ak kileji Jeiso icheket, "Imuktoi ano korugutge che kagiguurji katunisiet ko ta komi sandet koboto icheget? Kota komi sandet koboto ichek ko maimuchi korugutge.
\v 20 Ago bwanei betusiek che keistoe sandet ichek, ako eng betusiechoto, korugutege anyun.
\p
\v 21 Mami chi ne napchini ngoriet ne leel ngoriet ne os. Si magerer ne leel ne os, ak kotesak ole kagerer.
\v 22 Ama mi chi ne indenoi divaik che leelach lolotinwek che osen. Amu ngo yai ko u noto kogereri divaik lolotinwek, ak kobetyo divaik koboto lolotinwek. Ago kindenoi divaik che leelachen lolotinwek che leelach."
\p
\v 23 Ak eng betutab Sabato ko kibunei Jeiso mbarenikab beeka, ak kitoi alamalyennyi kobor mesisekab beeka ak kotese tai kobendi.
\v 24 Ak kileji Parisaik inendet, "Keero, kaine si koyai eng betutab sabato kito ne kigitai eng ng'atutik?"
\p
\v 25 Ak kileji icheget, "Tos kitomo osoman kito ne kiyai Daudi ye kima kotinye kiy ako kiamei rubet--- inendet, ak che kimi koboto inendet---
\v 26 kiwo gotab Jehovah eng betusiek chebo tisindet ne o Abiathar, ak koam magatinikab kabartaet, che tayotin eng ng'atutik kele makiamei kobate tisiik ichegei, ak kogochi che kimi koboto inendet agichek?"
\v 27 Ak kile Jeiso, "Kigiyai Sabato agobo chi, kima kiyai chito agobo Sabato.
\v 28 Noto anyun, Weritab Chi ko Kiptaiyat, agot ne bo Sabato."
\c 3
\cl Kurget 3
\p
\v 1 Ak kiwo sunagogit kogeny, ak kimi chito ne ki resot eut.
\v 2 Ak kirib biko alak inendet kole kogeer ngo tos isoob chichoto eng betutab sabato si kobiit komwaita inendet.
\v 3 Ak kileji chito ne resot eut, "Ng'et ak itonon eng yu kwenutab chi tugul."
\v 4 Ak kileji biko, "Tos chamdoi ng'atutik keyai ne kararan eng betutab Sabato anan keyai ne ya; kesor sobet, anan kebar?" Ago kisisyo.
\v 5 Kigeer icheget che kimi komoswek tugul eng neregek, koimgee amu uuindab mugulelwekwai, ak koleji chichoto, "Chuul eung'ung." Kichuul anyun, ak kisob eunnyi.
\v 6 Ak kimanda sang Parisaik ak kotoi anyun kochob ng'alek ak Herodik agobo inendet, si konai ole bortoi.
\p
\v 7 Ak kiitabangei Jeiso ak alamalyennyi, ak koba araraita, ak kirub tuiyet ne o ne kibunu Galili ak ne kibunu Judea
\v 8 ak che bunu Jerusalem ak Idumea ak bitetab Jordan ak komoswekab Turo ak Sidon. Kibwonji inendet tuiyet ne o, ye kingogas agobo tuguk che eechen che kiyae.
\v 9 Ak kimwachi alamalyennyi kochobji moinget ne mining ne bo beeko amu chang'indab biko, si machiil inendet.
\v 10 Amu kiga kosoob che chang, kot kochonji inendet age tugul ne kitinyei korotwek che yaachen si kobiit kotiiny inendet.
\v 11 Ak eng uitugul ye kageer inendet tamirmirik che muruonen, kobutyi ng'weny eng tainyi ak koteiyo kole, "Inye ko i Weritab Jehovah."
\v 12 Ak king'at icheket mising si mamwaita inendet.
\p
\v 13 Ak kilany tulwet anyun, ak kiguurjigei che kimache, ak kibwonji inendet.
\v 14 Ak kilewen taman ak aeng (che kiguure che kiyoktoi) si kotebi ak inendet, si kobit koyokto icheket koba amdaetab logoiyot,
\v 15 ak konyor kimnatet ne onee oik.
\v 16 Kilewen taman ak aeng: Simon, ne kigochi kainet Petero;
\v 17 Jakobo weritab Sebedi, ak Johana wering'wai, che kiigochi icheket kainet koguure Boarnerges, noto ko werikab ilat;
\v 18 ak Andrea, Pilipu, Bartolomayo, Matayo, Tomas, Jakobo ne bo kap Alpayo, ak Tadayo, ak Simon ne Kananindet,
\v 19 ak Judas Iskariot, ne king'wektoi inendet.
\p
\v 20 Ak kiwo gaa, ako kiiyumge tuiyet kogeny, kot ko mata komuch agot koamis.
\v 21 Ak ye kingogas bikab konyi, koba konam inendet eng kimnatet amu kimwa kole, "Kagosogor met."
\p
\v 22 Ak kimwa sirik che kichorunegei Jerusalem, kole, "Tinyei inendet Beelsebul" ak "Onei oik eng kimnatet ne o ne bo oik."
\p
\v 23 Ak kiguur Jeiso icheket kobwanji inendet, ak koleji eng kalewenaik, "Imuktoi ano Setani koon Setani?"
\v 24 Ak ngo pcheak bounatet inegei eng inegei, ko maimuchi bounotonoto kotonon.
\v 25 Ago ngo pcheak got inegei eng inegei, ko maimuchi goyoto kotonon.
\v 26 Ak ngo ng'eet setani koboriegei inegei, ak ngo pcheak inegei, ko maimuchi kotonon, ago kagoit kagesunenyi.
\v 27 Ago maimuchi chi kwo got orit ne bo chito ne kim ak kosare tugukyi ngot ko ma rat korok chi choto kim, si kong'em gonnyi anyun.
\v 28 Amwawok iman ale, kinyochini kaat werikab biko tengekwogikwai tugul, agot ng'alek alak tugul che yaachen che mwaaei,
\v 29 ago age tugul ne chubei Tamirmiriet ne Tilil ko magoi kenyochi kaat koigeny, ago tinyei ng'ogisto ne bo koigeny."
\p
\v 30 Ak kimwa Jeiso ko unoto amu kimwoe icheget kole, "Tinyei inendet tamirmiriet ne muruon."
\p
\v 31 Ak kicho anyun kamet ak werikwai ak kitononio eng sang. Ak kigiyokto keguur inendet.
\v 32 Ak kitebchei tuiyet ko kaimut inendet, ak kileji inendet, "Mito sang kameting'ung ak werikwok ak tibikwok kochengin."
\p
\v 33 Ak kiwolji icheket, koleji, "Ng'o kamennyu ak che kitupche?"
\v 34 Ak kigeer che kiimut inendet, ak koleji, "Ogeero, chu mi yu ko kamennyu ak che kitupche!
\v 35 Amu chi age tugul ne yaei magetab Jehovah, noto ko werit ne kitupche, ak chepto ne kitupche, ak kamennyu."
\c 4
\cl Kurget 4
\p
\v 1 Ak kitoi kogeny konetis eng tabandab araraita, ak kiiyumjige inendet tuiyet ne o mising. Ak kilany moingetab ne kimi araraita, ak kotebe. Kotebe anyun tuiyet tugul komogul tabandab araraita.
\v 2 Ak kiinet icheket tuguk che chang eng kalenawaik, ak eng konetisiennyi, ko kimwochi icheket ko u ni.
\v 3 "Ogaste! Ak kiwo kolindet kolee kesuwekchi.
\v 4 Ak kingoleta, kobutyi keswek alak oret taban, ak kibwa taritik ak koam.
\v 5 Ak kiibutyi alak ole mi koik, ole kima ko tia nyung'unyek. Ak kibityo anyun kochok, amu ki ng'ering nyung'unyek.
\v 6 Ago kingotil asista, kobel, ak kiyaamnyo, amu kima kotinye tigitik.
\v 7 Ak kiibutyi kesuwek alak ole kimi katok. Kibityo anyun katok ak kogiich, si maiiyo logoek.
\v 8 Ak kiibutyi kesuwek alak nyung'unyek che kororon ak koiiyo logoek ak koechegitu ak kotesakis ak kiiyo sosom, ak tamanwogik lo, ak konyil bogol."
\v 9 Ak kimwa kole, "Age tugul ne tinye itik, kogasta.
\p
\v 10 Ak kingo mito Jeiso inegei, koteebe che kikaimut inendet kobot taman ak aeng agobo kalewenaichoto.
\v 11 Ak kileji icheget, "Kagegonok akwe onai ung'otiet nebo bounatetab Jehovah. Ago icheket che mito sang, keyachini tuguk tugul eng kalewanaik,
\q
\v 12 si eng keeret kogeerei ama ibestos, ak eng kaset kogasei, ama iguitos, si mawekchige Jehovah ak kenyochi kaat.
\p
\v 13 Ak kilenji icheket, "Tos mongen akwe kalewenoni? Onoitoi ano anyun kalewenaik tugul?"
\v 14 Letoi letoindet ng'olyot.
\v 15 Ak chuto che mito tabandab oret, ole kiletae ng'olyot. Ak ye kagogas, kocho kasarata Setani, ak konem ng'olyot ne kagegolji icheget.
\v 16 Ak chu ko kesuwek choto che kagikolji ole mi koik, ak ye kagogas ng'olyot konam ngunoto eng boiboiyet.
\v 17 Ak matinye choto tigitik eng orit, ak tebsot eng betusiek che ng'ering. Ago ngo ng'eet nyalilda anan ko usisiet agobo ng'olyot, ngunoto anyun kenach ak kobutyo eng kayanet.
\v 18 Ak alak ko che kagikolji ole mi katok. Choto ko icheget che kase ng'olyot,
\v 19 ago ng'et kaiimutikab ng'weny ak kaberberisiet ne bo magornatet, ak magutik che bo tuguk alak kobwa ak kogiich ng'olyot, si maie logoek.
\v 20 Ak choto che kigikolji nyung'unyek che kororon ko icheget che kasei ng'olyot, ak kotaach ak koiiyo logoek, sosom, ak tamanwogik lo, ak konyil bogol.
\p
\v 21 Ak kileji Jeiso icheket, "Tos iibu tait kocho kot orit si indene kitonget orit anan ko kureretab kitogut? Iibu anyun ak indene kito ne tonone.
\v 22 Amu mami kiy ne ung'at ne matun kenae, ago mami kiy ne bo ung'ot ne matun kesule.
\v 23 Age tugul ne tinye itik che kostoe, kogas!"
\p
\v 24 Ak kimwochi icheket kole, "Oribge tuguk che ogase, amu kerutiet ne ogeree ko tun kegerunenok noto, ak keteshinowok alak.
\v 25 Amu inendet ne tinye, ketesyini ak inendet ne matinye, keibe mbo che tinye."
\p
\v 26 Ak kimwa kora kole, "U bounatetab Jehovah chito ne koljini kesuwekyi ng'weny.
\v 27 Ak koru kemoi ak kong'eet bet, ak kobityo kesuwek ak koechegitu, nga nda maingen ole bititoi.
\v 28 Yiei ng'weny beka inegei: Indoune suswot, yeityo konyo metit, yeityo koiywa beka.
\v 29 Ago ye kagorurio beka, eng yoto anyun koip ringet amu kait kesisiet."
\p
\v 30 Ak kimwa kogeny kole," Kigergeite nee bounatetab bounatetab Jehovah, anan nee kalewenet ne kibortoe?
\v 31 Kergei ak keswotab karadali, ne, ye kageminji nyung'unyek, ko agot nganda mining eng keswek tugul che mi ng'weny.
\v 32 Ko ye kagegol, kobit koeet, kosiir ketik tugul che bo ng'weny, ak kosamum kot komuchi koure uruennyi taritikab barak.
\p
\v 33 Ak eng kalewanoik che chang' che u chuto komwochi ng'olyot ko u ye kiimuchi kogas,
\v 34 Ak kima mwochi bichoto kiy komotesyi kalewenet. Ago kitetyi alamalyennyi ng'alek tugul ko mi taban ichegei.
\p
\v 35 Ak kingo kagoek koskoleny eng betunoto, koleji icheket, "Ongelande bitonin."
\v 36 Ak kibagakta tuiyet ak koba koboto Jeiso, eng moingetab beko. Ak kimi moingonik alak che mengech koboto ne kibunei inendet.
\v 37 King'eet anyun usonet ne korom, ak korus moinget beek che mildogei, kot ki legit konyi beko moinget.
\v 38 Ago kimi Jeiso inendet moinget ole bo let, korue kito ne kitiie metit. Kiing'et anyun inendet, ak kolenji, "Konetindoni, memake kiy inye ago legit kemeiye?"
\p
\v 39 Kong'eet anyun, ak koger kong usonet, ak koleji araraita, "Kalyet! Ak sis! Kibeg anyun usonet, ak kosis mising.
\v 40 Ak kileji ichek, "Kalya si oiyweisie? Tomo onyoru kayanet?"
\p
\v 41 Ak kiiyweis mising, ak kolejigei ichegei, "Ng'o nito, ne kase iit inendet agot koristo ak araraita?"
\c 5
\cl Kurget 5
\p
\v 1 Ak kiit bitet age ne bo araraita, agoi emetab Gerasenik.
\v 2 Ak kingo kangomong' eng moingetab beko, eng yoto anyun kotuiyo ak chito ne bunu oldab kererisiek ne tinyei tamirmiriet ne muruon.
\v 3 Kimenyei chichoto oldab kererisiek. Kima komi chi ne kita komuchi korat inendet, agot eng sirimdo;
\v 4 Amu kiga kerate inendet mugurek ak sirimwek konyil che chang, ago king'etyei sirimwek ak kotonaton mugurek. Kima komi chi ne kiimuchi koboi inendet.
\v 5 Ak kiwaagoti betusiek tugul, kemoi ak bet, eng kererisiek ak tulonok, ak kiwogei ak kotilegei koik che ng'atiben.
\v 6 Kingogeer Jeiso eng ole loo, kolabat ole mi ak kogutungji inendet.
\v 7 Kowaach eng kutit ne o kole, "Ating'enen nee inye Jeiso, Weritab Jehovah ne Toror Mising? Asomin eng Jehovah inendet, ale amenyalila."
\v 8 Amu kilejini inendet, "Mong'une chichi, inye tamirmiriet ne muruon."
\p
\v 9 Ak kiteebe inendet koleji, "Kigurenen nee?" Ak kileji inendet, "Kainennyu ko Chang'indo, amu kichang."
\v 10 Ak kisom inendet mising kole, ama on komanda eng emonoto.
\v 11 Ak kimi tegeiyatab tulwet akwet ne o nebo torok che kiagetos,
\v 12 ak kisom inendet koleji, "Chamwech kechut torok."
\v 13 Kichamji anyun; ak kimanda tamirmirik che muruonen koba kochut torok, ak kiruai akwet kochortaege chemng'esut koba araraita, ak ki olo bo elfusiek aeng torochoto ak kibekchi araraita.
\p
\v 14 Ak rweiyo anyun che kiiyagi torok komwaita eng nganaset ak eng emet, ak kiba anyun biko kogeer kit ne kigagoyaak.
\v 15 Ak kibwa ole mi Jeiso, ak kogeer chito ne kitinye oik, inendet ne kitinye oik che chang,' kotebchinige, ko kagolaach ngoroik ak kagong'omit, inendet; ak kiiyweis bichoto.
\v 16 Icheket che kigeerei tuguk che kiyaakis eng chito ne kitinye oik komwachi icheket kiy tugul ne kiyaak, koboto ole katepto torok.
\v 17 Ak kitoi kogaigai inendet kole kwo eng kiwotosiekwai.
\p
\v 18 Ak kingomi kolanyei moingetab beko, kogaigai inendet ne kitinye oik kole kotebi tuwai.
\p
\v 19 Ago kima chamji Jeiso, ago kileji, "Ui gong'ung ak ole mi chebo oreng'ung, ak imwoji tuguk che kagoyaun Kiptaiyat, ak ko u ole kagorirenen."
\v 20 Ak kinam banda anyun ak kotoi koamda eng Dekapoli tuguk che eechen che kigayachi inendet Jeiso, ak kikwong'io biko tugul.
\p
\v 21 Ak kingo kagolanda Jeiso kogeny eng moinget kwo bitonin, koyumjigei inendet tuiyet ne o, amu kimi tabandab araraita.
\v 22 Ak kinyo age eng bounikab sunagogit, ne kiguure Jairo, ak kingogeer inendet, kobutyi kelyekyi.
\v 23 Ak kisom inendet mising kogeny ak kogeny, koleii, "Legit kome cheptannyu ne mining. Asomin inyo igonor inendet euneguk inendet si kosob, ak kotebi kochamegei."
\v 24 Ak kiwo koboto inendet, ak kirub inendet tuiyet ne o ak kiigiich inendet.
\p
\v 25 Kimi anyun chepyoset age ne kiga komandae korotik kenyisiek taman ak aeng.
\v 26 Kiga konyalil mising eng eunekab chepkerichinik, ak kiga koboisie tugukyi tugul che kitinye, ama toret kiy ago kitesak miando koyait.
\v 27 Ak kingogas agobo Jeiso, kocho let ne bo inendet eng tuiyet ak kobisingchige biko che ki chang ak kotiiny ngoriennyi.
\v 28 Amu kile, Ngatiiny mbo ngoroiky kityoi, asobe."
\v 29 Ak kingo tiiny inendet, kosis ole kabunu korotik ak kigas eng bortannyi kole, kagisoob eng koroitannyi.
\p
\v 30 Ak eng kasarata konai Jeiso inegei kole kagomanda kimnatet eng inendet. Kowelelgei eng tuiyet ak kole, "Ng'o ne katiiny ngoroikyu?"
\p
\v 31 Ak kileji alamalyennyi inendet, "Igeere ko kaigichin tuiyet, ak ilen, "Ngo ne katinyo?"'
\v 32 Ago kigusgong Jeiso si kobiit kogeer kole ng'o ne kayai kioto.
\p
\v 33 Ak king'et Chepyosonoto, kongen kito ne kigagoyaak eng inendet, kobutyi tainnyi, koiyweisie ak kobotani, ak komwachi imanit tugul.
\v 34 Ak kileji inendet, "Cheptonnyu, kagosoobin kayaneng'ung. Ui eng kalyet ak isob eng miandang'ung."
\p
\v 35 Kingo ta kong'alali inendet, kobwa biko che bunu oldab bounindet ne bo sunagogit, ak kole, "Kagome cheptang'ung. Amu nee asi ta iimii kanetindet?"
\p
\v 36 Ago kingo kas Jeiso ng'olyondonoto ko ma mage kiy, koleji bounindetab sunagogit, "Amechol. Iyan kityo."
\v 37 Ak ma chamji chi korub inendet, kobate Petero, Jakobo ak Johana weritab mbo Jakobo.
\v 38 Kiit anyun gotab bounindetab sunagogit ak kigeer biko che ki boldos, koboto che rirtos ak koteeitos mising.
\v 39 Ak ye kingo kochut got, koleji bichoto, "Kai nee si owasege ak orirtosi? Ma me lekwet, ago inuuchi."
\v 40 Ak kirorichi inendet ak kochot. Ago ye kingo kagoon inendet bichoto tugul koba sang, komut kwandab lakwet ak kamet koboto che kimi ak inendet ak kwo go ole mi lakwet.
\v 41 Ak ye kingo kagonam eutab lakwet, koleji, "Talita koumi! ye kiwal ko, "Chebi mining', amwaun ale ng'eet."
\v 42 Ko u noto kong'eet cheboto ak kowendot (amu ki bo kenyisiek taman ak aeng). Eng yoto anyun kokwong'io eng kwong'et ne o.
\v 43 Ak king'at icheket mising kole amat konai chi ng'olyondonito. Ak kileji icheket kogochi ki ne amei.
\c 6
\cl Kurget 6
\p
\v 1 Ak kimanda eng oloto; ak konyo agoi emennyi, ak kiirub inendet alamalyennyi.
\v 2 Ak kingoit sabato, kotoi konetis eng sunagogit. Kigas biko che chang inendet ak kokwong'io. Komwa kolen, "Kinyorune ano chichi kanetisiosiechui?" "Ago nee ng'omnatoni kigigochi chichi?" "Nee kwong'utichu che yae eng eunikyii?"
\v 3 "Tos ma muswogindetab bakoinik nito, weritab Maria, ago ne tupcho ak Jakobo, Joses, Juda, ak Simon? Tos ma kimite tugul kobo tibiikwai?" Ak kinyor kanagutiet eng Jeiso.
\p
\v 4 Ak kileji Jeiso icheket, "Mabetyini maotio teegisto, kobate eng emennyi, ak eng chebo orennyi, ak che bo gonnyi."
\p
\v 5 Ak kimata komuch koyai boisiet age tugul ne kim eng oloto, kobate bik che ng'ering che kimiandos che kigonoor eunekyii ak kisoob icheket.
\v 6 Ak kikwong inendet amu bistoengwai. Ak kiwendot nganasok konetisioti.
\p
\v 7 Ak kiguur anyun choto taman ak aeng ak kotoi koyokto kobee aeng aeng ak kiigochi kimnatet koterter tamirmirik che muruonen,
\v 8 ak king'at icheket kole, amat koib kiy nebo bandangwai agot makatiat, anan ko lolet, anan chepkondok eng lolet kobate kirokto kityo---
\v 9 ago kolaach kweonik, ak amat kolaach sumotik aeng.
\v 10 Ak kileji icheket, "Got age tugul ne obendi, otebi eng yoto agoi obe eng oloto.
\v 11 Ak oldo age tugul ne mataachak, ama cham kogasak, ye omande eng oloto, olelekte temburiek che mi kelyekwok si kobiit koek baornatet eng icheket."
\v 12 Kimanda anyun ak kobarasta kole kanyol kosik biko.
\v 13 Ak kion oik che chang, ak koile mwaita che chang che kimiandos, ak kosoob icheket.
\p
\v 14 Ak kigas laitoriat Herod agobo noto, amu kiga konaak kainetab Jeiso. Ak kole alak, "Kagong'eet Johana Kabatisanindet eng che kibek, noto anyun boisiei kimnatosiechu eng orinnyi."
\v 15 Ago kimwaei alak kole, "Elija inendet." Ak kile alak kora, "Maotio inendet, anan u age eng maotik che ki mi keny."
\p
\v 16 Ago ye kingogas Herod, kole, "Johana nito, ne kiatile katit; ne kageng'eet."
\p
\v 17 Amu kiga koyokto Herod kenam Johana ak kerat eng korgoret agobo Herodias (chepyosetab Pilip wering'wai), amu kiga kobaige tuwai.
\v 18 Amu kimwochi Johana Herod koleji, "Ma chamat eng ng'atutik iib chepyosetab wering'wong".
\v 19 Ak kinerech Herodia inendet ak kicheng kobar inende, ago ma imuch,
\v 20 amu kiiywei Herod Johana; amu kiingen kole inendet ko chi nebo imanda ak ko tilil, ak kirib inendet. Ak kingogas Herod ng'alekyii, koiimngei mising, ago kigasyi inendet eng boiboiyet.
\p
\v 21 Ak kibiit kasarta eng betut ne kiyai Herod igorta ne bo betutab sigennyi ak koyachi bikchi che eechen, kiptainik, ak che toogunotin che ki mi Galili.
\v 22 Ak kichut got orit cheptab Herodia ak koureren kobaibai Herod ak icheket che kitebsot eng' amisiet koboto inendet. Ak kitebe laitoriat cheboto, koleji "Soma kiy age tugul ne imache, si agonin."
\v 23 Ak kimurto kole, "Kiy age tugul ne isoma, agonin, agot kebebertab bounatennyu."
\p
\v 24 Ak kimanda, ak koleji kamet, "Asom nee?" Ak kileji, "Metit ne bo Johana kabatisanindet."
\p
\v 25 Ak kilabat cheboto kochakta agoi ole mi laitoriat, ak kosom kole, "Amache ale igona nguno metit ne bo Johana kabatisanindet eng' tageito."
\v 26 Nga nda kiyai noto koimge anyun mising' laitoriat, ko kima kosikchini kotae inendet amu kiga komurto eng taitab icheget che kitebsot eng' amisiet.
\v 27 Ak ngunoto koyokto laitoriat askarindet age eng' che kiripse, ak kong'at keib metitab Johana. Kiwo anyun kotil metit eng' korkoret.
\v 28 Kiib anyun metoto bo Johana eng' tageito ak kogochi cheboto, ak kong'et cheboto kogochi kamet.
\v 29 Ak ye kingogas alamalyennyi agobo ng'olyondonoto, kobwa kosut bortonyi, ak kondeno kererit.
\p
\v 30 Ak kiiyumjigei Jeiso che kiiyoktoi ak komwochi inendet tuguk tugul, kit age tugul ne kiga koyai, ak kiy age tugul ne kiga konet.
\v 31 Ak kimwachi icheket koleji, "Obwa akwege taban ole surkwen, si omuuny kitigin." Amu kichang' che kibwanei ak kobendi, ak kima kotinyei agot boroindo ne amisie.
\v 32 Ak kiba anyun ichegei eng' moingetab beko ole surkwen.
\v 33 Ak kigeeroti biko kobendi, ak kinai che chang' ak kiruai koba oloto kibagenge kobunu nganasok tugul, ak kondoe icheget.
\v 34 Ak kingoit tabandab ainet, kogeer tuiyet ne o, ak korirei icheket, amu ki u kechirek che matinye mestowo. Ak kitoi konet icheket tuguk che chang'.
\p
\v 35 Ak ye kimache koimen, kobwanji inendet alamalyennyi, ak koleji, "Surkwen oli, ak machei koimen nguno.
\v 36 Itiagte biko koba emet ak nganasok che mi komoswek ole legit, si koaljigei tuguk che amei."
\p
\v 37 Ak kiwolji koleji, "Ogochi akwe amitwogik." Ak kileji inendet, "Kibe keal makatinik che bo denariek bogol aeng', si kigochi koam?"
\p
\v 38 Ak kimwoji icheket kole, "Otinye makatinik ata? Oba ogeer. "Ak kingo kagonai, kole, "Makatinik mut ak njirenik aeng."
\v 39 Ak king'at biko tugul kole kotebi ng'weny eng' suswek che nyalilen.
\v 40 Ak kiteb ng'weny korurugotin ak kotetatge, kobee bogol ak kobee konom.
\v 41 Ak kinam makatinichoto mut ak njirenik aeng,' ak kochile kipsengwet koberur ak kotonaton makatinik ak kogochi alamalyennyi si kondeno taitab biko. Ak kipchechi icheget tugul kora njirenichoto aeng'.
\v 42 Ak kiamis tugul koto biyong'io.
\v 43 Ak koyum katuganikab makatinik, konyi kerebonik taman ak aeng', ak che bo njirenik agichek.
\v 44 Ak icheget che kiam makatinichoto ko ki murenik elfusiek mut.
\p
\v 45 Yeityo kochirchir alamalyennyi kolany moingetab beko, kondoe inendet koba bitonin agoi Betsaida, kingomi kosaisereti inendet tuiyet koba.
\v 46 Ak ye kingo kagobagakta icheket, kwo tulwet barak kosa.
\v 47 Ak kiit koskoleng ago kiga koit moinget kwenutab araraita, ak kimi inegei emet ne yaamat.
\v 48 Ak kingogeer icheget konyalildos eng' boisietab mugangok che kikwerie moinget, amu kigirgireni koristo. Ak kingo legit sait angwan ne bo kemoi, konyonji icheket, kowendote araraita barak, ak kimache kosiirtoe icheget.
\v 49 Ago kingogeer icheket inendet kowendoti eng' araraita barak, kolen icheget tamirmir, ak kowokcho,
\v 50 amu kigeer inendet, ak kocholyo. Ak ngunoto anyun kotwekyi icheket, ak koleji, "Onyiganitu! anendet! amoiyweisie!
\v 51 Ak kilany moinget kwo ole mi icheket, ak kisis koristo mako kirgireni. Kikwong'io mising icheket.
\v 52 Amu kima nai icheket agobo makatinik. Amu ki uuen mugulelwekwai.
\p
\v 53 Ak ye kingo kagolanda, koit emetab Genesaret, korat moinget eng' ngegut.
\v 54 Ak ye kingomong' eng' moinget konai biko inendet eng' sainoto,
\v 55 ak koruaai eng' koronoto komugul, ak kotoi komut che miandos eng' kitogusiekwai, koba ole kiga kasyi kele mito inendet.
\v 56 Ak oldo tugul ole kimong'ji kochut nganasok che mengechen, anan ko che eechen, anan emet, ko kindenoi che miandos oldab sirosie. Kisaisai inendet kole kochamji kotiiny agot tabandab ngoriennyi, ak kisopcho tugul che kitiiny inendet.
\c 7
\cl Kurget 7
\p
\v 1 Kiyumjingei inendet Parisaik, ak alak eng sirik, che kibunu Jerusalem.
\v 2 Ak kigeer alak eng alamalyennyi koamei makatinik eng eunek che muruonen, noto ko, eunek che ma kiun.
\v 3 (Amu maamisie Parisaiik ak Yahudik ngot ko maiun eunekwai komie, korube biteetab boisiek.
\v 4 Ngo bunu Parisaiik oldab aldaisiet, ko ngot ko maiungei, ko maamisiei: ak mitei bitonwek alak che chang, che kitaach si korib komie, ko u kaunetab kikombok, ak terenik, ak tuguk che bo sugunwet kobot che kiamisie.)
\p
\v 5 Ak kiteebe Jeiso Parisaik ak sirik kole, "Kainee si mabendote alamalyeng'ung korube biteetab boisiek, ago ame makatinik eng eunek che muruonen?"
\p
\v 6 Kimwachi icheket koleji, "Kisib komaoten Isaia iman agobo akwe chombilik. Ko u ye sirat, kole, "Teegiso bichu eng kutuswekwai, ago looen mugulelwekwai eng ane.
\q
\v 7 Ago iloswo buch, koneti ng'atutikab biko koek konetisiosiek che inetisie.'
\p
\v 8 Obagaktoi ng'atutietab Jehova ak onam mising biteetab biko."
\v 9 Ak kileji icheket, "Ochei, ongen otaiye iman ng'atutietab Jehovah, si kobiit oriib biteengwong!
\v 10 Amu kile Musa, 'Tegis kwandang'ung ak komet', ak, 'Inendet ne mwaitae yaitio agobo kwandanyi anan kamet, kebare ne matiny.'
\v 11 Ago omwae akwe ole, 'Ngoleji chi kwandanyi anan ko kamet, "Kito ne kata atoretenen ko Korban," (ye kiweech ko, Kagochinet),
\v 12 ko u noto ko mata ochamji anyun inendet kotoret kwandanyi anan kamet.
\v 13 Oyae ng'olyotab Jehovah koek buch eng biteeng'wong ne kiong'at ak oyapte. Ak oyae tuguk alak che chang che u choto.
\p
\v 14 Ak kiguur tuiyet kogeny kobwa ye mi inendet, ak koleji, "Ogasa, akwe tugul ak oguiye.
\v 15 Mami kiy ne bunu chito sang ne imuchi kong'wanit inendet ngo chut orinnyi. Ago tuguk che mong'une chito, ko choto che ing'waniti chi.
\v 16 Ngo tinyei chi itik che kastoe, kogas.
\p
\v 17 Ak kingobagakta Jeiso tuiyet ak kwo got orit, koteebe alamalyennyi agobo kalewenonoto.
\v 18 Ak kileji icheket, "Tos tomo onyoru kaguiyet ak akwee? Mongen ole kiy tugul ne mi chi sang ak kwo orit, ko magoi imuch kong'wanit chi;
\v 19 amu ma chute muguleldanyi, ago chute moet, ak komanda koba kertit?" Ak eng ng'olyondoni kobarasta Jeiso kole tililen amitwogik tugul.
\v 20 Ak kimwa kole, "Kito ne mong'une chito ko noto ne ing'waniti chito.
\v 21 Amu mong'une orit eng muguleldab chi kabwatutik che yaachen, sokset, chorset, rumisiet,
\v 22 ibetab ge, ng'etkongda, yaitiet, kenisiet, maget ne ya, kong ne ya, ng'alek che yaach, menotet, ak berberyet.
\v 23 Mong'une orit tuguchuto tugul yaachen ak kong'wanit chito."
\p
\v 24 Ak king'eet eng oloto kwo tabanwekab Turo ak Sidon. Kingoit ko kiwo got, ago kima mach konai chi, ago kima imuch koung'ak.
\v 25 Ak ngunoto konyo chepyoso age ne kitinyei chepto ne mining ne kiga nam tamirmiriet ne muruon, kingogas agobo inendet, konyo kobutyi kelyekyii.
\v 26 Ak ki bo Yunanik chepyosonoto, ne kisalu bororietab Suropoinike. Ak kisom inendet kole koon oindet eng cheptanyi.
\v 27 Ak kilechi inendet, "Ingobiyongyo leguk korok. Amu ma nyalu kenam amitwogikab leguk ak kewirji sesenik."
\p
\v 28 Ak kiwolji inendet koleji, "Eeh, Kiptaiyandani, agot sesenik koamei eng kureretab meset, amitwogik che iroroi che bo leguk."
\p
\v 29 Ak kileji chepyosonoto, "Amu tuguk che kemwa, itiagat iwechige. Kagomanda oindet eng cheptang'ung."
\v 30 Ak kiwektage gonnyi ak konyor lakwet koruei eng kitokut, ako kagomong'une oindet.
\p
\v 31 Ak kimanda kogeny eng tabanwekab Turo, ak kobun Sidon kot koit araraita ne bo Galili, ak kiwo agoi kwenutab tabanwekab Dekapoli.
\v 32 Ak kigimutyi inendet chi agenge ne ki ming'at, ak ko uui kut, ak kosom si kobiit kogonoor inendet eunnyi.
\v 33 Ak kiimut chichoto kwo taban eng tuiyet, ak kichukta morikyi itikab chichoto, ak kong'utyi ak kotwa ng'elyeptanyi.
\v 34 Ak kinyal anyun kipsengwet, kombus, ak koleji, "Epata," noto ko kakile, "Yatage."
\v 35 Ak kiyatogis anyun itikyi, ak kotiagak kit ne kiratei ng'eleptanyi, ak kong'alal komie.
\p
\v 36 Ak king'at icheket kole amat komwachi chi. Ago kingoteshi kong'at icheket, koteshi anyun bichoto komwaitaat.
\v 37 Ak kikwong'io mising, kolen, "Kagoyai tuguk tugul komie. Igochini kogasta agot che ming'otin ak kong'alalyo che namotin kut."
\c 8
\cl Kurget 8
\p
\v 1 Eng betusiechoto, ko kimi kogeny tuiyet ne o, ak kima kotinyei kiy ne amei. Koguur Jeiso alamalyennyi kobwa ole mi inendet ak koleji,
\v 2 "Arire tuiyet amu kagotebi koboto nguno ko betusiek somok ama tinyei kiy ne amei.
\v 3 Ak ngot atiagte koba korikwai ama am kiy, kotanuitos eng oret. Ak kobunu alak ole loo."
\p
\v 4 Ak kiwolji alamalyennyi kole, "Kimuchi kenyorji ano makatinik eng emoni surkwen che imuch kobai bichu tugul kot kobiyongyo?"
\p
\v 5 Ak kiteebe icheket koleji, "Otinye makatinik ata?" Ak kole, "Tisab."
\p
\v 6 Ak king'at tuiyet kotebee ng'weny. Kinam anyun makatinichoto tisab, komwa kongoi, ak kobutul. Ak kogochi alamalyennyi, si kondeno taing'wai, ak kogochinot tuiyet.
\v 7 Ak kitinye kogeny njirenik che mengechen che ng'ering, ak kingo kawekta kongoi, kong'at kondeno choto agichek taing'wai.
\v 8 Kiamis anyun kot kobiongyo, ak kiiriach katuganik, ak kinyi lolotinwek tisab.
\v 9 Ak ki biko olo bo elfusiek ang'wan. ak kisaiseret koba.
\v 10 Ak yeityo anyun kolany moingetab beko koboto alamalyennyi, koba komoswekab Dalmanuta.
\p
\v 11 Ak kibwa Parisaik, ak kotoi kotebtebee inendet ng'alek. Komache kaborunet ne bunu kipsengwet, kotiemei inendet.
\v 12 Ak kiimbus ne nyigis eng tamirmirennyi, ak kole, "Amu nee si kocheng'ei ebeni kaborunet? Amwawok iman ale, magoi kigochi ebeni kaborunet."
\v 13 Ak kibagakta icheket, ak kolany moingetab beko kogeny, ak kolanda bitet age.
\v 14 Ak kiutie alamalyennyi koib makatinik. Ak kima kotinyei kiy eng moinget kobate makatiat agenge kityo.
\v 15 Ak kiitigon ichek, koleji, "Oripge, ak oribege mermerekab Parisaik ak mermerek che bo Herod."
\p
\v 16 Ak king'alaljige alamalyet ichegei, kolen, agobo makatinik che kimakotinye.
\p
\v 17 Ak kingonai Jeiso, kotebe icheket kole, "Kainee si otebegee agobo makatinik che motinye? Tomo onai, anan tomo oguiye? Tos uuen mugulelwekwok?
\v 18 Otinye konyek, amogeere kiy? ak otinye itik, amogastoi? Amaonani?
\v 19 Kingabutulji makatinik mut bik elfusiek mut, ko kinyi kerebonik ata katuganik che kigoyum? Koleji inendet, "Taman ak aeng."
\p
\v 20 "Kingabutul makatinik tisab eng biko elfusiek angwan, ko kinyi lolotinwek ata katuganik che kigoyum?" Ak koleji, "Tisab."
\v 21 Ak kimwa kole, "Tomo oguiye?"
\p
\v 22 Ak kiit anyun Betsaida. Ak kigimutyi inendet chi ne korat ak kosom kotiny inendet.
\v 23 Ak kinam eutab kipkoratiandanato ak komut komanda inendet eng nganaset. Ak ye kingo kagong'utyi konyekyi ak kogonoor eunekyi inendet, koteebe kole, "Tos igeere kiy?"
\p
\v 24 Ak kiinyal barak, ak kole, "Ageere bikoche u ketiik che bendoti."
\v 25 Ak kiigonor eunekyi kogeny konyekyi, ak kiyat konyekchi chihoto, ak kisob, ak kogeer tuguk tugul komie.
\p
\v 26 Ak kitiagta Jeiso kwo gaa, ak koleji, "Amewe nganaset agot kitigin."
\p
\v 27 Ak kiwo anyun Keiso ak alamalyennyi agoi nganasok che bo Kaisaria Pilipi. Ak kiteebe alamalyennyi eng oret, koleji, "Mwaei biko kole aii ng'o anee?"
\v 28 Ak kiwolji inendet koleji, "Len ii Johana Kabatisanindet. kolen alak, 'ii Elija,' ak len alak, "ii agenge ne bo maotik."'
\p
\v 29 Ak kitebee icheget kole, Ago olen okwee a ii ng'o? Kowolji Petero koleji, "ii Kristo"
\p
\v 30 Ak king'at icheket kole, amat komwachi chi age tugul agobo inendet.
\p
\v 31 Ak kitoi konet icheket kole matiny agoi konyalil Weritab Chi eng' tuguk che chang', ak kotaiyo inendet boisiek ak tisiik che eechen ak sirik ak kebar, ak ye igesgei betusiek somogu, kong'eet kogeny.
\v 32 Ak kimwa ng'olyondonoto kogase chi tugul. Ak kinam Petero inendet ak kotoi koger kong'.
\v 33 Ago kiwelelge Jeiso ak kogeer alamalyennyi ak koger kong' Petero ak koleji, "Ui let eng' ane, Chesawilyeni! Amu mebwati tugukab Jehovah, ago tugukab biko."
\p
\v 34 Kiguur anyun tuiyet koboto alamalyennyi kobwa ole ki mito inendet ak koleji icheket, "Ngo machei chi age tugul korubwa, koesioge, ak kogesen kimurtoiyondennyi, ak korubwa.
\v 35 Amu age tugul ne machei kosor sobondanyi kobeeti, ak age tugul ne ibeeti sobondanyi agobo ane ak logoiwek che tililen kosoru.
\v 36 Amu nyoru borot nee chi, ngonyor ngweny komugul, ak kobeet sobondannyi?
\v 37 Tos igoitoi nee chi kowale sobondanyi?
\v 38 Amu age tugul ne ililani agobo ane koboto ng'alekchu eng' ebenito bo sokset ak tengek, ko tun ililandoi agine Weritab chi inendet, ye tun nyonii eng' torornatetab Kwandanyi koboto malaikaisiek che tililen."
\c 9
\cl Kurget 9
\p
\v 1 Ak kileji icheket, "Amwawok iman ale, mito yu alak eng' chu tonondos che magoi chamcham meiyat kotomo kogeer bounatetab Jehova konyonii eng' kamuktaet."
\p
\v 2 Ak kingobata betusuiek lo, komut Jeiso Petero ak Jakobo ak Johana kotogosta tulwet ne koi, koba koek ichegei. Ak kiwalak eng' taingwai.
\v 3 Ak kilil bich ngoroikchi mising', kolelagitu mising kosir teluchi; mami mwetindet ngweny ne imuchi komwet koleelagitu ko u choto.
\v 4 Ak kitook eng' taingwai Elija ak Musa, ak king'alalsot koboto Jeiso.
\v 5 Ak kiwol Petero koleji Jeiso, "Konetindoni, kararan amu ki mi yu, kararan keteech keriosiek somok neng'ung age, ko bo Musa age, ko bo Elija age."
\v 6 (Amu kima kongen kiy ne mwae amu kicholyo mising.)
\p
\v 7 Ak kinyo boldet kotuch ichek. Ak kimong anyun tuget eng boldet, kole, "Ni ko werinnyu, chamanennyu. Ogas iit akwee inendet."
\v 8 Ago kigusgong' ngunoto kogeer komoswek tugul, ago mageer chi, kobate Jeiso inegei ak icheget.
\p
\v 9 Ak kingoregu eng' tulwet, kong'at icheket koleji, amat komwachi chi age tugul tuguk che kogeer agoi kong'eet Weritab chi eng' che kigomeiyo.
\v 10 Ak kirib ng'olyondonoto, ago kitebege ichege eng ichege agobo "keng'eet eng' che kigomeiyo" kole tos nee.
\p
\v 11 Ak kiteebe inendet kole, "Amunee si ko mwae sirik kole agoi konyo Elija korok?"
\p
\v 12 Ak kileji icheket, "Iman nyonii Elija korok ak koweek tuguk tugul. Amu nee anyun si kesir agobo Weritab Chi kele agoi konyalili eng tuguk che chang' ak kiit koek buch?
\v 13 Ago amwawok ale kigocho Elija, ak kigiyachi agine kito age tugul ne kimachei icheket, ko u yo kigisir agobo inendet."
\p
\v 14 Ak ye kigabwa ole mi alamalyet, kogeer tuiyet ne o ko kaimut icheket, ak sirik che kitebtepse icheket.
\v 15 Ak ye kingogeer Jeiso, kokwong'io tuiyet komugul mising', ak koruai kotorokta inendet ak kogat.
\v 16 Ak kiteebe alamalyennyi kole, "Ong'usang'usige agobo nee?
\p
\v 17 Kowolji chito age eng' tuiyet, kolenji, "Konetindoni, kaamutun werinnyu. Tinye inendet tamirmiriet ne namakse kut, amemuji kong'alal.
\v 18 Ak olo tugul ole kanamji kowirjinoti ngweny eng' kimnatet, ak komong'une bugaat kutinyi, ak konyeei kelek, ak yamta. Kaamwochi alamalyeng'ung koon komanda; ago ma imuch."
\p
\v 19 Ak kiwolji anyun icheket koleji, "Ee, ebendo ne matinye kayanet, atebje kobotok kot kotianit? Amuitojinok agoi au? Omutwa inendet."
\v 20 Ak kiimutyi icheket inendet Jeiso. Ak ye kingogeer tamirmiriendonoto Jeiso, kobirobirto weroto mising'. Ak kibutyi weroto ng'weny, komilmilgei ak komong' bugaat eng kutinyi.
\v 21 Ak kitebee Jeiso kwandanyi koleji, "Kinamei kong'etee au kiito?" Ak kile, "Kong'ete ko lekwa.
\v 22 Ak kigowirji konyil che chang' mat ak ole mi beok, komache kobar inendet. Ak ngimuchi iyai kiy age tugul irirenech ak itoretech."
\p
\v 23 Ak kilenji Jeiso, "Ngimuchi? Imugaksei tuguk tugul eng' inendet ne iyani."
\p
\v 24 Ak kiwach anyun kwandab lekwanoto, ak kole, "Ayani! toreto eng bistoennyu."
\p
\v 25 Ak kingogeer Jeiso tuiyet koruou tugul, koger kong' tamirmiriet ne muruon, koleji, "Inye tamirmiriet ne namat kut ak ko ii ming'at, kang'atin ale, mong'u eng inendet, ak amatata ichut inendet kogeny."
\p
\v 26 Ak kingo kagowaach ak kobirto weroto mising', komanda. Ak kigergeitge werotoak ne kogome, kot komwa che chang kole" Kagome."
\v 27 Ago kinam Jeiso eut ak kong'eet kotonon, ak kitonon anyun weroto.
\p
\v 28 Ak ye kingo kakwo got Jeiso, koteebe alamalyennyi inendet komi ichegei, kole, "Amu nee si ma kimuch ache keon?"
\p
\v 29 Ak kileji icheket, maimuchi komanda ne u ni eng kiy age tugul kobate saet ak karugutetab amitwogik."
\p
\v 30 Kiba anyun eng' oloto, ak kobun kwenutab Galili. Ak kima mach konai chi age tugul.
\v 31 Amu kiineti alamalyennyi. Kolejini, "Kigoitoi Weritab chi kwo eunekab biko, ak kobar inendet. Ak ye kagebar, kong'eet kogeny, ko kagobata betusiek somogu."
\v 32 Ago kima nai icheket ng'olyondonoto, ak kiiywei koteebe inendet.
\p
\v 33 Ak kibwa Kapernaum. Ak kingo ka kochut got koteebe icheket koleji, "Ka nee ng'alek che komwaonu eng' oret?"
\v 34 Ago kisisyo. Amu king'usang'usige ichege eng' ichege eng' oret kolen ng'o ne o.
\v 35 Kitebee ng'weny anyun, ak koguur choto taman ak aeng' ak koleji icheket, "Ngo mache chi koeg ne bo tai, koeg ne bo let eng' tugul ak koek otwogindetab tugul."
\v 36 Ak kinam lekwa ne mining ak kondeno kwenung'wai. Ak kogeleb eng eunekyi ak koleji,
\v 37 "Age tugul ne taache lekwa ne u ni eng' kainenyu, ko kataacha; ak age tugul ne kataacha, ko mataacha ane, ago inendet ne kiiyokwo."
\p
\v 38 Kileji Johana inendet, "Konetindoni, kogigeer chi koonei oik eng' kaineng'ung' ak kogitae, amu koma ko rubech."
\p
\v 39 Ago kile Jeiso, "Amotae amu mami chi ne yaei boisiet ne bo kimanatet eng' kainennyu ak komuch kochepchebit komwaitaena yaitio.
\v 40 Amu inendet ne magirindoech ko nenyo.
\v 41 Amu age tugul ne konok beekab kikombet oee eng kainenyu amu o bo Kristo, amwawok iman, ale, mabetyini melektanyi.
\p
\v 42 Ago chi age tugul ne inachi agenge eng' che mengechen che iyana, ko kaigai eng' inendet kerotyi kaatinyi koitab bai ne o, ak kewirji araraita.
\v 43 Ak ngong'wilin eung'ung', itilte. Keigei eng' inye imong'ji sobondo iboe mugung' kosir itinye eunek aeng' ak iwe gehena, mat ne ma imisokse.
\v 44 Ole mabegu kutikwai, ama misokse mat.
\v 45 Ak ngong'wilin keldang'ung', itilte, keigei eng' inye imong'ji sobondo iboe kelok kosiir kewirjin Gehenna ibo kelyek aeng'.
\v 46 Ole mabegu kutikwai, ama misokse mat.
\v 47 Ak ngong'wilin kondang'ung', ibalu. Kaegei eng' inye iit bounatetab Jehova iboe kong'ak, kosir kewirjin Gehenna itinye konyek aeng',
\v 48 Ole mabegu kutikwai ama misokse mat.
\p
\v 49 Amu kindenoi chi age tugul munyek eng' maat.
\v 50 Kororon munyek, ago ngobet anyinyindang'wai munyuk, ko ta ondenoi nee si kochom kogeny? Ingotebe munyek eng kwenung'wong', ak otebi eng' kalyet akwege eng' akwege."
\c 10
\cl Kurget 10
\p
\v 1 Kimanda anyun Jeiso eng' oloto ak kwo komaswekab Judea agoi bitetab Ainetab Jordan, ak kiiyumjige inendet tuiyosiek kogeny. Ak kiineti icheket kogeny ko u ye kicham koyaei.
\v 2 Ak kibwonji inendet Parisaik, koteebe kotieme inendet, kole, "Tos chamdaat eng' ng'atutik koon chi kwondonyi?"
\p
\v 3 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Nee ne king'atak Musa?"
\p
\v 4 Ak kile icheket, "Kichamji Musa muren kosir siret ne bo besiet ak si koon indet kwo."
\p
\v 5 Ago kileni Jeiso icheket, "Kisirwak ng'atutionoto Musa amu uuindab mugulelwekwok,
\v 6 ago kong'ete taunetab yaetab ng'weny, ko 'kiyai Jehova icheket muren ak tie.'
\v 7 Ak amu noto kobagaktoi chi kwanda ak kamet, ak konamgei ak osotiondennyi,
\v 8 ak koek choto aeng' borto agenge.
\v 9 Choto anyun che kagotuiyo Jehova, ko mat kobesio chi."
\p
\v 10 Ak kiteebe alamalyennyi inendet kogeny agobo tuguchuto eng' got orit.
\v 11 Ak kileji icheket, "Chi age tugul ne onei chepyosennyi, ak kotun age, ko kayai ibetabge.
\v 12 Agot chepyosonoto agine ngo bagakta boiyondennyi, ak kotun age, ko ka yai ibetabge."
\p
\v 13 Ak kigimutyi inendet leguk che mengechen, si kobiit kotiny icheket, ak kiger kong' alamalyennyi.
\v 14 Ago kingogeer Jeiso, konyit ak koleji icheket, "Ochamji leguk che mengechen kobwonjo, amoete icheket, amu bo baunatetab Jehova che u chu.
\v 15 Amwawok iman ale, chi age tugul ne mataachei bounatetab Jehovah ko u lakwet ne mining' ko machute oloto matiny."
\v 16 Ak kiganab leguk eng eunekyi ak koberur kogonori eunekyi icheket.
\p
\v 17 Ak ye kiwendi eng' oret, kolabatyi chito age inendet, ak kogutungji ak koteebe kole, "Konetindoni kararan, ayai nee si anyor sobondo ne bo koigeny?"
\p
\v 18 Ak kileji Jeiso inendet, "Kainee si iguureno ne kararan? Mami chi ne kararan, kobate agenge inendet Jehova inege.
\v 19 Inget inye ng'atutik: 'Amerumisie, amoipge, amechorse, amebaorianji lembech, Amekenisie, Tegis kwandang'ung ak komet."
\p
\v 20 Ago kileji chichoto, "Konetindoni, kiarib tuguchuto tugul kong'ete a mining."
\p
\v 21 Kigeer anyun Jeiso inendet, ak kocham. Ak koleji, "Ta ko rartaat kito agenge eng' inye. Uui, alde tuguk tugul che itinye ak igochi kibananok, si inyoru magornatet eng' kipsengwet. Ak inyo iruba."
\v 22 Ago kigerer met agobo ng'olyondonoto, ak kwo eng' arogenet amu kitinye inendet tuguk che chang'.
\v 23 Ak kigeer Jeiso komoswek tugul, ak koleji alamalyennyi, "Korom ne tia koit bounatetab Jehovah che tinyei magornatosiek!"
\v 24 Ak kikwong'io alamalyennyi eng' ng'alekchi. Ago kimwochi Jeiso kogeny koleji, "Legochu, korom ne tia eng' ichek che tiiegei magornatosiek koit bounatetab Jehovah!
\v 25 Nyumnyum eng' tambesiet kochut kondab katet ne kinobisie, kosiir komongji magoriot bounatetab Jehovah."
\p
\v 26 Ak kikwong'io icheket mising' ak kolejige ichege eng ichege, "Ara ng'o anyun ne imuchi konyor sorunet?"
\p
\v 27 Ak kigeer Jeiso icheket ak kole, "Maimugaksei eng' biko, ago ma u noto eng' Jehovah." Amu imugaksei tuguk tugul eng' Jehovah."
\p
\v 28 Kitoi anyun Petero koleji, "Geero, kigebagakte tuguk tugul ak kigerubin."
\p
\v 29 Ak kile Jeiso, "Amwawok iman ale, mami chi ne kibagach got, anan werikwai, anan tibikwai, anan kamet, anan kwanda, anan leguk, anan mbarenik, agobo ane, ak logoiwek che tililen,
\v 30 ne manyoru konyil bogol nguno eng' butusiechu, gorik, ak werikwai, ak tibikwai, ak kametishekwai, ak leguk, ak mbarenik, koboto usisiosiek, ak eng' betusiek che tun bwanii, sobondab koigeny.
\v 31 Ago tun egu che chang' che bo tai che bo let, ak koek che bo let che bo tai."
\p
\v 32 Ak kimi ichek eng' oret kotogostoi Jerusalem, ak kiindoi Jeiso. Ak kikwong'io alalmalaik, ak kicholyo che kirube icheket. Ak kiitaban kogeny Jeiso choto taman ak aeng' ak kotoi komwachi icheket tuguk che ityini inendet kolegit.
\v 33 "Ogeero, kitogostoi Jerusalem, ak kigoitoi Weritab Chi kwo eunekab tisiik che eechen ak sirik. Ak koruokyi kiruoget ne bo meet, ak kondeno inendet eunekab bororiosiek.
\v 34 Ago churochuri inendet, ak kong'utyi, ak kobire kipcharitit, ak kobar inendet. Ak ye ibata betusiek somogu kong'eet kogeny."
\p
\v 35 Ak kirikyi inendet Jakobo ak Johana, werikab Sebedi, ak koleji, "Konetindoni, kimache iyaiywech kiy age tugul ne kisomin."
\p
\v 36 Ak kileji icheket, "Omache ayaiywok nee?"
\p
\v 37 Ak kileji, "Konech ketebee, age eung'ung' ne bo tai, ak age eung'ung' ne bo katam, eng' torornateng'ung'."
\p
\v 38 Ago kiwolji Jeiso icheket, "Mongen kit ne osome. Tos omuchi oee kikombet ne aee? anan kibatisanenak kabatisanet ne kibatisanena?"
\p
\v 39 Ak kileji inendet, "Kimuchi." Kolenji anyun Jeiso icheket, "Kikombet ne aee ko tun oee ak akwe, ak kabatisanet ne kibatisanena ko tun kibatisanenok.
\v 40 Ago ma ane ne igoitoi kotebe chi eunnyu ne bo tai anan eunnyu ne bo katam, ago bo icheget che kigechopchi."
\p
\v 41 Ak ye kingogas alamalyet chun tamanu, kotoi konerekyi mising' Jakobo ak Johana.
\v 42 Ak kiguur Jeiso icheget kobwa ole mi, ak koleji icheket, "Ongen ole icheget che kiiti kele bou Bororiosiek, koyaegei koek kiptainik eng' icheket, ak chekwai che eechen kobou icheket.
\v 43 Ago ma u noto eng' akwe. Ago age tugul ne machei koek ne o eng' akwe agoi koek ne boisiewok,
\v 44 ak chi age tugul ne mache koek ne bo tai eng' akwe agoi koek otwogindetab tugul.
\v 45 Amu kima nyo Weritab chi si keboisiechi, ago si kobois inendet ak kogoito sobondanyi koek kito ne kitiage che chang."
\p
\v 46 Ak kiit anyun Jeriko. Ak kingomanda eng Jeriko, koboto alamalyennyi ak tuiyet ne o, ko kitebche eng' oret taban, Bartimayo weritab Timayo, inendet kipkoratiat ne somsei.
\v 47 Ak ye kingogas kole, nito ko Jeiso ne bo Nasaret, kotoi kowaach ak kole, "Jeiso, Weritab Daudi, rirena!"
\v 48 Ak kiger kong' che chang' kole, kosis. Ago kites kowaach mising' kole, "Weritab Daudi, rirena!"
\p
\v 49 Ak kitonon Jeiso ak kong'at keguur inendet. Ak kigiguur kipkoratiandanato, keleji, "Nyiganitu! Ng'eet, Kuurin inendet."
\v 50 Ak kiwirta ngoriennyi, ak koriakta, kwo ole mi Jeiso.
\p
\v 51 Ak kiwolji Jeiso inendet koleji, "Imache ayaun nee?" Ak kile chichoto korat, "Rabboni, amache ageerto."
\p
\v 52 Ak kilenji Jeiso inendet, "Ui bandang'ung' kagosoobin kayaneng'ung'. Ak kigeerto kasarata anyun, ak korub inendet eng' oret.
\c 11
\cl Kurget 11
\p
\v 1 Ak ye kingorikta Jerusalem, ak Betpage ak Betania, eng' tulwetab Emitik, koyokto aeng' eng alamalyennyi
\v 2 ak koleji, "Oba nganaset ne mi taing'wong'. Ak onyoru eng' sainato oite, moitab sigiriet ko ratat, ne tomo koket chi. Otiach, ak ogetwo.
\v 3 Ak ngo teebenak chi kole, 'Kainee si oyai ko u ni?' oleji, 'Makyinige Kiptaiyat ak kogonok ogetu anyun ngunoto."'
\p
\v 4 Kiba anyun, ak konyor moitab sigiriet ko ratat, eng' sang'utab ormarich, eng' ole besiechin ortinwek ak kotiach.
\v 5 Ako kitebee alak che kitonondos eng oloto koleji, "Oyae nee, ngotiachi moitab sigiriet?"
\v 6 Komwachi icheket ko u ye kiga mwachi Jeiso, ak kibakach bichoto icheget kobechige.
\p
\v 7 Ak kiket moitab sigiriet konyo ole mi Jeiso, ak kiito ngoroikwai eng sigiriet; ak kitebe Jeiso sigirionoto.
\v 8 Ak kiito biko che chang ngoroikwai eng' oret, ak kiindenoti alak temenikab ketik che kitilei eng' mbarenik.
\v 9 Ak kimwaoti eng' kutit ne o che kiindoi, ak che kiirube, kolen, "Hosanna! Iberurot inendet ne nyonei eng' kainetab Kipataiyat.
\v 10 Iberurot laitornatet ne nyonii, ne bo kwandanyo Daudi! Hosanna eng' ole toror mising!"'
\p
\v 11 Ak kimong'ji Jerusalem ak kwo hekalut orit ak ye kingo kagogeerot tuguk tugul. Ak amu kiga koek koskoleny kwo anyun Betania ak taman aka aeng'.
\p
\v 12 Ak kingomong' icheget karon eng' Betania, koam rubet inendet.
\v 13 Ak kingogeer eng' ole loo mogoiwet ne tinyei sogek, kwo kolen tamangab konyorji logoiyat, ak kingoit ye mi ketoto, ko ma konyorji kiy kobate sogek kityo, amu kitomo koit betusiek che rure logoekab mogoonik.
\v 14 Ak kileji ketoto, "Kong'ete nguno ko ma koamenen chi logoek agoi koigeny." Ak kigasei alamalyennyi.
\p
\v 15 Ak kiit Jerusalem, ak kiwo hekalut orit, ak kotoi koon che kialdaisiei ak che kialisie eng hekalut. Ak koabuch mesosiek che bo walikab silingisiek, ak ng'echerok che bo che kialdoi cheptugenik.
\v 16 Ak kima chamji chi age tugul kobun hekalut koibe kiy ne imuchi kealda.
\v 17 Ak kiinet koleji icheket, "Tos ma sirat kole, 'Kiguure gonnyu gotab saet ne bo bororiosiek tugul'? ago kaoyai akwek koek kebenetab chorik.
\v 18 Ak kigas tisiik che eechen ak sirik, ak kocheng ole bartoi inendet. Amu kiiywei inendet amu kiga kwong'io tuiyet komugul agobo kanetisiennyi.
\v 19 Ak kingoek koskoleny, komanda eng' nganaset.
\p
\v 20 Ak kingosiirtoi icheket karon, kogeer mogoiywonoto ko ka koyaam kot koit tigitik.
\v 21 Kobwat anyun Petero ak koleji, "Konetindoni, keero! kakoyaam mogoiywondoni koichube."
\p
\v 22 Kowolji Jeiso koleji, "Oyan Jehovah.
\v 23 Amwawok iman ale chi age tugul ne lejini tulwoni, 'Kitutin ak kewirjin araraita,' ako mabistoe eng' muguleldanyi ak koyan kole isuldoi tuguk che kamwa kosuldoi, ko noto ne yae Jehovah ak konyoru tuguchoto.
\v 24 Noto anyun amwawok ale: Tuguk alak tugul che osome eng' saet, oyan ole kaotaach, ak onyoru.
\v 25 Ak ye otonon osae, ko chi ne tinye chi ng'olyo ko agoi onyochi kaat, si konyoiywok kaat lelutikwok Kwandang'wong' agine Kwandang'wong' ne mi kipsengwet.
\v 26 Ago ngo monyochi kaat akwe ko manyoiywok kaat lelutikwok Kwandang'wong' agine ne mi kipsengwet."
\p
\v 27 Ak kibwa kogeny Jerusalem. Ak kingota kowendoti eng' hekalut, kobwanji inendet tisiik che eechen, ak sirik, ak boisiek.
\v 28 Ak kiteebe kole, "Nee kimnatet ne iyae tuguchu, anan ng'o ne kigonin kimnatoni iyae tuguchoto?"
\p
\v 29 Ak kilenji Jeiso icheket, "Ateebenok ak ane ng'olyot agenge. Owolwo, si amwawok kimnatet ne ayae tuguchoto.
\v 30 Tos kibunu kabatisanetab Johana kipsengwet anan kibunu biko? Owolwo."
\p
\v 31 Ak kitebege ichege eng icheke kolen, "Ngele, 'Kibunu kipsengwet,' kole inendet, 'Kiyai nee anyun si moyan?'
\v 32 Ago ngot kele, 'Kibunu biko,'.... Ko kiiywei biko, amu kiga koyan biko tugul kole maotiot Johana.
\v 33 Ak kiwolji Jeiso kole, "Magingen." Ak kileji Jeiso anyun, "Mamwawok agot ane kimnatet ne ayae tuguchoto."
\c 12
\cl Kurget 12
\p
\v 1 Ak kitoi konet icheket eng' kelewenaik. Ak kole, "Kiminji chito age sabibuk mbaret, ak kong'ot, ak kobal keringet ole kirurung'e sabibuk. Ak kiteech got ne koi ak komanakyi kolikab sabibuk (meek), ak kwo emet age.
\v 2 Ak kingoit betusiekab kesisiet, koyokto otwogindet kwo ole mi meek, si kobiit konyorune meechoto logoek che bo mbaretab sabibuk.
\v 3 Ak kinam inendet, ak kobir, ak koon kwo buch.
\v 4 Ak kiiyokyi kogeny otwogindet age, ak kibir metinnyi ak kotewer.
\v 5 Ak kiiyokto age, ak kobar inendet. Ak kiiyokto alak che chang', kobir alak ak kobar alak.
\v 6 Kita kotinyei anyun chito agenge ne iyoktoi, noto ko werinnyi ne chemat. Kolejige, 'Konyiti werinnyu.' Kiiyoktto inendet eng let kwo ole mi icheket.
\v 7 Ago king'alalso meechoto ichegei, kolen, 'Nito ne namu tuguk. Obwa, kebar inendet, si kindii tuguk.'
\v 8 Ak kinam inendet, ak kobar, ak kowirta komanda eng' mbaret ne bo sabibuk.
\v 9 Yaei ne anyun chitab kobo sabibuk? nyonii anyun kobarei meechoto ak komanakyi meek alak mbaranato ne bo sabibuk.
\v 10 Tom osoman sirutichu? 'Koita ne kitoiyo tegiik, kigiyai noto koek koitab luita.
\v 11 Kibunu ng'olyondoni Kiptaiyat, ak ko bo kwong'ut eng' konyekyok"'
\p
\v 12 Ak kingobata nito ko kicheng'ei Yahudik ole namdoi Jeiso amu kinai kole kamwa kalewenoni agobo icheket. Ago kiiywei tuiyet. Ak kibagakta inendet ak koba.
\p
\v 13 Ak kiiyokyi Parisaik alak ak che bo Herodik, si korate ng'alekyi.
\v 14 Ak kingobwa, koleji inendet, "Konetindoni, kingen kele i bo iman, ameiti chi age tugul, amu megeere itondab chi, ago ineti iman oretab jehovah. Tos chamdoi ng'atutik kigochi kodi Kaisari, anan machamdoi?
\p
\v 15 Kigoite anan olo?" Ago kinai inendet chombilileng'wai, ak koleji icheket, "Kainee si otiema? Oibwa denarit ageer."
\v 16 Ak kiipchi Jeiso denarit agenge. Ak kileji icheket, "Bo ng'o itoni ak sironi?" Ak koleji, "Bo Kaisari."
\p
\v 17 Ak kileji Jeiso, "Ogochi Kaisari tuguk che bo Kaisari, ak ogochi Jehovah tuguk che bo Jehovah." Ak kikwong'io mising agobo inendet.
\p
\v 18 Ak kibwanji inendet Sadukaik, che mwaei kole mami ng'eetyet. Ak koteebe inendet, kole,
\v 19 "Konetindoni, kisirwech Musa kole, 'Ngo me werit ne tupcho ak chi, ak kobagakta chepyosennyi, ama sich lekwa, kondii wering'wai chepyosonoto, si kobiit kolalji maat wering'wai.'
\v 20 Kimi werik tisabu che kitupcho, ak kiitunis werit ne o, kome ama sich lekwa.
\v 21 Ako kiindi agine ne bo aeng', kome ama sich lakwa, ak kiindi noto agine ne bo somok.
\v 22 Ak ma biitune tugul tisab lekwa. Let kome agine chebiosonoto.
\v 23 Tun eng' ng'eetyet kobunjini ng'o eng' icheket chepyosonoto? Amu kiga kobunji choto tisab."
\p
\v 24 Ak kileji Jeiso icheket, "Tos ma noto ne kigonok olel, amu mongen sirutik anan ko kimnatetab Jehovah?"
\v 25 Amu ye tun ng'eetyo icheket komong' eng' che ki komeiyo, ko maitunisie, ama kituni, ago u malaikaisek eng' kipsengwet.
\v 26 Ago agobo bik che kigobek kele tun ng'eetos, ko tomo osoman eng' bukuitab Musa, eng' ole kimi kertit, ko u ye kimwachi Jehovah inendet, koleji, 'Aii Jehovah ne bo Abraham, ak aii Jehovah ne bo Isak, ak aii Jehovah ne bo Jakobo'.
\v 27 Inendet ko ma Jehovah ne bo che kigobek, ago bo che soptos. Olele mising."
\p
\v 28 Ak kinyo age eng' sirik ak kogas koteebegei, ak kinai kole kawolji ichek Jeiso komie. Koteebe inendet, kole, "Nee ng'atutiet ne bo tai eng' tugul?"
\p
\v 29 Kowolji Jeiso koleji, "Ne bo komonut ko ni, "Ogaso, ee, Israel; Kiptaiyat Jehovah nenyo ko Kiptaiyat agenge.
\v 30 Ak icham Kiptaiyat Jehovah neng'ung' eng muguleldang'ung' komugul, ak eng' sobondang'ung' komugul, ak eng ng'omnateng'ung' komugul, ak eng kimnateng'ung' komugul.'
\v 31 Nebo aeng' ko ni, 'Cham chitab kokweng'ung' ko u yo ichamege.' Mamito ng'atutiet age ne o kosir chu."
\p
\v 32 Ak kileji sirindet, "Iman, Konetindoni! Kaimwa komie, ile inendet ko agenge ama mi age kobate inendet.
\v 33 Ak kecham inendet eng muguleldo komugul, ak eng' kaguiyet komugul, ak eng' kimnatet komugul, ak ngocham chi chitab kokwenyi ko u yo chamege kosiirei noto kagochinoik tugul che kibeelei ak tiseiywek."
\p
\v 34 Ak kingogeer Jeiso kole kawol eng' ng'omnatet, koleji, "Ma i loo eng' bounatetab Jehovah." Ak kingobata noto ko mata kogany chi koteebe ng'olyo age tugul.
\p
\v 35 Ak ye kiinetisie Jeiso eng' hekalut, komwa kole, "Kainee si komwaei sirik kole, Kristo ko weritab Daudi?
\v 36 Kimwa Daudi inendet, eng' Tamirmiriet ne Tilil, kole, 'Kimwachi Kiptaiyat Kiptaiyandennyu, kole, "Tebee eunnyu ne bo tai, agoi andene buniguk keldebesaikab kelyeguk."'
\v 37 Kuure Daudi inendet 'Kiptaiyat,' koegundoi ano anyun Kristo weritab Daudi?" Ak kiepchi iit tuiyet ne o inendet eng' boiboiyet.
\p
\v 38 Ak eng' konetisiennyi koleji Jeiso, "Oribge sirik, che chamei kobendat kolaachi ngoroik che koen ak kagatosiek eng' oldinwekab aldaisiet,
\v 39 ak ng'echerok che bo tai eng' sunagogisiek ak oldinwek che bo tai eng' igorwek.
\v 40 Ak korebe icheket mosogik gorikwai, ak kosaei sautik che koen si kogeer biko. Nyoru bichu kiruoget ne o kosiir."
\p
\v 41 Ak kitebee ng'weny Jeiso kotokyigei ole kiyumjini tuguk che kigoitoi; kogeer ole indoitoi tuiyet chepkondok ole kiyumjini. Ak kiindeno magorek alak chepkondok che chang'.
\v 42 Ak kinyo mosoget age ne kibanania ak kondeno sendeisiek aeng', che u kebeberta ne mining' ne bo denarit.
\v 43 Ak kiguur alamalyennyi kobwa anyun ole mi inendet, ak koleji, "Amwawok iman ale, kagonde mosogani banan che siirei che kagondeno biko tugul che kendeno tugukwai ole kiyumjini.
\v 44 Amu kagondeno icheket tugul che bo chang'indab tugukwai. Ago kagondeno inendet che bo banandannyi tugul, che katinyei, agot che kosobee."
\c 13
\cl Kurget 13
\p
\v 1 Ak ye kimandoi eng' hekalut, koleji age eng' alamalyennyi, "Konetindoni, keero, kit ne u koichu ak ole u teeksoni!"
\v 2 Ak kileji Jeiso, "Tos igeere teeksosiechu eechen? Matun ng'etu koita agenge eng' baragutab age, ne magiwirjini ng'weny."
\p
\v 3 Ak kingotebchei ng'weny eng' tulwetab Emitik ye tokyindos ak hekalut, koteebe inendet Petero ak Jakobo ak Johana ak Andrea komi ichegei, kole,
\v 4 "Mwawech, yaaksei tuguchuto auiyo? Ak nee kaborunet ne tun iboru kole karik kosulda tuguchuto tugul?"
\p
\v 5 Ak kitoi Jeiso koleji, "Oribge si maibeetok chi.
\v 6 Bwanii tun che chang' eng' kainennyu, kolen, 'Aii inendet,' ak kobeeti che chang'.
\v 7 Ak ye tun ogas agobo bariosiek ak ng'alek agobo baretabge, ko mocholie; yaakistos tuguchuto ne matiny, ago tomo koit kagesunet.
\v 8 Amu setyini bororiet age bororiet age, ak setyini bounatet age bounatet age. Ak kobiit botanetab ng'weny eng' orisiek che chang' ak kobiit rubosiek. Tuguchoto ko taunetab ng'woninwek che uu che bo sigisiet.
\p
\v 9 "Ago oribge akwee. Amu tun kimutyinok kapkiruok, ak kebirok eng' sunagogisiek. Ak oteleli eng' taitab bounik ak laitorinik agobo ane, si koek baornat eng icheket.
\v 10 Ak kanyol keamji korok logoiywek che tililen bororiosiek tugul.
\v 11 Ak ye tun kimutak kapkiruok, ak kindenok eunekab biko, ko mat ogerer met agobo kito ne tun omwae. Ago kit age tugul ne kigonok eng' sainato; ko noto ne omwae: amu ma akwee che ong'alali, ago Tamirmiriet ne Tilil.
\v 12 Ak kong'wektai chi wering'wai kebar, ak kong'wekta kwanda lakwennyi. Ak kong'eetyi leguk sigikwai, ak kogoito kebar.
\v 13 Ak kosasak biko tugul amu kainennyu. Ago ne muitoi agoi let, kesoru noto.
\p
\v 14 "Ago tun ngogeer kito ne kisasei ne bo ng'emisiet kotonone ole ma nyoljini kotonone," (ingoguiyo ne somani), ingomwechi anyun che mi Judea tulonok,
\v 15 ama chortage chi ne mi got barak anan kwo go, si kobiit konem kiy eng' gonnyi,
\v 16 amat koweektage chi ne mi mbar kwo koib ngoriennyi.
\v 17 Bwo eng icheket che manakotin ak che chuchuni eng' betusiechoto!
\v 18 Ak osa si matun ko yaak choto eng' betusiek chebo kaititindo.
\v 19 Amu egu nyalilda eng' betusiechoto, ne kitom koegu ko u noto kong'ete taunetab yaetab ng'weny ne kiyai Jehovah, agoi nguno, ama kobiitu ko u noto kogeny agoi.
\v 20 Ak nda kima til kiptaiyat betusiek konwagitu, ta ma kisoru chi. Ago kitil betusiechoto amu che lewenotin.
\v 21 Ak ngolejok chi eng' betusiechoto, 'Ogeero, mi Kristo oli!' anan, 'Ogeero, mito olin!' ko mat oyan.
\v 22 amu ng'eetos kristoisiek che bo lembech, ak maotik che bo lembech, ak kobortoi kaborunoik ak kwong'utik, si kobeet, agot che kigelewen, nda imugaksei.
\v 23 Ago oribge! Ogeero, kasib amwawok tuguchu tugul.
\p
\v 24 "Ago eng' betusiechoto ko kagobata nyalilata, 'kotuuit asista, ama koluu arawet,
\q1
\v 25 ak kororok kokelik eng' kipsengwet, ak kotumdumgei kimnatosiek che mi kipsengwetisiek.'
\v 26 Eng' sainato kogeer anyun Weritab chi kochonii eng' bolik koboto kimnatet ne o ak torornatet ne o.
\v 27 Yeityo koyokto malaikaisiekchi ak koyum lewenikyii, kobun usonaik ang'wan, kobunu tabandab ng'weny agoi tabandab kipsengwet.
\p
\v 28 Onetge kelewenetab mogoiywet. Ngong'arng'aritu temenikyii ak kong'atyo sogek, onai kole karik kesisiet.
\v 29 Ko u noto ak akwee, ye ogeer kosuldoi tuguchu, onai kole kagorik inendet, mi kurget.
\v 30 Amwawok iman ale, masiirtoi ebeni, ama isulda tuguchoto tugul.
\v 31 Siirtoi kipsengwet ak ng'weny, ago masiirtoi ng'alekchu.
\v 32 Ago mami chi ne naei agobo betunoto anan sainato, agot malaikaisiek che mi kipsengwet, agot Werit, kobate Kwanda inegei.
\v 33 "Oripse anyun! Okang'isie ak osae amu mongen ole sait ata.
\v 34 U chi, ne kibagach gonnyi, ak koruto emet age, ak kogochi otwogikyii kimnatet, chi age tugul ak boisiennyi, ak kong'at ribindet koripso.
\v 35 Oripse anyun amu mongen ye itu chitab kobo got; ngo koskoleny, anan kemoi kwen, anan ye iteei kipsoiywet, anan karon.
\v 36 Si ma nyachak ak konyoruok orutosi.
\v 37 Ak ng'olyot ne amwawok akwee amwachini tugul, ale: Oripse!"
\c 14
\cl Kurget 14
\p
\v 1 Ak kigang'et betusiek aeng'u si kobiit igortab pasaka ak makatinik che ma kindenoi mermerek. Ak kicheng'e tisiik che eechen ak sirik ole imuktoi konam Jeiso eng' ng'alset, si kobiit kobar inendet.
\v 2 Amu kile icheget, "Ama tokany kenam eng' igorta, si mabolyo biko."
\p
\v 3 Ak ye kimi inendet Betania eng' gotab Simon ne kiamei mogondosik, kota kotebche eng amisiet, konyo chebioset ne kitinye chubait ne mi mwaita ne nyamdut ne bo kamanutiet ne o. Ak kitui chubainoto, ak korong'ji metinnyi.
\v 4 Ak kimi alak che kinerektos eng' orit kolen, "Amu nee si kibeet buch mwai?
\v 5 Amu kata yamei kealdae mwai che siirei denarisiek bogol somok, ak kigochi kibananok." Ak kibolji inendet.
\p
\v 6 Ago kile Jeiso, "Obagakte. Kainee si oiim inendet? Kagoyaiywa boisiet ne kararan.
\v 7 Amu otinye kotugul kibananok, ak eng' olo tugul ngomache, omuchi oyachi ne kararan, ago mami ane kobotok agoi.
\v 8 Kagoyai ne imuchi. Kasib koiil bortanyu agobo tubenyu.
\v 9 Ak amwawok iman ale, oloo tugul ole kiamjini logoiywek che tililen eng' ng'weny komugul, kemwaitoi agine ne kayai chebiosoni si kobiit koek kabwatet agobo inendet."
\p
\v 10 Ak kiwa Judas Iskariot, ne ki age eng' taman ak aeng', ole mi tisiik che eechen, si kobiit kong'wekyi icheget.
\v 11 Ak kingab kagas icheket tisik che eechen, koboiboitu, ak koarorji kole igochini inendet fedaisiek. Ak kitoi kocheng' sait ne yamei si kong'wekta inendet.
\p
\v 12 Ak eng' betutab tai ne bo makatinik che ma kindeno mermerek, ye kienyei aruetab Pasaka, koleji alamalyennyi, "Imache kebe ano si kechobun ole iame Pasaka?"
\p
\v 13 Ak kiiyokto aeng' che bo alamalyennyi, koleji, "Oba nganaset, ak otuiye chito ne ibu teretab beko. Orub inendet.
\v 14 Ak oldo tugul ole mong'jini inendet, oleji chitab kobo got, 'Kale konetindet, "Mi ano gonnyu ne bo toek, ole anyone aame igortab Pasaka koboto alamalyennyu?"'
\v 15 Ak koboruok inendet got ne o ne bo barak ne tetat komie. Ochobwech oloto."
\v 16 Kiba anyun alamalyet, kot koit nganaset, konyor ko u ye kaga kemwachi, ak kichob anyun Pasaka.
\v 17 Ak kingoek koskoleng, kocho koboto taman ak aeng.
\p
\v 18 Ak ye kitebche eng' amisiet, kole Jeiso, "Amwawok iman ale, ng'wekto agenge eng' akwe, inendet ne kiamisiei tuwai."
\p
\v 19 Kotoi anyun koimgee icheket tugul, ak koleji inendet agenge agenge, "Tos ane?"
\p
\v 20 Ak kileji icheket, "Noto ko agenge eng' taman ak aeng', ne kiroktoi tuwai makatiat eng' bakulit.
\v 21 Amu wendi Weritab Chi, ko u ye sirat agobo inendet. Ago bwo eng chichoto king'wektae Weritab Chi! Kita keigei eng' chichoto ko ma kisich."
\p
\v 22 Ak kingo amisiei icheget, konam makatiat, ak kingo kagoberur, kobutul. Kiigochi icheket ak kole, "Oam ni. Nito ko bortanyu."
\v 23 Ak kinam kikombet, ak kingo kagomwa kongoi, kogochi icheket ak koee tugul.
\v 24 Ak kileji, "Chu ko koroktikchu che bo arorutiet, che tumdogei agobo che chang'.
\v 25 Amwawok iman ale, ma aee kogeny che bo logoekab sabibuk, agoi betunoto ne aee che leelach eng' bounatetab Jehovah."
\v 26 Ak kingo kagotien tiendo, komanda koba tulwet ne bo Emitik.
\p
\v 27 Koleji Jeiso icheket, "Kinachok akwee tugul ak ometoo anege, amu kigisir kele, 'Akwere mestowot, ak koyesta kechirek.'
\v 28 Ago, ye kaging'eeta, andoenak awe Galili."
\p
\v 29 Ago kileji Petero, "Agot ngo meten tugul, ko mameten anee."
\p
\v 30 Ak kileji Jeiso inendet, "Amwaun iman ale, rani---- kemouni--- kotomo kochei kipsoiywet konyil aeng', itaiyo konyil somok."
\p
\v 31 Ak kimwa eng' kimnatet ne o kole, "Mbo nda makat kemeiye tuwai, ko magoi atain." Ak kimwa agichek tugul ko u noto.
\p
\v 32 Ak kiit koret ne kiguure Getsemane, ak kileji alamalyennyi, "Otebe yu, ye asae."
\v 33 Ak kiimut Petero ak Jakobo ak Johana, ak kitoi koimge ak ko orogen mising.
\v 34 Ak kileji icheket, "Iimegei sobondanyu mising,' agoi meet. Otebe yu ak oripse."
\v 35 Ak kiwo tai kitigin, ak kobutyi ng'weny Jeiso ak kosa kole ngomugaksei kosiirtoe inendet sainato.
\v 36 Ak kimwa kole, "Abba, Kwanda, imugakse tuguk tugul eng' inye. Istaeno kikombani. Ago, ma ko u ye amache, ago ko u ye imache."
\v 37 Ak kiwechge ak konyor icheket koruitos, ak koleji Petero, "Simon, imi irue? Ma imuch iripse agot sait agenge?
\v 38 Oripse ak osae si mochut tiemutik. Mache tamirmiriet iman, ago nyalulat borto."
\v 39 Ak kiwo kogeny ak kosa komwa ng'alekita.
\v 40 Ak kinyo kogeny ak konyor koruitos, amu kiga nyigisitu mising' konyekwai. Ak kima kongen kit ne wolji inendet.
\v 41 Ak kinyo ne bo somok ak koleji icheket, "Toruitosi ak omuunyi? Kagoem! Kagoit sait. Ogeero! Kageng'wekyi Weritab Chi eunekab kiptengeginik.
\v 42 Ong'etye, ongebe. Ogeer anyun, kagorik inendet ne ng'wektaa."
\p
\v 43 Ak ngunoto kota kong'alali, kocho Judas age eng' taman ak aeng', koboto tuiyet che tinyei rotonikab chok ak siarisiek, kobunu ole mi tisiik che eechen ak sirik ak boisiek.
\v 44 Ak kiga koarorji ng'wektaindet icheket, koleji, "Inendet ne ang'ututi, ko inendet noto. Onam, ak omut ak oribote."
\v 45 Ak kingoit Judas, kwo eng' sainato ole mi inendet, ak kole, "Rabbi," ak kong'utut inendet.
\v 46 Ak kiiyogoito bichoto eunekwai ak konam inendet.
\v 47 Ago king'us rotwennyi bo chok age eng' ichek che kitonondos eng' ye legit, ak kotil ititab otwogindetab tisiindet ne o.
\p
\v 48 Ak kiwolji Jeiso koleji, "Komong'u ak rotonikab chok ak siarisiek, ko u ye osetyini chorindet, si onama?
\v 49 Ko ngomii kobotok betusiek tugul eng' hekalut ak anetisiei, ak kima onama. Ago kayaak ni si kobiit kosulda sirutik."
\p
\v 50 Ak kibagakta icheket tugul che kimi ak Jeiso inendet, ak korweiyo.
\v 51 Ak kirub inendet mureno age, ne kiilaachi anget inegei ne bo katanit. Ak kingonam bichoto inendet,
\v 52 kometo ngorionoto bo katanit, ak kolabat ach ngor.
\p
\v 53 Kiimutyi Jeiso anyun kwo ole mi tisiindet ne o. Ak koyumjigei inendet tisiik tugul che eechen, ak boisiek ak sirik.
\v 54 Ak kirub Petero inendet eng' ole loo, agoi koit kieng'utab gotab tisiindet ne o. Ak kitebche koboto ng'atiik, koue maat.
\v 55 Kicheng anyun tisiik che eechen ak kapkiruoget komugul baornatet eng' Jeiso si kobiit kobar inendet. Ago kimanyor agot agenge.
\v 56 Amu kibaorinji che chang' lembech agobo inendet, ak ma namgei baornateng'wai.
\v 57 Ak kitononio alak kobaorian lembech agobo inendet; kole,
\v 58 "Kigigas komwaei inendet kolen, 'Abute hekaluni kigiyae eunek, ak ateech age eng' betusiek somok ne magiyae eunek."'
\v 59 Ago eng' noto ko ma namgei baornateng'wai.
\p
\v 60 Kitonon anyun tisiindet ne o eng kwenung'wai ak kotebee Jeiso, kole, "Mewolu kiy? Nee ni baorianjinin bichu?"
\v 61 Ago kisis ama wol kiy. Kitebee kogeny tisiindet ne o, kole, "ii Kristo inye, Weritab Ne Iberurot?"
\p
\v 62 Ak kile Jeiso, "Aii inendet; ak tun ogeere Weritab Chi kotebche eng' eutab tai ne bo kamuktaet, konyonei eng' bolik che bo kipsengwet."
\p
\v 63 Ak kigerer ngoroikyi tisiindet ne o, kolen, "Tos ta kemage nee baorinik alak?
\v 64 Kaogas ng'alek che yaach che mwaei. Obwati nee?" Ak kiiruokyi tugul che ki mito kole nyoljini meet.
\p
\v 65 Ak kitoi alak kosingilji inendet ak kotuch togennyi ak koluche ak koleji, "Ng'orse!" Ak kinam ng'atiik inendet ak kobir.
\p
\v 66 Ak kingota komi Petero kieng'ut ole bo ng'weny, konyo age eng' tibiik che bo otwogikab tisiindet ne o.
\v 67 Ak kingogeer Petero koue mat, kochilji kong inendet, ak koleji, "Koimii aginye koboto Nasaretindonoto, Jeiso."
\p
\v 68 Ago kitai kole, "Mangen, amaguitosi choto imwae." Ak kimanda kwo kotokchige kurget. Ak kochei anyun kipsoiywet.
\p
\v 69 Ak kigeer cheboto inendet, ak kotoi kogeny komwachi che kitonondos eng ole legit, koleji, "Chichi ko agenge eng' icheget!"
\p
\v 70 Ak kitai kogeny. Ak ne matia koleji icheket kogeny che kitonondos eng ole legit Petero, "Iman ii agenge eng' icheket, amu ii Galilindet."
\p
\v 71 Ak kitoi kochubge, ak komurtoi, kole, "Mangen chichi omwae."
\p
\v 72 Ak ngunoto kochei kipsoiywet ne bo aeng'. Ak kiinan anyun Petero ng'alekab Jeiso, ko u ye kiga komwachi Jeiso inendet kole, "Kotomo kochei kipsoiywet konyil aeng', itayo konyil somok". Ak kingonan ng'olyondonoto, korir mising.
\c 15
\cl Kurget 15
\p
\v 1 Ak eng kariron ko kaech, kotet nga'lek tisiik che eechen koboto boisiek ak sirik, ak kapkiruoget komugul. Ak korat Jeiso, ak komut kwo. Ak kigochi inendet Pilato.
\v 2 Ak kitebe Pilato kole, "Tos ii Laitoriatab Yahudik?" Ak kiwolji koleji, "Kaimwa."
\v 3 Ak kiitaam inendet tisiik che eechen eng' tuguk che chang'.
\v 4 Ak kitebee Pilato kogeny, kole, "Mewolu kiy? Keero tuguk che chang' che kagotaamjin bichu!
\v 5 Ago mata kowol ng'olyo Jeiso, kot kokwong' Pilato.
\p
\v 6 Kicham kotiakyini Pilato biko kimonjororiot agenge eng' betutab igorta, ne kagosom icheket inendet.
\v 7 Ak kimi chito age ne kigiguure Baraba, ne ki ratat koboto ichek che kichaamsei, icheget che kiga ko rumis eng' chaamsonoto.
\v 8 Kitogosta tuiyet ak kotoi kosom inendet koyachi ko u ye cham koyaei kotugul.
\v 9 Ak kiwolji Pilato ichek, koleji, "Tos omache atiakwok Laitoriatab Yahudik?"
\v 10 Amu kiga nai kole, kiigoito tisiik che eechen inendet amu ng'etkong'.
\v 11 Ak kiilal tisiik che eechen tuiyet komwa kole, kitiakyi Baraba.
\v 12 Ak kiwol Pilato kogeny kole, "Aite nee anyun Laitoriatab Yahudik?"
\p
\v 13 Ak kibolyo ichek kogeny, kole, "Igartat inendet eng' kimurtoiyot."
\p
\v 14 Ak kileji Pilato icheket, "Koyai yaitio nee?" Ago kibolyo icheket mising' kole, "Igartat inendet eng' kimurtoiyot."
\v 15 Ak amu kimache Pilato kobaibai tuiyet, kotiakyi anyun Baraba. Ak kibire Jeiso kipcharitishek ak kogoito si kobiit kigartat.
\p
\v 16 Ak kiimut askarik inendet kwo kapkiruok orit, ne kiguure Praitorium; ak kiguur askarik tugul kobwa.
\v 17 Ak kiilaakyi ngoriet ne arus ne birir, ak kikesen kutwetab katok, ak kondeno metinnyi.
\v 18 Ak kitoi kogat inendet kopirjini surut kole, "Kigatin, Laitoriatab Yahudik!"
\v 19 Ak kikwer metinnyi eng'kiroktab tegaat, ak kosing'ilji inendet. Ak kogutung'io ak kolos inendet.
\v 20 Ak kingo kagotachatach inendet, koreegune ngoriet ne arus ne birir, ak kolaakyi ngoroikyi, ak kiimut kwo sang' kogartat eng kimurtoiyot.
\p
\v 21 Ak kibirji chito ne kisiirtoi, Simonne ne bo Kurene, kwandab Aleksandro ak Rupo, kobunu koret age, koib kimurtoiyotab Jeiso.
\v 22 Ak kimut inendet kwo oldo ne kiguure Golgota, ye kiweech kelen, Oldab terta (rokyetab metit).
\v 23 Ak kiigochi divaik che ng'olot ak tuguk che u igomoik, ago ma eei inendet.
\v 24 Ak kigartat inendet ak kopchechigei ngoroikyi, ak koser barbarek, konai ne te ne ibei askarindet age tugul.
\p
\v 25 Ak kiigartat inendet inendet, ko kait sait somok.
\v 26 Ak kigisirji ng'alekab kataamset agobo inendet metinnyi barak kele, "LAITORIAT NE BO YAHUDIK."
\v 27 Ak kiigartat chorik aeng koboto inendet; agenge eng' eunnyi ne bo tai ak age eng' eunnyi ne bo katam.
\v 28 Ak kiisulda anyun siret ne mwaei kole, Ak kigiit inendet koboto kiptengeginik.
\v 29 Ak kichurochur che kisiirtoi, kowirwiri metigoikwai, ak kolen, "Haa! Inye ne ibute hekalut, ak iteeche eng' butusiek somok,
\v 30 soruge, ak ichoruge eng' kimurtoiyot!"
\p
\v 31 Ak kichurochur inendet ko u noto tisiik che eechen agichek, koboto sirik kole, "Kisoru alak, ago maimuchi kosorgei.
\v 32 Ingochorgei nguno Kristo, Laitoriatab Israel, eng' kimurtoiyot, si kobiit kegeer ak keyan." Ak kimor inendet kora agichek che kigigartat koboto inendet.
\p
\v 33 Ak kingoit sait lo, koimenit emet komugul agoi sait sogol.
\v 34 Ak eng sait sogol kowaach Jeiso eng kutit ne o kole, "Eloi, Eloi lama sabaktani?" ye kiweech kelen, Jehovah nenyu, Jehovah nenyu, kebagakta amu nee?"
\p
\v 35 Ak kingogas alak che kitonondos eng' ye legit, kole, "Ogeer anyun, kuurei Elija."
\p
\v 36 Ak kilabat chito age, konyiit siki *sibonjit, ak kondeno tegat, ak kogochi koee. Ak kole, chichoto "Ingotebi ko u noto; ongegeer ngo nyonii Elija kochorge konyo ng'weny."
\v 37 Kowaach anyun Jeiso eng tuget ne o, ak kochamji tamirmiriet kwo, ak kome.
\v 38 Kigerer anget ne kiga kibesie hekakut kwen kong'ete barak agoi ng'weny.
\p
\v 39 Ak kingogeer kiptaiyat ne bo kenyisiek bogol; ne kitononi eng' ole legite, inendet, kogoitoi tamirmiriet kwo ko u noto, kole, "Iman ko Weritab Jehovah chichi."
\v 40 Ak kimi agichek chebiosok che kigerei eng' ole loo. Eng icheget ko kimi Maria Magdalena ak Maria kametab Jakobo ak ne bo Joses ak Salome.
\v 41 Che kirube ak koboisiechini inendet ye kimi Galili. Koboto chebiosok alak che chang' che kitogosune Jerusalem koboto inendet.
\p
\v 42 Ak kingoit koskoleng, amu ki betutab chobet, amu ki noto ko betut ne indoune sabato,
\v 43 konyo Josep ne bo Arimatea. Ki chito ne konyitot ne bo kapkiruok, ne kiigeni agine bounatetab Jehovah. Ak kiwo gab Pilato eng' nyiganatet kosom bortab Jeiso.
\v 44 Ak kikwong' Pilato amu kiga kome; ak kiguur kiptaiyatab bogol, koteebe ngo kagome Jeiso.
\v 45 Ak kingo kagonai eng eng' kiptaiyandanato kole kagome Jeiso, kogochi anyun Josep borto.
\v 46 Ak kiga kwal Josep anget ne bo katanit. Ak kichoor inendet kong'ete kimurtoiyot, ak kotae anganato bo katanit, ak kondeno kererit, ne kiga kebal eng' koita ne o; ak kimilji koita kogere kurgetab kererit.
\v 47 Ak kigeerei Maria kametab Joses ole kagindeno bortab Jeiso.
\c 16
\cl Kurget 16
\p
\v 1 Ak kingo kagosirto sabato, koal Maria Magdalena, ak Maria kametab Jakobo, ak Salome, nyamdutik si kobwa koiil bortab Jeiso.
\v 2 Ak eng' karonet nebo betutab tai ne bo wigit, koba kererit ko kachor asista.
\v 3 Ak king'alaljinige ichegei kole, "Mildoiywech ng'o koita eng' kurgetab kererit?"
\v 4 Ak kingong'et met, kogeer ko kagemilda koita, amu ki o mising'.
\p
\v 5 Ak kingochut kererit, kogeer muren kotebche eng' komostab tai, ne ilaachi ngoriet ne leel; ak kikwong'io.
\v 6 Ak kileji icheket, "Amokwong'ie. Ocheng'e Jeiso, Nasaretindet, ne kiga kigartat. Kagong'eet! Ma komi yu. Ogeer ole kiga kimokonji inendet.
\v 7 Ago oba, omwachi alamalyennyi ak Petero, oleji, 'Kagondoenak kwo Galili. Ogeere inendet eng' oloto, ko u ye kiga komwawok."'
\v 8 Ak kimanda sang' eng' kererit ak korwei; amu kibotanso ak kokwong'io. Ak mamwachi chi kiy amu kiiywei.
\p
\v 9 Ak kingong'eet Jeiso anyun karon mising', eng' betutab tai ne bo wigit, kochonji korok Maria Magdalena, inendet ne kiga kocherune Jeiso oik tisab.
\v 10 Kiwa komwachi icheget che kimi koboto inendet, ye kita korirtos ak koteitos.
\v 11 Ak kingogas icheket kole sobei, ak kole kagogeer inendet chebiosonoto, ko ma iyan.
\v 12 Ak kingobata tuguchu, kong'angjige eng' itondo age aeng' eng' icheket kingobendi eng' koret age.
\v 13 Kiba anyun ak komwachi chun alak, ak kima iyan choto agiche.
\v 14 Ak kingobata noto, kong'ang'jige icheget taman ak agenge kotebsot eng' amisiet ak koger kong' amu bistoeng'wai ak uuindab mugulelwekwai, amu kima iyan icheget che kigeer inendet ko kagong'eet.
\p
\v 15 Ak kileji, "Oba ng'weny komugul, oamjinote logoiywek che tililen biko tugul.
\v 16 Inendet ne iyani ak kibatisan kesoru, ago inendet ne maiyani ko tun kiruokyini.
\v 17 Kaborunoichu ko rube icheket che iyani: Onei oik eng' kainennyu. Ak kong'alalsot kutuswek che leelachen.
\v 18 Namei erenok eng eunekwai, ago ngo ee tuguk che barei bich, ko manyoru ng'wanindo ne matiny. Igonoori eunekwai biko che miandos ak kosopcho."
\p
\v 19 Ye kingo kagong'alal ak icheget, Kiptaiyat Jeiso, kimut anyun inendet, kwo kipsengwet, ak kotebe eutab tai ne bo Jehovah.
\v 20 Ak kiba anyun, koamdaat eng' olo tugul, kobois Kiptaiyat koboto icheket, ak kogimit ng'olyot eng' kaborunoik che kiruboti icheket.