bsj_reg/47-1CO.usfm

654 lines
48 KiB
Plaintext

\id 1CO
\ide UTF-8
\h 1 Korontiyawa
\toc1 1 Korontiyawa
\toc2 1 Korontiyawa
\toc3 1co
\mt 1 Korontiyawa
\c 1
\p
\v 1 Bulus Kwama cho che na ci yilam bwetomange ki chiyaka kwama kange yibe Sosthenes.
\v 2 Fiye nob bwangka kwamako wiye mor Korontiya buro fiya chobka Kiristi Yesu ninneu kange burombo bi cho ki nubo wuchak gwam kange burombo fiye tinin wo chi choti ki den Kiristi Yesu wo yilam Teluwe che kange bou.
\v 3 Nyo fwor nenert kange luma nakume fiye kwama tebe kange tehluwebe Yesu Kiristi.
\v 4 Kang kang mi ne kwama buka kangeti dor kumer kange luma wo Kiristi Yesu ne kommeu.
\v 5 Chon dokkom, kom yilam nub chweka mor fiye gwam, kange mor kere kange nyomanka diker gwam.
\v 6 nyo nawo tokki dur Kiristi yilam ki bichom bilenkeh more kume.
\v 7 Tano nyori buni neka yuwa tangbeko wuchak kumeneu, kwakkombo nawo kom chen yilaka tehbe Yesu almasiyatie.
\v 8 La nyori cham chukkom na kom ne bilenke yila na kom tim ki dika kale. Na kom yilam nubo man ki di tor bini cheu ki kakuk bouka tebe Yesu
\v 9 Kwama nii bilenke, wo cho kom mwor mwarkakka bi bweche Yesu Kiristi Teluwe be.
\v 10-11 Naweu mi kenkomti kebmi mwor den Yesu Kiristi wo gwam kume kom chiya chikeu nyo yaklangka dure a fiyare kumen min kenkomti kom mwer dur kume dume ner kumero a yilam win. ki dikero kom kwatiye. lo kulowi bou ki ker kume ki yalkangka dure wi mure kume.
\v 12 Miki yi kange kume yiti ki mi na Bulus cheche kange ki mina Afolos che che, kange ken ki mina Kefas che che kakka mina Alamsiya che.
\v 13 Almasiya yalkang nyika? chin kul Bulus ker kumerka? kakka chi yu kumen mwembo ki den Bulus che ka?
\v 14 Min bukang kwama ma yubo kange kumenin mwem la Istifanus kange Gayus.
\v 15 Mi ma wo Katti kange yiki chi yu chinen mwembo mwor den mir.
\v 16 Min yu mwor luwe Istifanus chenin mwem kebo nyori ma nyombo keno min yu kange nin mwem di.
\v 17 Nyo Almasiya tomyebo nan yu kumen mwem dila nan yi kom fulen keret be tomyebo na tok fulen kere ki nyomka bi bwe nifirek. La nyori katti kulka Almasiyako le liyar Bikwaner chero.
\v 18 Dila nyori fulen kulka bwatiyeko kulum fiye nubo bwiyarangum me. La mwor brombo kwama cherchiye bikwan kwamar.
\v 19 Nyo mulangum -mulange matan chitang nyomka nob nyomkawi man wom nyomka chiko, chi nob nyomkabo.
\v 20 Ni Nyomka ki nofe? ni merangka ki nofe? ni bokake ki nofe? wo kale wo ninen. Kwama yilabo nyomka kalekowo na yilare kulendo che.
\v 21 No nyori kalewo mwor nyomka cheko nyombo kwama. La cho nyom kwama fiye kulen keret na cher nubo ne bilenkereu.
\v 22 Nyori Yahudawa ki do diker nyimangka Helenawa ki do diker nyomka.
\v 23 La nyori nyo ki tok fulen keret Almasiya wo chi kulken bwatiye bware. Ter kottangka fiye Yahudawa wiye lan kulen fiye Helenawawiye.
\v 24 La brombo kwama chowe yahudawa kange helenawa nyo ki tok ker almasiya ki bi kwan nyomka kwama.
\v 25 Kulen kwama ro la nyomka bibwe nifire kange buni bikwan kwamar la nifir ki bi kwan.
\v 26 Kom to Bichor kumero kebmibo, ke bo gwam kume ki nyomka mor nube, ke gwam kume wi ki bikwan liyare, kebo gwam kume chi bou na cha liyare.
\v 27 La nyo kwama chok dike yorbe fou kalewo, na ne nob nyomka kwenduwe kwama chok dike wo man ki kwanne fou kaleweu.
\v 28 Kwama chok dike bwiranye kange chinekangume fou kale wo chok dike chi tu kebo dikereu na cho chwikangum dike chiyi na kenne.
\v 29 Cho maworo katti kange fiya kung dur chero kabum chem.
\v 30 La diker kwama ma nawonnyeu koom ki no mor almasiya Yesu wo yilam benen nyomka fiye kwama wiyeu.
\v 31 Yilam nawo bifumero tokke, di nuwo chuk dor chertiye cha chuk dor chero mor Teh be
\c 2
\p
\v 1 Ki kwama ma bou kumeneu kebmibo ma bouki nyomka ker kakka yulan nyomka nawo ma fwetangum dike yurangum dor kwamare. Nawo ma tok ker do kwamareu.
\v 2 Dike bwiyeu min tum fou ner mir na nyomre diker ki kwama Yesu Almasiya wo chi kuli dor bwatiye bwareu.
\v 3 Mi wari kange kom mor kambo tai kange yarka ne duche.
\v 4 Dila tomangemi kange ker miro chi mani wari kange ker nyomkaro wo tu dume ter tiyeu. tano nyori, chin bouki fwetangka yuwa tangbeko kange bikwan liyaret.
\v 5 Tano nyori bilenker kume ayilam de yulan nyomaka nubek la mor bikwan liyare kwama.
\v 6 Nawo nyeu bou kin tokker nyomka yulaner fiye nubo tim yora, la kebo nyomka yulane kalewo kakka kebo nub liyar kalewo brombo chuken tiye.
\v 7 No nyori bou ki tok nyomka kwama mor bilenker wo yurangum mani ki duktangka kallowe.
\v 8 Kange nii liyar mani wo kallowo nyimom nyomka yulanero wo, na ki chin nyimom ki kwama chori no chi kulbo tehluwe duktangka.
\v 9 na wuro mulangum diker kange mani wu nuwe to weh tuwo kange nuwa bo, nero kange mani kwabe dike wuro kwama ywel nubo wuro chwi cho tiye.
\v 10 wuro cho dike yuwatangbe kwama fwetang nubo chwi cho tiye. La yuwatangbeko fiu diker gwam wo chuwa kwama maneh.
\v 11 La we nyiwo kwaka bibwe nifire? lan cho yuwatangbeko yim mor dume nere che? Lan yuwatangbe kwama.
\v 12 Nyor yobo yuwa tangbe kale, Lan yuwa tangbe ko bou fiye kwama wiye la na bi nyimom dikero nebo koniyeu.
\v 13 Nyo ki tok ker dor diker yulando wo nifir mani a nyom tiye, Lan cho dike wo yuwa tangbeko merang nyineneu. kange yulan nyomka cheko.
\v 14 Nii wo mani ki nyomka bifumer kwamake mani nyom dike wuro kebo yuwatangbek kwamake. Dila yilam kulen chinen mani cha nyom chiti dike bwiyeu yuwa tang be kwama a fwetang tiye.
\v 15 Cho nii wo ki nyomka kwamake cho kinwar bolang dor diker gwam. Lan cho mani mor bolang tangnum nubem.
\v 16 We nyimom mor nere teh re. La cha ma Liyar dor chere? La nye nyon wiki ner nawo Almasiya che.
\c 3
\p
\v 1 Kebmibo ma nyombo tonka ke na nubo wo ki ker kwamare. Dila na nubo wo nyombo kere na bi bai yo fiyer mor almasiya.
\v 2 Ma nekom mwem yirem kebo nage dila kom labo woka nage nawo kom labe.
\v 3 Na wo nyo kom nobbwiyeb ta no kurom kange komkangkang tiber kumer no nyori kom kebo nobbwireb chano kom yaken tii dor chuka no bek.
\v 4 no chano kange yiki mi no bwokob Bulus mi ki no bwikob Afolos chano nyori keb yim nii firem kom yitiyeka.
\v 5 La we Afolos kaka we Bulus chi changa wo kom ne bilenke fiye chinen. Gwamchiye kwama nechi nagen ne.
\v 6 Miu fiye. Afolos ne mwem kwama tiki dwiyom me.
\v 7 La kange nii fiye kange nii neka mwemek kebo diker. La gwam dike dwiyom me.
\v 8 kange nii fiye kwnag nii neka mwemek gwam chi win. Gwam chiye yo luma nagen da cho mane.
\v 9 Yori bou farum nangen kwama kom take kwama muka kwama tok.
\v 10 La luma neneng kwama neye liyar nii yomka muka ma kwar kange nii yoti muka wi la yori ki win ti winti nubo chi ya bii kambo yo mukakko.
\v 11 kange man wou a kul kwarti ki dime ne kange wo kwari kulum me la yeesu almasiya.
\v 12 nawe nyo kange kunti muka kwar do yori kakka ter waki wakerer kakka tero yori nye kakka bwatiye kakka yerang ka.
\v 13 nagen chero yilam yanglang ki kakuko cho anto wom chi ata nung cho mor kira ko ata nang yorka nagenek chin ki dimen ki dimen mane.
\v 14 no wo nagen chero timfrinati yo luma nagen chero.
\v 15 Chano gwam yo nagen mwero twimo mwan lem luma la cho ki bwichi chan fiya chera dila tamwi tiber kerek.
\v 16 La kom nyombo kom ku'u kwama ka yuwa tangbe yim more kima ka?
\v 17 No kange kangum ku'u kwama, kwama ati kangum cho di louh kwama fiye wuchake kom ko nyo ken.
\v 18 Be kange a bo de dor cher chano kange more kume chon nii nyomka yulanne ko wo kaldowo la cho yilam kule, wori chon yilam nii nyomka yulannek.
\v 19 La yomka yualannek kale ko wo kulen fiye kwama wiye wori mulangum mulange nyo. Cho ki taa nob yomka yulannek mor kulenke chiye.
\v 20 Nyo kwama nyumom yulan maka kulenek ko.
\v 21 Nyo kange kungka dorek man ki no ber wori dikero na kume.
\v 22 Bwen no Bulus ko Afolos, ko Kefas, ko Kale ri, dume kange bwar dikero chanawe, dikero bwiti gwam na kume.
\v 23 Kom neken na Almasiya che, Almasiya neken na kwama che.
\c 4
\p
\v 1 Wo cho kambo ka tunyo tiye, tami canga Almasiya kange nob taka yulan kwama.
\v 2 Mwerum kange wuro, ciki cwi nob tomange na yilam nuboken.
\v 3 La fiye mi wiyeu diker biduware nakom mamen bolang, na kange ku'u bolange wuro na nuboce. Nyori mani ma, mador miro nen bolangti.
\v 4 Ma nyombo tano kange kwaneri wi dor mirdi, dila wuro mungbo na dike mi manki bwirangkerer. Kwama niwo amamen bolangtiye.
\v 5 Nawori kom mwatire bolang na nyimde diye ce lam, na kwama yilau, an fwetangum gwam dike yurangum nangen kumtacileu, na yilo chi wubangi kwaner niri na nerece. na nimde nubo kwarub winti-winti na fiya chunenr cehro kwama nen.
\v 6 Kebmibo, mi ki cob deije wuro wi dor mir kange Afolos ki dor kimer, kambo nyo wi nyo chungayek kang merang dikero no tokki kom kumde diker na wo mulangum me. nayilam nyo kati yilo kange tiber kimer ta fwinti ki cin la kange dor kange.
\v 7 nacho we wo to buni cqika tiber kumer kanhe kangem be? nye kom cike nawo kebo wo ci nekom koni ye? no koniri kom yoweri nyebwi kom kung dorti na dike kebo nye?
\v 8 kweri kom fiyam diker kom dotiye, kom terum nagen liyaro yilo kebo kange nyo! dong dong bilangtum mimbo nakom fiya liyar, dike bwiye nabi ma liyar warikange kom.
\v 9 ki nung nerermi? nyo nob nangen kwma na dong dong wi tikako cuwam bwire tami na nuboburo na nawo ci mwaticinan bolang bware. chin yilam diker toka fou kalewo, fou nob tomangenin, kange niffir.
\v 10 Bin yilam nubo mani ki yulanne nyo ki almasiya. La kom nob nyomka mwor almasiya. Nyo nob yaretinim wi, La kom nob bi kwaneb, kebo nob yarang ka.
\v 11 Yaken na wruo yeu bika nob wurab kange dulomwe nubo manki belle wuro yoriyeu, min nuwa bibukero bwira bwirau mor luwe.
\v 12 Dotange fiya nyo kambo ken, nyoki manang nangen ki kang yek no ci ko nyori nyo bilangci kambo ci neyo dotange di, nya mwirumbo.
\v 13 Ta no ci kwanyo kineredi, nyo ki tok ken nungi. yon yilam, di nawo ci yilam ki nyo nob. nyimangka fou kalewo kange chinge bowo la dwitiye gwam.
\v 14 mi mulangbo dike buro nan dokkom kwenduwenen, wori nan makimen ywelka tami nob cwikako bibeiyo lomi.
\v 15 Bwentano kom wi ki nib takako bikate kwob mwor almasiya, kom man ki teb ducce. dikebwieyu min yilam teh kume mwor almasiya Yesu wi wabbero nen.
\v 16 Na weu min dubkom, kom ma namiu.
\v 17 Cho diker bwii man twom nen Timoti bwe ma chwitiye kange ciyaka mik na bi bwenan co Teluwe na nung kumen nure kambo ma merang cinen ku wabeu.
\v 18 Na weu kangum kumenbo yilam nob kunga dorek, ci mati tani mani ma bouti kumen.
\v 19 Dila man bou kumen kebo wuro a kutang tiye. Na teluwe nungi nyori, na nimde kom yumom kange ker nub kung ka doreko.
\v 20 Liyar kwama ro kebo ki tokka la ki filang.
\v 21 Ye mon cwitiye, nbou kimen ka? ki dang ka kaka limer kaka bweldo limer.
\c 5
\p
\v 1 Nyim nuwaki burotum wi tiber kume, twati burotumero wore chi ciyabo ciko mor nubo nyombo kwama nen. Fulen kerero minuweu incho, kange more kume dati ki wi kece.
\v 2 Kom kundorti kambo tak! kebo firnerer daten komatiya? Co nii wo maniyeu, in tamnyo atin cokumco more kume.
\v 3 Ta bwen no mi mani kange kom mor bwiye duwaleu, dila mi wari kange kom yuwa tanbagek, kweri min warum wuro, tamnyo miki nowi.
\v 4 Ki kiini kom mwerkangi kiden Te kwama be Yesu di, Yesu tangbe miko wi wari kange kom mor Tekwama Yesu, kweri minma niiwonin bolang.
\v 5 Mi ma nyo natin neken bwe kelkele niiwo twalum bwiyo, na yuwa tangbe ceko fulom ki dume te kwama.
\v 6 Kung ka dorek kumeko yorbo. Ka nyombo kambo cham fuwambo nyo bi duwar ki kanghun mimbo gwam?
\v 7 Kom nirom dor kumero wucak fiye can fuwambo wiyeu, wori nakom yilam na cwen, dila tiilita wuro mani ki ca fuwam. wori Kiristi kwame duklemu yabka beko chin twim fiang kico.
\v 8 La nyori dila bi more duklumebeu ki camfuwam car, cam fuwambo wuro no ki dambo bwireu. Naweu, bi ma duklume be ki Tiilita mani ki chamfuwam chari bilenkeret.
\v 9 Min mulang kumen mor bifumer tomanger mir mi ki kom mwerkang re dor kange nubo ma kayaka tiye.
\v 10 Kebo nubo ma kayakati dor bitiner mitok tiye, kaka nob nungumgeb, kaka nob kub, kaka nubo bwangten fulen tiye, tam katim dubom biro dorbitinenreru.
\v 11 Dila naweu mi mulang kumenti kom mwerkan dor kange nubo yim mor kayaka, kange nung nung, kange bwanka fulenek, kange nunger, kange norangka. kom care cari kange dwam do wuro.
\v 12 Tala ma manyi naman nubo biro mani lokwama ni bolang? La nyori ke kambo ka ma nubo wabe kwama nin bolang tiya?
\v 13 Dila kwama manubo wuro kaleneu bolang tiye. Ko cokum nii bwirko more kume."
\c 6
\p
\v 1 Tano kange more kume kwabkang ti kange ri, dila labo diker cayaken kabum nob bolangeb kange yambo kabum nubo bwangten kwamatiya? kaka kanyombo nubo bwangten kwamatiye ama dor bitinerro nen bolang tiya?
\v 2 Tano ko kama dor bitinero nen bolangtiye ri, dila kamfweki fuwakangka kereko bidumeka?
\v 3 Ka nyomba nibo bama nob tomangeb kwamabonin bolang tiya? la ano nyo mami bama keti yim kalem bo wonin bolangtiye?
\v 4 Tano kom ma ketito duwen kange finiyenin bolangtiri, yebwi kom yakenti ki dwan kerer fiye nubo yumbo kwama wiye?
\v 5 Ma to wuro kom nuwa kwenduwe. kange win mani more kume wuro kiyilen a dol fuwakangka kereti tiber kumera?
\v 6 Dila nii bwangka kwama yakenti ki kiyange kice nii bwangka kwama mubolange kabum, niiwo nyombo kwama.
\v 7 Bwini lomkangkako noti tiber kiristareu dangi fwefwe ciko. Yebwi manikom ciya dotange tiye? Yebwi mani mwa ciya wung likatiye?
\v 8 Komki bwikom komma nninin yorbo kom wunglichiti tak.
\v 9 Ka nyombo nubo mani ki cakcakeu mani fiya kwali lokwamatiya? kom nere bilenke dor cwerker. kange nob kayaka, kange nubo bwnagten fulentiyeu, kange nob burokab, kange nabarubbo burotumer, kange nubo merang buroka tiye.
\v 10 nob kub, nung-nung, fule, buroka, nabarubo ma buroka tiyeu, nii kange mani morece afiya liyar kwamarti.
\v 11 kangem kumenbo kino nyo dila chin nirimkom wucak, chin neken kom kwama nen. fiye yuwa tangbe kwama beko wiyeu.
\v 12 Dikero gwam dong dong fiye mi wiyeu, dila kebo dikero wucake, diker nagener. Dikero gwam dong dong fiye mi wiye, dila mani maciya dike kange a cumomye tiye.
\v 13 Carito kin morefuye, morfuye kin cariak, Dila kwama an cutang chiwigam. Chi ywelbo bwiyo nama kayaka. Dila nyori ki Tekwama an ne bwiyo diker.
\v 14 Kwama a kung Teh mwe kange kange bo kibikwan dorek cek.
\v 15 Ka nyom bwikumeu kutelti Almasiya? Mantu kutelti kwma ro nan mwerco kange burotuma? kwama a cukum.
\v 16 Ka nyomba wuro murom kange burotumeri, yilam mwerum bwi kange ca?
\v 17 Kambo bifumero tokeu, Chi yobeu chiyan knage yilam nagen win. Dila wuro mwerum kange tekwamari, cin yilam yuwa tangbe ko win ka co.
\v 18 Ko cwam kayakako min, bwiraka kere wuyak niifir mati ki bwice, dila niifiro ma kayaka kotiyeu kima bwiranka lama bwiceu.
\v 19 Ka nyom bwikumeu yime yuwa tangbe kwamako wucake, wuro yim more kume, wuro ka fiya kwama nina? ka nyombo kom kebo na dor kumeroce?
\v 20 Chi ten kom ki fene. La nyori, kom duktang kwama ki bwikumeu.
\c 7
\p
\v 1 La dor dikero wo kom mulnag meneu, "Yori kabo nii a kere nawiye."
\v 2 Dila ker cuwakatini dor bwiratum, daten nii a yilam ki wice ri nawiye ken a yilam ki bwece.
\v 3 Bwayileu daten a ne wice dikero wo yilam na wice ceu nyo nawiye ama bwecenen tiye ken.
\v 4 Na wiyeu man ki bikwan keret dor bwiceronen, la bwece cike. Nyo ken nii luweu mani ki bikwan keret dor bwicero nin. dila wice cike.
\v 5 Kom kwak re bwiti wabkanka, no kebo wo kom ciya cuko bwiti kom nawo kumenin bi duware. kom ma wuro na kom neken dor kumero duloh. la nakom wab kangi wari tak, kati tila bwe kelkeleu cuwa komti bwini taka dorek kumeko.
\v 6 Dila mi yikom wuro na neka yulanek kebo na werfun ni ce.
\v 7 Man cwi nubo gwam yilam na mo. Dila kwama nerangbo luma nereko kidimen-kidimen. kange ki wang luma nereko wo kange ce wang ko wurendo.
\v 8 Ki nubo buro nabeu kange natubo nabarub cebo bwiyameu, miki an yor cinen ciya nare na mo.
\v 9 Dila no mani ci ya dol taka dorek tiri, ciya narangum. An la cinen diker ciya narangum kange wo kuruu a tum ci tiyeu.
\v 10 ki nubo wo narangumeu ma neci werfundo woti kebo mo, la Tee kwama- Na wiye a kubo kubore lo bwece.
\v 11 Dila no cin kubo bwece nin ri, ca nare kange nii kebo nyori, ca ywel kangum tibercero kange bwece, Nii nabareu a yware wice.
\v 12 La ki tangnumbo miki, mo kebo Tee kwama no kange nii wi ki nawiye wo nebo bilenkeri, no nawiyeu co ciya can yim kange cori, ca ywaco re.
\v 13 no nawiye wiki bwece wo nebo bilenkeri no bwece co ciya can yim kange cori ca dob core.
\v 14 wori, Nii nabareu wo nebo bilenkeu yilam wo cii cokcokeu ker wicer, la nawiye wo nebo bilenkeu yilam wo cii cokcokeu ker bwecer. kebo nyori, bibeyo lokumeu mani a yila ti wucak. Dila kibi com ciin cokumcii coke.
\v 15 Dila no buro bilenkeu curi, dom co a yaken ti no bwi nawori, noro wo nii nabareu teweu kaka nawiyeu, mani dor cer kwama cobo nabi yi mor fuwor neret.
\v 16 Mwa nyom nyi, mo nawiye keno mwan ceer bwe meri? kaka mwa nyom nyi bwayile keno mwan ceer wimweri?
\v 17 Bwenno nyiri, kambo kwama nerangbo dikeor yilam be ki dimeneu, nii a ma nangen do kambo kwama cou cew. wuro werfun miir ki bi kurwabero nin gwam.
\v 18 Kange wi wo biyen biye lar fiya co cii cwo cou naci ne belenke? ca dore naci yilam na nii biye bo lareu. kamnge wi wo biye bo lar ki kwamawo cicwo co mor bilenke? ca biye re lar cero.
\v 19 Biye ka larek kange bwini biyeka larek keb diker kwomkak. Dikero dateneu neak durek ki werfun
\v 20 Nii a titi mor bicoro cii couceu. Fiyaco kwama cwo co naci ne bilenkeu.
\v 21 Mwin changa fiyaco kwama cwo nena? kwom de dor mwer dor cer. Dila no mwan fiya nure ceer kari, mani nyo.
\v 22 Wori nii wo kwama cuo co fiyaco cin cangau fiya ceerka kwama nin. Nyo tak, nii wo kebo canga fiyaco kwama cuo co nanci ne bilenkeu, canga Almasiya.
\v 23 Cii teen kum ki kener ducce, nyori kom yilam de canga nobeb.
\v 24 Kebmibo, bwenno nii fiya dor cero mor ye fiyaco ci cuo co naci ne bilenke ri, bi yilare kwama nen bwin.
\v 25 dor nubo buro narangum bo wiyeu, ma mamni ki werfun kwama nen. Dila maki tok dikero mato daten ne na nii wo ki cii bwini kwamak, lan ciya ka.
\v 26 Matori ker kungka nerek ko you tiyeu, yori kabo nii a yilam nawo ci yimeu.
\v 27 Mwi bwam ki duka naka nawiye? dore ywaka cek. No mwi manki nawiyeri, dore naka nawiyek.
\v 28 Dila no mwin nam ri, mwi mabo bwirang ke, no bubiya wo nambo wiyeu nam di, ci mabo bwirang ke. Dila buro narangumeu an nuwarang dotange tini ki denmwer-Kidemen, la ma cwiti nami cok kom more ce.
\v 29 29 Dila wo miki, kembibo kang kene ko da dum cuka, tabti na wo, yaken cuko kab, nubo ki natubeu a yi namwi cii man cuko.
\v 30 Nubo ci wiye tiyeu a mani namwi kebo nubo ci wiye, kange buro ma bilangtum tiyeu namwi kebo nubo ma bilang tum tiye, Nubo tenang diker tiyeu namwi cii man ki diker.
\v 31 nubo buro ma nangenti ki kale weu a mare namwi ciin neken bikwan ceer maka nangenek ki kaleu, wori wank kale kowo atii dim.
\v 32 Ma cwi nakom fiya ceerka ki komka tini. Nii wo na beu, ki bulnag ki diker yilam Tee kwama ce, kambo a ciya ti kange ce.
\v 33 Dila nii wo na meu ki kwama dikero dor bitinenereu kambo ci lunga neer wicero tiyeu.
\v 34 Neer cero tikangum. Nawiye wo nabeu kaka'a bubiya ki kwa'a diker yilam kwama ce, kambo ca neken dorceroti bwi kange yuwa tangbe. Dila nawiye nameu ki kwom dor dikero kale neu, kambo bwece a nuwa luma cek tiyeu.
\v 35 Ma tok wuro na tikang kom, kemi nan dok kom totange. ma tok wuro ki dikero yor-yore, na kom neken dor kumero Tee kwama nin kambo diker kange mani a kwom kom tiye.
\v 36 Dila no kange kwati ki mani ci ma bubiya conin dikero dateneri, no bubiyau cum cor nakar, takeu no tam nyori, ca ma dike ci cwi tiyeu. Kebo bwirangke ca matiye. Cii ya kangum.
\v 37 Dila no cin tiim kibi kwan ner cerdi no kwom cobo catin tom dor cerori, no cin tum mor nenerce can ma wuro ri, na ci yomre bubiyace ri, can mani yora.
\v 38 La co nii wo nam bubiyaceu mani dong dong, tak ri, wuro ciya ki mani ca na'a bubiya cetiyeu mani la kece ceu yorak.
\v 39 Bolangko bwam na wiyeu ki kwama wo bwece ki dumeu, Dila no bwece bwiyamri, cin tin nam kange nii wo ca cwitiyeu, la a yilam mor nubo lo Tee kwama.
\v 40 Duwal mor warkemiu, catin nuwa luma duce no ci yiken kambo ci yimmeri, takeu mi kwatiri mo ken man wiki yuwa tangbe kwama.
\c 8
\p
\v 1 Naweu, dor caritowo bibwitinineu, bin nyumom biki gwam be bin wirangi ki nyomkak. Nyori kako bouti kurka taryek dila cwiuka wi ki muka.
\v 2 Yomkako kwabi ki cii nyumom diker ri, nii cuo nyombo kambo daten ca nyumom tiyeu.
\v 3 Dila no kange cwii kwamari, cin nyumom ni cwo.
\v 4 la ker caka caritoko ca neken ne bi bwititiyeu, Bin nyumom biki bibwiti kalewo kebo dike kane tak ri, kwama kange man cum wo wiineu.
\v 5 Bwenno dike cii cwo tiki bibwiti ni wi dii kwama kaka dor bitiner, (Kambo bibwitini kange teluwe tinim wi rangi kila nyeu.
\v 6 Dila kwama win cwar fiye bi wiyeu wo dikero gwam ceru cineneu, wo kercer bi yimcu, kange Teluwe Yesu Almasiya wiin, wo cinen dikero gwam fiya fwelka, cinen tak bifiya fwelka.
\v 7 La nyom kakawo kebo nubo gwam cike. Nyori kangembo, fiya co wab fulen, La cin ca carito wo na dikero cii neken bibwitiyeu. La kwarum nere ceu, yilam ki duti wori kwambo.
\v 8 Dila cari mani a yatiki bo kwama nin. Ba bwirabo nobi cabori kaka bi cob co diker nobi caari.
\v 9 Dila ko nhyumom ceerka kume ko yilam bo dikero a dok kangeti wo kwambo mor bilenke kottang ka tiye.
\v 10 Ki dangne no yilam nii kange wo bilenke ceu kwambeu to nen mo nii mwiki nyom kau mwin ca cariti mor bikur waber bibwititi mwa dok kwarum nere ceu kwambeu bikwan caka dikero cii neken bibwiti ya?
\v 11 La ker nyoka ko mwiciko dor bibwitireu nii wo kwambeu, keebe wo Almasiya bwiya kercereu, fiya bwari.
\v 12 Nyori, no mwi ma kebmwebo nin bwerang ke, mwi dok ner cero kwambeu fiya der di, mwin ma Almasiya nin bwirang ke.
\v 13 No cari atin dok kemi kot tangkari, mani ma wo nange ti tak, kati yila in kwob kebmibo nin yare.
\c 9
\p
\v 1 ma man ki ceerka ka/ ma kebo nii tomange? Ma to bo Yesu Teluwe ba? Kom kerangbo nangen kaner Tee kwama nina?
\v 2 No ma kebo nii tomange tangaum nobebo nin di, min co kumen. Wori kom warke nangen tomanger miro Tee kwama nin.
\v 3 Wo co kwicank miko nubo buro cuwaye tiye nin.
\v 4 Ba manki ceerka bi ca bi noo ka?
\v 5 Bi mani ki ceerka na tuu dor bero nin natubo ne bilenke kambo tangnum nob tomangebo kange yitub Tee kwama, kange kefas ca?
\v 6 Kaka ka Barnabas kange mo wo manki bikwan neret naci mare nangen na?
\v 7 We yilam nii kwene ki kemercer bila ce? we co tola bi tuttuiri cabo bi tutti yo more ce? kaka we yuwa bicir di nobo yir cere?
\v 8 ma tok dikeniti buro kibi kwan neret nii fira? Werfundo tok bo nyo kena?
\v 9 Mulangum mulange mor werfun Musar "Kom dok tende Muzzle nyi nenner ki kwama wo ci fuwa range cam tiyeu." La nenne kibi com kwama tok ker to dorcere?
\v 10 kebo dorber ci tok kera? ci mulangum kibo wori nii wo kaka tom tiye ki kaka ki yoka nererk, rila wo fuwarange cam tiyeu a fuwarangi ki yoka nererk can fiya wi.
\v 11 No nyi fii diker yuwa tangbe more kume ri, la diker bwei bweiye, fiye nyi wiye na nyi fiya kwilen kumena?
\v 12 No kangem bo ca luma cerka kume ko wuro ri, nyi man ki wo laa wo ceu ka? kawo nyi mabo nangen ki ceerka kowuri la nyori nyim bim ner ki dikero gwam kange. wo nya bou tiki tii ka fulenYesu Almasiya.
\v 13 Kom nyombo komki nubo buro ma nangen do wucakketi mor bikur wabe reu ki fiya cari bikur wabe ra? ko nyom bo nubo ma wabe ti tancilan do wuccake ki fiya carito mor diker ci bouti cuko tancilando wuccaka?
\v 14 La nyo tak Teluwe kwma tokke ki nubo buro tok fulen kerer cero tiyeu a fiya cari cero ki fulen kerero nin.
\v 15 Dila ma mabo nangen ki ceerka kowo. Takeu ma mulang bo wuro ri nakom ma men diker dor cer. an lamen diker in bwiyam kange wo kange man wo a ywamye bitenan bo wo tiye?
\v 16 wuri no mi tok fule kerero tiri, ma manki dikero a dok ye bitenam tiye, wori min mawo. A kwann ye no ma tok bo fulen kerer di.
\v 17 La no mawuro ki cwika miik ri man wiki cuner. Dila no kebo ki cwika mik ri, duwal man wiki nangen do kwama neyereu dor mir.
\v 18 Nye cuner miro? ri kambo ma tok fulen kere ri, matin ne nubo fulen kerero ki luma nerek kebo ki kemer nyori mani ma manengen ti ki ceerka mor fulen kereo nineu.
\v 19 Bwenno min fiya ceerka fiye gwammeu, min yilam canga nubo gwamme ri, nami fiyau ten kangem nubo.
\v 20 Fiye Yahudawa wiyeu, min yilam nii Yahudawa na min fiya ciya ka Yahudawa wak gwam. Ki nubo bolangko ma liyar ceer tiyeu min yilam na ni bolang ma liyar ceertiye nami fiya ciyaka nub bolange.
\v 21 Ki nubo mani mor liyar bolanger reu, min yilam na ni wo mani mor liyar bolangere. bwenno ba cer bo mor bolang kwamak miki bwimiyeu, dila miki no mor bolang Almasiya. Mi ma wuro nami fiya liyarka nubo mani mor bolangekeu.
\v 22 Ki nubo wo kwamang beu, min yilam mi manki bikwan nami fiya ciyaka nubo kwamang beu. min yilam dikeni buro gwam ri bwenno a manyi ri, matin ceer kangembo.
\v 23 Kom nyombo cwaka cwokek.
\v 24 Nubo cwatiyeu ki cwa gwamce, dila nii wi ki yore nan cwake ra? cwa namwi cam nando.
\v 25 Nii lore ki merang taka dorek mor dikero gwam. cii ki ma nyo naci fiya nando kayati kayau, dila beu biki mani nabi yo wuro mani kaya reu.
\v 26 Wo co kando mi cwam tiyeu. kebo na nii wo cwacwak ti koniyeu. Won co kambo ma kwam kang tiye kebo na ni wokwa yuwatiye.
\v 27 La man dok bwimiu yilam canga, ri kati yilo kambo mi yi kangembo fulen keredi, ki bwiri ci cokum ye.
\c 10
\p
\v 1 Ma chwibo ki yilam kebo ki nyomka kebmibo tebbebo gwam ki no tob bilorem kange chuu mor wima.
\v 2 Gwam cin yuchinen mwem Musambo more bilore kange wima.
\v 3 Gwam chiye ci cha ti yuwa tangbe wucake win.
\v 4 Gwam chiye chin noo yuwa tangbe wucake nyo wo ci no chwela yuwa tangbe ko bwanchinenten teyeu, chwelaka churo kiristi.
\v 5 La kwama nuwabo lima ki ducce more ciye la bitenti chiro watangum wi yera.
\v 6 Na weu dike buro yilam nungka binen, na bi yilare nob dilanka bwiyek dor dikero bwir wo bi dilantiye.
\v 7 Bi yilare nob wabe fulene na wo more chiyeci matiye. na wo mulangum mulange, "Nubbo yiken cha, noo la kwen loro".
\v 8 Bi yilare kayaka, na wo ducce more che mane. Mor kume win nubo bikate kwini yob chilombo taar bwiyam dor cher.
\v 9 Bi chuware Kiristi na wo ducce more chiye mane, La nachuwe twalangum chi.
\v 10 Ki mare fwenna na wo ducce more che mane, cin bwiya bwar kang ni tomange kwama wucake.
\v 11 Na weu dike buro machineneu na yilam nungka binen. Mullangum Mulange na yilam werangka, binen wo chile kale wo bo bineneu.
\v 12 Nyori ni wuro toti chin timeri cha ma nyora kari cho yari.
\v 13 chuwakakako kange mani wo bo kimen mani nubo nin gwamme, wori kwama ni bilenke. mani a dobti ci chuwakom wo a lam bikwan kumero tiye. Ki chuwaka chan ma kumen nure cherka, wo ka mwirumum tie.
\v 14 Nyori kom mi cwiti-cwiyeu, kom cwam fiye fulene.
\v 15 Miki yi kom na nubbo wuro ki nyomka, na kom warker dor dike ma tokkeu.
\v 16 Kwele bibwiyere wo nyoten bibwiyer tiyeu, kebo wo ki chike gwam mor bwiyale kiristi ka? Charito wo nya wulangeu, kebo wo bi chiko win mor bwiye Kiristi ka?
\v 17 Wori charito wiin, bo keneu bi ducce bwiyo wiin. Bin cha chari wiin gwam be.
\v 18 ki too israila mor bwiye, kebo nubbo buro twi nuwang tiye cha dikero tangjilanko wucake tiye ka?
\v 19 Ye mi toktiye, ki fulen diker ka? kaka charito ci ne fulen neu diker ka?
\v 20 La miki tok dike buro nubbo nyombo kwama, nob fulenneb ki ne ninga dike buro, kebo kwama. ma chwibo ki mwerkang dor kange ninga.
\v 21 ma ka noo kwele teluwe ti kange kwele ninga.
\v 22 Kaka biki kang teluwe nin ner mor kiye ka? bin kwami bin lacho ka?
\v 23 dikero gwam na wo yor yore, la kebo dikero gwam ki tikaliye. "Dikero gwam na wo yor. yore," La kebo dikero gwam wo muu ni tiye.
\v 24 Kange nii a dore dike yor yore dor chero che komi, nyori cha do dike yori ni chi wariye.
\v 25 Kom cha dikero gwam ci miti fiye miyaka, kom mere bi mer more nere.
\v 26 Wori "Kalewo na Teluwe che kange dike more che".
\v 27 No nii nyombo kwama chuwo nen chaka chari di, mwen chiya mo yari, cha dike cho ne nenneu, mere bi mer mor nere.
\v 28 La no kange yinen ki "wo chin wabum fulen chiko di" chare, ki ker nii wo yi neneu kange ker meka nererk.
\v 29 Meka nerek ni wineu, kebo mweu. Ye a bwiti war neri kange a warkerti dor cherka mike?
\v 30 No min cha charito ki buka kangek ri, ye bwi chiya toyeti dor dikero wo ma ne buka kangekeu?
\v 31 Nyori, no mo cha kaka noo, kaka dike mo maneu ri, mani gwam dike a bouti ki duktangka kwama ke.
\v 32 Kom yilam dikero manki diker yaret Yahudawa nin, helenawa nin kange mwerkangka nubbo bwan kwama nin tiyeu.
\v 33 Nyo tak kom ma dike wuro nubbo gwam a bilangtiye. Ma dobo yokka dor mirek kini, miki do nubbo nin ducce. Ma wuro mna fiya fuloka.
\c 11
\p
\v 1 Yi yilam nob merangka ki mo, na wo min nii merangka ki Kiristi Yesu.
\v 2 Na weu min chaklang kom wori mor dikero gwam kom kwayeti. Mi chaklang komti wori kom tam kibi kwan dikero ka chiya chikeu dong-dong na wo ma nekome.
\v 3 Teluwe nubbe gwam, teluwe nawiye nii nabare, kwama cho teluwe Kiristi.
\v 4 Nii nabare wo kwob dilo kaka ker dukumer, dor chero chumom chumeri nebo teluwe dur.
\v 5 5 La nawiye wo kwob dilo kaka tok ker dukumer dor chero chombo chomeri, nebo teluwe che dur. Won yila na dikero namwi dor chero charum-chare.
\v 6 No nawiye mani a chwom dor certiri, cha mwatum yiri cheto bi kwenje. No diker kwenduwer nawiye na mwatum yiri duwe cheri kaka charum di, cha chumom dor chero.
\v 7 nii nabare mani a chumom dor cherti, wori chon cherken kange duktonka kwama, La nawiye duktongka nii nabarek.
\v 8 wori nii nabare chi fwellu bo nawiye nin, nyori, nawiye chi fwellu nu nabare nine.
\v 9 Chi fwelbo nawiye nin nii nabare, nawiye chi fwellu ki nii nabare.
\v 10 wuro cho dike bwi nawiye a yilamti ki yirom bikwan keret dor chere ker nobb tomange wuccake.
\v 11 kebo nyo tak ri, mor teluwe nawiye yibo dor cher fiye nii nabare wiye, nyo nii nabare keneu yibo dor cherfiye nawiye nine.
\v 12 na wo nawiye bou nii nabare, Nyo nii nabare bou nawiye nin, dikero gwam bou kwamam nin.
\v 13 Kom warkero ki bwikimi, yori kabo nawiye a kwob dilo kwama nin dor chero wumom-wume ka?
\v 14 Kebo nyo yim bembo ki bwichi merang kimen ki no yiri nii nabare chwiyemi ri diker kwenduwer chinene ka?
\v 15 Kebo nyo yim bembo ki bwichi merang kimen, no nawiye ki yirito chwiyem chwiyemeri, duktongka che ka? wori chi necho yirito na yilam diker chomkar.
\v 16 No kange wi ki kwalkan ke dor dikero wori nyo manki dike kange nyo bwanten kwama.
\v 17 la mor dike bwangu kero weu, mani ma chaklang komti, wori no kom mwerye kangi ri mani kom ma dikero ken kom ki maka dikero bwir.
\v 18 Ki terka, min nuwa no kom nob kwamab ki mwerkangi ri, yalkanka wi more kume, mor kange min chiya chiko.
\v 19 Wo an tam yalkangka wi muwore kume, na nnyori nubbo chiya chikeu na cheru more kume.
\v 20 wo no kom mwerkangi ri kebo chari kwaka ki teluwe be kom chatiye.
\v 21 No kom chatiri, wo ki cha na che na tannebo cha chiye, kangumbo cham. kange nuwa wurati, kange nom ducce.
\v 22 kom manki luwe ka chati, ka notiwiye ka? kom chweye kangum mwerkangka nob kwamab takeu kom ne nubbo manchike dotange. Ye ma yikom tiye? chaklang kom ka? mani ma chaklang komti wonin.
\v 23 Wori dike ma ywou teluwe be nine cho mi ne kom tiye, teluwe be Yesu kume chi miyem cheu tuu tii Liita.
\v 24 Bwiko cho bu kangeri, cheom wulangi chon yi ki, "Wo bwini chi ne komme, kom mawo na kwakako che kange mo."
\v 25 Nure wo tak chon tuu kwele bwiko tii llitau, chon yi ki kwelewo na norro fwirko che chi chiya chike mor bwiyale mi. Kom ma wo kir-kir na kwaka miko che.
\v 26 Dike ka cha tii liita we, ka no kwele kom ki kwadir bwaret teluwe be ya chiko bi diye cha boutiye.
\v 27 Nyori nii wo cha tiyowe, noo mor kwele teluwe be ki dike datenbe ri, chin ne dikero doatnge bwir bwi kange bwiyale teluwe be.
\v 28 Nyori kom ter chuwaka dorek kumeko nimre kom cha tii liita, na kom noo mor kwele wo.
\v 29 Wo no cha noo, tikambo bwiyeu, cha noo dor chero nin bolang.
\v 30 Cho muwore kume kangumbo manki bikwan, nuwabo luma, kangum kimembo dam dum.
\v 31 La no bi chuwa dor bero tiri mani chiya ma binen bolangti.
\v 32 La no teluwe be ma binen bolangri, biki mwekan, nyori na chi kuwa bore kange kale wo.
\v 33 Nyori kom yitub mibo no kom ningtang bwiti.
\v 34 No nii wo nuwa wura tiyeri, cha cham lo, la no kom mwerkangi ri, kebo bolang che. dor tanne dikero ka mulangu weu, non bou ri man nung kume nure.
\c 12
\p
\v 1 Dor neka diker na yuwatangbeko ceu kebmibo, ma cwibo kom manki nyomka.
\v 2 Kom nyimom fiya cuwo kom nyombo kwama, cin bolkom kulen fulenero mani tokkereu, ki nure kila-kila chi yaaki kome.
\v 3 Nyori mi cwiti kom nyimom kange nii mani wo a tok ker yuwatangbe kwama ri, ayitiki,"yesu chilum-chile", nii mani wo a tok ki,"yesu teluwe, kange yuwa tangbe wuchake ri."
\v 4 Na weu neka dikero ki dimenti la yuwa tangbeko wiin.
\v 5 Wabe wii ki dimen-ki-dimen la teluwe wiin.
\v 6 nangen wii ki dimen, la kwama wiin wo na ma nagendo ti gwam mor gwamme.
\v 7 Nubbo nin gwam chin ne bikwan nungka yuwa tangbe nyanglang wo a yilamti ki nangen nubbo nin gwamme.
\v 8 Kange yuwa nyomkar, yuwa tangbeko wiin.
\v 9 Kange nin, chin ne cho bilenke, chon yuwa tangbeko chuwo wiin, kange nin, chin ne cho twaka cho yuwa tangbeko chuwo wiin.
\v 10 Kange nin chin ne nangen nyimantum, kange ker dukumer. kange nin chin ne cho nyomka, yalkangka yuwa tangbetini, kange nin, nyomka nyiini ki dimen-ki-dimen, kange nin fwetanka nyiini ki dimen-ki-dimen.
\v 11 Gwam wuro nangen yuwa tangbe wiin, tikan nubbo nen ti ki winti-winti na wo cha chwiyeu.
\v 12 Na wo bwiyo wiin, la ki mwantiyeu, mwantiyo buro cho bwiyo cho wiinneu, nyo Kiristi nin.
\v 13 Nyo yuwa tangbeko wiin chi bo gwam chi yubinen mwembo gwam mor bwiyo wiin. Yafudawa kaka Heleniyawa, chnaga kaka nii chokkum-choke, gwam chi mabo ba no yuwa tangbeko wiin.
\v 14 Wo bwiyo kebo mwan wiin, kila kabo.
\v 15 No nako yii ki, "Wori na kebo kang, mi mani mwan bwiyer". Wo mani ywacho yilaka mwan bwiye.
\v 16 No tuuwo yi ki, "Wori ma kebo nuwe, ma kebo mwan," Wo mani a ywacho yilaka mwan bwiyeti.
\v 17 No bwiyo gwam nuwari, a nuwa kero ki ye? No bwiyo gwam tuu ri, a twi diker kiye?
\v 18 La kwama ywel manwti bwiyero winti-winti mor bwiye na wo cho chwiyeu.
\v 19 No chi gwam mwanti wiin di, la bwiyo ki nofe?
\v 20 Wo mwanti bwiye kila, la bwiyo wiin.
\v 21 Nuwe mani a yii kangko ti "ma cwinenbo" kaka doro yii naako, "Machwinenbo".
\v 22 La mwanti bwiye toti namwi bukkeu, chi yoryore.
\v 23 Kange mwanti bwiye, yorbo toka, bi nechi durti duche, mwanti bwiyero yoryore wi ki. dur wo la ciye.
\v 24 Channeu mwanti bwiye chwibo dike buro, kwama mwerkang bwiye, ne durti duche mwanti bwiye man chike.
\v 25 Cha ma wo na yilam yalkangka mani mor bwiye, la na mwantiyo tokan bwiti ti kambo keng.
\v 26 La no mwando wiin nuwa dotange ri, mwantito gwam nuwa dotange wari kaka mwando wiin no chin ne dur di, gwam mwantito bilangi wari.
\v 27 Channeu kom bwi Kiristi kange mwantito bwichiyeu.
\v 28 Kwama yo mor nob mwerkanka chek, wiineu nob tomangeb, yobeu nob dukumeb, taareu nob merangkab, bwanteneu nob maka diker nyimankar, neka twaka, buro ma tikali tiyeu, buro ma nangen kale tiyeu, kange buro nyimom nyiini ki dimen-ki-dimeneu.
\v 29 Gwam che nub tomangeb ka? Gwam che nob dukumeb ka? Gwam che nob merangka ka? Gwam che ki name twaka ka?
\v 30 Gwam che chi tokerti ki nyiini ka? Gwam che fwetang nyiini tiye ka?
\v 31 Do nekako dur ki kor neret. La man nange kimen nure datenneu.
\c 13
\p
\v 1 Ta bwenno yilam miki tok kero ki biyendi nuber, kange wo nob tomangeb kwama bo cori cano mimanki chwikari, min yilam na dinglinge ki dikereu, kaka nyorako kidineru.
\v 2 Ca bwenno yilam minwiki ker neka dukumeri, dila min nyumom bilenke yurangum yurange, kange nyomka gwamm, cano miki bilenker tenang tenangeu nawuro matungum cwelaktiyero. Tano mi manki cwikari, mi kebo dike kange.
\v 3 Ta bwenno min neken dike micike gwam nacin nob buneberi, nan neten bwimiu naci twime.
\v 4 Cwika wiki yobka nerek kange dikero ken, cwika mani ma kurom kaka cukka dorek. Cwika mani dang kunka dorek.
\v 5 Kaka mani wab dorcer. Mani kang ner wulom, mani kiye tenanka kereko bwir.
\v 6 Mani nyori, ci ma bilangtumti, ki bilinkerer.
\v 7 Cwika binerti mor diker gwam ne bilenketi. diker gwam, we ki ciyaka dikerek gwam, bwa nerti ki diker gwam.
\v 8 Cwika mani dir, Tano tomange dukum tinim wiri, anbou ya cum. Tano biyentinim wiri, ciyan lerangum. Tona nyomka wiri ciya kom.
\v 9 Wori biki nyomka dii-dii takri biki dii-dil.
\v 10 Kambo wuro dimdiyeu boweri ciro dibeu ancum.
\v 11 Min bi bweu, miki tok kero na bwe, miki kwadikero na bwe, miki hujo na bwe. kambo malam niiyeri min cutang bibwetiwowi.
\v 12 Naweu bititoi mwin mor nuwe tirome, dila diye tikob kange tikobe, naweu min nyimom biduwar, dila diyecori man fiya nyomkako dimdiyeu kambbo cii mameu nyumkako dimdiyeu.
\v 13 lawnaweu dikerewo taareu inwi. neka bilingkek, yoka nerek kange cwika, dila wo teneg moere ceu cwika.
\c 14
\p
\v 1 Kom bwan cwikako takri kom citi dor dikerowo yuwa tangbe kwamamko nenin nobo, na ker dukumer.
\v 2 La niwo tokker kibiyenneu tokbo kange nob la konga kwama Dila nii kange mani nuwa coti wori ciki tok kero yurangum yurange mor yuwa tangbe kwama ke.
\v 3 Dila wo tok ker dukumer tiyeu ki tok kange nob naci mumci, naci bikwaneret, naci neci birim nerem tak.
\v 4 Wuro tok keroti kibiyondo kange ki mudorcer, dila nii tok ker dukumertiyeu, ki mu wabe kwama.
\v 5 Naweu mincwi kom tok kerti ki biyentinim. Mincwi kom tok ker dukumero laweu. Wuro tok ker dukumer tiyeu la wuro tok kerti kibiyentiyeu, (No kange fwetangi dob kwama bo nyimiri nanyime).
\v 6 Naweu keb mibo tannonbou kumer mitok kerti ki biyen tinim diri, kafiya dwika nyi kime? mani mati non nyikom ki dukumeri, kaka nyomka kaka ker dukumer, kaka merangka na nyime.
\v 7 Tano kulen kwabanka koworo manag ki dumeu na lirak kange bilifwiyen atin nedir dila mani cenin dirti kidimen kidimenri, kange anyem nyi ki wonco diro lirako kange bilifwiyen netiya?
\v 8 Lano ci cu cumen kidiro datenberi, kange a nyomomtiye? ki nangyo kange kom.
\v 9 Tano kom tokkaero manki nureceri, kange a nyomnyi kiwonco dike kom toke? ka an tokker, dila kange mani nyomti.
\v 10 Nyimanka man biyentito wi dorbitiner kidimen kidimen, dila mani winwo morecer nawo manki dike tokkiye.
\v 11 Tano ni nyombo diki tokkiyeu, mati yilam fabe fiye nii kere wiyeu, ni kereu an yilam fabe mintilak.
\v 12 Kinonyo kumen Dila kambo kom cen boka yuwatangbekotiyeu, kom cidor mor dwika muka lokwamak.
\v 13 Lawo tokkerti ki biyenneu ciya kwob dilo nabe ci fwetangi.
\v 14 Tawo kwob dila ki biyendi, yuwa tangbemiki kwob dilo dila nyomkamika yoktenbo.
\v 15 La, ye mamatiye? man kwob dilo kiyuwa tangbemik, nan kwobten dilo kinyomka mik. manko nure ki yuwa tangbe mik, nan katen nuwe kinyom ka mik tak.
\v 16 No nobonyori, tano mu caklang kwama kiyuwatangbe koniri, amangi niiwo kaleu attokki "atiye" dor buka kangko mu dontantiyeu noci nyombo dike mu toktiyeuri?
\v 17 Kom dang buka kangek nyimanka mani, dila kange dwibo ciko.
\v 18 Mibu kwamanin kang ti mi tokkerti, ki biyenim lawo kumen gwamm.
\v 19 Dilanawo min cwi na tokker mor lo wabe kwama nyiyo nung wuri ma nyimommeu na mu kangembo kange ker bikate kwob mor biyenne.
\v 20 Kebmibo, kom yilare bibei bikwanere, nyori kom yilam bibei fiye maka dikero bwir. Dila kwama kume a yilam nubo durece.
\v 21 Mulangum mor bwolange kii man tokker kange nubo biro fiye nob fabub biyenebbo wiyeu, kange toknyireyer fabuber. Kangewo gwam maniciya cuwa tuuti," in nuwa kwama.
\v 22 biyentinimbo yirom kebo, fiye nubowo nebilinker tiyenin dila fiye nuboro nebo biling kenin. ker dukumer yirom fiye nubowo nebiling ketiyening kebo fiye nubowuro nebo biling kenin.
\v 23 Dilano lo wabe kwamma atin mwerum fiye win natokker kibiyentinim, birombo kaleu kange birombo nebo bilingke dou mordi nami yiti kimon twelum twele?
\v 24 Tano kom tokker dukumertiri, niwo nebo bilingke douri, kero atin kece ciyatin warcinen warke dor kerero conin.
\v 25 Yurka nerek ceko atin ceru kale, la niyeco catin yarken bitinen ci wab kwama, atim toki kibocom kwama wikange kom.
\v 26 Dila yotak kebmibo? tano kom mwer kang nyiri, kange wiki zabura, merangka dukum biyem tinim, kaka fwetangka. Tokker diker muka lowaber kwamak.
\v 27 Tano kange tokker tokker kibiyendi kilaka ciko afiya nob yob kaka taar, dila ciya toktti kiwinti kiwinti, la kange na a fwetang dikero ciitoketi.
\v 28 Tano wuro a fwetangtiyeu maniri, gwammce ciya kumom lowabe. Dila kwarube ciya yidorciro keroco ki kwace kange kwama.
\v 29 Nyori nobker dukumero yob kaka tarr atokero, tangne ce a cwutuu warii nyomka dikeci toktiyeu.
\v 30 Tano cin nekange nyomka yimwi mor waberi, niwo ki kabau a kumom.
\v 31 Kwarub kume kan tokker dukumer kiwinti kiwinti, na wuyakkume kom merang dikerwi nafiyaen bikwan nerertak.
\v 32 Wori yuwa tangbek nob ker dukumeroo kino wari kange nob ker dukumero,
\v 33 Wori kwama kebo kwama kulomka na nero fuworece.
\v 34 Natubo akumom nyici mor lo wabe kwama wori, cii necibo ciyaka tokka kerek. nyiyeceu ciya neken dor ciro kambo bolang werfundo tokeu.
\v 35 No dikero kangewi cii cwiti na cii merangeri, ciya me bwetubcibo lo diker kwenduwer, nawiye natok ker mor lo wabe.
\v 36 Ker kwama ro bou kumena? laukumen kom ki kwama?
\v 37 No kange kwati kicinin tomange dukumeri, kaka cin nii ki dike wuro nyi mulangka cinentiyeu nyal bou fiye teluwe wiyeu.
\v 38 Tano wuro ko nuwaka diker kowori, cekeneu a nuwa core.
\v 39 naweu, kebmibo kom yilam kikuru tokka ker dukumer kambo ken, kom kore tokka.
\v 40 Dila a ma dikero wuyak nure datene.
\c 15
\p
\v 1 La naweu kebmibo mi kulomkumen ker kwamaro wuro mu yikom komyo kom manangen cikeno.
\v 2 Won cho ker kwamaro cii ma kumen dumecike no kom tam kero miyi komeu kibi kwana tim yilam nokom nebo bilingke ken dor cerdi nayime.
\v 3 Wori mane kom kwamage dike ro ken wuro ma yoki kaba lamti almasiya bwiya ker bwirang kerber, kambo bifumer cero tokeu.
\v 4 Ciin fwerum co tak, dila kwenum ki kume taare kambo bifumero tokeu.
\v 5 Dila dang jang dor cero kefas nin na nyime kwobcilombo yobe nin.
\v 6 Kambo nyeri lam dan dor cero nubo kwini nungin cikowin. Biro kangum cimbo wiki dume diduweno koweu, dila kangem cembo damdum.
\v 7 Dila kambo nyeri ya dang dorcero Yakubu nen kange nubo kwarub.
\v 8 Kibwiri, dangu dorcero minen na bwecibo dibe.
\v 9 Wori, mo mi dwel dwel mor nob tomangeb cebo nen. Midatenbo a coye ki nii tomange, wori mine lo wabe kwama dotange.
\v 10 Dila luma nerek teluwe toki ni fiyewo miwi nanweu, luma nere cero moremiyeu kebo koni dilan luma kwama wari kange mo.
\v 11 Dila naweu, mo kaka cii nya tok ker kwamaro nyo ka ne bilenke nyotak.
\v 12 tano ciin toki ki Yesu kwenum tuweri, cimanyi kangem kumembo tokti ki "Kwenka tuwek maniye?"
\v 13 Tano kwenka tuwek maniri cii kunbo Almasiya ken.
\v 14 Tano almasiya kwenbori ker nyero yilam dikero bwi koni yotak biling keret kumero yilam dikero bwir koni.
\v 15 Nyin yilam nob warkeb cwerkeb dikero kwamab, nyinti nyiki kungum Almasiya tuwe wendi kuncobo.
\v 16 Tano yilam kwenka tuwek maniri, Almasiya keneu ci kuncobo.
\v 17 Tano cii kunbo Almasiya ri, bilinkere kume na bwir komi nawotakeu kom mor bwirang kerer kumer.
\v 18 La birombo bwiya mor Almasiya yakcamce naweu.
\v 19 Tano kin cho yimbo win cwar biyo neroti Almasiya ninneri, la mor nube gwam bilanci diker cibwinir.
\v 20 Dila naweu, Almasiya kwenum tuwe, wuro dok cho ciyilam bika kabak mor kwenka tuwek.
\v 21 Kambo buwaro dou dor bitiner dor nii wineu kwenka tuweko kino nyoken.
\v 22 Kambo mor Adamu gwam cii buyameu, an fulo cii mor almasiya gwamken.
\v 23 Dila kwarubce wiki nurece; Almasiya, bika kabak, nayime birombo na Almasiya ceu ciyan fulou ki kume bokacek.
\v 24 na nyime bwiyeko an bwangu, ki kwama Almasiya a neken Tee kwama liyarotiyeu. la na nyime an tungum liyaro gwam, bikwan kerert bikwan duret.
\v 25 An ma liyar cero na wuro catin yoken nob kurombe cebo fou na tacok bitine.
\v 26 Buwaro co nii kiye bwiko wo ciya twaltiyeu.
\v 27 Dila "naci yoken dikero gwam fou natacok bitine." Kambo ciyi ciki cinyoken dikero gwam wuro dangum nyanglang mo mwerbo kange wo yoken dikero gwam cineneu.
\v 28 Tano dikero gwam kino kang cari, dila bwe keneu kino kang bikwan Liyare co nii neken dikero gwam kang liyaroken. Wo atim yilam nyo na Tee kwama yilam diker gwam mor diker gwam.
\v 29 Kaka'a ye abwiti kange birombo ci yucinen mwem burweremtiyeu? kwenka tuwek maniri, in yeyorak mungeko yucinentiyeu?
\v 30 Ye bwi bi mor chito kir-kire.
\v 31 Miti buyai kirkir. wuri cowo mitokti kicwikka dorekeu, kebmibo, wuro miciko mor Almasiya Yesu Teluwebe.
\v 32 Ye atikang yetiye nuwe nube, tano bukkani kange Afisari, tano kwenka tuwek maniri, "Naweu bica bino, wori fini ban buyam".
\v 33 Ciyabol komre wori "mwerka dorek kange nubo bwir kange yimbo kenti".
\v 34 Ko yi cooki! kom yiyim Cakcakem; kom care kaba ki bwirankeret. wori kangem kumembo manki nomka kwama. Miki tok wuro nan nekom kwenduwe.
\v 35 Dila kange an toki kii kwenka tuweko a manye? Co bwiyo wini ciya kwenti cike?
\v 36 Kom nubo nyombo diker kambo kenei dike mwa fiyeu mani ter dwikati an buyam bwiri.
\v 37 Dike mwe fiyeu kebo bwico a ceruutiye, in nunice komi. Wuro yilabo bikateri ayila dike kange kidimen.
\v 38 Dila kwama amnuce bwiyo kambo ci cwiyeu, wuyak nun diketininmbo kice bwice.
\v 39 Biyo kwarub kebo win. nawori bwiyo wi dwantibo wo bicireceu witak, bwi bilibeu witak, kange bwi jingeu.
\v 40 bwiyolak nawo dii kwama kange bwiyewo dorbitineroceu. Dila duktangka bwidikwako kidimen duktangka bwidorbitinero ceu, kidimen.
\v 41 Wori, bitirendo kange yilam kidimen fiye duktangka bitirendo wiyeu.
\v 42 Kwenka tuweko kinonyo dike cifiyeu diker yakcaker, wuro ci kungeu kebo diker yakcaker.
\v 43 Cii ficobo kiyoracek, ciin kungum cho dotangeka. cii fico mor deti, ciin kungum co mor bikwandoret.
\v 44 Cii fico kibwiyo kendo, cii kung cho mor bwidumer. Ta No bwiye kendo wowiri, bwidume wiken.
\v 45 nyo ci mulange, Adamu nii kaba yilam nii dume". Adamu bwiko yilam yuwa tangbe ne dumetiye.
\v 46 Kebo yuwa tangbe ko cou ter boka co bwiyo kendowo, na niyme yuwa tangbeko ceu.
\v 47 Nii kaba cirou bitine, fou dor bitiner. Dila cho nii yobe cirou kwama.
\v 48 kambo nii cho cirou bitneu kino nyo birombo ci fweleu kinbitine. kambo nii cho kino kwama birombo naceu nyoken.
\v 49 Kambo bikumki bwiyowuro cerkang bitineceu, nyoken bayila niiwo dii kwama tiyeu.
\v 50 Ma tok nawuro kebmibo miki nage kange bwiyale mani ciya to liyar kwamaroti. Nyotak, wuro yakcamti yakcau mani ca kwati wuro mani yakcareti.
\v 51 To, miyikom yurka bilinketi: mani ba buyati gwam dila ciya fulogumbo.
\v 52 Ciya fulongum bo nawo nawo, mor lifranka nuwek, ki cume bwiko. wori ciyan cuu cumeu, nubo bwyameu an kweni ki dume, ciyan fulongum bo tak.
\v 53 Dila wuro kayati kayau in tamnyo can yoti bwiyowuro manki kayakau, bwiyo wuro buyati buya takeu can yoti wuro manki buyakau.
\v 54 Tano bwiyowo kayati kayau ci yoti wuro manki kayakau bwiyati buyau ciyoti wuro manki buyaka wiri, dila dike ci munlangeu andim "Min buwaro mor caka kaba".
\v 55 Buwar, fe caka kaba mweko? buwar fe mwan mwero.
\v 56 La mwan mwero bwirankerer, bikwan bwirankerero in bolang.
\v 57 Dila bua kangek ki kwama wo nebo caka kabak fiye teluwe Yesu Almasiya!
\v 58 La na weu, kom kebmibo komti yora kom mikanger. Kom titi nangen Tee ronin, kom nyimom nangen kumero fiye Teluwe wiyeu mani bwangten mwemti.
\c 16
\p
\v 1 La naweu ker merangka nob kwamabo wucakeu, kambo mayi ku wabiti kwama Galatiya kom manyo.
\v 2 Ki kume kaba wo kume nibereceu. Kwarub kume kayo dikerti, a tiyoi dong dong dolka kumek. kom manyo dila tano bouri kabita murang dikerti
\v 3 tawon bouri birombo kom ciya kange cheu man neci tomange bifumer naci yaken chiko wursalima.
\v 4 Na nyi non daten mokeneu in yakendi, laci yaken wari kange mo.
\v 5 Manbou kumen kambo matiyangi Makidoniyari, wori mantinyagi Makidoniya.
\v 6 kangeri matin yim wi biduwar kangeri manten miyelak wi kange kom nakom tikang ye kange yammimbo, fiye mi yakenti wiyeu, gwam.
\v 7 Ma cwibon tokom kumeni biduwar. Micwitin tuu kumeni kange kom tano Tee kwama ciyari.
\v 8 Dila manti Afisus in lam kume fentakos.
\v 9 La cin wommen nyiloko kuyakuyau nob kiyebo wi ducce tak.
\v 10 Kambo Timoti ou yafi fulang ka more kumeri, kambo nagen Teluwe cimati nawo ni matiyeu.
\v 11 Kange a cwekancore. Komti kanco mor yamece kinero fuwor, naci yilam minen Wori minto nure bokacekti kange kebceb.
\v 12 kange ker kebo Afolosero, Min neco bikwanerer a yakumen kange kangneu. Dila manici ciya bokakoti nawo. Atim bou kumen tano kwama bokaceko lauri.
\v 13 Kom yiki bati ko ti yora mor bilenke, komma na nabarub, kom yilam kibi kwan.
\v 14 Kom madikero kom matiyeu kwarub mor cwika
\v 15 Kom nyimom nubo lo Sitefanas ce ter yiloko Akaya, lacin neken dor cero cima nob kwamabo wucakke nangenti. Naweu mikenkomti, kebmibo.
\v 16 Kom bwangten dir ubo wuro kange birombo matikaliti mor nangenne cokkangti wari kange komtakeu.
\v 17 Min ma nero fuwor kiboka Stephanas, kange Fortunatus, kange Achaicus. cin titi nyi yowo kom manifeu.
\v 18 La cin yobmen yuwa tangbe miko kange kumeu. Naweu, kom nyom nob na birombo.
\v 19 Ki kwama Asiya yarumkomti. Akila kange Bilkisu, wari kange ku kwama lociyeu yarumkomti kiden teluwer.
\v 20 Kebbeb nob kwamabo gwam arumkomti kom yarum bwiti ki korkankako wucakkeu.
\v 21 Mo Bulus, mi mulang wuro ki kang mik.
\v 22 Tano kange cwibo Tee kwamari a yilam cilumcile. Teluwebe, bou!
\v 23 Luma teluwa Yesu ko ati kange kom.
\v 24 Na weu cwika miko ati kange kom gwam mor Almasiya Yesu. (Ati nyo)